zimski semestar akademske godine 2012/2013 - Filozofski fakultet u ...

FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI 

ODSJEK ZA KROATISTIKU IZVEDBENI PLANOVI PREDDIPLOMSKOG STUDIJA HJK-2 

IZVEDBENI PLANOVI STUDIJA 

HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST – DVOPREDMETNI 

AK. GODINA 2012./2013. 

ZIMSKI SEMESTAR



OBAVEZNI PREDMETI 

I. SEMESTAR 

TEORIJA JEZIKA 

UVOD U ZNANOST O KNJIŽEVNOSTI 

FONOLOGIJA I MORFOLOGIJA STAROSLAVENSKOGA JEZIKA 

III. SEMESTAR 

MORFOLOGIJA I TVORBA RIJEČI HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA 

DIJALEKTOLOGIJA HRVATSKOGA JEZIKA 

HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA I RENESANSNA KNJIŽEVNOST 

V. SEMESTAR 

SINTAKSA HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA 

HRVATSKA KNJIŽEVNOST OD ROMANTIZMA DO MODERNE 

SVJETSKA KNJIŽEVNOST – OD ROMANTIZMA DO POSTMODERNIZMA



1. semestar



Naziv kolegija 

TEORIJA JEZIKA 

Nositelj kolegija 

Marija Turk 

Asistent 

Maja Opašić 

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU 

Broj ECTS-a 

Nastavno opterećenje 

Vrijeme i mjesto 

održavanja nastave 

4 15+15 Utorkom u F-601 

8.15 – 9.00 predavanja 

Vrijeme za 

konzultacije 

Vrijeme za 

konzultacije 

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA 

SADRŽAJ KOLEGIJA 

Kabinet Telefon 

9.15 – 10.00 seminari 

E-mail 

606 

265663 

mturk@ffri.hr 

Kabinet Telefon E-mail 

610 

265678 

Jezik i govor. Jezik kao sustav. Jezik kao struktura. Trihotomija sustav – norma – govor. Lingvistički znak. 

mopasic@ffri.hr 

Fonetika. Fonologija. Fonem. Segmentni fonem. Suprasegmentni fonem (prozodem). Fonemska varijanta (alofon). 

Distribucija fonema. Neutralizacija fonema. Grafem. Grafematika. Ortoepija. Ortografija. Sinkronijska fonologija. 

Dijakronijska fonologija. 

Gramatika. Gramatička kategorija. Morfološke kategorije. Sintaktičke kategorije. Leksičko značenje riječi. Gramatičko 

značenje riječi. Morfem. Morfemska varijanta (alomorf). Tipologija morfema. Gramatička homonimija (sinkretizam). 

Gramatička sinonimija (suspenzija). 

Sintagma. Rečenica. Gramatičko raščlanjivanje rečenice. Aktualno raščlanjivanje rečenice. 

Leksikologija. Semantika. Leksem. Semem. Mnogoznačnost (polisemija). Primarno i sekundarno značenje riječi. 

Metafora. Metonimija. Homonimi. Sinonimi. Antonimi. Paronimi. Raslojavanje leksika. Frazeologija. Frazemi. 

Leksikografija. 

Kratka povijest lingvistike. 

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA 

Nakon odslušanog kolegija studenti će moći: 

razvijati sposobnost za kritičko mišljenje o jezičnim pojavama općenito i za samostalnu primjenu 

jezičnoteorijskih spoznaja, razvijati logičko mišljenje i sposobnosti uravnoteživanja jezične dedukcije 

s jezičnom indukcijom, te objektivno gledanje na jezičnu pragmatiku. 

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)



Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad 

X X X X 

Teren ka nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo 

III. SUSTAV OCJENJIVANJA 

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U MAX BROJ 

ECTS BODOVIMA 

BODOVA 

Međuispiti 2 50 

Zadaci za samostalan rad 0,75 20 

Pohađanje nastave 0,25 - 

ZAVRŠNI ISPIT 1 30 

UKUPNO 4 100 

1. Međuispiti. Studenti su dužni tijekom semestra položiti dva međuispita. Na međuispitima je 

moguće ostvariti 50 bodova, odnosno 20 ocjenskih bodova za I.međuispit i 30 ocjenskih bodova za II. 

međuispit. Na I. međuispitu potrebno je ostvariti najmanje 11 ocjenskih bodova, a na drugome 

međuispitu najmanje 16 ocjenskih bodova. 

2. Zadaci za samostalan rad. Studenti su dužni tijekom semestra na nastavi riješiti pismene zadatke 

za samostalan rad iz kojih mogu ostvariti 20 ocjenskih bodova. 

3. Završni ispit. Uvjet za pristupanje: najmanje 40 ocjenskih bodova i položena oba međuispita. 

Završni ispit je usmeni ispit. Na svako pitanje mora odgovoriti najmanje 50 % da bi ostvario ocjenske 

bodove. Za usmeni ispit dobiva se ocjena koja se pretvara prema sljedećem kriteriju u ocjenske 

bodove: 

za ocjenu izvrstan = 30 bodova 

za ocjenu vrlo dobar = 25 bodova 

za ocjenu dobar = 20 bodova 

za ocjenu dovoljan = 15 bodova 

4. Završna ocjena. Završna se ocjena određuje zbrojem bodova dobivenih tijekom semestra i na 

završnom ispitu. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: 

80 – 100 bodova = izvrstan (5) 

70 – 79 bodova = vrlo dobar (4) 

60 – 69 bodova = dobar (3) 

50 - 59 bodova = dovoljan (2) 

IV. LITERATURA 

Obvezna literatura: 

Glovacki-Bernardi, Z. i dr., Uvod u lingvistiku, 2001. (odabrana poglavlja) 

Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika (priredio M. Samardžija), Zagreb 1999. 

(odabrana poglavlja) 

Škiljan, D., Pogled u lingvistiku, Zagreb, 1980. i dr. izdanja (odabrana poglavlja)



Trask, R. L., Temeljni lingvistički pojmovi, Zagreb, 2005. (odabrani pojmovi) 

Turk, M., Fonologija hrvatskoga jezika, Rijeka, 1992. (odabrana poglavlja) 

Izborna literatura: 

de Saussure, F., Tečaj opće lingvistike, Zagreb, 2000. 

Guillaume, G., Principi teorijske lingvistike, Zagreb, 1988. 

Jakobson, R. i Halle, M., Temelji jezika, Zagreb 1988. 

Katičić, R., Jezikoslovni ogledi, Zagreb 1971. 

Katičić, R., Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb 2 1992. (odabrana poglavlja) 

Martinet, A., Osnove opće lingvistike, Zagreb 1986. (odabrana poglavlja) 

Pranjković, I., Lingvistički komentari, Rijeka, 1997. 

Simeon, R., Enciklopedijski rječnik lingvističkih pojmova, I i II, Zagreb 1969. 

Škiljan, D., Govor realnosti i realnost jezika, Zagreb 1978. 

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU 

POHAĐANJE NASTAVE 

Studenti su dužni redovito pohađati nastavu predavanja i seminara za što dobivaju 0.25 ECTS-a . 

Ako imaju više izostanaka od dopuštenoga broja, moraju pisati dodatne zadatke ili seminarski rad. 

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA 

Studenti su dužni pridržavati se svih dogovorenih rokova što se posebno odnosi na termine pisanja 

uradaka na nastavi i međuispita. 

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA 

Nastava 

Konzultacije 

Mrežne stranice Fakulteta i Odsjeka 

Sustav MudRi 

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA 

Studenti smiju kontaktirati s nastavnicima usmeno nakon nastave i na konzultacijama ili 

elektroničkom poštom. Za vrijeme neradnih dana nema kontaktiranja elektroničkom poštom. Pri 

komunikaciji elektroničkom poštom studenti su u potpisu dužni navesti svoje puno ime i prezime. 

Ako s jedne adrese piše student u ime više drugih studenata, dužni su se svi potpisati. Jedino 

demonstrator smije pisati u ime cijele grupe. 

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE



Studenti smiju pisati po jedan ispravak svakog međuispita. 

Studenti koji imaju položen jedan međuispit ili najmanje 30 ocjenskih bodova (a već su iskoristili 

jedan ispravak određenoga međuispita i nisu položili), smiju pisati još jedan ispravak, ali samo za 

minimalne ocjenske bodove. 

Nepristupanje međuispitu znači kao i da student nije položio međuispit. U tom slučaju ima pravo na 

jedan ispravak, ali ne može ostvariti maksimalan broj bodova koliko je određeno za pojedini 

međuispit. 

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom 

krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! 

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2012/2013. 

Datum/tjedan Tema Prethodna priprema 

2.10. 

9. 10. 

16. 10. 

23. 10. 

30.10. 

6. 11. 

13. 11. 

Predavanje: Jezik kao sustav; 

jezik kao struktura; Jezični znak, 

trihotomija sustav – norma – 

govor 

Seminar: Predstavljanje 

izvedbenoga plana kolegija 

Predavanje: Jezične razine, 

jezične discipline 

Seminar: Slijedi temu predavanja. 

Predavanje: Fonologija, fonetika, 

Glas – fon – fonem 


Predavanje: Fonem: segmentni 

fonem, suprasegmentni fonem 

(prozodem), alofon 


Predavanje: Distribucija i 

neutralizacija fonema 


Predavanje: Grafematika, grafem 


Predavanje: Morfologija, morfem, 

alomorf, tipologija morfema 

studenata 

Svladani prethodni 

nastavni sadržaji 

kolegija 



kolegija 



kolegija 



kolegija 



kolegija 

Napomena

20.11. 

27. 11. 

4. 12. 

11. 12. 

18. 12. 

8. 1. 

15. 1. 

22. 1. 



Seminar: I. MEĐUISPIT 

Predavanje: Integracija, 

reintegracija, superpozicija i 

aglutinacija morfema 


Predavanje: Gramatička 

sinonimija (suspenzija), 

gramatička homonimija 

(sinkretizam), distribucija morfema 


Predavanje: Gramatička 

kategorija, Rečenica: gramatička i 

aktualna raščlamba 


Predavanje: Leksikologija. 

predmet i discipline, leksem 

Seminar: II. MEĐUISPIT 

Predavanje: Semantika: semem, 

primarno i sekundarno značenje 

riječi, Metafora i metonimija, 

polisemija, 


Predavanje: Semantički odnosi: 

sinonimija, homonimija, 

antonimija, paronimija 


Predavanje: Raslojavanje leksika 

(vremensko, prostorno, 

funkcionalno) 


Predavanje: Frazeologija 


Napomena: Termini međuispita podložni su promjenama. 



kolegija 



kolegija 



kolegija 



kolegija 



kolegija 



kolegija 



kolegija 



kolegija




Uvod u znanost o 

književnosti 


dr. sc. Marina Biti 

Asistent 

Saša Stanić 


Broj ECTS-a 


Vrijeme za 

konzultacije 

Nakon nastave i u 

dogovoreno 

vrijeme 

konzultacija 

Vrijeme za 

konzultacije 

Nakon nastave i u 

dogovoreno 

vrijeme 

konzultacija 



Vrijeme I mjesto 


3 15+15 petkom od 10.15 do 12 

(uč. 403) 


709 marina.biti@ri.tcom.hr 


709 sstanic@ffri.hr 

Naziv i pojam književnosti. Književnost kao umjetnost. Shvaćanje književnosti: funkcija, oblik sadržaja, oblik 

izraza. Literarnost izvan književnosti. Povijesne mijene. Doživljavanje teksta kao književnosti. 

Temelji proučavanja književnosti. Termin i područje (teorija, povijest, kritika). Nacionalna književnost i svjetska 

književnost. Poredbena književnost. Trodimenzonalnost strukture književnog djela. Književnost i pisac. 

Književnost i jezik. Književnost i čitatelj. Znanost o književnosti i komplementarne discipline: estetika, 

lingvistika, semiologija. Stih i proza. Književni rodovi i vrste. Povijesni aspekt. Teorijski aspekt. Pojam stila. 

Lirski, epski i dramski stil. Mikrostrukture stila. Temeljni pojmovi versifikacije. Kvalitativna i kvantitativna 

versifikacija. Glavni stihovni oblici. Lirska pjesma. Epsko pjesništvo. Umjetnička proza. Trivijalna književnost. 

Moderna i postmoderna književnost. Drama, dramaturgija i kazalište. 


Nakon položenog ispita iz kolegija Uvod u znanost o književnosti studenti će biti sposobni: 

1. objasniti i pravilno tumačiti temeljne pojmove znanosti o književnosti 

2. objasniti i pravilno tumačiti odnos znanosti o književnosti i estetike, lingvistike, semiologije 

3. opisati i objasniti razne teorijske pravce u znanosti o književnosti 

4. objasniti i interpretirati odnose: književnost i pisac, književnost i jezik, književnost i čitatelj 

5. opisati, tumačiti i interpretirati mikrostrukture stila i mikrostrukture književnih formi 

6. primijeniti stečena teorijska znanja u analizi književnoga djela 

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) 


x x x x




AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS 

BODOVIMA 

MAX BROJ BODOVA 

Pohađanje nastave - 

Seminarski rad 1 40 

Kolokvij 1 30 


UKUPNO 3 100 

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje 



Beker, M., Povijest književnih teorija, Zagreb 1979. 

Culler, J., Književna teorija. Vrlo kratak uvod, Zagreb 2001. 

Solar, M., Teorija književnosti, Zagreb 1997. 

Uvod u književnost, Teorija, metodologija, ur. Z. Škreb i A. Stamać, Zagreb 1998. (odabrana poglavlja) 


Aristotel, O pjesničkom umijeću, Zagreb 1983. 

Beker, M., Suvremene književne teorije, Zagreb 1999. 

Biti, V., Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb 2000. 

Compagnon, A., Demon teorije, Zagreb 2007. 

Eagleton, T., Književna teorija, Zagreb 1987. 

Flaker, A., Stilske formacije, Zagreb 1986. 

Friedrich, H. Struktura modern lirike, Zagreb, 1989. 

Jolles, A. Jednostavni oblici, Zagreb 2000. 

Solar, M., Laka i teška književnost, Zagreb 1995. 

Solar, M., Granice znanosti o književnosti, Zagreb 2000. 

Steiger, E., Temeljni pojmovi poetike, Zagreb 1996. 



• Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i informirati se o 

nastavi s koje su izostali. 

• Za više od tri izostanka student će dobiti kazneni seminar koji će trebati predati zajedno s obaveznim. 

