Diplomski - Filozofski fakultet u Rijeci

IZVEDBENI PLANOVI JEDNOPREDMETNOG DIPLOMSKOG STUDIJA PEDAGOGIJE 

LJETNI SEMESTAR Ak. God. 2012./2013. 

II. semestar 

Europska Dimenzija u obrazovanju 

Kvantitativne analitičke metode i statistički postupci 

Odnosi u obitelji 

Metodika rada pedagoga II 

1

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU 

Naziv kolegija Broj ECTS-a 

Nastavno 

opterećenje 

Europska dimenzija u obrazovanju 

(jednopredmetni diplomski studij pedagogije) 

6 2+2+0 

Vrijeme i mjesto održavanja nastave 

Semestar II, predavaonica 

Nastava: 

Seminar: 

Nositeljica kolegija Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail 

Dr. sc. Jasminka Ledić, redovita profesorica Po dogovoru e-mailom 315 265 718 jledic@ffri.hr 

Asistent Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail 

Marko Turk, prof. Po dogovoru e-mailom 317 265 713 markoturk@ffri.hr 

Demonstratorica Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail 

Ana Belin Po dogovoru e-mailom / / abelin@ffri.hr 

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA 

SADRŽAJ KOLEGIJA 

Kolegij je podijeljen u tri tematska modula s pripadajućim cjelinama. 

MODUL 1: ABC EUROPSKE UNIJE, INTEGRACIJSKIH PROCESA I OBRAZOVNE POLITIKE EU 

CJELINA 1: ABC Europske unije i procesa pristupanja Hrvatske EU 

CJELINA 2: Kratka povijest (i budućnost) obrazovnih politika Europske unije 

MODUL 2: EUROPSKA DIMENZIJA U OBRAZOVANJU: POVIJEST, PRISTUPI, IZAZOVI 

Cjelina 1: Povijest ideje europske dimenzije u obrazovanju 

Cjelina 2: Pristupi, iskustva i izazovi primjene europske dimenzije u obrazovanju 

MODUL 3: EUROPSKA DIMENZIJA U OBRAZOVANJU I NACIONALNI KONTEKST: IZAZOVI I PRISTUPI RJEŠENJIMA 

Cjelina 1: Europska dimenzija u obrazovanju u Hrvatskoj i Europi: prema komparativnoj analizi 

Cjelina 2: Istraživanje europske dimenzije u obrazovanju u Hrvatskoj 

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA 

Cilj je predmeta analizirati nastanak, razvoj, aktualno stanje i perspektive razvoja obrazovne politike Europske unije i europske dimenzije u 

obrazovanju. Poseban naglasak bit će na usuglašavanju nacionalnog sustava odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj s trendovima u Europskoj uniji. 

Nakon izvršavanja studijskih obveza u predmetu očekuje se da studenti razviju ove opće kompetencije: 

- sposobnost analiziranja i sintetiziranja; 

- sposobnost učenja rješavanjem problema; 

- sposobnost primjene znanja u praksi; 

- sposobnost prilagodbe novim situacijama i upravljanjem informacijama; 

- sposobnost da rade samostalno i u timu. 

Od specifičnih kompetencija, očekuje se da studenti nakon završetka rada u kolegiju mogu: 

- objasniti tijek nastanka Europske unije i proces pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji 

- analizirati i kontekstualizirati temeljne aspekte obrazovne politike u Europskoj uniji i smjernice njezina razvoja do 2020. godine; 

- objasniti nastanak ideje europske dimenzije u obrazovanju; 

- prepoznati pojavnosti europske dimenzije u obrazovanju u različitim aspektima i kontekstima; 

- usporediti trendove uključivanja europske dimenzije u obrazovanju u Europi sa stanjem u Hrvatskoj; 

- vrednovati transformacije sustava obrazovanja u Hrvatskoj u procesu približavanja europskim standardima; 

- predložiti promjene koje vode prema osnaživanju europske dimenzije u sustavu obrazovanja u Republici Hrvatskoj. 

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) 

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni ra 

X X X 

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo 

X - istraživački rad X – e-learning 

Nastava se izvodi u hibridnom obliku, kombinirajući rad u učionici, individualni rad izvan učionice i e-učenje, koristeći MudRi, sustav za udaljeno 

učenje koji se temelji na projektu otvorenog koda Moodle (Modular Object-Oriented Dynamic Learning Environment). Studenti će od upisa kolegija 

biti upućeni na korištenje alata iz spomenutog sustava. Studenti neće moći postići željene ishode u predmetu ukoliko se od početka ne započnu 

služiti sustavom MudRi. 

III. SUSTAV OCJENJIVANJA 

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA 

Pismena provjera znanja 1 15 

Izrada strateškog plana razvoja škole/institucije 1 20 

Diskusija na forumu 0,5 10 

Istraživanje europske dimenzije u obrazovanju (I) 1,5 25 

Istraživanje europske dimenzije u obrazovanju (II) 2 30 

UKUPNO 6 100 

Za svaku pojedinačnu aktivnost koja se ocjenjuje izrađuju se obrasci za vrednovanje. Studenti su upoznati sa svim elementima koji će se procjenjivati. 

Obrasci će biti dostupni na stranicama kolegija u okviru sustava za udaljeno učenje MudRi. Konačan broj bodova u kolegiju (100) izvodi se iz 5 

aktivnosti koje se ocjenjuju. Pozitivna ocjena svake aktivnosti jest minimalno 50% ocjenskih bodova. Studenti moraju imati pozitivno ocijenjenu 

2

svaku od 5 aktivnosti. Zbroj ocjenskih bodova svih aktivnosti pretvara se u ocjenu u skladu s Pravilnikom o studiju. Negativno ocijenjena 3 

aktivnost 

može se ponavljati samo jednom. Studenti mogu popravljati 2 od 5 aktivnosti koji tijekom rada u kolegiju imaju negativno ocijenjene. Aktivnosti se 

popravljaju na kraju semestra, kada se stekne uvid u cjelokupni rad. Valja naglasiti da je kolegij koncipiran tako da omogućuje studentima da SVE 

obaveze izvrše tijekom semestra. 

IV. LITERATURA 

Obvezna literatura i izvori: 

1. Angeles, M., M. (2003). The European Dimension of Education. In M. I. Gomez Chacon (Ed.), European Identity. Individual, Group and 

Society. (pp. 89-98). Bilbao: University of Deusto. 

2. Brnčić, A., et al. (2005). Mali leksikon europskih integracija. Zagreb: Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. Preuzeto 

11.2.2012. s http://www.mvep.hr/ei/download/2005/06/15/Mali_leksikon.pdf 

3. Council of the European Union (2009). Council conclusions on a strategic framework for european cooperation in education and training 

(„ET 2020“). Preuzeto 20.2.2012. s http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/educ/107622.pdf 

4. Diamantopoulou, A. (2006). The European Dimension in Greek Education in the Context of the European Union. Comparative Education, 

42, 1, 131-151. 

5. Dojčinović, G., Martinović, S. (2002). 100 pitanja o europskim integracijama. Zagreb:Ministarstvo za europske integracije. 

6. Europska komisija, Opća uprava za obrazovanje i kulturu (2001). Pojmovnik. Institucije, politike i proširanje Europske unije. Luxembourg: 

Ured za službene publikacije Europskih zajednica. Preuzeto 11.2.2012. s http://regio-hr.com/dokumenti/pojmovnik_eu.pdf 

7. Fontaine, P. (2004). Europa u 12 lekcija. Luxembourg : Ured za službene publikacije Europskih zajednica. Preuzeto 11.2.2012. s 

http://www.delhrv.ec.europa.eu/uploads/dokumenti/b5cd1af17be73b23cc3f5fd573d15236.pdf 

8. Ledić, J., Turk, M. (2012). Izazovi europske dimenzije u obazovanju: pristupi i implementacija u nacionalnom kontekstu. U: Hrvatić, N., 

Klapan, A. (ur.): Pedagogija i kultura. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo, 260-271. http://www.pedagogija.hr/wpcontent/uploads/2012/09/KNJIGA-1.pdf 

9. Philippou, S. (2005). The 'Problem' of the European Dimension in Education: a principled reconstruction of the Greek Cypriot curriculum. 

European Educational Reseacrh Journal, 4, 4, 343-367. 

10. Priopćenje komisije Europa 2020. Strategija za pametan, održiv i uključiv rast (2010). Bruxelles: Europska komisija. Preuzeto 11.2.2012. s 

http://www.asoo.hr/UserDocsImages/Europa%202020.pdf (Napomena: Sažetak izvješća, str. 6-8) 

11. Ryba, R. (1995). Unity in Diversity: The Enigma of the European Dimension in Education. Oxford Review of Education, 21, 1, 25-36. 

12. Savvides, N. (2008). The European dimension in education: Exploring pupils' perception at three European Schools. Journal of Research in 

International Education, 7(3), 304-326. 

13. Tišma, S., Samardžija, V., Jurlin, K. (2012). Hrvatska i europska unija. Prednosti i izazovi članstva. Zagreb: Institut za međunarodne odnose. 

Preuzeto 11.2.2012. s http://www.delhrv.ec.europa.eu/files/file/articles-hrvatska_i_eu_prednosti_izazovi-1326211380.pdf (poglavlja: 

Europsko građanstvo, Sloboda kretanja radnika, Informacijsko društvo i mediji, Socijalna politika i zapošljavanje, Znanost i obrazovanje) 

14. Zidarić, V., 1996. Europska dimenzija u obrazovanju – njezin nastanak, razvitak i aktualno stanje. Društvena istraživanja, 21, 161-185. 

Dodatna literatura i izvori: 

1. Baranović, B. (2000). „Slika“ žene u udžbenicima književnosti, Zagreb: IDIZ 

2. Beernaert, Y. (2003). The Construction of European Identity in the School as a Learning Community. In M. I. Gomez-Chacon (Ed.), 

European Identity. Individual, Group and Society. (pp. 223-248). Bilbao: University of Deusto. 

3. Blitz, K. B. (2003). From monnet to delors: Educational co-operation in the european union. Contemporary European History, 12, 2 , 197- 

212. 

4. Commision of the European Communities (2008). Progress towards Lisabon objectives in Education and Training. Preuzeto 12.2.2012. s 

http://ec.europa.eu/education/policies/2010/doc/progress08/report_en.pdf 

5. Commission of the European communities (1993). Green Paper on the European Dimension on Education. COM(93) 457 final BrusseIs: 

Commission of the European communities. Preuzeto 12.2.2012. s http://aei.pitt.edu/936/ 

6. Convery, A., Kerr, K. (2006). Exploring the European Dimension in Education: Practitioners' Attitudes. European Education, 37, 4, 22-34. 

7. Council of Europe, (1989). Recommendation 1111 - on the european dimension of education. Preuzeto 20.2.2012. s 

http://assembly.coe.int//main.asp?link=http://assembly.coe.int/documents/adoptedtext/ta89/erec1111.htm 

8. Councile of Europe (1991). Resolution n°1 on "the european dimension of education: teaming and curriculum content". Preuzeto 

20.2.2012. s http://www.coe.int/t/dg4/education/historyteaching/Source/Results/AdoptedTexts/Vienna1991Res1_en.pdf 

9. Čengić, D., Mijić, I. (2007). Kako tiskani mediji rekonstruiraju hrvatski put u Europsku Uniju: primjer Globusa. Društvena istraživanja, 4-5 

(90-91), 653-675. 

10. Ćulum, B., Ledić, J. (2009). Civilna misija sveučilišta – element u tragovima?, Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci 

11. D. Vican & I. Milanović Litre (Ur.) (2006), Nastavni plan i program za osnovnu školu Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa 

RH. 

12. Davos annual meeting 2010 - rebuilding education for the 21st century [Web]. (2010). Preuzeto 20.2.2012. s 

http://www.youtube.com/watch?v=3g5M_9LmaX0&feature=relmfu 

13. de Abreu, G. (2003). The Development of Cultural Identity/ies of Portuguese Students in English Schools: Some Implications for Teacher 

Training. In M. I. Gomez-Chacon (Ed.), European Identity. Individual, Group and Society. (pp. 205-222). Bilbao: University of Deusto. 

14. du Bois-Reymond, M. (1998). European Identity in the Young and Dutch Students' Images of Germany and the Germans. Comparative 

Education, 34, 1, 27-40. 

15. Ertl, H. (2006). European union policies in education and training: The lisbon agenda as a turning point?. Comparative Education, 42, 1 , 5- 

27. 