• U slučaju opravdanog duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: 

sstanic@ffri.hr 

• Kašnjenje na nastavu tolerira se do 5 minuta. 

• Molimo utišati zvuk mobitela i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara.



• Studenti se za seminarsku nastavu trebaju pripremati unaprijed budući da moraju poznavati građu koja 

će se na nastavi problematizirati. 

• Tijekom semestra moraju napisati i usmeno izložiti vlastiti seminarski rad. 


• Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova (predaja seminarskih radova). 


Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i konzultacija te putem e-maila. 


Nastavnik je dostupan za vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte. 

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE 

Seminarski rad: 

Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu od ponuđenih tema; tijekom pisanja 

seminarskoga rada nastavnik je za vrijeme konzultacija na raspolaganju studentu. 

Seminarski se radovi prezentiraju na satovima seminara, a trebaju biti napisani i predani prema 

dogovoru s profesorom. 

Prije izlaganja seminarskog rada student kolegama treba podijeliti sažetke svoga izlaganja 

zajedno s ključnim riječima i popisom korištene literature. 

Bodove za seminarske radove studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 40): 

- pridržavanje konzultacijskih dogovora o pisanju seminarskih radova (individualni pristup 

razradi teme i razina književnopovijesne i teorijske elaboracije) – 30 

- pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 10 

Da bi studenti dobili ocjenu iz seminarskog rada trebaju skupiti minimalno 50% od maksimalno 

mogućih bodova; način bodovanja je sljedeći: 

Ostvareni 

bodovi: 

Ocjena: 

20-27 dovoljan (2) 

28-31 dobar (3) 

32-35 vrlo dobar (4) 

36-40 izvrstan (5) 

Seminarski rad treba sadržavati sljedeće elemente: 

1. uvod: kratki pregled spoznaja o odabranoj temi



2. razrada teme (glavni dio) 

3. zaključak: navođenje ključnih teza do kojih se došlo prilikom pisanja rada 

4. popis korištene literature 

Seminarski rad treba sadržavati najmanje 10 kartica pisanog teksta (Times New Roman, 

veličina slova 14, prored 1,5); slikovno-grafički prilozi ne ulaze u broj stranica. 

U seminarskom radu valja pravilno citirati tuđu literaturu (o tome će studenti biti podučeni u 

tijeku prvih seminara); popis korištene literature ne ulazi u minimalni opseg rada. 

Pri ocjenjivanju u obzir se uzimaju sljedeći elementi: razumijevanje teme, odabir i primjena 

relevantne literature, struktura rada, pravopis i gramatika, izražavanje osvrta na obrađenu temu. 

Teme svih seminara koji će tijekom semestra biti izloženi ulaze u dio pismenih ispitnih pitanja; 

time će se provjeriti aktivnost studenata na nastavi u tijeku seminara. 

Seminarski se radovi predaju prije kraja semestra, u pisanom obliku (tijekom vremena 

konzultacija) i u elektronskom obliku (sstanic@ffri.hr). 

Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. 

Teme i prezentacija seminarskog rada datumski će biti određena u tijeku prvih dvaju sati 

seminara. 

Kolokvij 

Studenti su obavezni tijekom semestra položiti kolokvij. Kriterij za dobivanje bodova je 50% 

točno riješenih zadataka (deset pitanja u formi kratkih esejskih zadataka). Na kolokviju se 

maksimalno može ostvariti 20 bodova koji se u ocjenske bodove pretvaraju na sljedeći način: 

Bodovi na Ocjenski 

kolokviju: bodovi: 

10 1 

11 4 

12 7 

13 10 

14 13 

15 16 

16 19 

17 22 

18 25 

19 28 

20 30 

Završni rad 

• Ocjenjuje se na istovjetan način kao kolokvij 

KONAČNA OCJENA 

Konačna ocjena rezultat je seminarskih radova, kolokvija te aktivnosti u nastavi. 

Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti 

koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: 

A – 80 – 100% ocjenskih bodova 

B – 70-79,9% ocjenskih bodova 

C – 60 - 69,9% ocjenskih bodova



D – 50 - 59,9% ocjenskih bodova 

E – 40 - 49,9% ocjenskih bodova 

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS sustavom na sljedeći način: 

Izvrstan (5) – A 

Vrlo dobar (4) – B 

Dobar (3) – C 

Dovoljan (2) – D i E 

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2012 / 2013. 


studenata 

1. Naziv i pojam književnosti. Priroda 

književnosti. Književnost i jezik. 

Književnost i zbilja. 

2. Literarnost izvan književnosti. 

Povijesne mijene. Doživljavanje 

teksta kao književnosti. 

3. Temelji proučavanja književnosti. 

Termin i područje (teorija 

književnosti, povijest književnosti, 

kritika). 

4. Nacionalna književnost i svjetska 

književnost. Poredbena 

književnost. 

5. Trodimenzionalnost strukture 

književnog djela. Književnost i 

pisac. Književnost i jezik. 

Književnost i čitatelj. 

6. Znanost o književnosti i 

komplementarne discipline: estetika, 

lingvistika, semiologija. 

7. Stih i proza. 

8. Književni rodovi i vrste. Povijesni 

aspekt. Teorijski aspekt. 

9. Pojam stila. Lirski, epski i dramski 

stil. 

10. Mikrostrukture stila. 

11. Temeljni pojmovi versifikacije. 

Kvalitativna i kvantitativna 

versifikacija. 

12. Glavni stihovni oblici. Lirska 

pjesma. Epsko pjesništvo. 

13. Umjetnička proza. Porijeklo i razvoj 

umjetničke proze. Struktura 

proznog književnog djela. Prozne 

vrste. 

14. Trivijalna književnost. 

Postmodernizam u književnosti 

Napomena



15. Drama, dramaturgija i kazalište. 

Film i književnost.




Fonologija i 

morfologija 

staroslavenskoga 

jezika 


dr. sc. Sanja 

Zubčić, izv. prof. 


Broj ECTS-a Nastavno 

opterećenje 



4 30+30 srijeda, 9,15 – 13,00 

učionica 206 

Vrijeme za 

konzultacije 

utorkom, od 

13,00 do 14,30 



Kabinet 

Telefon 

E-mail 

717 051 – 265 680 szubcic@globalnet.hr 

I. Obavijesno (u osnovnim vremenskim, prostornim i jezičnim odrednicama): praslavenski jezik, slavenski 

jezici, južnoslavenski prajezik i njegovo grananje. Staroslavenski jezik: pojam, termini i sadržaji, njegovo 

mjesto među slavenskim jezicima i značenje za izučavanje povijesti slavenskih jezika, počeci slavenske 

pismenosti, slavenska pisma, redakcije i recenzije, hrvatska redakcija. 

II. Gramatička struktura staroslavenskoga jezika: 

Vokalni sustav staroslavenskoga jezika: podrijetlo i razvoj vokala (prema praslavenskome vokalnome sustavu 

izvedenu iz praindoeuropskog); vokalne alternacije (prijevoj, prijeglas, promjene jerova, kontrakcije, epenteze, 

proteze i metateze). 

Konsonantski sustav staroslavenskoga jezika: rasterećenje sustava u praslavenskome razdoblju u odnosu na 

praindoeuropski sustav; pojava novih konsonanata izazvanih trima palatalizacijama i jotovanjima. 

Iz morfološkog sustava staroslavenskoga jezika: sklonidba imenica; deklinacija zamjenica; pridjevi (prosta i 

složena deklinacija i komparacija); brojevi i njihova promjena; sprezanje glagola; tvorba priloga. 


• Pravilno interpretirati genezu slavenskih jezika iz praindoeuropskoga jezika i jezične odnose među 

pojedinim granama, tumačiti okolnosti i način postanka prvoga slavenskoga književnog jezika i 

slavenskih grafija, objasniti termine koji se rabe za taj jezik, kritički protumačiti termine kanon, 

redakcija i recenzija; protumačiti važnost staroslavenskoga jezika u studiju slavenskih jezika; 

• Zapamtiti činjenice o gramatičkoj strukturi staroslavenskoga jezika i hrvatskoga tipa toga jezika 

određene nastavnim programom; 

• Samostalno i stručno analizirati jezične i stilske značajke tekstova pisanih kanonskim tipom 

staroslavenskoga jezika; 

• Protumačiti vrijednost staroslavenskoga jezika i književnosti i glagoljaškoga kompleksa za hrvatsku 

kulturu; 

• Sistematizirati stečena znanja i moći ih primijeniti u jezičnopovijesnim i dijalektološkim kolegijima. 





X X X X 

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo 

X 



BODOVIMA 


PREDAVANJA 1,5 

1. MEĐUISPIT 0,3 20 

2. MEĐUISPIT 0,6 25 

3. MEĐUSIPIT 0,6 25 


UKUPNO 4 100 




Bratulić, J. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, Srednji vijek, knj. 1, Croatica, Zagreb, 2009. 

(poglavlja autora Milana Mihaljevića, Stjepana Damjanovića i Matea Žagara i dio naslovljen Antologija 

hrvatskih srednjovjekovnih djela) 

Damjanović, S., Slovo iskona, Zagreb 2002. 

Damjanović, S., Staroslavenski jezik, Zagreb 2003. 

Deković, D., Istraživanja o riječkome glagoljaškom krugu, Zagreb 2011. 

Hercigonja, E., Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 1994. 


Damjanović, S. i dr., Mali staroslavensko-hrvatski rječnik, Zagreb 2004. 

Damjanović, S., Jezik hrvatskih glagoljaša, Zagreb 2008. 

Damjanović, S., Jezik hrvatskih glagoljičnih tekstova, u: Katičić, R. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, 16. 

stoljeće, knj. 2, Croatica, Zagreb, 2011., str. 275-320. 

Hamm, J., Staroslavenska čitanka – bilo koje izdanje. 

Hercigonja, E., Nad iskonom hrvatske knjige (Rasprave o hrvatskom srednjovjekovlju), Zagreb 1983. 

Mihaljević, M., Slavenska poredbena gramatika, 1. dio, Zagreb 2002. 

Nazor, A., Ja slovo znajući govorim, Erasmus, Zagreb, 2008. 



Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju 

prisustvovati na 70% sati. U slučaju kolizije s nastavom na drugome studiju, primjenjuju se odredbe 

Pravilnika. 

Za više od tri izostanka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. 

U slučaju izvanrednih oklnosti ili kolizije u rasporedu, student se dužan javiti predmetnom nastavniku 

kako bi dogovorili obaveze. 

U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: 

szubcic@globalnet.hr



Kašnjenje se na satove tolerira do 5 minuta. 

Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i 

seminara. 

Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. 

Studenti ponavljači moraju se javiti predmetnom nastavniku u prvom tjednu nastave kako bi 

dogovorili svoje predmetne obaveze. 


Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova. 

Ako student odluči ne prihvatiti postignut broj ocjenskih bodova na kojemu od kolokvija, ima pravo 

ponovno izići, ali mu se u slučaju da na ispravku postigne isti ili čak manji broj bodova od onoga što 

ima oduzimaju 3 ocjenska boda. 


konzultacije 

mrežne stranice fakulteta 

e-pošta 

e-kolegij 


u vrijeme konzultacija 

e-pošta 

e-kolegij 


"Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i 

podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!" 

Vrednovanje obveza studenata / studentica: 

1. Međuispiti ( kolokviji ) : 

Studenti su obavezni tijekom semestra položiti tri pismena međuispita. Kriterij za dobivanje 

bodova je 50% točno riješenih zadataka na svakom međuispitu. Prvi se međuispit sastoji od 

kratkih esejskih zadataka, a drugi od zadataka višestrukog izbora, dopisivanja i dr. Studenti će 

imati mogućnost dvaju ispravaka svakoga od triju kolokvija s time da će prvi biti održan u 

terminima koji su navedeni u napomenama, a drugi početkom veljače 2013. 

I. Na prvom međuispitu ispituju se sadržaji iz povijesnoga razvoja prvoga slavenskoga književnoga jezika i 

može se maksimalno dobiti 20 bodova koji se u ocjenske bodove pretvaraju na temelju postignutih ocjena na 

sljedeći način: 

Izvrstan (5) – 20 bodova 

Vrlo dobar (4) – 15 bodova 

Dobar (3) – 10 bodova 

Dovoljan (2) – 8 bodova 

Napomena: Kolokvij se polaže početkom studenoga. Studenti imaju pravo i na popravni ispit koji se polaže 

koncem prosinca.



Literatura za prvi kolokvij: 

1. Bratulić, J. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, Srednji vijek, knj. 1, Croatica, Zagreb, 2009. (poglavlja autora 

Milana Mihaljevića, Stjepana Damjanovića i Matea Žagara i dio naslovljen Antologija hrvatskih 

srednjovjekovnih djela) 

2. Damjanović, S., Slovo iskona, Zagreb 2002. 

3. Deković, D., Istraživanja o riječkome glagoljaškom krugu, Zagreb 2011. 

4. Hercigonja, E., Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 1994. 

5. Nazor, A., Ja slovo znajući govorim, Erasmus, Zagreb, 2008. 

II. Na drugom međuispitu ispituju se znanja iz fonologije staroslavenskoga jezika. Studenti moraju ostvariti 

najmanje 50% bodova. Na kolokviju se može maksimalno dobiti 70 bodova koji se u 25 ocjenskih bodova 

pretvaraju na sljedeći način:. 

35–42 – 17 62-64 – 22 

43-48 – 18 65, 66 – 23 

49-51 – 19 67, 68 – 24 

52-56 – 20 69, 70 – 25 

57-61– 21 

Napomena: Kolokvij se polaže koncem prosinca. Studenti imaju pravo i na popravni međuispit koji se polaže 

u siječnju. 

III. Na trećemu se međuispitu polažu sadržaji iz morfologije imenica. Prag prolaznosti je 50% i može se 

maksimalno dobiti 60 bodova koji se u 25 ocjenskih bodova pretvaraju na sljedeći način: 

30-34 – 15 50-52 – 20 59 – 24 

35-39 – 16 53, 54 – 21 60 – 25 

40-43 – 17 55, 56- 22 

44-46 - 18 57, 58 – 23 

47-49 – 19 

Napomena: Kolokvij se polaže u siječnju. Studenti imaju pravo i na popravni ispit koji se polaže u veljači. 

IV. Student može pristupiti završnom ispitu u redovitom ispitnom roku samo ako je tijekom nastave stekao 

potreban postotak uspješnosti utvrđen općim aktom Sveučilišta (40%). 