16. EuroLex. (2012). Resolution of the council and of the ministers of education, meeting within the council, of 9 february 1976 comprising an 

action programme in the field of education. Official Journal, C, 038, 0001-005. Preuzeto 20.2.2012. s http://eurlex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:41976X0219:EN:HTML 

17. EuroLex. (2012). Resolution of the council and the ministers of education meeting within the council on environmental education of 24 

may 1988. Official Journal, C, 177, 0008 - 0010. Preuzeto 20.2.2012. s http://eurlex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:41988X0706(02):EN:HTML 

18. Eurypedia, europska enciklopedija nacionalnih sustava obrazovanja [Web]. Dostupno na

http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/eurybase_en.php 

4 

19. Figueiral, L. (2003). Is the European Model Being Rejected? Repercussions in the Field of Education. In M. I. Gomez-Chacon (Ed.), 


20. Fuchs, R., Vican, D., & Litre Milanović, I. (Ur.) (2011). Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i 

srednjoškolsko obrazovanje. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanje i športa RH. 

21. Gomez-Chacon, M. I. (2003). What makes us european? Identity construction in the school framework. In M. I. Gomez-Chacon (Ed.), 


22. Gross, M. (2004). Europa – što je to?. Radovi Zavod za hrvatsku povijest, 34-35-36, 1, 291-301. 

23. Gὀmez-Chacὀn, M., I. (ed.) (2003). European Identity. Individual, Group and Society. Bilbao: University of Deusto 

24. Grubiša, D. (2005). Politička aksiologija Europske unije: ciljevi i vrijednosti europske integracije. U Ilišin, V. (ur.), Mladi Hrvatske i europska 

integracija. (str. 33-63). Zagreb: Institut za društvena istraživanja 

25. Herrero, E. (2003). European Programmes from Spain. In M. I. Gomez-Chacon (Ed.), European Identity. Individual, Group and Society. (pp. 

111-120). Bilbao: University of Deusto. 

26. Izvješće o napretku Hrvatske za 2010. godinu (2010). Bruxelles: Europska komisija. Preuzeto 11.2.2012. s 

http://www.delhrv.ec.europa.eu/files/file/vijesti/Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20napretku%202010__hr.pdf (str. 55-56). 

27. Janne, H. (1973). For a Community policy on education. Bulletin of the European Communities, Supplement 10/73, 1-61. 

28. Ledić, J. (1999). Škola i vrijednosti. Rijeka:Filozofski fakultet u Rijeci 

29. Lucić, R.B., Rogić, B.A., Šigir, M.D. et al. (2009). Hrvatski kvalifikacijski okvir:uvod u kvalifikacije. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske. 

30. Lukšič, B., Bahor, M. (2007). Koncepti demokracije u Europskoj uniji. Anali Hrvatskog politološkog društva, 3, 1, 149-176. 

31. Marco, B. (2003). Multicultural and Non-Racist Science Education. New Approaches and Strategies for the Learning of Science in a 

Multicultural Setting. In M. I. Gomez-Chacon (Ed.), European Identity. Individual, Group and Society. (pp. 313-326). Bilbao: University of 

Deusto. 

32. Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap (str. 500-520) 

33. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (2012). Sve što ste htjeli znati o Europskoj uniji. Preuzeto 11.2.2012. s 

http://www.mvep.hr/ei/download/2012/01/02/Sve_sto_ste_htjeli_znati_o_EUropskoj_uniji_web.pdf 

34. Nicaise, J., & Blondin, C. European Parliament, DIRECTORATE-GENERAL FOR RESEARCH. (2003). The european dimension in secondary 

education in Europe. Luxembourg: European Parliament. 

35. Nordenbo, S.E. (1995). What Is Implied by a 'European Curriculum?' Issues of Eurocentrism, Rationality and Education. Oxford Review of 

Education, 21, 1, 37-46. 

36. Obad, O. (2009). Imperij kao uzvraćanje udarca: predodžbe o kulturi i identitetu u hrvatskih pregovarača s Europskom unijom. Narodna 

umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, 46, 2, 111-127. 

37. Ott, K. (ur.) (2006). Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji. Izazovi sudjelovanja. Zagreb: Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert. 

Preuzeto 11.2.2012. s http://www.ijf.hr/Eu4/EU4.pdf 

38. Pavić,R . (2009). Što je Europa, ili – pitanje identiteta. Anali Hrvatskog politološkog društva, 5, 1, 509-519. 

39. Puhovski, T. (2010). Europska unija i kako podučavati o njoj. Zagreb: Forum za slobodu odgoja 

40. Puzić, S. (2007). Interkulturalno obrazovanje u europskom kontekstu: analiza kurikuluma odabranih europskih zemalja. Metodika, 8, 15, 2, 

373-389. 

41. Ross, A. (2003). Dilemmas and Tasks in the Formation of Education-based Professionals in the Context of European Citizenship and 

European Identity. U M. I. Gomez-Chacon (Ur.), European Identity. Individual, Group and Society. 150-170. Bilbao: University of Deusto. 

42. Ryan, C. (1995). Initial Primary Teacher Education in a Multinational Group: A European Dimension. British Educational Research Journal. 

21, 3, 289-305 

43. Ryba, R. (1992). Toward a European Dimension in Education: Intention and Reality in European Community Policy and Practice. 

Comparative Education Review, 36, 1, 10-24. 

44. Samaniego, B., M. (2003). What do we Mean When we Say Europe? In M. I. Gomez-Chacon (Ed.), European Identity. Individual, Group 

and Society. (pp. 37-48). Bilbao: University of Deusto. 

45. Savvides, N. (2006). Developing a European Identity: A Case Study of the European School at Culham. Comparative Education, 42, 1, 113- 

129. 

46. Savvides, N. (2008). The European dimension in education: Exploring pupils' perception at three European Schools. Journal of Research in 

International Education, 7(3), 304-326. 

47. Sayer, J. (2006). European Perspectives of Teacher Education and Training. Comparative Education, 42, 1, 63-75 

48. Schulltz Vugrin, Z., Forčić, G. (2010). Strateško planiranje : put ka održivosti neprofitnih organizacija. Rijeka: Udruga SMART 

49. Theiler, T. (1999). The European Union and the 'European Dimension' in Schools: Theory and Evidence. European Integration, 21, 307- 

341. 

50. Usano, M., M. (2003). Difference as a Destabilizing Factor. In M. I. Gomez-Chacon (Ed.), European Identity. Individual, Group and Society. 

(pp. 143-156). Bilbao: University of Deusto. 

51. Walkenhorst, H. (2005). Europa u njemačkom srednjoškolskom i visokom obrazovanju. Politička misao, 17(2):101-112. 

52. Žmegač, V. (2012). Kako je stvorena ujedinjena Europa po mjeri čovjeka. Globus, 1103, 36-40. 

Pomoćna literatura i izvori: 

1. APA Style. Dostupno na http://www.apastyle.org/ 

2. European Commision. How to write clearly. Preuzeto 20.2.2012. s 

http://ec.europa.eu/translation/writing/clear_writing/how_to_write_clearly_en.pdf 

3. Son of Citation Machine. Dostupno na http://citationmachine.net/index2.php?start=# 

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU 

POHAĐANJE NASTAVE 

Od studenata/studentica očekuje se redovito pohađanje nastave koja će se organizirati u učionici. Broj mogućih izostanaka uz zadržavanje 

mogućnosti stjecanja prava na potpis reguliran je Pravilnikom o studiju. Popis prisutnih studenata redovito će se voditi. Od studenata/studentica 

očekuje se da se informiraju o nastavi koju su propustili i redovito posjećuju sustav za udaljeno učenje MudRi. Izostanak s nastave nije 

opravdanje za eventualno neizvršavanje tekućih zadataka. 

Učenje i poučavanje proces je kojega se ne može u potpunosti predvidjeti i egzaktno planirati, a u mnogočemu je ovisan ne samo o nastavniku

već i o grupi studenata (njihovim preferencijama, motivaciji za rad, opterećenosti, mjestu boravka, itd.). U tom kontekstu, studenti 5trebaju 

biti 

svjesni svoje odgovornost za ostvarivanje ciljeva nastave. 

Ulasci u učionicu nakon početka nastave remete koncentraciju prisutnih. Mole se studenti da poštuju vrijeme početka nastave, a u slučaju 

kašnjenja (do 15 minuta), da uđu čim manje remeteći nastavu. Ne očekuje se da nastavi prisustvuju studenti koji zakasne više od 15 minuta. 

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA 

Kašnjenje s predajom zadaća (seminara, eseja i sl.) rezultira smanjenjem ocjenskih bodova za 25%. Valja napomenuti da sustav za učenje MudRi 

neće dopustiti predaju zadaća izvan dopuštenog vremena. Izvedbenim planom predviđa se da sve predmetom određene obveze trebaju biti 

izvršene do zadnjeg dana trajanja nastave u semestru u kojemu se predmet predaje. 

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA 

Informacije/promjene/upute za rad u predmetu diseminirat će se sustavom za udaljeno učenje MudRi. Mole se studenti da redovito 

provjeravaju svoje e-mail poruke i posjećuju stranice kolegija na sustavu za udaljeno učenje MudRi. 

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA 

Studenti/studentice slobodno se mogu obratiti nastavnicima za bilo kakve informacije u vezi s predmetom, najbolje e-poštom, putem koje mogu 

dogovoriti i vrijeme za konzultacije. Mole se studenti da poštuju vrijeme tjednog odmora nastavnika. Ukoliko od nastavnika u roku od 2 dana 

(isključujući dane tjednog odmora i praznike) ne dobiju odgovor na upit, studenti se mole da ponovno pošalju upit. Radi komunikacije u 

predmetu, potrebno je da se studenti tijekom prvog tjedna nastave upišu na kolegij u sustavu MudRi. 

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE 

Od studenata/studentica koji upisuju ovaj predmet prijeko je potrebno da se za uspješan rad znaju koristiti elektronskom poštom (čitati i slati 

poruke s privitkom), pretraživati Internet, koristiti se programom za obradu teksta (Microsoft Word), čitati dokumente u *.pdf formatu, i 

napraviti jednostavnu prezentaciju u programu Microsoft PowerPoint, te da znaju engleski jezik na B1/B2 razini. 

Svi dokumenti koji se predaju trebaju biti pravopisno i gramatički korektno napisani i usklađeni s Općim uputama za izradu seminarskog rada koji 

se nalazi na sustavu za udaljeno učenje MudRi. Dokumenti se imenuju tako da jednoznačno ukazuju na autora/studenta, vrst aktivnosti i kolegij; 

primjerice: Turk_ PRIKAZ_EDO. 

Od studenata/studentica koji upišu ovaj predmet očekuje se poštivanje Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente. Mole 

se studenti/studentice da se upoznaju s ovim dokumentima na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta/ Sveučilišta u Rijeci. 

Mole se studenti da sva pitanja i nedoumice u vezi s predmetom prvo predoče nositeljici kolegija i asistentu, a u slučaju nezadovoljstva 

predloženim rješenjem od strane nastavnika da se obrate drugim osobama ili tijelima na Fakultetu (pročelnici Odsjeka, prodekanici za nastavu, 

dekanu, Etičkom povjerenstvu).

VI. POPIS TEMA – ljetni semester 2012/2013. 

Tjedan/ 

Datum 

Cjelina Aktivnost Studij 

MODUL 1: ABC EUROPSKE UNIJE, INTEGRACIJSKIH PROCESA I OBRAZOVNE POLITIKE EU 

1 

2 

3 

4 

5 

Uvod u kolegij 

ABC Europske unije i procesa pristupanja 

Hrvatske EU (1/3) 





Kratka povijest (i budućnost) obrazovnih 

politika EU 

ABC Europske unije, integracijskih procesa 

i obrazovne politike EU 

MODUL 2: EUROPSKA DIMENZIJA U OBRAZOVANJU: POVIJEST, PRISTUPI, IZAZOVI 

6 

7 

8 

Povijest ideje europske dimenzije u 

obrazovanju 

Pristupi, iskustva i izazovi primjene 

europske dimenzije u obrazovanju (1/2) 

Pristupi, iskustva i izazovi primjene 

europske dimenzije u obrazovanju (2/2) 

Upoznavanje s planom i programom kolegija, ishodima 

kolegija, pregled stranica, aktivnosti, literature, 

postavljanje pitanja na forumu po potrebi 

Proučavanje literature o kontekstu nastanka EU i 

temeljnih pojmova (Aktivnost 1) 

Proučavanje literature o izazovima procesu pristupanja 

Hrvatske EU i budućnosti njezina razvoja (Aktivnost 2) 

Proučavanje literature kontekstu nastanka EU i 

temeljnih pojmova i izazovima procesu pristupanja 

Hrvatske EU i budućnosti njezina razvoja (Aktivnosti 1 i 

2); on-line predavanja 

Rad na pripremljenom tekstu „Kratka povijest (i 

budućnost) obrazovnih politika Europske unije“ i tekstu 

„Obrazovanje i osposobljavanje 2020“ (JP, DP) 

(Aktivnost 3) 

Sistematiziranje sadržaja Modula 1 (Aktivnosti 1, 2, 3) 

Pismena provjera znanja 

Rad na tekstu uz pripremljena pitanja (Aktivnost 4) 

Priprema strateškog plana razvoja škole (Aktivnost 5) 

Priprema strateškog plana razvoja škole 

(Aktivnost 5) - predaja aktivnosti 

Rasprava na forumu. 