Prag prolaznosti je 50%. Na završnome se ispitu može maksimalno dobiti 70 bodova koji se u 30 ocjenskih 

bodova pretvara na sljedeći način:. 

35-37 – 10 56, 57 – 18 65 – 25 

38-40 – 11 58, 59 – 19 66 – 26 

41-45 – 12 60 – 20 67 – 27 

46-48 – 13 61 – 21 68 – 28 

49-51 - 15 62 – 22 69 – 29 

52, 53 – 16 63 – 23 70 – 30 

54, 55 – 17 64 – 24 

Literatura za drugi i treći međuispit te za završni ispit: 

1. Damjanović, S., Staroslavenski jezik, Zagreb 2003. 

2. Hamm, J., Staroslavenska gramatika – bilo koje izdanje. 

3. Mihaljević, M., Hrvatski crkvenoslavenski jezik, u: Povijest hrvatskoga jezika, Zagreb 2009., str. 

283-350. 


Konačna ocjena rezultat je triju položenih kolokvija i položenoga završnoga ispita.



Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se 

ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: 


B – 70 – 79,9% ocjenskih bodova 

C – 60 – 69,9% ocjenskih bodova 

D – 50 – 59,9% ocjenskih bodova 

E – 40 – 49,9% ocjenskih bodova 

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS-sustavom na sljedeći način: 

Izvrstan ( 5 ) – A 

Vrlo dobar ( 4 ) – B 

Dobar ( 3 ) – C 

Dovoljan ( 2 ) – D i E 

U indeks i prijavnicu unosi se brojčana ocjena, ECTS ocjena i postotak usvojenog znanja, vještina i 

kompetencija. 


Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena 

1. Uvod: plan; program; literatura; ispiti. 

Staroslavenski jezik: definicija, termini, razdoblja, 

kanon, redakcije. 

2. Okolnosti razvoja prvoga slavenskoga književnoga 

jezika. Slavenska pisma: nazivi, prioritet, autorstvo, 

tipovi; hrvatska tradicija. 

3. Glagoljaštvo i staroslavenski jezik na hrvatskom tlu; 

Samoglasnički sustav staroslavenskoga jezika: 

inventar i podrijetlo jedinica; praslavenske mijene 

uvjetovane akcentuacijom i zakonom otvorenih 

slogova. 

4. Hrvatska redakcija staroslavenskoga jezika i njezino 

sudjelovanje u izgradnji hrvatskoga književnoga 

jezika; Samoglasničke mijene u staroslavenskome 

jeziku. 

5. Suglasnički sustav staroslavenskog jezika: inventar 

jedinica i njihova geneza. 

6. Palatalizacije i jotacija; palatalnost u suglasničkom 

sustavu; epenteze. 

7. Morfologija staroslavenskoga jezika: uvod. 

8. Imenice u staroslavenskome jeziku: glavne 

promjene. 

9. Imenice u staroslavenskome jeziku: sporedne 

promjene. 

nije potrebna 

nije potrebna 

nije potrebna 

nije potrebna 

nije potrebna 

poznavanje suglasničkoga 

inventara 

poznavanje glavne imenske 

promjene 

10 Zamjenice u staroslavenskome jeziku: deklinacija 

osobnih i neosobnih zamjenica. 

11. Pridjevi u staroslavenskome jeziku: sklonidba. 

12. Pridjevi u staroslavenskome jeziku: komparacija. poznavanje pridjevske sklonidbe 

13. Glagoli u staroslavenskome jeziku: glagolske 

osnove; prosti oblici; infinitiv i supin; prezent. 

14. Glagoli u staroslavenskome jeziku; prosti oblici: 

aoristi, imperfekt, imperativ. 

poznavanje glagolskih osnova



15. Glagoli u staroslavenskome jeziku; participi. 

16. Glagoli u staroslavenskome jeziku; složeni oblici: 

perfekt, pluskvamperfekt, futuri, kondicionali. 

poznavanje participa i prostih gl. 

oblika



IZBORNI PREDMETI – I. SEMESTAR 

HRVATSKA KULTURA I CIVILIZACIJA 

NORME I NORMATIVNI PRIRUČNICI 

POVIJEST LINGVISTIKE 

MAKEDONSKA KULTURA I CIVILIZACIJA 

POLJSKA KULTURA I CIVILIZACIJA 

FRANCUSKI JEZIK 1 

FRANCUSKI JEZIK 3 

TOPOS SMRTI U SVJETSKOJ KNJIŽEVNOSTI




Hrvatska kultura i 

civilizacija 

Nositelj Vrijeme za 

kolegija konzultacije 

dr. Irvin 

Lukežić 


Broj ECTS-a Nastavno Vrijeme I mjesto održavanja 

opterećenje nastave 

Utorak 10.30- 

12.00 



4 

1+1 

ponedjeljkom od 14.15 do 16 

(uč. 139) 


711 051 265 672 Irvin.lukezic@ri.t-com.hr 

Problem akulturacije i stvaranja izvorne narodne baštine. Opće definicije pojma kultura i civilizacija. 

Kulturna baština, razvoj umjetnosti na našim prostorima (regionalni pristup s isticanjem osobitosti 

pojedinih hrvatskih krajeva). Problem urbane i ruralne kulture, mjesta dodira slavensko-romanske, 

slavensko-germanske i ostalih kulturnih simbioza. Graditeljstvo, plastika, slikarstvo, umjetnički obrt, 

zanatstvo u Hrvatskoj od početaka do danas (osnovne tendencije i stilske osobitosti). Dodiri sa 

susjednim kulturnim krugovima (Slovenija, Italija, Austrija, Mađarska, ostale slavenske zemlje, 

orijentalne kulture, itd.). Hrvatski umjetnisi u nas i u drugim europskim sredinama. Problem 

revitalizacije i zaštita spomeničkih vrednota te umjetničke baštine uopće. Sadržaj kolegija 

podrazumijeva najširi kulturno-povijesni i interdisciplinarni pristup u obradi građe, obuhvaćajući 

razdoblje od prethistorije do početka XX. stoljeća. 


Razvijanje specifične kompetencije za razumijevanje procesa razvoja kulture i civilizacije na tlu 

Hrvatske. Upoznavanje s osnovnim pretpostavkama za razvitak kulture i civilizacije na hrvatskim 

povijesnim prostorima. Kolegij studentima hrvatskoga jezika i književnosti pruža temeljne informacije 

o sveukupnom kulturnopovijesnom razvitku Hrvatske čime stječu cjelovitiju i potpuniju sliku o 

složenoj problematici književnojezične povijesti i društvenom kontekstu u okviru kojega se ona 

oblikuje. 



X X X X 




BODOVIMA 


Pohađanje nastave 0,5 20 

Seminarski rad 1,5 30 

Aktivnost u nastavi 0,5 20 

Kolokvij 1,5 30 

UKUPNO 4 100



Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje 

Pohađanje nastave – redovito pohađanje (20 bodova) i 0,5 ECTS 

Aktivnosti u nastavi – redovita aktivnost (20 bodova) i 0,5 ECTS 

Seminarski rad - dovoljan (15 bodova); dobar (20 bodova); vrlo dobar (25 bodova); 

izvrstan (30 bodova). 

Kolokvij dovoljan (15 bodova); dobar (20 bodova); vrlo dobar (25 bodova); 


Ukupno: 50-65 bodova 1,5 ECTS 

65-85 bodova 2 ECTS 





Braudel, F., Civilizacije kroz povijest, Zagreb 1990. 

Črnja, Z., Kulturna povijest Hrvatske, sv. I-III, Rijeka 1978. 

Horvat, J., Cultura Hrvata kroz 1000 godina, sv. 1. i 2., Zagreb 1980. 

Kale, E., Uvod u znanost o kulturi, Zagreb 1982. 


Ekl, V., Gotico kiparstvo u Istri, Zagreb 1982. 

Fučić, B., Istarske freske (predgovor monografici), Zagreb 1963. 

Horvat, J., Politička povijest Hrvatske, Zagreb 1936. 

Juraj Dalmatinac (monografija), Zagreb 1982. 

Pejaković, M. – Gattin,N., Starohrvatska sakralna arhitektura, Zagreb 1988. 

Raukar, T., Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997. 

Stipčević, A., Iliri, II. izd., Zagreb 1989. 

Stipčević, E., Hrvatska glazba. Povijest hrvatske glazbe do20. stoljeća, Zagreb 1997. 

Suić, M., Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 1976. 

Šidak, J. – Gross. M. – Karaman, I. – Šepić, D., Povijest hrvatskoga naroda 1860-1914, Zagreb 1968. 



Studenti su dužni redovito pohađati predavanja i seminare. Kandidati moraju predati seminarski rad 

u pismenom obliku, te njegova ocjena ulazi i u konačnu ispitnu ocjenu. Kolokvij se polaže pismeno. 


Budući da je sadržaj predavanja i seminara izravno povezani, studenti trebaju ažurno pratiti njihovo 

odvijanje. 


Informiranje studenata usmenim putem odvija se u vrijeme konzultacija. Informacije o ocjenama 

seminara daju se u pisanom obliku (na ulazu u kabinet predmetnog nastavnika). 

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA



Uobičajeni, bilo u vrijeme nastave ili konzultacija. U pravilu je poželjno kontaktirati osobno u vrijeme 

predviđeno konzultacijama. Jedino u iznimnim slučajevima, prema potrebi, student se može obratiti 

izravno predmetnom nastavniku putem elektronske pošte. Seminarski radovi predaju se isključivo 

osobno, u pisanom obliku, a ne putem elektronske pošte. 


Program je zamišljen u obliku izbornoga kolegija kao svojevrstan kulturološki repetitorij namijenjen 

studentima kroatistike I drugih humanističkih studija kojim se upotpunjuju znanja o povijesnim 

aspektima literarnog fenomena. 

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2012/ 2013. 


studenata 

I. tjedan Pojam kulture i civilizacije 

II. tjedan Prethistorijsko doba 

III. tjedan Liburni i Iliri 

IV. tjedan Grčka civilizacija 

V. tjedan Rimska civilizacija 

VI. tjedan Etnogeneza Hrvata 

VII. tjedan Starohrvatsko doba 

VIII. tjedan Doba romanike 

IX. tjedan Doba gotike 

X. tjedan Humanizam i renesansa 

XI. tjedan Reformacija i protureformacija 

(barok) 

XII. tjedan Prosvjetiteljstvo i klasicizam 

XIII. tjedan Dubrovnik i Venecija 

XIV. tjedan Kultura devetnaestoga stoljeća Kolokvij 

XV. tjedan Kultura dvadesetoga stoljeća 

Napomena 

Točan datum odvijanja nastave utvrđuje se naknadno (u zavisnosti od broja prijavljenih 

studenata).




Naziv kolegija Broj ECTS-a 

Nastavno opterećenje Vrijeme i mjesto 


Norme i normativni 4 15 + 15 srijeda 17,15–19,00 

priručnici 

F-701 

Nositelj kolegija Vrijeme za 

konzultacije 

Kabinet 

Telefon 

E-mail 

Prof. dr. Lada 

Badurina 

F-705 265-661 

lbadurin@ffri.hr 

Asistent 

Vrijeme za 

konzultacije 

Kabinet 

Telefon E-mail 

Nikolina Palašić, 

prof. 

F-718 265-688 

npalasic@ffri.hr 



Jezik kao sustav i jezik kao standard. Jezične norme: sistemske, funkcionalne i stilističke. 

Pojam standardnoga jezika. Standardni jezik i njegove norme. Standard i supstandard. Realizacije 

standardnoga jezika. Funkcionalno jezično raslojavanje: funkcionalni stilovi/diskursni tipovi. 

Pregled normi standardnoga jezika: utvrđivanje granica i kompetencija pojedinih standardnojezičnih normi 

(gramatičke norme, leksička norma, pravogovorna i pravopisna norma itd.). Normativni priručnici hrvatskoga 

standardnog jezika – njihov sadržaj i način služenja njima. 

Pravopis ili ortografija; pravopis kao norma i pravopis kao knjiga (priručnik). Pravopisna načela i pravopisna 

pravila. Refleksi kontinuante starojezičnoga jata i hrvatski pravopisi. 

Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi. Jezično i nejezično u pravopisu: pisanje velikih i malih početnih slova. 

Pravopisni znakovi. Rečenični znakovi. Pisanje riječi i vlastitih imena iz stranih jezika: transkripcija i 

transliteracija. Pravopisni rječnici i način služenja njima. Računalni pravopis. Povijest hrvatskoga pravopisa: 

pitanje tradicije. Aktualna pravopisna norma. Aktualne pravopisne knjige. 

Jezični purizam: pojam i hrvatska praksa. 

Hrvatski jednojezični rječnici. 

Lektorske vježbe: problemskim se zadacima kani upozoriti na pojedina jezična pitanja. Poštivanje gramatičkih, 

leksičkih, pravopisnih i pravogovornih normi s obzirom na jezični registar/diskursni tip/funkcionalni stil. 


Očekuje se da će studenti nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: 

definirati osnovne jezikoslovne termine vezane uz teorijski i praktičan pristup proučavanju 

standardnojezičnih normi 

kategorizirati jezične činjenice prema jezičnim razinama i planovima 

na odgovarajući način primjenjivati normativne priručnike 

uočiti i ispraviti odstupanja od standardnojezičnih normi u vlastitom i tuđem pisanom tekstu 



X X X 




BODOVIMA 

MAX BROJ BODOVA



pohađanje nastave 0,5 – 

aktivnost u nastavi 3,5 100 

ZAVRŠNI ISPIT Nema završnog ispita. 

UKUPNO 4 100 

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: 

Kontinuirana provjera znanja 

Kontinuirana se provjera znanja provodi putem kolokvija: 

1. kolokvij – Uvid u temeljnu normativističku literaturu i osnove funkcionalne 

stilistike 

2. kolokvij – Pravopisni test 

3. kolokvij – Pravopisna i teorijska pitanja 

Kolokviji su pismeni ispiti sastavljeni od zadataka višestrukog izbora, nadopunjavanja i pitanja 

otvorenog tipa. Kriterij za ostvarivanje bodova na kolokviju je najmanje 40% točno riješenih zadataka. 

1. i 2. kolokvij donose najviše po 30 bodova, a 3. kolokvij donosi najviše 40 bodova (30+30+40=100). 

Za pozitivan rezultat na 1. kolokviju studenti moraju ostvariti 12 ili više bodova. Ostvarenih 12 

bodova na testu jednako je 12 ocjenskih bodova, 13 bodova na testu 13 ocjenskih bodova… 30 

bodova na testu jednako je 30 ocjenskih bodova. 







Pristup popravku kolokvija omogućit će se u dodatnom terminu: 

- studentima koji su na 1. kolokviju u redovitom terminu ostvarili 11 ili manje bodova 



- studentima koji zbog zdravstvenih razloga nisu mogli pristupiti polaganju kolokvija u redovitom 

terminu 

- studentima kojima je termin nastave iz kolegija Norme i normativni priručnici kolidirao s drugim 

studijskim obavezama 

Uvjet za izlazak na 3. kolokvij položena su prva dva kolokvija. 

Popravak 1. i 2. kolokvija održat će se u prvom redovitom ispitnom terminu u veljači 2013. 

Popravak 3. kolokvija održat će se u drugom redovitom ispitnom terminu u veljači 2013. 

Studenti mogu samo jedanput pristupiti popravku kolokvija. 



Badurina, L., Hrvatska pravopisna norma u 20. stoljeću, Hrvatski jezik u 20. stoljeću – zbornik radova, ur. M. 

Samardžija i I. Pranjković, Matica hrvatska, Zagreb 2006, str. 145-158. 

Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, priredio M. Samardžija, Zagreb 1999. (odabrana 

poglavlja)



Silić, J., Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Zagreb 2006. (odabrana poglavlja) 

Obavezni normativni priručnici 

pravopisi: 

Anić, V. i Silić, J., Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb 2001. 

Babić, S., Finka, B., Moguš, M., Hrvatski pravopis, Zagreb 4 1996. (ili koje kasnije izdanje) 

Babić, S., Ham, S., Moguš, M., Hrvatski školski pravopis, Zagreb 2005. 

Badurina, L., Marković, I., Mićanović, K., Hrvatski pravopis, Zagreb 1 2007. ili 2 2008. 

gramatike: 

Silić, J. i Pranjković, I., Gramatika hrvatskoga jezika (za gimnazije i visoka učilišta), Zagreb 2005. 

Barić, E. i dr., Hrvatska gramatika, Zagreb 1995. 

rječnici: 

Anić, V., Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb 4 2003. (ili koje ranije izdanje). 

Rječnik hrvatskoga jezika, ur. J. Šonje, Zagreb 2000. 


Anić, V. i Goldstein, I., Rječnik stranih riječi, Zagreb 1999. 

Badurina, L., Kratka osnova hrvatskoga pravopisanja: Metodologija rada na pravopisu, Rijeka 1986. 

(odabrana poglavlja) 

Barić, E. i dr., Hrvatski jezični savjetnik, Zagreb 1999. 

Brodnjak, V., Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika, Zagreb 1991. 

Jezični savjetnik s gramatikom, uredio S. Pavešić, Zagreb 1971. 

Jonke, Lj., Hrvatski jezik u teoriji i praksi, Zagreb 1965. 

Kovačević, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka, 2001. 

Pranjković, I., Hrvatski jezik 3, Zagreb 1998. 

Samardžija, M., Hrvatski jezik 4, Zagreb 1998. 

Silić, J., Hrvatski jezik 1, Zagreb 1998. 

Silić, J., Hrvatski jezik 2, Zagreb 1999. 

Škarić, I., U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb 1982. 

Težak, S. i Babić, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 1992. 



Studenti su dužni pohađati nastavu (predavanja i seminare). 


predavanja i seminari 

konsultacije 

mrežne stranice kolegija 


osobno na predavanjima i seminarima 

konsultacije 

elektronička pošta (prema dogovoru; poruke moraju biti potpisane punim imenom i prezimenom te s 

naznakom studijske grupe; podrazumijeva se da poruka mora biti napisana u skladu s jezičnim i 

pravopisnim normama hrvatskoga standardnog jezika; studentski se radovi u pravilu ne šalju 

elektroničkom poštom, nego predaju osobno nastavniku)





krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima. 



/1. 

/2. 

/3. 

/4. 

/5. 

/6. 

/7. 

Jezik kao sustav – jezik kao standard. Pojam 

(jezične) norme. Hrvatski standardni jezik. 

Jezične norme: sistemske, funkcionalne i 

stilističke. Standardni jezik i njegove norme. 

Tipovi normativnih priručnika. 2 sata 

predavanja 

Oblici realizacije standardnoga jezika – 

funkcionalni stilovi/diskursni tipovi. 

Funkcionalno jezično raslojavanje. 

2 sata predavanja 

Opisi pojedinih funkcionalnih stilova. 

Pregled norma standardnog (gramatičke, 

leksička, pravogovorna, pravopisna) ; granice 

kompetencija. 

Jezične razine i jezični planovi. 

Normativni priručnici: vrste i način služenja 

njima: gramatike, rječnici, jezični savjetnici. 


Pravopis ili ortografija. Načela i pravila. 

Pravopisne teme/područja. Pravopisna norma i 

jezične norme. 


Povijest hrvatskoga pravopisa: pitanje tradicije 

i odnosa prema tradiciji. / Aktualna hrvatska 

pravopisna norma i aktualne pravopisne 

knjige. 

1 sat predavanja, 1 sat seminara 

Fonologija – morfonologija i pravopis. 

1 sat predavanja 

1. kolokvij – uvid u temeljnu 

normativističku literaturu i osnove 

funkcionalne stilistike) 

/8. Morfologija/tvorba riječi i pravopis: sastavljeno 

i nesastavljeno pisanje riječi. 

/9. Transkripcija i transliteracija. Strane riječi i 

strana vlastita imena. 


/10. 

/11. 

Jezično i nejezično u pravopisu: veliko i malo 

početno slovo. 

1 sat predavanja, 2. kolokvij – pravopisni 

test 

Sintaksa i pravopis. 

Pravopisni znakovi. 


studenata 

Čitanje zadane relevantne 

literature. Rad na tekstu. 

. 

Rad u knjižnici: upoznavanje s 

aktualnom priručničkom 

literaturom 


aktualnim pravopisnim 

priručnicima. 



priručnicima. 

Usporedno proučavanje 

odgovarajućih poglavlja u 


knjigama. 




knjigama. 




knjigama. 




knjigama. 




Napomena



/12. Leksikologija i pravopis. Pravopisni rječnici i 

način služenja njima. 


/13. 

/14. 

O pravopisu sintetski – pravopisna norma i 

metodologija pravopisnog normiranja 


Konačna provjera znanja 

3. kolokvij – pravopisna i teorijska pitanja 

knjigama. 




knjigama.




POVIJEST 

LINGVISTIKE 


Marija Turk 

Asistent 


Broj ECTS-a 




4 15+0 Utorkom u F-701 

14.15 do 15.00 

Vrijeme za 

konzultacije 

Vrijeme za 

konzultacije 


606 

265663 

mturk@ffri.hr 




Metode proučavanja jezika: deskriptivna, komparativna, komparativno-historijska, strukturalna, 

statistička, geografska. 

Rekonstrukcija prajezika. 

Povijest svjetske lingvistike: komparatisti, naturalisti, psihologisti, mladogramatičari, lingvistička 

geografija, kazanjska škola, marizam, strukturalna lingvistika (Ženevska, Kopenhaška, Praška), 

logički simbolizam u lingvistici, matematička lingvistika. 

Sociolingvistika. Psiholingvistika. Kognitivna lingvistika. 

Razvoj jezikoslovne misli u kroatistici. 


Očekuje se da studenti nakon položenog ispita mogu: 

Poznavati metode proučavanja jezika 

Objasniti i prepoznati različite jezikoslovne teorije, pravce i škole 



X X X X 

Teren ka nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo 


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U MAX BROJ



ECTS BODOVIMA BODOVA 

Međuispit 1 30 




UKUPNO 4 100 

1. Međuispit. Studenti su dužni tijekom semestra položiti jedan međuispit na kojemu je potrebno 

ostvariti najmanje 16 ocjenskih bodova. 

2. Seminarski rad. Studenti su dužni izraditi seminarski rad o jednoj od ponuđenih tema ili prema 

vlastitom izboru u dogovoru s nastavnikom. Seminarski rad se predaje u pisanom obliku, a komentira 

s nastavnikom na završnome ispitu. 

3. Završni ispit. Uvjet za pristupanje: najmanje 40 ocjenskih bodova, predan seminarski rad i 

položen međuispit. Na završnom ispitu dobiva se ocjena koja se pretvara prema sljedećem kriteriju u 

ocjenske bodove: 

za ocjenu izvrstan = 30 bodova 

za ocjenu vrlo dobar = 25 bodova 

za ocjenu dobar = 20 bodova 

za ocjenu dovoljan = 15 bodova 

4. Završna ocjena. Završna se ocjena određuje zbrojem bodova dobivenih tijekom semestra i na 

završnom ispitu. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: 

80 – 100 bodova = izvrstan (5) 

70 – 79 bodova = vrlo dobar (4) 

60 – 69 bodova = dobar (3) 

50 - 59 bodova = dovoljan (2) 



Glovacki-Bernardi, Z. i dr., Uvod u lingvistiku, Zagreb 2001. 

Pranjković, I., Kronika hrvatskoga jezikoslovlja, Zagreb 1993. 

Vince, Z., Putovima hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja) 

Trask, R. L., Temeljni lingvistički pojmovi, Zagreb, 2005. (odabrani pojmovi) 


Pranjković, I. Jezikoslovna sporenja, Zagreb 1997. 

Pranjković, I., Adolfo Weber Tkalčević, Zagreb 1993. 

Pranjković, I., August Musić, Zagreb 1998. 

Samardžija M., Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb 1997. 

Samardžija, M., Filološki portreti, Zaprešić 1993. 

Samardžija, M., Ljudevit Jonke, Zagreb 1990. 

Stolac, D., Riječki filološki portreti, Rijeka, 2006. 

Popis obvezne i izborne literature dopunjava se recentnim radovima, kao i radovima potrebnima za pisanje



seminarskih radova. 



Studenti su dužni redovito pohađati nastavu predavanja za što dobivaju 0.25 ECTS-a . Ako imaju 

više izostanaka od dopuštenoga broja, moraju pisati dodatne zadatke ili seminarski rad. 


Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova pri predaji seminarskoga rada te pisanju 

međuispita. 

Ako student rad preda izvan dogovorena roka, oduzima mu se 10 ocjenskih bodova. 


Nastava 

Konzultacije 

Mrežne stranice Fakulteta i Odsjeka 

Sustav MudRi 


Studenti smiju kontaktirati s nastavnicima usmeno nakon nastave i na konzultacijama ili 

elektroničkom poštom. Za vrijeme neradnih dana nema kontaktiranja elektroničkom poštom. Pri 

komunikaciji elektroničkom poštom studenti su u potpisu dužni navesti svoje puno ime i prezime. 

Ako s jedne adrese piše student u ime više drugih studenata, dužni su se svi potpisati. Jedino 

demonstrator smije pisati u ime cijele grupe. 


Studenti smiju pisati jedan ispravak međuispita. 

Studenti koji imaju najmanje 30 ocjenskih bodova (a već su iskoristili jedan ispravak međuispita i 

nisu položili), smiju pisati još jedan ispravak, ali samo za minimalne ocjenske bodove. 

Nepristupanje međuispitu znači kao i da student nije položio međuispit. U tom slučaju ima pravo na 

jedan ispravak, ali ne može ostvariti maksimalan broj bodova koliko je određeno za pojedini 

međuispit. 


krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!





studenata 

9. 10. 

16. 10. 

23. 10. 

30.10. 

6. 11. 

13. 11. 

20.11. 

27. 11. 

4. 12. 

11. 12. 

18. 12. 

8. 1. 

15. 1. 

22. 1. 

Upoznavanje s izvedbenim 

planom kolegija 

Metode proučavanja jezika 

Metode proučavanja jezika 

Dogovor o temama seminarskih 

radova Rekonstrukcija prajezika. 

Povijest svjetske lingvistike: 

komparatisti, naturalisti, 

psihologisti, 

Povijest svjetske lingvistike 

mladogramatičari, 

Povijest svjetske lingvistike 

lingvistička geografija, kazanjska 

škola, marizam 

Strukturalna lingvistika 



MEĐUISPIT 

Logički simbolizam u lingvistici, 

matematička lingvistika. 

Sociolingvistika. Psiholingvistika. 

Kognitivna lingvistika. 

Razvoj jezikoslovne misli u 

kroatistici. 



kolegija 



kolegija 



kolegija 



kolegija 



kolegija 



kolegija 



kolegija 



kolegija 



kolegija 



kolegija 



kolegija 



kolegija 



Napomena

29.1. 



Razvoj jezikoslovne misli u 

kroatistici. 

kolegija 

Napomena: Termin međuispita podložan je promjenama.




Makedonska kultura i 

civilizacija 


prof.dr.sc. Vasil 

Tocinovski 

Asistent 


Broj ECTS-a 


4 

Vrijeme za 

konzultacije 

Ponedeljak 

15.00-16.00 

Vrijeme za 

konzultacije 

Kabinet 

611 

30+30 

Telefon 



Ponedjeljkom 

16,15 – 20,00 F- 

230 

E-mail 




Proširivanje znanja o kulturi i civilizaciji Makedonije, njene geografske odrednice, demografski podaci, geopolitički 

položaj. Pregled povijesog razdoblja s osvrtom na političku i društvenu povijest. Makedonska kultuta od najstarijeg doba 

do srednovekovlja, Ćirilo-Metodijevska tradicija i Ohridska književna škola, klasni i socijalni karakter Bogumilskog 

pokreta, Makedonija pod Otomanskim carstvom, stvaranje Unutrašnje makedonske revolucionarne organizacije (VMRO) 

i afirmacija nacionalne posebnosti Makedonaca, Ilindenski ustanak i Makedonija u odnosu naspram velikih sila, zatim 

hrvatsko-makedonske kulturne i političke veze kroz teme: Zagreb kao makedonistički centar između dvaju svjetskih 

ratova, Makedonci i makedonistika u Hrvatskoj, makedonska opera čiji utemeljitelji su poznati hrvatski kulturni radnici. 

Kroz osobna predavanja slijedi se pojava i razvitak makedonskog kazališta, filma, likovnih umjetnosti i drugo. 