(Aktivnost 6) 

MODUL 3: EUROPSKA DIMENZIJA U OBRAZOVANJU I NACIONALNI KONTEKST: IZAZOVI I PRISTUPI RJEŠENJIMA 

9 

10 

11 

Europska dimenzija obrazovanja u 

Hrvatskoj (1/3) 

Istraživanje Eurospke dimenzije u 

obrazovanju u Hrvatskoj (1/6) 



Istraživanje Europske dimenzije u 






Terensko istraživanje – intervju s nastavnicima 

osnovne/srednje škole 

(Aktivnost 7) 

Uvod u istraživački zadatak. Nacrt istraživanja. Priprema 

i izrada instrumenta istraživanja. (Aktivnost 8) 

Terensko istraživanje - intervju s nastavnicima 

osnovne/srednje škole (Aktivnost 7) 

Komentiranje radne verzije nacrta istraživanja. Priprema 

i predaja nacrta istraživanja. (Aktivnost 8) 

Terensko istraživanje - intervju s nastavnicima 

osnovne/srednje škole 

(Aktivnost 7) – predaja aktivnosti 

Provedba terenskog istraživanja – studenti završnih 

godina nastavničkih i učiteljskih studija. (Aktivnost 8) 

ECTS 

bodovi 

Ocjenski 

bodovi - JP 

Ocjenski 

bodovi - DP 

Procjena 

vremena 

Mjesto 

izvedbe 

JP, DP 7 F2f/MudRi 

JP, DP 7 MudRi 



JP, DP 1 15 22 7 F2f 


JP, DP 1 20 28 10 MudRi 

JP, DP 0,5 10 15 10 MudRi 


JP 4 

MudRi, Skype, 

Webinar 


JP 7 

JP, DP 1,5 25 35 10 

JP 

6 

MudRi, Skype, 

Webinar 

MudRi, Skype, 

Webinar

12 

13 

14 







Provedba terenskog istraživanja – studenti završnih 

godina nastavničkih i učiteljskih studija. Analiza i 

interpretacija podataka. (Aktivnost 8) 

Analiza i interpretacija podataka. Strukturiranje pisanog 

rada. (Aktivnost 8) 

Strukturiranje pisanog rada. Predaja pisanog rada. 

Rasprava o rezultatima istraživanja. (Aktivnost 8) 

JP 15 

JP 15 

JP 2 30 4 

7 

MudRi, Skype, 

Webinar 

MudRi, Skype, 

Webinar 

MudRi, Skype, 

Webinar 

15 Zaključak rada i evaluacija kolegija. Predaja svih aktivnosti. JP, DP 2 F2F/MudRi 

Napomena: 6 ECTS-a (jednopredmetni studij) čini između 150 i 180 sati koje je potrebno utrošiti u ostvarivanje ishoda kolegija. Budući da je planirano da se sve obaveze izvrše u 15 tjedana 

nastave, bez polaganja završnog ispita, očekuje se da studenti tijekom 15 tjedana nastave u prosjeku u kolegij utroše između 10 i 12 sati tjedno. Studenti dvopredmetnog studija trebaju u 

ostvarivanje ishoda studija uložiti između 100 i 120 sati rada (4 ECTS-a), s napomenom da bi sve obaveze trebali izvršiti u 10 tjedana.

Naziv kolegija 

Kvantitativne analitičke 

metode i statistički postupci 

Nositelj kolegija 

Broj ECTS-a 


Nastavno opterećenje 


6 2 P + 2 V - predavanja četvrtkom od 12:15 – 

14:00 (uč.br.201-202) 

- vježbe četvrtkom 

od 14:15 – 16:00 (rač.uč. 201-202) 

Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon 

E-mail 

Doc.dr.sc.Nena Rončevid prema prethodnom dogovoru 

na email 

314/III 051 265 720 nroncevic@ffri.hr 

Asistentica 


E-mail 

nema 



Deskriptivni i korelacijski nacrti (planiranje korelacijskih studija, interpretacija i mogude pogreške u deskriptivnim i korelacijskim 

istraživanjima) 

Eksperimentalni i quasi – eksperimentalni nacrti; 

Osnove analize varijance (ANOVA-test) i primjena u edukacijskim istraživanjima; 

Osnove regresijske analize i primjena u edukacijskim istraživanjima; 


Nakon izvršavanja studijskih obveza u predmetu očekuje se da studenti razviju ove opde kompetencije: 

- sposobnost analiziranja i sintetiziranja; 

- sposobnost učenja rješavanjem problema; 

- sposobnost primjene znanja u praksi; 

- sposobnost prilagodbe novim situacijama i upravljanjem informacijama; 

Od specifičnih kompetencija, očekuje se da de studenti: 

- razumjeti i samostalno dizajnirati složene istraživačke nacrte empirijskih istraživanja; 

- razumjeti i primijeniti statističke postupke obrade i analize empirijskih podataka te interpretirati dobivene rezultate. 


Predavanja Vježbe Konzultacije Samostalni rad 

x x x x 


x 


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS 

BODOVIMA 

MAX BROJ BODOVA 

Prisustvo na predavanjima i vježbama 2 0 

Obveze na vježbama (dva testa: rad na računalu) 2 70 

ZAVRŠNI ISPIT 2* 30 

UKUPNO 6 100 

*OCJENJIVANJE 

Varijanta 2. (završni ispit) Rad studenta na predmetu de se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan 

broj bodova koje student može ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici), dok na završnom ispitu 

može ostvariti 30 bodova. 

8


Obvezna literatura: 

1. Cohen, L ., Lauren i Morrison, K. (2007.) Metode istraživanja u obrazovanju, Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana poglavlja) 

2. Halmi, A. (1999). Temelji kvantitativne analize u društvenim znanostima. Zagreb: Alineja (odabrana poglavlja) 

3. Mejovšek, M. (2003). Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima. Zagreb: Edukacijskorehabilitacijski 

fakultet - Jastrebarsko: Slap, (odabrana poglavlja) 

4. Milas, G. (2005.) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana 

poglavlja) 

5. Petz B. (2007.) Osnovne statističke metode za nematematičare Jastrebarsko : Naklada Slap ( odabarana poglavalja, bilo koje 

izdanje) 

Izborna literatura: 

1. Argyrous, G. (2006.) Statistics for research : with a guide to SPSS, 2nd ed, London; Thousand Oaks ; New Delhi : Sage 

Publications, 

2. Halmi, A. (2003). Multivarijatna analiza u društvenim znanostima. Zagreb: Alineja (odabrana poglavlja) 

3. Minium, E.W., Clarke, R.C., Coladarci, T. (1999). Elements of Statistical Reasoning (Second Edition). NY: John Wwiley & 

Sons, Inc. 

4. Muijs, Daniel (2008.) Doing quantitative research in education with SPSS, Los Angeles Sage 






Tijekom konzultacija ili na email 


9


Odnosi u obitelji 

(1g diplomski 

jednopredmetni studij) 


Prof.dr.sc. Jasminka 

Zloković 

Petra Polić, prof., 

znanstvena novakinja 

- asistentica 


Broj ECTS-a 

6 2 P + 2 S 



Utorkom od 09:30 do 10:30 

Srijedom od 13:00 do 14:00 

Utorkom od 09:30 do 10:30 

Srijedom od 13:00 do 14:00 

Vrijeme I mjesto 

održavanja nastave 

- predavanja i seminari 

utorkom 

10.15 -14.00 

(učionica prema rasporedu 

sati ) 

E-mail 

317 051 265 707 jzlokovic@ffri.hr 

321 051 265 782 ppolic2@ffri.hr 



- Obitelj kao sustav. Teorije o odnosima u obitelji. Međugeneracijski odnosi u obitelji. Odnosi braće i sestara. Odnosi 

odrasle djece i roditelja. Odnosi djedova/baka i unučadi. Međusobni odnosi obitelji i porodice. Komunikacija i 

komunikacijski poremećaji. 

- Pojam i tehnike genograma. Obiteljske koalicije. Obiteljska pravila i međusobni odnosi. Hijerarhija obiteljskih uloga. 

Obiteljski menagement. Kompetencije obitelji (Beavers Systems Model i dr.). Obiteljski životni ciklus. Alternativne 

obitelji i međusobni odnosi. 

- Metodologija ispitivanja obiteljskih odnosa. Kvalitativna istraživanja obitelji. Primjeri obiteljske prakse. Holistički pristupi 

obitelji. Odnosi u obitelji i socijalni kontekst. 


Identificirati i objasniti temeljne oblike i važnosti međusobno pozitivnih obiteljskih odnosa, te ukazati na njihovu 

važnost 

Opisati, interpretirati funkcije i utjecaje obitelji na odgoj i razvoj djece. 

Osposobiti za identificiranje, analizu i ispitivanje obiteljskih odnosa 

Definirati, objasniti i kritički pristupiti različitosti tipova odnosa u obitelji 

Implementirati u praksi stečena znanja i sposobnosti u stvaranju i poticanju međusobno pozitivnih odnosa u 

obitelji. 

Primijeniti u praksi nove teorijske spoznaje i metodologije aktivnog razvijanja svoje profesionalne uloge u radu s 

djecom i obitelji. 


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad 

x x x x 

Terenska nastava Multimedijski rad Vježbe 

x x x 


10


BODOVIMA 


Prisustvo na predavanjima i seminarima 20 

Aktivnost u nastavi 15 

Seminari 15 

Kontinuirana provjera znanja 5 

Praktičan rad 15 

Pismeni ispit 15 

Usmeni ispit 15 

UKUPNO 100 

*OCJENJIVANJE 

Varijanta 1. (završni ispit) Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom 

ispitu. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici), 

dok na završnom ispitu može ostvariti 30 bodova. 


Obavezna literatura 

- Zloković, Jasminka (2007).Suvremene obitelji između tradicionalnih i virtualnih odnosa // Pedagogija prema 

cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja / Previšić, Vlatko ; Šoljan, Nikša Nikola ; Hrvatić, Neven (ur.). Zagreb : 

Hrvatsko pedagogijsko društvo, 2007. 761-770 

- Buljan –Flander, G., Karlović, A., (2004), Odgajam li dobro svoje dijete. Savjeti za roditelje. Zagreb: Poliklinika za 

zaštitu djece grada Zagreba. (str. 140-258) 

- Lauer, R., Lauer, J. C. (1994), Marriage and Family. The Quest for Intimacy. Dubuqe, Iowa: Brown&Benchmark. (str. 

3-36; 163 - 173) 

- Vrcelj, S., Zloković, J. (2004), Pedagoški vidiki razvoja in spodbujanja odgovornosti. Novo mesto: Blažič, M. (ur.) 

Didactica Slovenica – pedagoška obzorja, Znanstvena revija, br. 1, str. 38-53. 

- Zloković, J. (1996), Uloga obitelji za učenikov uspjeh. Zagreb: Jurić, V. (ur.) Napredak, HPKZ, br. 4, (137), str. 415– 

423. 

- XXX Mrežni izvori. www. 

Dopunska literatura 

- Bezić, K. (1995), Pedagoške mogućnosti urbane obitelji. U: Pedagoško obrazovanje roditelja. Rijeka: Pedagoški 

fakultet u Rijeci. 

- Bredekamps, S. (1996), Kako odgajati djecu. Zagreb: Educa. 

- Campbell, R. (2001), Kako zaista voljeti svoje dijete. Zagreb: STEPpress. 

- Edgar, M. (2002), Odgoj za budućnost. Zagreb: Educa. 

- Lavrnja, I. (1995), Suvremena obitelj i problemi identiteta djeteta. U: Pedagoško obrazovanje roditelja. Rijeka: 

Pedagoški fakultet u Rijeci. 

- Longo, I. (2001), Roditeljstvo se može učiti. Zagreb: Alinea. 

- Maleš, D. (1992), Usporedba nekih aspekata odgoja u potpunim i nepotpunim obiteljima. Zagreb: Napredak, br. 4. 

- Vrgoč, H. (1994), Značajke obiteljskih odnosa i ponašanje djece. U: Naša obitelj danas, Zagreb: Ministarstvo rada i 

socijalne skrbi. 

- XXX (1994), Naša obitelj danas. Zagreb: Ministarstvo 



Obvezno je prisustvo na predavanjima i seminarima. 


Podrazumijeva se. 


Neposredno na nastavi, konzultacije, e-mail. 


Tijekom nastave, konzultacija, neposredno s profesoricom i asistenticom ili putem e-maila. 


Tijekom nastave, konzultacije, neposredno s profesoricom i asistenticom ili putem e-maila. 

11

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012 / 2013. predavanja 

Datum/tjedan Tema 

Prethodna 

priprema 

studenata 

5.03.2013 Uvod u kolegij, pojmovi i obaveze studenata ne 

12.03.2013 Povijesni pregled odnosa u obitelji I i II da 

19.03.2013 Odnosi u obitelji –teorije, definicije, klasifikacijski pristupi da 

26.03.2013 Obiteljska kohezija, fleksibilnost da 

9.04.2013 Centrifugalne i centripetalne obitelji da 

16.04.2013 Međugeneracijski odnosi u obitelji I da 

23.04.2013 Međugeneracijski odnosi u obitelji II da 

30.04.2013 Metode istraživanja odnosa u obitelji da 

7.05.2013 Obiteljski genogram da 

14.05.2013 Obiteljski nadzor i komunikacija, manipulacija u obitelji da 

21.05.2013 Socijalne, emocionalne i komunkacijske kompetencije članova obitelji da 

28.05.2013 Odgađanje braka i roditeljstva (socijalni sterilitet) da 

4.06.2013. Virtualne obitelji da 

11.06.2013. Evaluacija 

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012 / 2013. seminari 


Prethodna 

priprema 

studenata 

5.03.2013 Uvod u seminar ne 

12.03.2013 Pozitivna i negativna disciplina - radionica da 

19.03.2013 Djeca s teškoćama u razvoju i odnosi u obitelji - radionica da 

26.03.2013 Obiteljska kohezija, fleksibilnost - analiza klasifikacija 

- Prezentacija eseja 

9.04.2013 Rad na Beaversovom instrumentu da 

16.04.2013 Centrifugalne i centripetalne obitelji – izrada primjera i analiza slučaja da 

23.04.2013 Međugeneracijski odnosi u obitelji - izrada primjera i analiza slučaja da 

30.04.2013 Metode istraživanja odnosa u obitelji – rad na instrumentariju da 

7.05.2013 Obiteljski genogram – izrada genograma da 

14.05.2013 Obiteljski nadzor i komunikacija, manipulacija u obitelji - izrada primjera i analiza 

slučaja 

21.05.2013 

Socijalne, emocionalne i komunkacijske kompetencije članova obitelji - izrada 

primjera i analiza slučaja 

- prezentacija eseja 

da 

28.05.2013 Virtualne obitelji – izrada “klasifikacije” da 

4.06.2013. Posjet Obiteljskom centru da 

11.06.2013. Evaluacija 

da 

da 

12 

Napomena 

Napomena

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012 / 2013. Predavanja 


1. 7.3.2013. Uvod, ponavljanje 

2. 

14.3.2013. 

Deskriptivni nacrti (planiranje deskriptivni studija, interpretacija i 

mogude pogreške u deskriptivnim istraživanjima) 

3. 

21.3.2013. 

Korelacijski nacrti (planiranje korelacijskih studija, interpretacija i 

mogude pogreške u korelacijskim istraživanjima) 

4. 28.3.2013. Eksperimentalni i quasi – eksperimentalni nacrti; 

5. 4.04.2013. Nema nastave zbog održavanja izvanrednog ispitnog roka 

6. 

11.04.2013. 

Osnove analize varijance (ANOVA-test) i primjena u edukacijskim 

istraživanjima (I) 

7. 

18.4.2013. 


istraživanjima (II) 

8. 

25.04.2013. 


istraživanjima (III) 

9. 2.05.2013. Ponavljanje 

10. 

9.5.2013. 

Osnove regresijske analize i primjena u edukacijskim 


11. 

16.5.2013. 



12. 

23.5.2013. 



13. 30.05.2013. Nema nastave 

14. 6.6.2013. Ponavljanje 

15. 13.6.2013. Kolokvij /predrok / Evaluacija kolegija 

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012 / 2013. Vježbe 


1. 7.3.2013. Uvod 

2. 14.3.2013. Ponavljanje deskriptivna statistika i grafičko prikazivanje 

3. 21.3.2013. Ponavljanje hi-kvadrat,bivarijatna korelacija 

4. 28.3.2013. 

Ponavljanje t-test (zavisni i nezavisni uzorci i neparametrijska 

zamjena) 

5. 4.04.2013. Nema nastave radi izvanrednog roka 

6. 11.04.2013. 



7. 18.4.2013. 



8. 25.04.2013. 



9. 2.05.2013. Kolokvij 

10. 9.5.2013. 



11. 16.5.2013. 



12. 23.5.2013. 



13. 30.05.2013. Nema nastave 

14. 6.6.2013. Ponavljanje i vježbanje 

15. 13.6.2013. Kolokvij /predrok / Evaluacija kolegija 

Prethodna priprema 

studenata 

Prethodna priprema 

studenata 

13 

Napomena 

Napomena


Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme i mjesto održavanja nastave 

Metodika rada pedagoga II J-6, 

J- PVS (30-15-15) Predavanja srijedom od 17:15 do 

Dv-3, 

Dv- PVS (15-15-0) 20:00 sati. 

Nositelj kolegija Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail 

Dr. sc. Slavica Žužić, 

viši asistent 

Srijeda od 17 do 17,15 

sati 

F-319 

091/956759 

9 

szuzic@gssjd.hr 




Metodika rada u funkciji primjene teorijskih i praktičnih spoznaja. Pedagog u funkciji ostvarivanja ciljeva odgojno-obrazovne 

ustanove. Rad pedagoga s grupama učenika. Rad pedagoga s učenicima s posebnim potrebama. Upis učenika i formiranje 

razreda. Pedagoška supervizija. Samovrednovanje u školama. Praćenje i analiza izostanaka učenika. Suradnja pedagoga s 

roditeljima. Pedagog i profesionalno informiranje i savjetovanje. Uloga pedagoga u projektiranju razvoja odgojno-obrazovne 

ustanove. Pedagog kao istraživač. Uloga pedagoga u stvaranju pozitivnog razrednog ozračja. Uloga pedagoga u procesu 

ocjenjivanja učeničkih postignuća. Pedagogizacija radnih prostora odgojno-obrazovnih ustanova. Zdravstveni odgoj. 


- Pravilno interpretirati profesiju školskog pedagoga i njegovu ulogu u razvoju odgojno-obrazovne ustanove. 

- Projektirati pedagoški razvoj odgojno-obrazovne ustanove. 

- Prepoznati važnost i razlikovati razvojnu djelatnost pedagoga od djelatnosti drugih profila stručnih suradnika. 

- Opisati osnovna područja razvojne djelatnosti pedagoga u odgojno-obrazovnoj ustanovi. 

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE 

Predavanja Seminari i radionice Konzultacije Samostalni rad 

x x x x 

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe 

x x x 


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA 

Aktivno sudjelovanje na predavanjima 0,5 10 

Izrada i izlaganje seminarskog/istraživačkog rada 2,0 35 

Izvođenje vježbi (refleksije na vježbe, izvješće mentora) 

1,5 

20 

Završni ispit 

2,0 

35 

UKUPNO 6,0 100 



Jurić, Vladimir (2004) Metodika rada školskog pedagoga. Zagreb: Školska knjiga. 

Mušanović, Marko (2000) Teorijska polazišta razvojne pedagoške djelatnosti. U: Pedagozi stručni suradnici u inovacijskom vrtiću i 

školi. Zagreb: Hrvatski pedagoško-knjiţevni zbor, 19-28. 

Silov, Milan (1987) Stručno-pedagoška sluţba i razvojna djelatnost. Ţivot i škola (Osijek), 36:19-29, br. 1, 

Staničić, Stjepan (1989) Razvojno-pedagoška djelatnost u školi. Zagreb: Zavod za prosvjetno-pedagošku sluţbu SR Hrvatske. (završno 

razmatranje) 

Rozmarić, Antun (1989.) Unapređivanje razvojno-pedagoške sluţbe u osnovnoj školi. Zagreb: Školska knjiga, 99 str. 

Staničić, Stjepan (2000.) Ravnatelj – pedagoški rukovoditelj i školski pedagog. U: Pedagozi – stručni suradnici u inovacijskom 

vrtiću i školi (zbornik 24. škole pedagoga). Zagreb: Hrvatski pedagoško-knjiţevni zbor. 53-62. 

Staničić, Stjepan (2001) Kompetencijski profil školskog pedagoga. Napredak (Zagreb). 142 (3): 279-295. 

Ţuţić, Slavica (2012.) Pedagoška supervizija. Pazin: Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile. 

Ţuţić, S. (2009.) Zašto učenici izostaju s nastave. Pazin: Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile. 


Mušanović, Marko; Staničić, Stjepan; Jurić, Vladimir; Vrgoč, Hrvoje (2002) Razvojna pedagoška djelatnost. U: Koncepcija promjena 

odgojno-obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa RH i Prosvjetno vijeće. 

Staničić, S.(1997) Prema novoj koncepciji razvojno-pedagoške djelatnosti škole. Zagreb: Hrvatski pedagoško-knjiţevni zbor. 

14

15 

Staničić, S. (2007.) Razvojno planiranje u školi. U: Staničić, S. (ur.) Školski priručnik 2007./2008. Zagreb: Znamen. 166-177. 

Staničić, S. (2006.) Školski pedagog – od administratora do inovatora. U: Vrgoč, H. (ur.) Europski izazov hrvatskom školstvu. 

Zbornik 30. škole pedagoga Hrvatske. Zagreb: Hrvatski pedagoško-knjiţevni zbor. 177-186. 

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU 


Pohađanje nastave obvezno je u skladu s propisima Fakulteta. 

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIH ROKOVA 

Pridržavanje rokova se podrazumijeva, a sankcije za nepridržavanje utvrdit će se za svaki pojedinačni slučaj. 


Studenti će informacije dobivati usmeno na predavanjima, tekstualno, konzultacijama i e-poštom. 


Ostvaruju se u dane predavanja, u vrijeme konzultacija i e-poštom. 


VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012. / 2013. 

Redoslijed Tema 

1. Metodika rada u funkciji primjene teorijskih i praktičnih spoznaja. 

2. Rad pedagoga s grupama učenika (pojam grupe, nastanak, etape rada u 

grupi, razred, posebne grupe). 

3. Rad pedagoga s učenicima s posebnim potrebama (izrada 

individualiziranog odgojno-obrazovnog programa). 

4. Upis učenika i formiranje razreda (priprema djece/učenika za odgojnoobrazovne 

ustanove, kriteriji formiranja razreda). 

5. Pedagoška supervizija (supervizija, supervizija u školi, školski pedagog 

i supervizija u nastavi, etape pedagoške supervizije, model 

supervizijskog usavršavanja nastavnika). 

6. Samovrednovanje u školama (pojam, razvojni plan škole, tim za 

kvalitetu). 

7. Praćenje i analiza izostanaka učenika (pojam, škola kao čimbenik 

izostajanja učenika, model uspješne škole, rezultati istraživanja – 

stavovi učenika i nastavnika o izostancima s nastave). 

8. Suradnja pedagoga s roditeljima (institucionalizacija, načini rada s 

roditeljima, primjer modela suradnje s roditeljima). 

9. Pedagog i profesionalno informiranje i savjetovanje (preduvjeti za rad, 

suradnja s ostalim čimbenicima profesionalnog informiranja i 

savjetovanja). 

10. Uvođenje pedagoških inovacija (područja uvođenja inovacija, projekti, 

istraživanja, slobodne aktivnosti). 

11. Uloga pedagoga u stvaranju pozitivnog razrednog ozračja (disciplina u 

razredu, odnosi učenika i nastavnika). 

12. Uloga pedagoga u procesu ocjenjivanja učeničkih postignuća 

(komponente ocjenjivanja, poteškoće i problemi s kojima se susreću 

nastavnici, učenici i roditelji vezano na ocjenjivanje). 