Produbljivanje znanja iz kolegija Makedonka kultura i civilizacija te stecanje temeljnih informacija uz čiju se pomoć 

omoguđuje praćenje i razumjevanje programom predviđenih književnoteorijskih i književnopovijesnih kolegija. Student 

će nakon odšlušanoga kolegija i ispunjenih svih obveza biti sposoban: nabrojati glavne zemljopisne, demografske i 

geopolitičke značajke, navesti najvažnija događanja u oivijesti Makedonije te objasniti njihov utjecaj na povijest Europe, 

makedonsku umjetnost, književnost, kulturu; najbrojati najznačajnije makedonske ličnosti za makedonsku kulturu i 

znanost, osobito hrvatsko-makedonske književne i političke veze, kao i razvoj svakodnevnog života. 



x x x x 




BODOVIMA 

MAX BROJ BODOVA



Aktivnost i sudlejovanje na nastavi 20 

Seminarski rad 50 

... 

ZAVRŠNI ISPIT 30 

UKUPNO 100 




Goran Kalogjera, Hrvatsko-makedonske književne veze, Rijeka, 1996. 

Goran Kalogjera, Južnoslovenska književna prožimanja, Rijeka, 1991. 

Goran Kalogjera, Racin u Hrvatskoj, Rijeka, 2000. 

Goran Kalogjera, Komparativne studije makedonsko-hrvatske, 2000. 

Goran Kalogjera, Braća Miladinovi legenda i zbilja, Rijeka, 2001. 

Gane Todorovski, Začarano poprište, Rijeka, 1990. 

Radomir Ivanović, Književne paralele, Pula, 1985. 

Ognen Bojadžiski, Kronologija Ohridske arhiepiskopije, Zagreb, 1994. 

Ognen Bojadžiski, Prometeji makedonski, Zagreb, 1998. 

Makedonska književnost, grupa autora, Školska knjiga, Zagreb, 1988. 

Suvremena makedonska drama, Zagreb, 1961. 

Hrvatsko-makedonske književne veze, Zbornik, Rijeka, 2006. 


Dani Dimitrija i Konstantina Miladinova, SM u RH, Zagreb, 2003. 

Goran Kalogjera, Poveznice makedonsko-hrvatske, Rijeka, 2006. 

Radomir Ivanović, Makedonski pisci i dela, Beograd, 1979. 

Zlatko Kramarić, Makedonske teme, Zagreb, 1991. 

Vasil Tocinovski, Korenot, Skopje, 2006. 

Ognen Bojadžiski, Krleža i Makedonija, Zagreb, 2005. 

Ognen Bojadžiski, Makedonci u Hrvatskoj, Zagreb, 2007. 

Blagoja Jovanovski, Hrvatsko-makedonski odnosi kroz stoljeća, Zagreb-Osijek, 2002. 



Studenti su dužni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u njezinu izvođenju te provoditi zadatke što su im povjerene. 


Prilikom predaja seminara potrebno je pridržavati se zadatih rokova. 

Neizvršavanje obveza rezultira smanjenjem ocjenskih bodova.




konzultacije, 

e-mail 


u vrijeme konzultacija, 

e-mail 


Redovito pohađanje nastave. 

Seminarski radovi se prezentiraju na satovima seminara, a trebaju biti napisani i predati prema dogovoru s profesorom. 

Ako student ne ostvari minimalno 40 bodova u nastavnim aktvinostima i seminarskom radu ne može pristupiti 

usmenom ispitu. 



studenata 

1. 

Makedonska povijest od najstarijeg 

doba do danas 

Pregled srednostoljetne makedonske 

književnosti 

2. Sledbenici učenja Ćirila i Metodija 

Ohridska književna škola 

3. Hrvati i narodni preporod Makedonaca 

Zbornik braće Miladinov 

4. Stvaranje VMRO i borba 

makedonskog naroda za izvojevanje 

nacionalnih prava i slobode 

5. Geogi Kapčev prvi makedonski tiskar 

u Hrvatskoj 

Dokumentarni film 

Dimitrija Čupovski 

6. Krste Petkov Misirkov ličnost Dokumentarni film 

makedonskog 20. stoljeća 

Krste P. Misirkov 

7. Stvaranje VMRO i borba 

Igrani film 

makedonskog naroda za izvojevanje 

nacionalnih prava i slobode 

Mis Ston 

8. Hrvatsko-makedonski odnosi kroz 

stoljeća 

9. Hrvati i makedonska revolucija 

10. Makedonci u Hrvatskoj 

11. Makedonsko kazalište 

12. Makedonski film Igrani film 

Poslije kiše 

13. Zlatno doba makedonske opere i 

baleta 

Napomena




Poljski kultura i 

civilizacija 


Katarzyna 

Kubiszowska 

Asistent 



Vrijeme i mjesto održavanja 


4 

Vrijeme za 

konzultacije 

četvrtkom 

11:30 – 13:00 

Vrijeme za 

konzultacije 



Kabinet 

611 

30 + 0 + 30 

Telefon 

051 265 689 

četvrtkom 13:15 – 17:00, 

dv. 232 

E-mail 


kkubiszowska@ffri.hr 

kubiszowska@gmail.com 

Osnovne informacije (zemljopisne odrednice, demografski podaci, geopolityki položaj). Multikulturalna 

tradicija. Poljski obredni kalendar i folklor pojedinih regija zemlje. 

Pregled kulturnopovijesnog razvitka s posebnim osvrtom na političku i društvenu povijest te odabranu 

problematiku povijesti kulture i umjetnosti (srednjovjekovne kronike, romanički i gotički spomenici; renesansa 

kao poljsko „zlatno doba“; romantizam kao temelj poljske kulture 19. i 20.stoljeća; povijest Židova u Poljskoj i 

njihovo mjesto u poljskoj kulturi; „Borbena Poljska“, poljska podzemna država za vrijeme trajanja 2. svjetskog 

rata; pokret „Solidarnost“). 

Proces oblikovanja poljskog nacionalnog karaktera i nacionalne mitologije (plemićka kultura i „sarmatizam, tzv. 

„ustanička“ tradicija; uloga katolicizma i Crkve u poljskoj povijesti i kulturi). 

Specifikum triju poljskih gradova: Varšava (barok i klasicizam, 2. svjetski rat), Krakov (renesansa, prijelaz iz 

19. u 20. st.), Gdanjsk (hanza, Teutonski red u Poljskoj; povijest poljsko-njemačkih odnosa). Najvažniji 

predstavnici poljske suvremena umjetnosti: filma (Andrzej Wajda i „škola poljskog filma“, Krzysztof Kieslowski i 

„kino moralnog nemira“), kazališta (Jerzy Grotowski), glazba (Krzysztof Penderecki), likovne umjetnosti 

(Magdalena Abakanowicz, „poljska škola plakata“). Portreti uglednih znanstvenika (Aleksander Wolszczan), 

sportaša (Adam Malysz) i tzv. autoriteta suvremenih Poljaka (Jan Nowak Jezioranski). 


Studenti savladavaju temeljna znanja o kulturnopovijesnom razvitku jedne druge slavenske zemlje. 

Pohađanje ciklusa predavanja i seminara studentima omogućava svjestan pristup široko shvaćenoj poljskoj 

kulturi, tj. književnosti i umjetnosti te tzv. kulturi svakodnevnoga života.



Sadržaj predmeta 


x x x 




BODOVIMA 


pohađanje nastave 0,5 0 

aktivnost u nastavi 0,5 10 

seminarski rad 1 30 

kontinuirana provjera znanja* 2 60 

ZAVRŠNI ISPIT nema završnog ispita 

UKUPNO 4 100 

* Dva kolokvija, svaki nosi 30 bodova. 



M. Tymowski, Kratka povijest Poljske, Matica hrvatska, Zagreb 1999. 


A. Paczkowski, Pola stoljeća povijesti Poljske: 1939. – 1989. godine, Profil, Zagreb 2001. 

D. Agičić, Podijeljena Poljska: 1772. – 1918., Srednja Europa, Zagreb 2004. 



Pohađanje nastave smatra se obaveznim 


Rok za predaju pismenih zadataka – predzadnji tjedan u semestru. Osobe koje ne donesu sve 

zadatke nemaju pravo na potpis.




Osobno za vrijeme nastave te putem elektronske pošte i web stranice nastavnika na internet stranici 

fakulteta. 

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIM 

Osobno za vrijeme nastave i konzultacija te putem elektronske pošte. 




I. Uvod. Opće informacije o zemlji. 

Aktualne političko-društvene prilike 

Poljska – zemlja na rubu kultura. 

II. Poljski obredni kalendar. Božićna i 

uskrsna tradicija. 

III. Poljski folklor. Poljska kuhinja. 

IV. Pregled povijesti Poljske 1. 

Poljska renesansa. 

V. Pregled povijesti Poljske 2. 

Romantizam. 

VI. Pregled povijesti Poljske 3. 

Poljski Židovi. 

VII. Pregled povijesti poljske 4. 

Drugi svjetski rat. 

VIII. Pregled povijesti Poljske 4. 

Suvremena Poljska. 

IX. 

X. 

XI. 

Poljski nacionalni karakter i 

nacionalna mitologia. Plemićka kultura. 

Poljski gradovi: 

Varšava – Gdanjsk – Krakov. 

XII. Poljska filmska umjetnost (Poljska 

Škola filma, Kino moralnog nemira, 

animirani film).



XIII. Kazalište. Glazba. Likovne 

Umjetnosti. 

XIV. Književnost, znanost, sport. 

XV. Velikani poljske kulture, nobelovci, 

autoriteti.




Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno 

opterećenje 

Vrijeme i mjesto održavanja nastave 

Francuski jezik 1 4 2 Utorkom 18.15 – 20.00 uč. 401 

na Filozofskom fakultetu, Sveučilišna 

avenija 4 


konzultacije 


Tatjana Paškvan- Nakon nastave 302 091 922 38 tanjapaskvan@gmail.c 

Čepić, predavač 

79 

om 

Asistent 

Vrijeme za 

konzultacije 




Temeljni je cilj kolegija Francuski 1 upoznavanje s osnovama francuskoga jezika te usvajanje osnovne 

jezične kompetencije, što podrazumijeva sposobnost razumijevanja elementarnih sadržaja u pisanom i 

govornom iskazu vezanom uz tipične komunikacijske situacije. Praktično ovladavanje gramatikom 

francuskoga jezika (uvod u osnovne morfološke kategorije, fonetske vježbe, ortografske vježbe, 

morfološke vježbe, deklinacija, konjugacija, prezent, perfekt). 

uvod, osnovne informacije o francuskome jeziku (abeceda, naglasak); 

osnovni pozdravi, predstavljanje (formalni i neformalni način), osnovna pitanja kod 

upoznavanja; 

nazivi osnovnih aktivnosti, profesija; putovanja, ljetni odmor; 

osobne zamjenice, posvojni pridjevi; 

glagoli I, II i III konjugacije; prezent odabranih glagola (être, avoir, s’appeler, aller, prendre, 

manger, boire, venir, faire, dire, pouvoir, vouloir, devoir); 

izjavna, niječna i upitna rečenica; 

određeni, neodređeni i partitivni član, rod i broj imenica, brojevi, 

prošlo vrijeme passé composé s pomoćnim glagolom avoir i être; 

Znanja i vještine koje student stječe su poznavanje francuskog jezika na razini A1 prema Zajedničkom 

europskom referentnom okviru za jezike (ZEROJ). 


Student će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban: 

razumjeti i koristiti poznate svakodnevne izraze i vrlo jednostavne fraze koje se odnose na 

zadovoljavanje konkretnih potreba 

predstaviti sebe i druge te postavljati i odgovarati na pitanja o sebi i drugima, npr. o tome gdje 

živi, o osobama koje poznaje i o stvarima koje posjeduje 

vladati ograničenim brojem jednostavnih gramatičkih i rečeničkih struktura 

tražiti ili dostaviti osobne podatke u pisanom obliku 

razumjeti vrlo kratke, jednostavne tekstove 





x x x 




BODOVIMA 


Pohađanje nastave 1 0 

Aktivnost u nastavi 1 20 

Kontinuirana provjera znanja (kolokviji)* 1 50 


UKUPNO 4 100 

*Tijekom semestra održat će se dva kolokvija (prvi nosi 20, a drugi 30 bodova). Kriterij za dobivanje 

bodova je 50 % točno riješenih zadataka. 



Alter ego 1, méthode de français, Hachette, 2009, Paris 

Alter ego 1, cahier d’exercices, Hachette, 2009, Paris 


Benini, Horetzky, Francusko-hrvatski i Hrvatsko-francuski džepni rječnik, Školska knjiga, 

Zagreb 

Horetzky, Edita, Précis pratique de grammaire française, osnove francuske gramatike, 

Školska knjiga,Zagreb Charand (du), Henry Bertrand, Dictionnaire des synonymes, , 

Robert, 2000, Paris 

Putanec, Valentin, Francusko-hrvatski rječnik, IX. izdanje, Školska knjiga, 2003, Zagreb 

Dictionnaire unilingue de français, Larousse, 2000, Paris 



Pohađanje nastave smatra se obveznim. 


NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA



Osobno za vrijeme nastave te putem elektronske pošte. 






VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2012. / 2013. 

Tjedan 

Tema Prethodna priprema studenata Napomena 

1. Uvod, osnovne informacije o 

francuskom jeziku - abeceda, 

čitanje/pisanje; osnovni pozdravi, 

predstavljanje; glagoli na –er. 

2. Osnovna pitanja kod upoznavanja; 

postavljanje pitanja intonacijom; 

gramatički rod i broj imenica; brojevi 1- 

20; povratni glagoli; glagol être. 

3. Davanje osnovnih osobnih podataka; 

glagol avoir; posvojni pridjevi; negacija; 

članovi. Izražavanje želja; nazivi dana 

u tjednu i mjeseci. Pisanje: email. 

4. Stanovanje – grad, stan, traženje 

smještaja; pitanja s où, pourquoi, 

quand; davanje uputa – imperativ, 

prijedlozi mjesta; articles contractés; 

glagoli prendre, descendre. 

5. Opis mjesta; pokazni pridjevi. Pisanje: 

razglednica; osnovne formule u 

privatnoj korespondenciji. Pariz. 

6. Slobodno vrijeme, hobiji, profesije; opis 

osoba; glagoli faire, aller; pouvoir, 

devoir, vouloir; futur proche. 

7. Praznici u Francuskoj, planovi za 

putovanje. 

Ponavljanje i utvrđivanje obrađenih 

leksičkih i gramatičkih tema – kolokvij 

(30'). 

8. Svakodnevne radnje; prilozi vremena, 

učestalosti; y – en; passé composé s 

avoir; načini postavljanja pitanja. 