13. Pedagogizacija radnih prostora odgojno-obrazovnih ustanova. 

14. Zdravstveni odgoj (sadržaj, načini ostvarivanja, problemi u realizaciji). 

15. Evaluacija rada. 

Prethodna 

priprema 

studenata* 

*Priprema i participacija studenata u sadržajima kolegija planirat će se nakon njihova izbora seminarskih radova. 

Napomena

IZVEDBENI PLANOVI JEDNOPREDMETNOG DIPLOMSKOG STUDIJA 

PEDAGOGIJE 

LJETNI SEMESTAR ak.god. 2012./2013. 

IV. SEMESTAR 

Obavezni predmeti 

Praktičan rad II 

Diplomski rad 

Interni izborni predmeti 

Pedagogija profesionalnog obrazovanja 

Nasilje u bliskim vezama 

Osiguranje kvalitete u odgojno-obrazovnim organizacijama 

Školski savjetodavni rad 

16


Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme i mjesto održavanja nastave 

PRAKTIČAN RAD II (IV sem 1P 

Diplomskog studija pedagogije) 

8 V - 105 

tijekom semestra – institucije odgoja I 

obrazovanja 


NEDELJKA RAJAČIĆ, prof. 

098/483-299 

os-pehlin-pedagog@ri.tcom.hr 


- 



Inicijalna komunikacija s institucijama/organizacijama 

Sastanak koordinatorice prakse, nositelja modula i mentora iz institucije 

Odabir institucija u kojima će studenti polaziti praksu 

Pismo instituciji / organizaciji 

Početak prakse u institucijama / organizacijama 

Praćenje provedbe praktičnog rada 

Ocjenjivanje Praktičnog rada 1. 


Stjecanje praktičnih iskustava u pripremi za budude zanimanje, povezivanje teorijskih znanja sa situacijom u praksi. 


Predavanja Sminari Konzultacije Samostalni rad 


x 


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE 

UDIO AKTIVNOSTI U 

ECTSBODOVIMA 


Realizacija Praktičnog rada 2. – Dnevnik prakse 8 8 

UKUPNO 


Obvezna literatura : 







17

I. 

18 

OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU – sveučilišni diplomski jednopredmetni i dvopredmetni studij 

pedagogije 

Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje 

Vrijeme i mjesto održavanja 

nastave 

Pedagogija profesionalnog 

obrazovanja 

6 

4 (2+0+2) - tjedno 

60 (30+0+30) - semestralno 

Srijedom, 9:15 – 13:00 

Prostoraija 325 


Vrijeme za 

konzultacije 

Kabinet Telefon E-mail 

dr.sc. Kornelija 

Mrnjaus, docent 

Utorkom 10.00 – 11.30 

Dogovor putem e-maila 

323 051/ 265 721 kmrnjaus@ffri.hr 

Asistent 

Vrijeme za 

konzultacije 

Kabinet Telefon E-mail 



Profesije i zanimanje 

Sustavi profesionalnog obrazovanja 

Pedagoški oblici kvalificiranja 

Odnos općih i posebnih profesionalnih kompetencija 

Programiranje profesionalnog obrazovanja: pedagoška analitika rada, profiliranje rada, programiranje profesionalnog 

obrazovanja 

Kompetencije pedagoga kao voditelja edukacija u području obrazovanja odraslih 


Cilj je predmeta da studenti upoznaju osnovne pristupe, pojmove, klasifikacije pedagogije profesionalnog obrazovanja. 

Očekuje se da nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza studenti/studentice unaprijede ove opće 

kompetencije: 

- sposobnosti analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja; 

- sposebnosti planiranja i organiziranja; 

- sposobnosti učenja kroz timski i individualnog rad; 

- sposobnosti upravljanja informacijama i njihova prezentiranja 

- razvoj etičkih vrijednosti potrebnih za ţivot u društvu različitih kultura i vrijednosti. 

Nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza, očekuje se da student/studentica razvije sljedeće specifične 

kompetencije, tj. da bude sposoban/sposobna: 

- opisati, definirati i objasniti koncepte i sustave profesionalnog obrazovanja; 

- analizirati kvalificiranje za rad na primjerima i slučajevima; 

- izraditi plan i program treninga/radionice na zadanu temu iz područja razvoja “soft skills” u poslovnom okruţenju; 

- odrţati trosatnu radionicu na zadanu temu iz područja razvoja “soft skills” u poslovnom okruţenju. 



X X X X 

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Obrazovanje na daljinu 

X 

Komentari: 

Kolegij će se poučavati u hibridnom obliku; kombinirajući obrazovanje na daljinu (e-učenje), rad u učionici i individualni i 

timski rad izvan učionice, koristeći Mudri, sustav za udaljeno učenje. Studenti će od upisa kolegija biti upućeni na 

korištenje alata iz spomenutog sustava. U predmetu će se poticati aktivni pristup učenju i poučavanju.



UDIO AKTIVNOSTI U ECTS 

BODOVIMA 

MAKSIMALAN BROJ 

OCJENSKIH BODOVA 

Pohađanje nastave 0.5 0 

Aktivnost u nastavi 0.5 10 

Projekt – izrada plana i programa 

2 40 

treninga/radionice na zadanu temu 

Izvođenje radionice na zadanu temu 3 50 

UKUPNO 6 100 

PRILOG: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje 



- Mušanović, M. (2001). Pedagogija profesionalnog obrazovanja. Rijeka: Graftrade 

- Petričević, D. (1998). Radna pedagogija. Zagreb: HPKZ 


- Lesourne J. (1993). Obrazovanje - društvo - izazovi 2000. godine. Zagreb: Educa 

- Majetić, L. (1997). Ergometodika. Rijeka: Pedagoški fakultet Rijeka 

- Miliša, Z. (1999). Odgojne vrijednosti rada. Split: Knjiţevni krug 

- Mušanović, M., Staničić, S., Jurić, V., Vrgoč, H. (2002). Razvojna pedagoška djelatnost. U: Koncepcija promjena 

odgojno-obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa RH i Prosvjetno vijećePetančić, 

M. (1975). Industrijska pedagogija. Zagreb: Školska knjiga 

- Šporer, Ţ. (1990). Sociologija profesija. Zagreb: Sociološko društvo Zagreb 

- Zakon o strukovnom obrazovanju 

Dodatne materijale studenti će dobivati tijekom predavanja i seminara 

19



Studenti su pozvani redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja i vjeţbe) iz 

kolegija. Aktivnom participacijom na svim oblicima nastave student ostvaruje 10 ocjenskih bodova. 

Student je duţan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno 

kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne 

izvršavanje tekućih zadataka). Student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće dobiti 

potpis. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositelja kolegija, asistenta i studenata te stoga studenti 

trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. 

Korištenje mobitela u toku nastave zabranjeno je. 

Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog 

ozračja. Student je duţan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za 

studente/studentice. 


Student je duţan pridrţavati se dogovorenih rokova za predaju projekta i ostalih samostalnih zadataka. Rokovi za 

predaju studentskih uradaka biti će dogovoreni sa studentima i objavljeni na web stranici kolegija. 

Nepoštivanje i nepridrţavanje dogovorenih rokova regulirati će se oduzimanjem ocjenskih bodova. 


Sve relevantne informacije o predavanjima i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti 

tijekom nastave i konzultacija, na Mudrom, te oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju. 

Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili 

putem Mudrog. 

Studenti su obavezni kontinuirano provjeravati Mudri i oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju. 


Studenti će osim na predavanjima i seminarima moći kontaktirati s nositeljem kolegija u predviđenim terminima za 

konzultacije. Prije dolaska na konzultacije studenti su duţni pripremiti se za sadrţaj konzultacija. Mole se studenti da emailove 

šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositelja kolegija. 

Sve informacije o eventualnom izostajanju s nastave, nemogućnosti izvršavanja dogovorenih obveza i ostale 

relevantne informacije studenti mogu dati nositelju kolegija isključivo u predviđenim terminima za konzultacije. Iznimno, 

putem e-maila. 

U svrhu ostvarivanja komunikacije putem e-maila studenti su duţni u prvom tjednu nastave poslati svoje e-mail adrese 

nositelju kolegija. 


Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticati će se 

poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. 

Prilikom izrade zadataka predviđenih planom i programom kolegija studenti se ne smiju sluţiti tuđim tekstom kao 

svojim Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i 

podloţno je sankcijama predviđenim vaţećim aktima! 

Uratke koje student bude slao e-mailom treba imenovati na sljedeći način: Prezime_Vrsta rada (npr. Perić_prakticni 

zadatak; Perić_projekt). Student kopije svojih radova treba zadrţati sve do kraja kolegija odnosno dok ne poloţi 

završni ispit iz kolegija. 

Za uspješan rad na kolegiju od studenta se očekuje da zna koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft 

Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i 

pretraţivati Internet. Također, od studenta se očekuje poznavanje engleskog jezika (čitanje i razumijevanje teksta na 

engleskom jeziku). 

20

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012 / 2013. – PREDAVANJA 

Datum/ 

tjedan* 

Tema Prethodna priprema studenata Napomena 

1 Uvodno izlaganje plana i programa kolegija 

2 

Profesije i zanimanja 

Sustavi profesionalnog obrazovanja u RH 

3 Metodologija izrade treninga/radionica 1 

4 Metodologija izrade treninga/radionica 2 

5 Ispitni rokovi – nema nastave 

6 Plan treninga/radionice 

7 Assessment 

8 Pedagoški oblici kvalificiranja 

9 Odnos općih i posebnih profesionalnih kompetencija 

10 Programiranje profesionalnog obrazovanja 

11 Pedagoška analitika rada, profiliranje rada 

12 Programiranje profesionalnog obrazovanja 

13 

Evaluacija rada na predavanjima (osvrt nositelja 

kolegija i studenata - diskusija) 

*Moguća su manja odstupanja u redoslijedu tema predavanja zbog dogovora oko termina realizacije terenske nastave. 

VII. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012 / 2013. – Seminar 

Datum/ 

tjedan* 

Tema Prethodna priprema studenata Napomena 

1 

Upoznavanje sa planom i programom kolegija te 

načinom rada na vjeţbama 

2 

Upute za izradu projekta – plana i programa 

treninga/radionice na zadanu temu 

3 Samostalan rad: Pisanje projekta 



Predaja projekata putem 

Mudrog 

6 Samostalan rad: Priprema za izvođenje radionice 

7 Samostalan rad: Priprema za izvođenje radionice 

8 

Prezentacija: Izvođenje radionice na zadanu temu 

9 

10 

11 

12 





Evaluacija rada na seminarima (osvrt nastavnika i 

13 

studenata - diskusija) 

*Moguća su manja odstupanja u redoslijedu tema seminara zbog dogovora oko termina realizacije terenske nastave. 

21

VIII. PRILOG 

Aktivnost ECTS 

Pohađanje 

nastave 

Aktivnost u 

nastavi 

Projekt – izrada 

plana i programa 

treninga/radionice 

na zadanu temu 

Izvođenje 

radionice na 

zadanju temu 

Ishodi 

učenja 

Aktivnost studenta Metoda procjenjivanja 

Maksimalni 

broj 

ocjenskih 

bodova* 

0.5 1-4 0 

0.5 1-4 

2.0 1-4 

3.0 1-4 

Aktivno sudjelovanje u 

raspravama, davanje 

komentara na sadrţaj 

koji se obrađuje, 

pripremljenost za 

nastavni sat (pročitati 

materijale prije sata) 

Student piše projekt na 

zadanu temu 

Student izvodi radionicu 

na zadanu temu 

Biljeţit će se 

sudjelovanje u 

diskusijama i 

aktivnostima tijekom 

nastave. 

Studenti će se upoznati 

sa kriterijima za 

bodovanje. 

Izvođenje radionice se 

boduje prema utvrđenim 

kriterijima s kojima će 

se student upoznati. 

Minimum 

ocjenskih 

bodova 

koje je 

potrebno 

ostvariti* 

10 5 

40 20 

50 25 

UKUPNO 6 100 50 

* 1 ocjenski bod = 1% ukupne ocjene odnosno usvojenog znanja 

22

Projekt – izrada plana i programa treninga/radionice na zadanu temu 

Student izrađuje projekt – plan i program treninga/radionice na zadanu temu. Student će dobiti sve potrebne informacije i 

upute za izradu projekta te će se upoznati s kriterijima za bodovanje. 

Iz projekta student moţe ukupno dobiti 40 ocjenskih bodova. Student iz projekta mora ostvariti minimalno 20 ocjenskih 

bodova. 