9. Telefonski razgovor; rodbinske veze, 

opisivanje prošlih događaja; vrijeme; 

passé récent; passé composé s être. 

10. Prehrana, nazivi namirnica; partitivni 

član; 

11. Odjeća; opisivanje nečijeg izgleda; 

akuzativ osobnih zamjenica; odnosne 

zamjenice. 

12. Pokloni; opis namjene predmeta; 

izražavanje količine; zamjenica en; 

dativ osobnih zamjenica; il faut. 

13. Ponavljanje i utvrđivanje obrađenih 

leksičkih i gramatičkih tema – kolokvij 

(30'). Izlasci, izbor 

predstave/restorana/hotela; 

izražavanje pozitivnog/negativnog 

mišljenja. 

Ponoviti materijal s prethodnog 

sata 


sata i riješiti zadane jezične 

vježbe. 



vježbe. 



vježbe. 



vježbe. 



vježbe. 



vježbe. 



vježbe. 



vježbe. 



vježbe. 



vježbe. 



vježbe.



14. Uspomene, uspoređivanje; 


komparacija pridjeva; imperfekt; sata i riješiti zadane jezične 

Osnovne formule poslovnog 

dopisivanja. 

vježbe. 

15. Ponavljanje. Ispit: Test A1 Ponoviti materijal s prethodnog 


vježbe.




Topos smrti u 

književnosti 


Dr. Sc. Sanjin 

Sorel 

Asistent 


Broj ECTS-a 

Nastavno 

opterećenje 

Vrijeme za 

konzultacije 

Vrijeme za 

konzultacije 



4 

15+15 



utorkom 15.15-17.00 

uč. 701 


Kabinet 


ssorel@ffri.hr 

Kolegij Topos smrti u književnosti sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela. Teorijski dio 

obuhvaća definiranje temeljnih pojmova (tanatologije kao pojma koji referira na studiju o smrti; 

fenomena smrti kao jedne od najfrekventnijih tema u povijesti svjetske i hrvatske književnosti; 

pojmova ekocid, etnocid, biocid, kulturocid, homicid, urbicid, tericid i sl.). Empirijski dio obuhvaća 

rad na tekstovima iz hrvatske i svjetske književnosti, i to odabirom prema sinkronijskoj i 

dijakronijskoj perspektivi. Tesktovi koji će se analizirati bit će iz područja poezije, drame i proznih 

vrsta, stoga će se uz interpretaciju samog fenomena smrti u pojedinim djelima ujedno i usporedno 

analizirati stilističke varijante u pristupu ovom fenomenu. Pri tom će se imati u vidu individualne 

karakteristike koje pisci unose baveći se toposom smrti te izvanliterarne determinante poput 

povijesnog perioda i političke situacije, spolno/rodne ili klasne kategorije. Topos/fenomen smrti 

(thanatos) u odabranim primjerima proučavat će se iz interdisciplinarne perspektive sa ciljem da 

se epistemološki obuhvate relevantne lingvističke, antropološke, sociološke, filozofske, povijesne i 

ostale humanističke i društvene discipline i što preciznije interpretira uzrok, značenje i priroda 

postojanja toposa smrti u književnosti. 


Kolegij Topos smrti u književnosti ima namjeru razvijati kod studenata/ica analitičke kompetencije u susretu s 

tematikom smrti u književnosti. Nakon završnog ispita od studenata/ica se očekuje da su u mogućnosti: 

1. Nabrojiti ključne simbole i metafore u lirskome/proznom/dramskom odgovoru na temu smrti. 

2. Nabrojiti i definirati ekocid, etnocid, biocid, kulturocid, homicid, urbicid, tericid i sl. i pronaći književne 

primjere tih faceta smrti, 

odnosno povezati topos smrti s kulturalnim, situacijskim i ideologijskim diskursnim praksama. 

3. Analizirati lirski/prozni/dramski odgovor na tanatološku motiviku od tzv. stvarne (tjelesne) do simboličke 

(duhovne) smrti. 

4. Usporediti i obrazložiti sličnosti i razlike u tematiziranju smrti i umiranja u dva izabrana 

lirska/prozna/dramska predloška te 

izdvojiti ključne simboličko-metaforičke signale naslovne teme.





X X X X 


X 



BODOVIMA 




Završni ispit (usmeni) 2,5 30 

UKUPNO 4 100 




Agmben, Giorgio (2006) Language and Death: The Place of Negativity (Theory and History of Literature), 

University of Minnesota Press 

Calinescu, Matei (1988) Lica moderniteta, prev. G. Slabinac, Zagreb: Stvarnost 

Friedrich, H. (1969) Struktura moderne lirike, Zagreb 

E. Morin (1981) Čovek i smrt, Beograd 

Rancière, Jacques (1997) The Politics of Aesthetics: The Distribution of the Sensible 

Solar, M., Vježbe tumačenja, Zagreb 

Szabo, John F. (2010) An Annotated Bibliography of the Thanatological Literature. Rowman & Littlefield 

Publishing Group, Inc. 

Thomas, L.V. (1975) Anthropologie de la Mort, Paris 

Užarević, J. (1991) Kompozicija lirske pjesme, Zagreb 


Buzov, I. (1989) Psihoanaliza žalovanja, Zagreb 

Delimo, Ž. (J. Delumeau) (1986) Greh i strah, 1-2., Novi Sad i: Strah na Zapadu 


POHAĐANJE NASTAVE



Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno 

moraju prisustvovati na 80% sati. 

Za više od tri izostanka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s 

obaveznim. 




Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja 

predavanja i seminara. 

Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza 


Prilikom predaje seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova. 



Web stranice fakulteta 

e-mail poruke 



e - mail 



3. Seminarski rad/istraživanje: 

Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu od dogovorenih tema te su 

obavezni konzultirati se s nastavnikom u vezi literature. 


- pridržavanje uputa o pisanju seminarskih radova/istraživanja (uvod, razrada teme, 

zaključak) –– 35/40 



- uvod: kratki pregled spoznaja o odabranoj temi 

- razrada teme ( glavni dio ): odabrati i obrazložiti prihvatljivu teorijsku spoznaju te je 

primijeniti na odgovarajući tekst. 

- zaključak: obrazložiti interpretaciju i dati smjernice za moguće daljnje istraživanje. 

Seminarski rad može sadržavati do 10 kartica pisanog teksta (Times New Roman 12, prored 

1,5). 

Valja pravilno citirati i navoditi tuđu literaturu. 

Obratiti pažnju na pravopisnu i gramatičku ispravnost.



Seminarski se radovi predaju u pisanom i elektronskom obliku “sprženi” na CD-u. 


Nakon izlaganja student će biti ispitan kako bi se vidjelo razumije li izloženu građu. 

Maksimalan broj bodova je 30. 


Konačna ocjena rezultat je jednog napisanog seminara, provjere razumijevanja teme seminara te 

usmenoga ispita. 

Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz 

aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: 






Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS- sustavom na sljedeći način: 



Dobar ( 3 ) – C 


VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2012 / 13. 


studenata 

1. Uvodno upoznavanje s kolegijem 

2. Povijesni aspekti, mitovi, običaji 

3. Smrt u filmu 

4. Smrt i suvremena glazba 

5. Trivijalizacija smrti 

6. Smrt u slikarstvu 

7. Topos smrti i književnost (zapadni 

kontekst) 


kontekst) 


kontekst) 

10. Topos smrti i književnost (hrvatski 

Napomena



kontekst) 


kontekst) 


kontekst) 

13. Studentski seminari 

14. Studentski seminari



3. SEMESTAR




Morfologija i tvorba 

riječi hrvatskoga 

standardnog jezika 


Dr. sc. Kristian 

Novak 

Asistent 


Broj ECTS-a 




3 30 + 30 SRI 12.15 – 14.00 (232) 

ČET 12.15 – 14.00 (230) 

Vrijeme za 

konzultacije 

Srijedom 14.00 – 

15.30 

Vrijeme za 

konzultacije 




608 265667 knovak2@ffri.hr 


Morfologija i morfonologija. Morfem, morf i alomorf. Vrste morfema. Korijen, oblična osnova, tvorbena osnova. Oblikotvorni i rječotvorni 

morfemi. Fonološki i morfološki uvjetovane alternacije. 

Vrste riječi: punoznačne (samoznačne, autosemantične) i suznačne (sinsemantične); promjenjive i 

nepromjenjive. 

Fleksija i derivacija. Proizvodnost i otvorenost. 

Tvorbeni i značenjski uzorci. 

Tvorbena veza, plodnost morfema, tvorbena raščlamba. Tvorbene i netvorbene (motivirane i nemotivirane) riječi. 

Osnovna riječ i tvorenica. Grafički prikaz tvorbenih veza. Semantička analiza, preoblike. 

Morfološka tipologija i univerzalije. Morfološke osobitosti hrvatskoga jezika. 

Inherentne kategorije, kategorije slaganja i konfiguracijske kategorije. 

Leksička i gramatička obilježja glagola. Hrvatske glagolske vrste. Tvorba glagola. Tvorbeni načini, plodnost, semantička analiza. 

Normativni aspekti u tvorbi glagola s posebnim osvrtom na vidskoznačenjske faze. 

Leksička i gramatička obilježja imenica. Hrvatske imeničke vrste. Tvorba imenica. Tvorbeni načini, plodnost, semantička analiza. 

Normativni aspekti u tvorbi imenica s posebnim osvrtom na tvorbu etnika, ktetika, etnonima. 

Pridjevi u hrvatskome standardnom jeziku. Leksička i gramatička obilježja pridjeva. Deklinacija pridjeva. Određeni i neodređeni oblici 

pridjeva i njihova uporaba. Stupnjevanje pridjeva. Tvorba pridjeva. Tvorbeni načini, plodnost, semantička analiza. 

Normativni aspekti u tvorbi pridjeva s posebnim osvrtom na tvorbu odnosnih pridjeva i predatribuciju u hrvatskome standardnom jeziku 

Zamjenice. Vrste zamjenica. Deklinacija zamjenica. 

Brojevi. Glavni brojevi i njihovi oblici. Redni brojevi i njihovi oblici. Brojevne imenice. Brojevni pridjevi. 

Prilozi. Značenje priloga. Stupnjevanje (komparacija) priloga. Tvorba priloga. Tvorbeni načini, plodnost, semantička analiza. Neki 

normativni aspekti. 

Nepromjenjive vrste riječi: prijedlozi, veznici, čestice, uzvici. 

Morfostilistika. 

Morfologija hrvatskoga standardnoga jezika u suvremenim jezičnim tehnologijama. Hrvatski morfološki leksikon i lematizacijski 

poslužitelj. Struna – projekt izgradnje hrvatskoga strukovnoga nazivlja. 


Studenti će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: 

- služiti se terminologijom morfološke razine jezičnoga opisa; 

- služiti se stručnom literaturom iz područja morfologije hrvatskoga jezika i kritički joj pristupiti; 

- provesti morfsku (obličnu) raščlambu i tvorbenu raščlambu; 

- prepoznati, objasniti i kritički vrednovati tvorbene načine u hrvatskome standardnom jeziku; 

- navesti paradigme za sve promjenjive riječi; 

- sagledati neriješena pitanja norme i uporabe morfologije hrvatskoga standardnoga jezika. 


Predavanja Seminar Konzultacije Samostalni rad 

X X X 

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo





BODOVIMA 


Pohađanje nastave 1 - 

Kontinuirana provjera znanja 1 70 

ZAVRŠNI ISPIT – pismeni 1 30 

UKUPNO 3 100 

Opća napomena 

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova. Studenti 

koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju 

mogućnost jednog izlaska na popravni ispit (na izvanrednom ispitnom roku). 


Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u obliku praćenja aktivnosti studenta na 

stranicama e-kolegija Morfologija i tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi 

http://mudri.uniri.hr (prati se je li student tijekom zimskoga semestra preuzeo sve sadržaje i je li riješio 

testove za samoprocjenu znanja) te u obliku usmenih izlaganja. Student pritom može steći najviše 70 

ocjenskih bodova. 

Važno: Aktivno sudjelovanje na seminarima i predavanjima (dragovoljno javljanje za odgovaranje na 

postavljena pitanja, prihvaćanje aktivne komunikacije s drugim studentima, usmena izlaganja) 

posebno se nagrađuje s do dodatnih 20 ocjenskih bodova koji se pribrajaju ostalim ocjenskim 

bodovima. 

Završni ispit 

Završni ispit je pismeni. Sastoji se od 30 pitanja, a odgovori na njih zahtijevat će integraciju 

cjelokupnoga gradiva kolegija. Ukupan broj ocjenskih bodova na završnom ispitu je 30. Za 

pozitivnu ocjenu na završnome ispitu potrebno je ostvariti najmanje 15 bodova (ako je student 

ostvario 14 ili manje bodova, završni se ispit ponavlja). 

Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova određuje se konačna ocjena: 

80 do 100 ocjenskih 

bodova 

5 A 

70 do 79,9 ocjenskih 

bodova 

4 B 


bodova 

3 C 


bodova 

2 D 


bodova 

2 E 


bodova 

1 FX 


bodova 

1 F





Babić, Stjepan (2002): Tvorba riječi u hrvatskome književnome jeziku (Treće, poboljšano izdanje). Zagreb: HAZU, 

Nakladni zavod Globus (odabrana poglavlja). 

Barić, Eugenija; Lončarić, Mijo; Malić, Dragica; Pavešić, Slavko; Peti, Mirko; Zečević, Vesna; Znika, Marija (1997): 

Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga. 

Marković, Ivan (2012): Uvod u jezičnu morfologiju. Zagreb: Disput. 

Silić, Josip; Pranjković, Ivo (2005): Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb: Školska 

knjiga. 


Babić, Stjepan (1981): “Tvorba imenica nultim sufiksima”. Bilten Zavoda za lingvistiku 4, str. 4–52. 

Babić, Stjepan; Dalibor Brozović; Moguš, Milan; Pavešić, Slavko; Škarić, Ivo; Težak, Stjepko (1991): 

Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika: Nacrti za gramatiku. Zagreb: Globus. 

(“Oblici”, str. 453 – 741) 

Babić, Stjepan (2006): “Zatvorenost i-sklonidbe u hrvatskome književnom jeziku”. Suvremena lingvistika 62, 

141– 

150. 

Barić, Eugenija (1987): “Mocijski parnjaci i njihova upotreba”. Rasprave ZJ 13, str. 9–18. 

Bauer, Laurie (2003): Introducing Linguistic Morphology. Edinburgh: Edinburgh University Press. 

Brozović, Dalibor (1976-77): “O suvremenoj morfološkoj normi hrvatskoga jezičnog standarda i o 

morfološkim značajkama standardne novoštokavštine uopće”. Jezik XXIV (1976–77), 1 – 12, 41 – 49, 109 – 

114. (objavljeno kasnije u: Samardžija, Marko (ur.) (1999): Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga 

jezika, Zagreb: Matica hrvatska, str. 151 – 181.) 

Birtić, Matea (2004): “Događajnost i unutarnji ustroj glagolskih imenica na –nje”. Filologija 42, str. 23–46. 

Birtić, Matea (2004): “Neakuzativnost, vidske oznake i struktura imenica na –ač”. Rasprave Instituta za 

hrvatski jezik i jezikoslovlje 30, str. 17–29. 

Haspelmath, Martin (2002): Understanding Morphology. London: Hodder. 

Kačić, Miro (1994): “Hrvatski glagolski sustav”. Suvremena lingvistika 37, 59 – 74. 

Katamba, Francis (1993): Morphology. London: Macmillan. 

Kuna, Branko (2006): “Nazivlje u tvorbi riječi”. Filologija 46–47, str. 165–182. 

Kuna, Branko (2007): “Sintaktičke i semantičke kategorije u nominalizaciji“, u: Kuna, Branko (ur.) (2007a): 

Sintaktičke kategorije. Zbornik Hrvatskih sintaktičkih dana. Osijek: Filozofski fakultet – Zagreb: Institut za



hrvatski jezik i jezikoslovlje, str. 125-144. 

Marković, Ivan (2007): “Do kosti: Imenice hrvatske i-sklonidbe”. Lahor 3, 14 – 36. 

Marković, Ivan (2010): Uvod u pridjev. Zagreb: Disput. 

Matešić, Mihaela (2005): “Uzvici u hrvatskom standardnom jeziku”. Riječki filološki dani 5, 337 – 344. 

Matthews, Peter H. (1993): Morphology. Cambridge University Press. 

Mønnesland, Svein (2003): “Glagolski vid u hrvatskome jeziku”. Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002, 

21 – 

31. Zagreb: FF Press. 

Onysko, Alexander; Michel, Sascha (ur.) (2010): Cognitive Perspectives on Word Formation. Berlin – New 

York: De Gruyter Mouton. 

Peti, Mirko (1997–1998): “Kojoj skupini imenskih riječi pripadaju pluralia tantum”. Rasprave Instituta za 

hrvatski jezik i jezikoslovlje 23–24, 289 – 312. 

Peti, Mirko (2002): “Broj u glagola”. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 28, 161 – 179. 

Pintarić, Neda (1992–1993): “Semantičke i gramatičke teorije kategorije roda imenica”. Filologija 20–21, 

351 – 361. 

Pišković, Tatjana (2009): “Dvorodne imenice u hrvatskome standardnom jeziku”. Hrvatski Kupido - Zbornik 

radova. Budimpešta: Hrvatska samouprava II. okruga, 31 – 39. 

Pišković, Tatjana (2011): Gramatika roda. Zagreb: Disput. 

Pranjković, Ivo (1982): “Klasifikacija riječi na vrste i razine gramatičke analize”. Radovi Zavoda za 

slavensku 

filologiju 17, 23 – 30. 

Pranjković, Ivo (1992): “Prilozi kao »riječi sviju vrsta«”. Suvremena lingvistika 34, 243 – 249. 

Pranjković, Ivo (2000): “Izražavanje neodređenosti/određenosti imenica u hrvatskome jeziku”. Riječki 

filološki dani 

3, 343 – 350. 

Pranjković, Ivo (2003): “Glagolske kategorije prema imenskima”. Zbornik Zagrebačke slavističke škole 

2002, 9 – 15. 

Pranjković, Ivo (2004): “Kategorijalna svojstva imenskih riječi”. Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2003, 

25 – 32. 

Pranjković, Ivo (2005): “Suznačne riječi i njihove vrste”. Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2004, 19 – 

27. 

Raguž, Dragutin (2010): Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Vlastito izdanje. (odabrana poglavlja) 

Samardžija, Marko (1987–1988): “Duga i kratka množina u hrvatskom književnom jeziku”. Jezik 35, 129 – 

136.



Sesar, Dubravka (1992): “O mogućnostima kategorizacije partikula u hrvatskom jezičnom standardu”. 

Suvremena 

lingvistika 34, 251 – 261. 

Sesar, Dubravka (2005): “Čestice”. Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2004, 59 – 67. 

Silić, Josip (1991): “Ustrojstvo glagolske osnove”. Suvremena lingvistika 31–32, 3 – 12. 

Silić, Josip (1998): “Morfonologija hrvatskoga glagola: Tipovi osnova”. Riječki filološki dani 2, 241 – 274. 

Silić, Josip (2003): “Ustrojstvo glagolske osnove uvjetovane glagolskovidskim promjenama”. Zbornik 

Zagrebačke 

slavističke škole 2002, 16 – 20. 

Silić, Josip (2005): “Suznačne (sinsemantične) i samoznačne (autosemantične) riječi”. Zbornik Zagrebačke 

slavističke škole 2004, 13 – 18. 

Spencer, Andrew; Zwicky, Arnold M. (1998): The Handbook of Morphology. Oxford: Blackwell. 

Štekauer, Pavol; Lieber, Rochelle (ur.) (2005): The Handbook of Word-Formation. Dordrecht: Springer. 

Tafra, Branka (1981–1982): “Vrste imeničke deklinacije”. Jezik 29, 44 – 47. 

Tafra, Branka (1988): “Razgraničavanje opisnih i odnosnih pridjeva (leksikološki i leksikografski problem)”. 

Rasprave Zavoda za jezik 14, 185 – 197. 

Tafra, Branka (1989): “Što su brojevi (gramatički i leksikografski problem)”. Rasprave Zavoda za jezik 15, 

219 – 

237. 

Tafra, Branka (2000): “Morfološka obilježja brojevnih riječi”. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i 

jezikoslovlje 26, 

261 – 275. 

Tafra, Branka (2001): “Razgraničavanje roda i spola (gramatički i leksikografski problem)”. Rasprave 

Instituta za 

hrvatski jezik i jezikoslovlje 27, 251 – 266. 

Tafra, Branka (2007): “Broj i rod ispočetka”. Filologija 49, 211 – 233. 

Tekavčić, Pavao (1989): “Prema kontrastivnoj pragmatici tzv. čestica u hrvatskom ili srpskom jeziku i 

talijanskom 

jeziku”. Rad JAZU 427, 127 – 194. 

Tekavčić, Pavao (1997): “Neki dodaci kategoriji tzv. judikativa”. Filologija 29, 171 – 177. 

Težak, Stjepko (1977–1978): “Upotrebna vrijednost imperfekta u suvremenom hrvatskom književnom 

jeziku”. Jezik 

25, 2 – 12, 42 – 53. 

Težak, Stjepko (1980–1981): “Genitiv množine imenica vrste e s višesuglasničkim osnovnim završetkom”. 

Jezik 

28, 1 – 15.



Težak, Stjepko (1984–1985): “Pridjevsko-zamjenički alomorfi”. Jezik 32, 33 – 43. 

Vukojević, Luka; Hudeček, Lana (2003): “Jetra – imenica ženskoga ili srednjega roda”. Rasprave Instituta za 

hrvatski jezik i jezikoslovlje 29, 355 – 362. 

Znika, Marija (1997): “Opisni i odnosni pridjevi”. Suvremena lingvistika 43–44, 341 – 357. 

Znika, Marija (1999): “Posvojni i odnosni pridjevi”. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 25, 

377 – 389. 

Znika, Marija (2002): “Određenost komparativa i superlativa”. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i 

jezikoslovlje 28, 281 – 289. 

Znika, Marija (2005): “Status glagolskih pridjeva”. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 31, 429 

– 440. 



Student za redovito prisustvovanje nastavi dobiva cjelokupan iznos udjela u ECTS-bodovima koji je 

predviđen za pohađanje nastave i taj se iznos ne raščlanjuje dalje na ocjenske bodove. 



predavanja i seminari 

konzultacije 

mrežne stranice kolegija 


osobno na predavanjima i seminarima 

u vremenu predviđenom za konzultacije 

elektroničkom poštom 






Napomena 

1. 

2. 

3. 

4. 

5. 

6. 

7. 

8. 

9. 

10. 

11. 

12. 

Predstavljanje detaljnog izvedbenog 

nastavnog plana kolegija. Dogovor sa 

studentima o izvođenju kolegija. 

Morfologija kao jezikoslovna disciplina i kao 

svojstvo jezika. Morfonologija – temeljna 

pitanja i problemi. 

Riječ. Pravopisna riječ. Gramatička riječ. 

Paradigma. Leksem, kanonski oblik, citatni 

oblik. Fonološka / fonetska riječ. 

Perifrastičnost. Leksička jedinica ili listem. 

Uvodno o vrstama riječi. Otvorene i zatvorene 

te promjenljive i nepromjenljive vrste riječi. 

Punoznačne i nepunoznačne riječi – 

problematika podjele. 

Morfem. Morf. Alomorf. Osnove morfske 

raščlambe: komutacija i opreka. Vrste morfova. 

Korijenski (leksički) i afiksalni (funkcionalni) 

morfovi. 

Oblikotvorni i rječotvorni afiksi. Oblična osnova 

i tvorbena osnova. 

Rječogradbeni postupci. Tvorbeni načini u 

hrvatskome jeziku. Prefiksalna tvorba, 

sufiksalna tvorba, prefiksalno-sufiksalna 

tvorba, slaganje, složeno-sufiksalna tvorba, 

srastanje, preobrazna, tvorba polusloženica. 

Fleksija. Razlike i sličnosti između fleksijskih i 

derivacijskih postupaka. Povezanost sintakse i 

fleksije. 

Inherentne kategorije, kategorije slaganja i 

konfiguracijske kategorije. Proizvodnost / 

produktivnost i njezina ograničenja. 

Otvorenost, poopćenost i plodnost. 

Morfološka tipologija. Izolativni, aglutinativni, 

flektivni, polisinteticki i uzoracni jezici. 

Morfološke osobitosti hrvatskoga jezika. 

Glagol kao vrsta riječi. Semantička obilježja. 

Glagolske kategorije. 

Glagolske vrste u hrvatskome jeziku. Tvorba 

glagola u hrvatskome standardnom jeziku. 

studenata 

Preuzeti nastavni materijali s ekolegija 

Morfologija i tvorba 

riječi hrvatskoga standardnog 

jezika na adresi: 

http://mudri.uniri.hr 

Svladani prethodni nastavni 

sadržaji kolegija i preuzeti 

nastavni materijali s e-kolegija 

Morfologija i tvorba riječi 

hrvatskoga standardnog jezika 

na adresi: http://mudri.uniri.hr 






















































na adresi: http://mudri.uniri.hr

13. 

14. 

15. 

16. 

17. 

18. 

19. 

20. 

21. 

22. 

23. 

24. 



Imenica. Semantička obilježja. Imeničke 

kategorije. 

Imeničke vrste u hrvatskome jeziku. Tvorba 

imenica u hrvatskome standardnom jeziku. 

Gramatički rod – tradicionalni i suvremeni 

pristupi. 

Pridjev. Semantička obilježja. Pridjevske 

kategorije. 

Pridjevske vrste u hrvatskome jeziku. Tvorba 

pridjeva u hrvatskome standardnom jeziku. 

Određenost i neodređenost – tradicionalni i 

suvremeni pristupi. 

Zamjenice. Semantička obilježja. Zamjeničke 

kategorije. 

Vrste zamjenica u hrvatskome jeziku. 

Brojevi. Semantička obilježja. Glavni brojevi. 

Redni brojevi. 

Brojevne imenice. Brojevni pridjevi. 

Prilozi. Vrste priloga. Semantička i gramatička 

obilježja. Stupnjevanje. Tvorba priloga u 

hrvatskome standardnom jeziku. 

Nepromjenjive riječi i njihov položaj u 

morfološkim opisima hrvatskoga jezika. 







































































hrvatskoga standardnog jezika

25. 

26. 

27. 

28. 

29. 



Čestice. Veznici. 

Prijedlozi. Uzvici. 

Primijenjena morfologija: hrvatski jezik i jezične 

tehnologije. Hrvatski nacionalni korpus. 

Morfološki leksikon i lematizacijski poslužitelj. 

Struna – hrvatsko stručno nazivlje. 

Rekapitulacija i sinteza, pripreme za završni 

ispit. 

Rekapitulacija i sinteza, pripreme za završni 

ispit. 































na adresi: http://mudri.uniri.hr




Dijalektologija 

hrvatskoga jezika 


Dr. sc. Silvana 

Vranić, red. prof. 

Asistent 

Ivana Nežić, prof. 