Bodovi za projekt dodjeljuju se na sljedeći način: 

Kriterij 

Ocjenski 

bodovi 

Izrada projekta (pismeni dio) 

Napomena 

Adekvatna forma projekta (rad sadrţi sve elemente 

koji su navedeni u uputama za pisanje projekta – 

naslovna stranica, saţetak, sadrţaj, uvod, glavni 

dio rada, zaključak, literatura) 

5 

Relevantnost informacija i sadrţaja za temu 

projekta 

10 

Struktura radionice, planirani elementi, inovativan 

pristup obradi teme 

Strukturirano i jasno izloţene ideje te samostalna 

15 

Student će dobiti upute za izradu projekta 

interpretacija o problemu (argumentirano i jasno 

prikazano kritičko promišljanje; integracija teksta; 

primjerenost zaključka; stil pisanja) 

10 

Ukupno 40 

IzvoĎenje radionice na zadanu temu 

Student izvodi radionicu na zadanu temu. Student će dobiti sve potrebne informacije za pripremu i izvođenje radionice. 

Iz izvođenja radionice student moţe ukupno dobiti 50 (minimalno 25) ocjenskih bodova. 

Bodovi za izvođenje radionice dodjeljuju se na sljedeći način: 

IzvoĎenje radionice na zadanu temu 

Prezentacija rada (jasnoća, struktura izlaganja, 

zanimljivost i didaktičko-metodički način izlaganja, 

trajanje) 

Diskusija (uključivanje studenata, poticanje 

20 

studenata na aktivno usvajanje znanja, 

usmjeravanje i vođenje studenata, dodatni 

materijali) 

10 

Student će dobiti upute za pripremu i izvođenje 

radionice 

Moderacija radionica 15 

Feedback 5 

Ukupno 50 

Završna ocjena se određuje zbrajanjem bodova prikupljenih na svim elementima koji su se procjenjivali i konačna 

ocjena se donosi prema slijedećem kriteriju: 

Postotak 

usvojenog znanja 

ECTS 

ocjena 

Brojčana 

ocjena 

Objašnjenje 

90-100% A 5 Izvrstan 

80-89% B 4 Vrlo dobar 

70-79% C 3 Dobar 

60-69% D 2 Dovoljan 

50-59% E 2 Dovoljan 

40-49% Fx 1 Nedovoljan – ima pravo na popravni ispit ili moţe ponovo upisati kolegij 

0-39% F 1 Neuspješan – ne moţe steći ECTS bodove i nema pravo na popravni ispit 

23


NASILJE U BLISKIM 

VEZAMA 

(IV semestar 1P Dipl. 

studija pedagogije) 


Prof. dr.sc. Jasminka 

Zloković 

Petra Polić, prof., 

znanstvena novakinja 

- asistentica 


Broj ECTS-a 

6 

Vrijeme za konzultacije Kabinet 

Utorkom od 9.30 do 10.30 

Srijedom od 13.00 do 14.00 

Utorkom od 9.30 do 10.30 

Srijedom od 13.00 do 14.00 


2 P +2 V 

Telefon 

Vrijeme i mjesto 

održavanja nastave 

- predavanja i vježbe 

utorkom 14.15 – 18.00 

- učionica prema rasporedu 

sati 

E-mail 

317 051 265 707 jzlokovic@ffri.hr 

321 051 265 782 ppolic2@ffri.hr 



- Što (ni)je nasilno ponašanje u vezi. Oblici nasilja u bliskim vezama. Prepoznavanje nasilnih ponašanja. Prevalencija nasilnog 

ponašanja u različitim vrstama bliskih veza. 

- Objašnjenja i modeli uzroka nasilja u bliskim odnosima. Faktori rizika za nasilje u vezi. 

- Nasilje u obitelji: prepoznavanje i reagiranje, posljedice izravne i neizravne izloţenosti nasilju u obiteljskom okruţenju. Hrvatski 

i europski pravni okvir suzbijanja nasilja u obitelji. 

- Nasilje u partnerskim odnosima: dinamika nastanka i odrţavanja nasilnog odnosa. 

- Nasilje u mladenačkim vezama: rodna socijalizacija i nasilni obrasci ponašanja. Specifične potrebe i motivacija mladih ljudi u 

bliskim vezama. Socijalne kompetencije, komunikacijske vještine i suočavanje sa sukobom u vezi. 

- Intervencije radi suzbijanja nasilja. Intervencije namijenjene ţrtvama. Psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u partnerskim 

odnosima. Uloga obitelji, prijatelja, vršnjaka i uloga institucija. 

- Priprema za provedbu i provedba standardnih radionica prevencija nasilja u adolescentnim vezama putem škola. 


Studenti će nakon završenog kolegija: 

1. Poznavati uzroke, raširenost, vrste i načine prepoznavanja nasilja u bliskim vezama, te specifično o nasilju u adolescentskim 

vezama 

2. Razumjeti faktore rizika za nasilje u bliskim vezama 

3. Poznavati psihološku podlogu nasilja u partnerskim odnosima 

4. Poznavati intervencije koje se koriste u radu sa ţrtvama i počiniteljima nasilja 

5. Poznavati osnovne intervencijske strategije 

6. Poznavati načela preventivnog rada u lokalnoj zajednici 

7. Moći odabrati primjerenu strategiju prevencije nasilja u bliskim vezama 

8. Povećati kompetencije za rad s adolescentskom populacijom 

9. Steći kompetencije za izradu interaktivnu radionicu za adolescente 

10. Moći provoditi preventivne radionice s adolescentima 



x x x x 

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe 

x X x 



BODOVIMA 

Prisustvo na predavanjima i vježbama 1 15 

Aktivnost u nastavi 1 25 

24 

MAX BROJ BODOVA

Seminari 

Kontinuirana provjera znanja 1 15 

Istraživanje 

Praktičan rad (prikaz studenta) 2 30 

Praktičan rad (ocjena stručnog suradnika) 1 15 

Pismeni ispit 

Usmeni ispit 

UKUPNO 6 100 

*OCJENJIVANJE 

o Formalnog ispita (pismenog i usmenog) nema, već će se ocjenjivanje znanja i usvajanje vještina provoditi tijekom nastave 

kroz individualne i grupne zadatke i rasprave, povratne informacije studenta o pripremljenosti za provedbu i provedbi 

radionica u razredima te povratne informacije stručnog suradnika u školi. 

o ‘Praktični rad’ u ocjenjivanju uključuje prikaz studenata o pripremljenosti za provedbu i provedbi radionica te povratnu 

informaciju stručnog suradnika iz škole o izvedbi studenta. 


Obavezna literatura 

Ajduković, D. (2001) (ur.) Priručnik za provedbu Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. Zagreb: Društvo za psihološku 

pomoć. 

Ajduković, D., Ajduković, M., Cesar, S., Kamenov, Ţ., Löw A., Sušac, N. (2010) Prevencija nasilja u mladenačkim vezama – 

Priručnik za voditelje programa. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć. 

Ajduković, M., Pavleković, G. (2004) (ur.) Nasilje nad ženom u obitelji. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć. 

Cesar, S., Bijelić, N., Hodţić, A., Kobaš, V. (2006) Bolje spriječiti nego liječiti – prevencija nasilja u adolescentskim vezama. 

Zagreb: Cesi 

Espelage, D.L., Holt, M.K. (2007) Dating violence and sexual harassment across the bully-victim continuum among middle and high 

school students. Journal of Youth and Adolescence, 36, 799–811. 

Schnurr, M.P., Lohman, B.J. (2008) How much does school matter? An examination of adolescent dating violence perpetration. 

Journal of Youth and Adolescence, 37, 266–283. 

Zloković, J. (2009). Nasilje djece nad roditeljima. Rijeka: Zambelli. 

Dopunska literatura 

Collin-Vezina, D., Hebert, M., Manseau , H., Blais, M., Fernet; M. (2006) Self-concept and dating violence in 220 adolescent girls in 

the child protective system. Child Youth Care Forum 35, 319–326. 

Foshee, V.A., Bauman K.E., Ennett, S., Linder, G.F., Benefield, T., Suchindran, C. (2004) Assessing the long-term effects of the 

safe dates program and a booster in preventing and reducing adolescent dating violence victimization and perpetration. American 

Journal of Public Health, 94(4), 619-624. 

Hall Smith, P., White, J., Holland, L.L. (2003) A longitudinal perspective on dating violence among adolescent and college-age 

women. American Journal of Public Healt, 93 (7), 1104-1109. 

Howard, D.E., Wang, M.Q. (2003) Psychosocial factors associated with boys' reports of dating violence. Adolescence, 38 (151), 

519-533. 

Nowakowski Sims, E., Noland Dodd, V.J., Tejeda, M.J. (2008) The relationship between severity of violence in the home and 

dating violence. Journal of Forensic Nursing, 4, 166–173. 

Rapoza, K.A., Baker, A.T. (2008) Attachment styles, alcohol, and childhood experiences of abuse: An analysis of physical violence 

in dating couples. Violence and Victims, 23(1), 52-65. 

Teten, A.L., Ball, B,. Valle, L.A., Noonan, R., Rosenbluth, B. (2009) Considerations for the definition, measurement, consequences, 

and prevention of dating violence victimization among adolescent girls. Journal of Women’s Health, 18 (7), 923-927. 

Theriot, M.T. (2008) Conceptual and methodological considerations for assessment and prevention of adolescent dating violence 

and stalking at school. Children & Schools, 30 (4), 22 



25

Obvezno je prisustvo na predavanjima i vježbama. 


Podrazumijeva se. 


Neposredno na nastavi, konzultacije, e-mail. 


Tijekom nastave, konzultacije, neposredno s profesoricom i asistenticom ili putem maila. 


Tijekom nastave, konzultacije, neposredno s profesoricom i asistenticom ili putem maila. 

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012/ 2013. predavanja 

Datum/tjedan Tema Prethodna 

priprema 

12.03.2013 Uvod: upoznavanje programa i definiranje obaveza 

studenata 

ne 

19.03.2013 Značajke kvalitetne bliske veze da 

26.03.2013 Nasilje u bliskim vezama: definiranje, oblici, prepoznavanje da 

9.04.2013 Objašnjenja i modeli uzroka nasilja u bliskim odnosima da 

16.04.2013 Nasilje u obitelji: prepoznavanje, reagiranje, pravni okvir da 

23.04.2013 Nasilje u partnerskim odnosima da 

30.04.2013 Nasilje u mladenačkim vezama da 

7.05.2013 Problem postavljanja granica i održavanja bliskosti u odnosu da 

14.05.2013 Preventivni i interventni programi da 

21.05.2013 Program prevencije nasilja u mladenačkim vezama: upoznavanje strukture 

radionica I 

28.05.2013 Program prevencije nasilja u mladenačkim vezama: upoznavanje strukture 

radionica II 

da 

04.06.2013 Poteškoće i moguća poboljšanja radionica: rasprava da 

11.06.2013 Evaluacija 

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012 / 2013. vježbe 

Datum/tjedan Tema Prethodna priprema 

12.03.2013 Uvod: definiranje očekivanja i obaveza, dogovaranje rasporeda 

studenata 

ne 

19.03.2013 Studentski prikazi radova prema dogovorenom rasporedu da 

26.03.2013 Studentski prikazi radova prema dogovorenom rasporedu da 

9.04.2013 Upoznavanje strukture radionica da 

16.04.2013 Uvježbavanje provedbe radionica prema dogovorenom rasporedu da 






28.05.2013 Poteškoće i ideje za poboljšanja radionica: prikaz i rasprava da 

04.06.2013 Poteškoće i ideje za poboljšanja radionica: prikaz i rasprava da 

11.06.2013 Evaluacija 

da 

26 

Napomena 

Napomena

Naziv kolegija Broj ECTS-a 

OSIGURANJE KVALITETE U ODGOJNO- 

OBRAZOVNIM ORGANIZACIJAMA 


Nastavno 

opterećenje 

6 2+2+0 

Vrijeme održavanja nastave 

Semestar IV, predavaonica 301 

Predavanja: ponedjeljak, 10.15 - 12.00 

Seminar: ponedjeljak, 14.15 - 16.00 


Dr. sc. Vesna Kovač, izv. prof. Putem e-maila 312 051 26 57 17 vkovac@ffri.hr 


Marko Turk, prof. Putem e-maila 313 051 26 57 13 markoturk@ffri.hr 



Pojam osiguranja kvalitete u obrazovanju. 

Definiranje kvalitete u obrazovanju: poznati pristupi i teškoće. 

Problemi utvrđivanja standarda i indikatora kvalitete. 

Evaluacija kvalitete. 

Sumativna i formativna evaluacija. 

Unutarnja i vanjska evaluacija. 

Svrha procjena. Poboljšanje vs. odgovornost; odlučivanje vs. organizacijsko učenje. 

Fokus procjene. 

Subjekti procjene. 

Tijela procjene: samo evaluacija; kolegijalna evaluacija; vanjska revizija, nezavisna agencija? Instrumenti procjene. 

Rezultati i izvješća procjene. 

Top down vs. bottom up pristupi osiguranju kvalitete. 

Organizacijska kultura i osiguranje kvalitete. 

Utvrđivanje, analiza i modifikacija organizacijske kulture. 

Pregled novijih istraživanja primjene i učinkovitosti mehanizama osiguranja kvalitete u odgojno obrazovnim 

organizacijama. 

Aktivno sudjelovanje u radu institucijskog mehanizma osiguranja kvalitete. 

OČEKIVANI ISHODI 

Očekuje se da studenti nakon odslušanog kolegija Osiguranje kvalitete u odgojno obrazovnim organizacijama mogu: 

- interpretirati i analizirati fenomen osiguranja kvalitete u obrazovnom kontekstu imajući u vidu složenost i 

multidimenzionalnost fenomena; 

- interpretirati suvremene trendove i istraživanja osiguranja kvalitete u odgojno obrazovnim organizacijama 

- analizirati i interpretirati odabrane programe usavršavanja kvalitete rada odgojno obrazovne organizacije; 

- utvrditi i analizirati organizacijsku kulturu i njezin utjecaj na kvalitetu rada organizacije; 

- utvrditi željene dimenzije organizacijske kulture i strategije kojima se željena dimenzija organizacijske kulture 

može postići 



X X X X 

Terenska nastava E-učenje Mentorski rad Ostalo 

X X 



UDIO AKTIVNOSTI U ECTS 

BODOVIMA 


Prisustvo na nastavi 1,25 - 

Priprema za nastavu 0,25 - 

Prikaz stručnog članka /teksta 1,5 + 1,5 30+30 

On-line diskusija 1 i 2 0,5 + 0,5 5+5 

Priprema za završni ispit 1 30 

27

UKUPNO 6 100 

Studenti moraju imati pozitivno ocijenjenu svaku od aktivnosti u kolegiju. Studenti mogu jedan put ponavljati jednu 

aktivnosti, I to ili prikaz stručnog članka ili prikaz stručnog teksta. Sve aktivnosti u kolegiju moraju biti pozitivno 

ocijenjene. Aktivnosti se popravljaju na kraju semestra, kada se stekne uvid u cjelokupni rad. 

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje 


Obvezna literature: 

1. EAQA (2005). Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area. Helsinki: 

EC 

2. EUA (2010). Creativity and Diversity: Challenges for the Quality Assurance Beyond 2010. A selection of papers 

from the 4th European Quality assurance Forum, 19-21 November 2009, hosted by Copenhagen Business 

School, Denmark. Brussels: EUA. 

3. Bezinović, P., Marušić, I. i Ristić-Dedić, Z. (2012). Opažanje i unapređivanje školske nastave. Zagreb: AZOO I IDI. 

4. Bezinović, P. (ur.) (2010). Samovrednovanje škola – Prva iskustva u osnovnim školama. Zagreb: Agencija za odgoj 

i obrazovanje i Institut za društvena istraživanja. 

5. Mishra, S. (2007). Quality Assurance in Higher Education: an Introduction. Bangalore, India: NPP 

6. Tavenas, F. (2003). Quality Assurance: A Reference System for Indicators and Evaluation procedures. Brussels: 

EUA 

Izborna literature i izvori: 

Knjige: 

1. Alvesson, M. (2002). Understanding Organisational Culture. London: Sage Publications. 

2. Bergan, S. (2007). The Legitimacy of Quality Assurance in Higher Education: the role of public authorities and 

institutions. Strasbourg: Council of Europe Publishing 

3. Brennan, J. and Shah, T. (2000). Quality Assessment and Institutional Change: Experiences from 14 countries. 

Higher Education. 40, 3, 331-349. 

4. Morley, L. (2003). Quality and Power in Higher Education. London: SRHE and Open University Press 

5. Smodlaka Krajinović, M., Rosandić , A. (2011). Sustav osiguranja kvalitete za neprofitne organizacije. Rijeka: 

Udruga za razvoj civilnog društva SMART. 

6. Weiss, C. H. (1998). Evaluation. Methods for Studying Programs and Policies. New Yersey: Pretice Hall. 

Odabrani članci iz časopisa: 

“Quality Assurance in Education”; 

“School Effectiveness and School Improvement” 

“Quality in Higher Education” 

Mrežni izvori: 

1. European Association for Quality Assurance in Higher Education (ENQA). Dostupno na: http://www.enqa.eu/ 

2. INQAAHE. Dostupno na: http://www.inqaahe.org 

3. Samovrednovanje škola. Pristup unaprjeđivanju kvalitete obrazovanja. Dostupno na: 

http://www.idi.hr/vrednovanje/ 



Nastava će se realizirati kombinirano putem neposredne nastave i nastave pomoću sustava za e-učenje MudRi. 

Očekuje se kontinuirani rad studenata tijekom svakog radnog tjedna (za predmet koji iznosi 6 ECTS (180 radnih sati) 

student je dužan uložiti cca 10 sati rada na predmetu tjedno i 30 sati pripreme za završni ispit). 

Rad na predmetu se realizira kroz: 

a) prisustvo na nastavi (cca 45 sati); 

28

) izradu priprema za nastavu prema uputi nastavnika (cca 15 sati), 

c) proučavanje ispitne literature i izradu prikaza pročitanih tekstova (cca 30 sati) te 

d) kroz izradu vježbi (cca 90 sati). 

Studenti su dužni voditi tjedna izvješća o izvršenim aktivnostima (vidjeti obrazac) i po potrebi ih prodiskutirati s 

nastavnikom. 

Direktna nastava. Prisustvo na nastavi predavanja je obavezno. Rad će se bazirati na interaktivnim predavanjima i 

povremenim raspravama za koje će biti potrebna prethodna priprema studenata. Rad na nastavi koncipiran je tako 

da pomaže i osigurava uspješnu izradu svih aktivnosti koje se prate i ocjenjuju. 

Pripreme za nastavu. Studenti su dužni napraviti odgovarajuće pripreme za nastavu, a upute će pravovremeno dobiti 

od nastavnika. Uglavnom se radi o čitanju tekstova i pretraživanju i prikupljanju podataka. 

Nastava putem sustava za e-učenje MudRi. Svaki student dužan je redovito pratiti materijale postavljene na 

MudRom, uključiti se u rasprave na forumu i pravovremeno postavljati zadaće. Tijekom prvog tjedna nastave 

studenti su se dužni prijaviti u sustav. 

Izrada vježbi. Svaki student dužan je samostalno izraditi i prezentirati dvije vježbe. Upute za izradu vježbi bit će 

pravovremeno objavljene na MudRom. Također je dužan pratiti prezentacije vježbi koje su napravili ostali studenti. 

Priprema za završni ispit. Na završnom ispitu (usmeni ispit) provjeravat će se poznavanje sadržaja svih tema 

obrađenih tijekom nastave. Očekuje se da će studenti dijelove propisane literature kontinuirano proučavati tijekom 

semestra u cilju pripreme za grupne rasprave čime se naglašava potreba redovitog prisustva na nastavi. 

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIH ROKOVIMA 

Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova za dovršetak preuzetih aktivnosti. Kašnjenje s predajom 

zadataka rezultira smanjenjem ocjenskih bodova za 20% od ukupnog broja ostvarenih bodova. Svi rokovi bit će 

oglašeni na sustavu za udaljeno učenje MudRi. Valja napomenuti da MudRi neće dopustiti predaju zadaća izvan 

dopuštenog vremena. 


Studenti su dužni pratiti novosti objavljene na mrežnim stranicama kolegija (MudRi), tijekom nastave i na redovitim 

konzultacijama. 

Sve informacije i nastavne materijale studenti mogu preuzimati sa sustava za udaljeno učenje MudRi. 


Na redovitim konzultacijama, putem sustava za udaljeno učenje MudRi te putem e-maila. 


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je 

sankcijama predviđenim važećim aktima! 

VIa. POPIS TEMA - PREDAVANJA, ljetni semestar 2012/2013. 

Tjedan Sadržaj nastavnog programa 

TEMATSKI BLOK 1: TEMELJNI POJMOVI I TEORIJSKI PRISTUPI OSIGURANJA KVALITETE U ODGOJU I 

OBRAZOVANJU 

Uvod u kolegij 

1 

Pregled temeljnih pojmova i povijesnog razvoja pristupa osiguranja kvalitete u odgoju i obrazovanju 

2 Teorijska analiza fenomena osiguranja kvalitete 

3 Modeli osiguranja kvalitete (Baldridge, ISO, TQM i dr.) 

TEMATSKI BLOK 2: PREDSTAVLJANE PRAKSE I INSTRUMENTARIJA OSIGURANJA KVALITETE U 

INSTITUCIJAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA 

4 Faze osiguranja kvalitete 

5 Svrha i fokus vrednovanja 

6 Tijela i instrumenti vrednovanja 

29

7 Kultura kvalitete 

TEMATSKI BLOK 3: PREGLED POLICY DOKUMENATA KOJIMA SE REGULIRA OBAVEZA UVOĐENJA 

MEHANIZAMA OSIGURANJA KVALITETE U INSTITUCIJE ODGOJA I OBRAZOVANJA 

7 Pregled međunarodnih dokumenata i izdvajanje temeljnih elemenata 

Pregled policy dokumenata u RH 

8 

Uloga nacionalnih i međunarodnih agencija osiguranja kvalitete u obrazovanju 

TEMATSKI BLOK 4: ANALIZA POSTOJEĆIH PRAKSI I MEHANIZAMA OSIGURANJA KVALITETE 

9 Upute za analizu postojećih praksi i mehanizama osiguranja kvalitete 

10 Prezentacija i rasprava 




14 Tema po izboru studenata 

15 Zaključna razmatranja i pripreme za završni ispit 

VIb. POPIS TEMA - SEMINAR, ljetni semestar 2012/2013. 

Tjedan/ 

Datum 

1 

Tema Prethodna priprema studenata/Ishod Napomena 

Uvod. Pregled rasporeda (MudRi). Upute za 

istraživački rad. Početak rada na prikazu stručnog 

članka 1 

Odabir članka za prikaz F2F/Mudri 

2 Prikaz stručnog članka 1 Čitanje članka, analiza, izrada prikaza 

MudRi i f2f 

konzultacije po 

potrebi 

3 Prikaz stručnog članka 1 Dovršavanje izrade prikaza i predaja MudRi 

4 Rasprava o prikazima članaka (1. dio) Pripremljena pitanja za raspravu F2F 

5 Rasprava o prikazima članaka (2. dio) Pripremljena pitanja za raspravu F2F 

6 On-line diskusija 1 

Postavljena i otvorena tema prve on-line 

diskusije. Sudjelovanje u diskusiji u skladu s 

uputama. 

MudRi 

7 On-line diskusija 1 Sudjelovanje u diskusiji u skladu s uputama. MudRi 

8 Početak rada na prikazu stručnog teksta Odabir teksta za prikaz F2F/Mudri 

9 Prikaz stručnog teksta Čitanje teksta, analiza, izrada prikaza 

MudRi i f2f 

konzultacije po 

potrebi 

10 Prikaz stručnog teksta Dovršavanje izrade prikaza i predaja. MudRi 

11 Rasprava o prikazima tekstova (1. dio) Pripremljena pitanja za raspravu F2F 

12 Rasprava o prikazima tekstova (2. dio) Pripremljena pitanja za raspravu F2F 

13 On-line diskusija 1 

Postavljena i otvorena tema prve on-line 

diskusije. Sudjelovanje u diskusiji u skladu s 

uputama. 

MudRi 

14 On-line diskusija 1 Sudjelovanje u diskusiji u skladu s uputama. MudRi 

15 Zaključak rada na kolegiju. Evaluacija. / F2F 

30

PRAĆENJE I OCJENJIVANJE 

On-line diskusija (10 ocjenskih bodova) : 

Jedan od zadataka studenata bit će sudjelovanje u tematskim on-line diskusijama. Sudjelovanje u diskusijama 

važan je dio programa kolegija. Ideje i koncepti koje će se raspraviti u diskusijama olakšat će studentima 

razumijevanje i smještanje u kontekst određene teme. Očekuje se da u diskusiji sudjelujete/ raspravljate, 

iznesete argumente i razjasnite ih te što strukturiranije i sažetije iznesete svoje promišljenje/ stav. 

Prikaz stručnih članaka/tekstova (60 ocjenskih bodova): 

Studenti trebaju izraditi prikaz stručnog članka/teksta u skladu s uputama koje će biti objavljene na sustavu za 

udaljeno učenje MudRi. Od studenata se u ovom zadatku očekuje visoka razina kritičkog mišljenja, analize, 

sinteze i vrednovanja pročitanog te adekvatno poznavanje sadržaja kojega analiziraju/prikazuju. 

Završni ispit (30 ocjenskih bodova) 

Završni ispit baziran je na raspravi o pročitanoj obaveznoj i izbornoj literaturi. Vrednovat će se količina 

prezentiranih relevantnih informacija i sposobnost davanja stručnog osvrta. 

Ukupna ocjena 

Ukupna ocjena izvodi se prema ukupnom broju ocjenskih bodova na sljedeći način: 

Ocjenski bodovi Ocjena 

100-90 A, Izvrstan 5 

89-80 B, Vrlo dobar 4 

79-70 C, Dobar 3 

69-60 D, Dovoljan2 

59-50 E, Dovoljan 2 

NAPOMENA: Pisane upute koje studenti dobiju na seminarskom dijelu nastave kolegija sastavni su dio ovog 

Izvedbenog plana te su ih se studenti dužni pridržavati te ih u jednakoj mjeri poštivati kao i ovaj plan. 

31

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU – diplomski jednopredmetni i dvopredmetni studij pedagogije (izborni kolegij) 


ŠKOLSKI SAVJETODAVNI 

RAD 

Broj ECTS-a 

6 

Nastavno opteredenje 

30+15+15 


predavanja:četvrtak, 10,15-12,00 

vježbe: četvrtak 12,15-13,00 

seminari: četvrtak 

Učionica: 


Dr.sc. Sofija vrcelj Utorak 10,00-11,30 

Četvrtak 11,00-12,30 

316 svrcelj@ffri.hr 



Povijesna dimenzija savjetodavnog rada , temeljnja polazišta školskog savjetodavnog rada (teorije ličnosti kao 

podloga savjetodavnog rada, različite orijentacije u školskom savjetodavnom radu (orijentacija prema kontekstu, 

orijentacija prema teoriji i praksi, pomodi za samopomod (self-help );; Intervencije u savjetovanju; tehnike i metode; 

Problemi mladih u suvremenim uvjetima; Perspektive razvoja školskog savjetodavnog rada 


Očekuje se da de nakon položenog ispita iz kolegija Školski savjetodavni rad studenti modi: 

1. Identificirati poteškode i odabrati adekvatan pristup za rješavanje poteškode 

2. Provoditi preventivne mjere , kooperaciju, konzultacije i inovacije u savjetodavnom radu i školi; 

3. primijeniti spoznaje u razumijevanju individualnih potreba među učenicima 

4. surađivati sa kolegama, roditeljima i učenicima analizirati ulogu obitelji i škole u razvoju djeteta i važnosti 

interakcije ovih čimbenika 


Predavanja Seminari vježbe Samostalni rad 

X X X X 


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA 

Pohađanje nastave 0,5 - 

Aktivnost u nastavi 0,5 - 

Seminar 1,5 25 

Vježbe 1,5 20 

Kolokvij 1 25 

ZAVRŠNI ISPIT 1 30 

UKUPNO 6 100 

Raspored ocjenskih bodova po aktivnostima 

Studenti moraju zadovoljiti minimalne kriterije na svim predviđenim aktivnostima tako da na svakoj aktivnosti moraju 

dobiti najmanje 1 ocjenski bod. Na svim aktivnostima tijekom nastave trebaju skupiti minimalno 50 ocjenskih bodova 

da bi mogli pristupiti završnom ispitu. 

1. Seminar – studenti pišu i izlažu seminarski rad na jednu od ponuđenih tema (uvažavaju se i prijedlozi studenata 

ukoliko je tema korelativna sa sadržajem kolegija). Za seminarski rad mogu postidi maximalno 25 bodova i to ako je 

seminarski rad u opsegu od 12 stranica sadržaja ( broj stranica ne uključuje naslovnu stranicu; 1,5 prored i Times 

New Roman 12 )-ima uvodni dio, glavni dio u kojem je razrađena tema te zaključak;, deset izvora (citiranih i 

korištenih) ne starijih od pet godina na hrvatskom i stranom jeziku; sažetak seminarskog rada, ključne riječi te teze 

za prezentaciju. Ukoliko seminar ne sadrži navedene elemente, za svaki element se oduzimaju ocjenski bodovi. 

Studenti su obvezni predati urađeni seminarski rad tri tjedna nakon odabira teme. U slučaju kašnjenja od pet dana, 

oduzima se 10 ocjenskih bodova, a duža kašnjenja nede se tolerirati. Tijekom izrade seminarskog rada obavezne su 

konzultacije . Prema utvrđenom rasporedu, studenti prezentiraju seminarski rad drugim studentima na nastavi. Za 

prezentaciju (usmeni dio) može se dobiti maksimalno 5 bodova (minimum 2,5 bodova). 

Student je obavezan predati seminarski rad u utvrđenom roku i svim ostalim studentima putem maila. U svrhu 

pripremanja za nastavu svi studenti su obavezni pročitati seminarski rad koji slijedi prema rasporedu prezentacija. 

32

Za evaluaciju seminarskog rada izradit de se obrasci. Pismeni dio seminarskog rada evaluira nastavnik dok de 

usmeni dio bodovati ostali studenti i sam student (samoevaluacija). Nepoštivanje i nepridržavanje 

dogovorenih rokova oko predaje seminarskog rada i prezentiranja istog rezultirati de oduzimanjem ocjenskih 

bodova odnosno smanjivanjem ocjene. 

Ako studenti rade u koautorstvu,opseg seminarskog rada povedava se na 20 stranica a literatura na 17 izvora ( za 

maximalni broj bodova). 

Svako neovlašteno preuzimanje tuđeg teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je 

sankcijama predviđenim važedim aktima kao i neprimjereno ponašanje na nastavi i remedenje nastave (naknadni 

ulasci u učionicu, učestali izlasci, čitanje novina i druge literature, pripremanje za kolegij koji slijedi po rasporedu sati, 

korištenje uređaja koji nisu potrebni za nastavu kolegija, uporaba mobitela). 

Vježbe 

Studenti su obvezni izraditi set vježbi i ostvaruju 20 ocjenskih bodova, a kašnjenje i odstupanje od uputa rezultirati de 

smanjenjem ocjenskih bodova. 

Kolokovij. 

Studenti su obavezni položiti kolokvij na kojem mogu postidi maximalno 25 ocjenskih bodova . Kolokvij se sastoji od 

zadataka višestrukog izbora, zadataka nadopunjavanja i kratkih esejskih zadataka. 

Kriterij za dobivanje bodova je 50% riješenih zadataka. 

U slučaju neuspjeha na kolokviju, moguda je ispravka u posljednjem tjednu nastave za studente koji imaju . 

3. ZAVRŠNI ISPIT 

Završni ispit je pismeni (student piše ispit pod šifrom) na kojem može postidi 30 ocjenskih bodova a sastoji se od 

problemskih zadataka esejskog tipa.Ispitni prag na pismenom ispitu je 15 bodova. 



Jankovid, J. (1997), Savjetovanje – nedirektivni pristup, Zagreb, Alinea 

Kristančid, A. (1982), Metoda i tehnika savjetodavnog rada, Zagreb, SZ 

Gazda, M. (1978), Group counseling, Allyn and Bacon , second edition 

Corey, G., Corey, M., Callanan, P., (2007), Issues and Ethics in Helping Professions, Cengage Learning 

Nuget, F., Deyle, J.K., (2007), Introdaction to the Profession of Counseling, fifth edition 

Đurid, Z., Veljkovid, J., Tomid, M. ( 2004 ), Psihodrama, Zagreb: Alinea 

www.seka-hh.de/naski/archiv/psihodrama.htm. www.psihodrama.org. 

materijali s predavanja 


http://hrcak.srce.hr/index.php 

mrežne stranice i radovi iz časopisa po preporuci uz određenu temu 



Očekuje se redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. 


Studenti koji ne izvršavaju obveze u navedenom roku ne mogu dobiti bodove iz te aktivnosti te ne mogu pristupiti 

završnom ispitu. 


Na nastavi navedenog kolegija, e-mail; individualne konzultacije u navedeno vrijeme . Nastavnik de na upit 

studenata e-mailom koji se poslan u radno vrijeme odgovoriti u roku od maximalno dva dana. 


U terminima konzultacija i putem e-maila. 


Studenti koji eventualno budu imali teškode pri realizaciji određenih aktivnosti obvezni su dodi na usmene 

konzultacije koje de se bilježiti. 

33

Izvedbeni program za predavanja 

iz kolegija Školski savjetodavni rad 

ljetni semestar akademske 2012./2013. godine 

Datum/tjedan Tema Prethodna priprema 

studenata 

Prvi tjedan Uvod u kolegij Školski 

savjetodavni rad 

Drugi tjedan Povijesna dimenzija 

savjetodavnog rada 

Tredi tjedan Teorije ličnosti kao podloga 


Četvrti tjedan Suvremeni problemi mladih 

Peti tjedan Škola kao izvor poteškoda kod 

učenika 

Šeti tjedan Savjetodavni rad s darovitim 

učenicima 

Sedmi tjedan Smjerovi u razvoju i promjenama 

školskog savjetodavnog rada 

Osmi tjedan Primjena razvojnog modela 

programa školskog savjetovanja 

Deveti tjedan Terenska nastava 

Deseti tjedan Mediji i savjeti (pedagoški 

diskurs reklama ) 

Jedanaesti 

tjedan 

Školski savjetnik kao agent 

promjena 

Profesionalizam školskog 

savjetnika 

Terapijski pristupi u 

savjetodavnom radu 

Studenti trebaju 

napisati poteškode sa 

kojima se učenici 

susredu u školi 

Dvanaesti 

tjedan 

Trinaesti tjedan Savjeti u self-literaturi Studenti trebaju 

donijeti tekst koji de 

biti analiziran 

Četrnaesti 

tjedan 

Terenska nastava 

Petnaesti 

Perspektive razvoja školskog 

tjedan 


Napomena 

34 

Studenti dobivaju sve 

relevantne 

informacije o kolegiju

Izvedbeni program za seminare iz kolegija Školski savjetodavni rad 

(ljetni semestar akademske 20012./2013. godine) 

Tjedan Datum Tema 

Upoznavanje sa očekivanim ishodima i aktivnostima na 

Napomena 

1 7.03 2013. 

kolegiju 

Očekivanja studenata od kolegija 

Upute za odabir tema i za pisanje seminarskog rada 

2 14.03.2013. 

Studentima se daje vrijeme od dva tjedna za pisanje 

seminarskog rada 

3 21.03. 2013. konzultacije 

4 28.03.2013.. Konzultacije 

5 29.03.2010. Seminarski radovi studenata – 



8 18.04.2013. 

9 25.04.2013. 

10 02.05.2013. 

Seminarski radovi studenata – 1*45 

11 9.05.2013. 

12 16.05.2013. 

13 23.05.2013. 

14 31.05.2013. 




15 06.06.2013. Evaluacija nastave seminara 

Studenti su obvezni pročitati 

seminarski rad ostalih 

studenata i pripremiti teze za 

diskusiju 

Datum Vježbe Obaveze studenata 

7.03 2013 Upute za izradu vježbi 

14.03.2013. Analiza situacija savjetodavnog rada 

21.03. 2013. Odabir pristupa i tehnika savjetovanja 

28.03.2013 Izrada lista za vrednovanje savjetovanja 

04.04.2013. Studij slučaja 

11.04.2013. Studij slučaja 

18.04. 2013. Analiza rizičnih faktora djece i adolescenata 

25.04.2013 Analiza rizičnih faktora djece i adolescenata 

02.05.2013 

Savjetodavni potencijali self-help literature (Analiza 

self-help tekstova) 

Donijeti odabrani tekst 

9.05.2013. 

Savjetodavni potencijali self-help literature (Analiza 

self-help tekstova) 

16.05.2013 Izrada protokola za pradenje darovita učenika 

Izrada protokola za savjetodavni rad s roditeljima 

23.05. 2013. Izrada protokola za intervju sučenikom 

31.05.2013. Izrada protokola za rad s nastavnikom 

6.06.2013. Igranje uloga 

Moguda su manja odstupanja u navedenim terminima i temama predavanja, ukoliko studenti pokažu interes za 

teme koje nisu predviđene te kada je riječ o terenskoj nastavi čija realizacija ovisi od institucije u kojoj se planira 

realizirati terenska nastava. 

35

Diplomski - Filozofski fakultet u Rijeci

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?