Broj ECTS-a 




4 2+2 Utorak 9,15-10,00, 10,15- 

11,00; 11,5-12,00, 12,15- 

13,00 (uč. 403) 

Vrijeme za 

konzultacije 

ponedjeljak 

12,15-13,45 

Vrijeme za 

konzultacije 

ponedjeljak 

14,00 do 15,30 



Kabinet 

Telefon 

E-mail 

706 265-682 silvana.vranic@ri.tcom.hr, 

silvana 

@ffri.hr 

Kabinet 

Telefon 

E-mail 

610 265-690 ivana.repac@pu.tcom.hr 

Definiranje pojma dijalektologije. Klasifikacijska terminologija: mjesni govor i skupine govora, 

poddijalekti, dijalekti i narječja. Primjena generalnih i strukturalnih kriterija pri određivanju narječnih 

sustava. Razlikovni kriteriji u dijalektologiji: alijeteti, alteriteti, arealne i lokalne značajke. Kvalitativne i 

kvantitativne jezične posebnosti kao kriterij za klasifikaciju grupacije dijalekata u narječja. Dijalekti 

čakavskoga narječja, dijalekti kajkavskoga narječja i dijalekti štokavskoga narječja. Različiti pristupi u 

određivanju kriterija za utvrđivanje pripadnosti pojedinoga mjesnoga govora nekomu narječju i 

klasifikaciji dijalekata svakoga pojedinog narječja. Povijesna stratifikacija i današnje teritorijalno 

prostiranje idioma čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga narječja. Razlikovni jezični kriteriji 

najvišega ranga koji čakavsku, kajkavsku i štokavsku formaciju određuju kao zasebne sustave ranga 

narječja. Razlikovni jezični kriteriji nižega ranga koji nisu svojstveni čakavskomu, kajkavskomu ili 

štokavskomu narječju u cjelini nego dijelove svakog od ta tri narječja blisko povezuju s dijalektima ili 

dijelovima dijalekata drugih dvaju narječja hrvatskoga jezika, bilo kao jedinice apstraktnoga ranga, bilo 

kao grupacije govora konkretnoga ranga. 


definirati pojam dijalektologije i pojmove klasifikacijske terminologije: mjesni govor i skupina 

govora, poddijalekt, dijalekt i narječje 

razlikovati kriterije zasebnosti (alijeteta) narječja hrvatskoga jezika 

definirati dijakronijsko i sinkronijsko tumačenje jezičnih značajki narječja hrvatskoga jezika 

usporediti razlikovnosti hijerarhijski nižega razlikovnoga ranga (alteriteta) narječja hrvatskoga 

jezika 

primijeniti prepoznate kriterije razlikovnosti različitih jezičnih razina pri određivanju sustava na 

tekstovima pisanim na kojemu organskom idiomu i argumentirati pripadnost pojedinomu 

konkretnomu i apstraktnomu sustavu 

napraviti morfološki opis teksta pisanoga na kojemu organskom idiomu 

usporediti povijesnu stratifikaciju i današnje teritorijalno prostiranje idioma čakavskoga, 

kajkavskoga i štokavskoga narječja



imenovati dijalekte čakavskoga narječja, dijalekte kajkavskoga narječja i dijalekte štokavskoga 

narječja i nabrojiti njihove posebnosti 



X X X X 


Multimedija i internet 



BODOVIMA 


Pohađanje nastave 1,0 


Međuispit 1 

0,5 

25 

Međuispit 2 

1 

30 

ZAVRŠNI ISPIT 1,0 30 

UKUPNO 100 




Brozović, D., Čakavsko narječje, u: Brozović, D. – Ivić, P., Jezik srpskohrvatski/ hrvatskosrpski, hrvatski ili 

srpski, Zagreb 1988, 80-90. 

Brozović, D., Kajkavsko narječje, u: Brozović, D. – Ivić, P., Jezik srpskohrvatski/ hrvatskosrpski, hrvatski ili 

srpski, Zagreb 1988, 90-99. 

Lisac, J., Hrvatska dijalektologija 1, Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog 

narječja, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2003. 

Lisac, J., Hrvatska dijalektologija 2, Čakavsko narječje, Golden marketing -Tehnička knjiga, Zagreb, 2009 

Lončarić, M., Kajkavsko narječje, Zagreb 1996. 

Lukežić, I., Štokavsko narječje (Nacrt sveučilišnih predavanja), u: Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 32, 

1998, 107-115. 

Lukežić, I., Čakavski ikavsko-ekavski dijalekt, Rijeka 1990. 

Lukežić, I., Zajednička povijest hrvatskih narječja, Zagreb 2012. 

Moguš, M., Čakavsko narječje, Zagreb 1977. 

Vranić, S., Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi, Rijeka 2005. 

Izborna literature: 

Brozović, D., Dijalekatska slika hrvatskosrpskog jezičnog prostora, u: Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 

8, 1970, 5-32. 

Brozović, D., O strukturalnim i genetskim kriterijima u klasifikaciji hrvatskosrpskih dijalekata, u: Zbornik za 

filologiju i lingvistiku, 3, 1960, 68-88. 

Finka, B., O čakavskom identitetu, u: Suvremena lingvistika, 7-8, 1973, 11-15. 

Ivšić, S., Jezik Hrvata kajkavaca, u: Ljetopis JAZU, 48, 1936, 47-88. 

Ivšić, S., Današnji posavski govor, u: Rad JAZU, 196, 1913, 124-254, 197, 9-138.



Lisac, J., Hrvatski dijalekti i jezična povijest, Zagreb 1996. 

Lukežić, I., Trsatsko-bakarska i crikvenička čakavština, Rijeka 1996. 

Barac-Grum, V., Čakavsko-kajkavski govorni kontakt u Gorskom kotaru, Rijeka, 1993. 

Moguš, M., Današnji senjski govor, u: Senjski zbornik, 2, 1966, 5-152. 

Šimundić, M., Govor Imotske Krajine i Bekije, u: Djela ANUBIH, knj. XLI, Odjeljenje društvenih nauka, 26, 

Sarajevo 1971. 

Vranić, S., Govori sjeverozapadnoga makrosustava na otoku Pagu, 2. Morfologija, Rijeka, 2011. 



Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju 

prisustvovati na 70% sati. 

Za više od tri izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. 

U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom. 

Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. 

Za nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. 



Prilikom predaje rezultata istraživanja u pisanom obliku potrebno je pridržavati se zadanih rokova. 

U slučaju prekoračenja zadanoga roka, studentu se od postignutih oduzimaju 2 ocjenska boda za svaki 

dan prekoračenja. 


Web stranice Fakulteta 

e-pošta 



e-pošta 



krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!



Vrednovanje studentskih obveza 

4. Seminarski rad: 

Seminarski rad studenta podrazumijeva temeljitu analizu alijeteta i alteriteta predložaka pisanih na 

organskim idiomima (dvaju narječja). Moraju biti predani u pisanoj verziji najkasnije 15 dana prije no što 

student pristupi završnom ispitu (neće se prihvaćati radnje poslane jedino mejlom, v. i Pridržavanje dog. 

rokova). Studenti trebaju zadržati kopiju rada do upisa završne ocjene. 

Bodove će studenti ostvarivati na sljedeći način: 

- pridržavanje uputa o pisanju seminarskih radova (uvod, razrada teme, zaključak) – 10 

- pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 5. 

Seminarski rad može sadržavati do 10 kartica pisanog teksta (Times New Roman 12, prored 1,5). 

U seminarskom radu valja pravilno citirati i navoditi literaturu. 

Valja obratiti pozornost na pravopisnu i gramatičku ispravnost. 

Bodove za seminarske radove (maksimalno 15) studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na 

sljedeći način: 

Izvrstan (5) – 15 bodova 

Vrlo dobar (4) – 13 bodova 

Dobar (3) – 11 bodova 

Dovoljan (2) – 10 bodova 

5. Međuispiti: 

Studenti su obavezni tijekom semestra položiti dva pismena međuispita. Kriterij za dobivanje bodova je 

60%, odnosno 50% točno riješenih zadataka na međuispitu. 

Prvi međuispit iz morfologije obuhvaća morfološki opis 60 riječi. Kriterij za dobivanje bodova je 60% točno 

riješenih zadataka. Student može dobiti maksimalno 25 bodova prema sljedećemu kriteriju: 

36 – 13 42 – 16 48 – 19 54 – 22 

37 – 13 43 – 16 49 – 19 55 – 22 

38 – 14 44 – 17 50 – 20 56 – 23 

39 – 14 45 – 17 51 – 20 57 – 23 

40 – 15 

41 – 15 

46 – 18 

47 – 18 

52 – 21 

53 – 21 

58 – 24 

59 – 24 

60 – 25 

Napomena: Međuispit se polaže sredinom studenoga. Studenti koji imaju pravo na popravni ispit polažu ga 

u prvom tjednu prosinca 2012. 

Drugi međuispit se sastoji od pet pitanja esejskoga tipa. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno 

riješenih zadataka. Za svaki točan odgovor mogu dobiti maksimalno 10 bodova, tj. ukupno mogu sakupiti 

najviše 50 bodova koji se u maksimalno 30 ocjenskih bodova pretvaraju na sljedeći način: 

25, 26 -17 34, 35, 36 - 21 41, 42 -24 48-28 

27, 28 -18 37, 38 -22 43, 44 -25 49-29 

29, 30 -19 39, 40 -23 45, 46 -26 50-30 

31, 32, 33 -20 47-27 

Napomena: Međuispit se polaže krajem prosinca. Studenti koji imaju pravo na popravni ispit polažu ga u 

drugom tjednu siječnja 2013. 

6. Završni ispit 

Student može pristupiti završnom ispitu u redovitom ispitnom roku samo ako je tijekom nastave stekao 

potreban postotak uspješnosti utvrđen općim aktom Sveučilišta (40%), tj. kroz sve aktivnosti tijekom nastave 

treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova. 

Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju 

mogućnost jednog izlaska na popravni ispit (na izvanrednom ispitnom roku).



Završni ispit je usmeni. Usmeni se ispit sastoji od 5 pitanja, a ukupan broj ocjenskih bodova je 30. Ispitom 

su pokrivena sva programska područja. Procjenjuje se poznavanje literature, odnosno umješnost usporedbe 

teorijskih aspekata i metodologija pronalaženja konkretnih dijalekatskih podataka iznesenih u propisanoj 

literaturi prema sljedećemu kriteriju: 

za ocjenu izvrstan 30 ocjenskih bodova 

za ocjenu vrlo dobar 20 ocjenskih bodova 

za ocjenu dobar 15 ocjenskih bodova 

za ocjenu dovoljan 9 ocjenskih bodova 

za ocjenu nedovoljan usmeni ispit se ponavlja 


Konačna ocjena rezultat je predane i pozitivno ocijenjene seminarske radnje, dvaju položenih međuispita i 

položenoga završnoga ispita. 

Ocjene se pridružuju ostvarenim bodovima nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se 








izvrstan ( 5 ) – A 

vrlo dobar ( 4 ) – B 

dobar ( 3 ) – C 

dovoljan ( 2 ) – D i E 


kompetencija. 



studenata 

1. Uvod u dijalektologiju kao kolegij i kao - 

znanost, klasifikacijska terminologija 

2. Razvoj hrvatskoga jezika i struktura narječja 

hrvatskoga jezika – osnovne razvojne 

smjernice; 

3. Razlikovnosti uspostavljene pred kraj 

starojezičnoga razdoblja; Inicijalno 

prepoznavanje ogleda govora hrvatskih 

narječja 

4. Povijesna i geografska stratifikacija 

čakavskoga narječja; Fonetski zapis predloška 

čakavskoga narječja 


kajkavskoga narječja; Fonetski zapis 

predloška kajkavskoga narječja 


štokavskoga narječja; Fonetski zapis 

predloška štokavskoga narječja 

7. Razlikovni kriteriji u dijalektologiji; Razlikovni 

kriteriji za određivanje pripadnosti pojedinomu 


sadržaji kolegija 











Napomena



narječju 

8. Usporedba alijetetnih značajki svih triju 

narječja hrvatskoga jezika na razini fonologije; 

Razlikovni kriteriji za određivanje pripadnosti 

pojedinomu narječju 

9. Usporedba alijetetnih značajki svih triju 

narječja hrvatskoga jezika na razini 

morfologije; Morfološki opis pojedinačnih riječi 

predloška 

10. Alteriteti hrvatskih narječja- usporedna analiza; 

Morfološki opis pojedinačnih riječi predloška 

11. Podsustavi čakavskoga narječja; Utvrđivanje 

alijetetnih jezičnih razlikovnosti čakavskoga 

narječja na razini fonologije i morfologije na 

predlošku 

12. Podsustavi kajkavskoga narječja; Utvrđivanje 

alijetetnih jezičnih razlikovnosti kajkavskoga 


predlošku 

13. Podsustavi štokavskoga narječja; Utvrđivanje 

alijetetnih jezičnih razlikovnosti štokavskoga 


14. 

predlošku 

Sinteza: temeljne odrednice jezične strukture 

organskih idioma hrvatskoga jezika; 

Utvrđivanje arealnih značajki na primjeru 

hrvatskoga organskoga idioma 

15. Transkripcija ogleda govora: načela; Zapis 

konkretnoga ogleda govora 















Savladani prethodni nastavni 

sadržaji kolegija




Hrvatska 

srednjovjekovna i 

renesansna 

književnost 


Irvin Lukežić 


Broj ECTS-a 

4 

Vrijeme za 

konzultacije 

Ponedjeljak 

10.30-12.00 



Kabinet 

711 


15+15+0 

Telefon 

051 265 672 

091 79 79 538 



srijeda 8.15-10 

(uč. 403) 

E-mail 

irvin.lukezic@ri.tcom.hr 

Kolegij obrađuje sadržaje koji tematiziraju razdoblje hrvatske medijevalne literature i pismenosti, u 

vremenskome rasponu od IX. do konca XV. stoljeća. Oblikovanje hrvatska srednjovjekovna književnosti 

na granicama kršćanskoga Zapada i Istoka; kulturne interferencija; fenomeni tropismene (latinica, 

glagoljica, ćirilica) i trojezične (latinski, staroslavenski, narodni) kulture. Regionalizam kao rezultat 

višestoljetne političke i dijalekatske razjedinjenosti kulturnoga prostora; regionalna trojnost: 

glagoljaško-čakavska regija (sjeverna Dalmacija, Kvarner, Istra, Krbava i Lika), latiničko-čakavsko- 

-štokavska regija (ostatak Dalmacije) i latiničko-kajkavska regija (sjeverozapadna Hrvatska). 

Afirmacija narodnoga jezika i pisma u svim područjima društvenog i književnog života. Posebna 

pozornost unutar kolegija posvećena je glagoljskim epigrafskim spomenicima i fenomenu tiskarstva. 

Kulturološka i poetološka slika renesanse. Temeljne značajke europske renesanse. Petrarkizam i njegove 

distribucije u nas; počeci renesansne poezije u Hrvatskoj; prva petrarkistička generacija (zbornik Nikše 

Ranjine iz 1507, Dž. Držić, Š. Menčetić). M. Marulića; M. Vetranovića. Žanrovi dramske književnosti u 

nas: pastorala, komedija, farsa, maskerata, itd. Pisci: M. Pelegrinović (v.s. "Čubranović"), N. 

Nalješković, H. Lucić, M. Benetović, A. Sasin. Posebna pozornost posvećuje se svim razinama djela M. 

Držića. Pastirski roman P. Zoranića, djelo P. Hektorovića i žanrovske dvojbe glede njega. Kulturno- 

-književni rad hrvatskih protestanata (Vergerije ml., S. Konzul Istranin, A. Dalmatin i dr.). Književnost 

u drugoj polovici XVI. stoljeća. D. Ranjina, D. Zlatarić. Učeni krugovi, društva i akademije, njihov rad i 

djelovanje. Književnost kajkavskog književnog izraza u XVI. stoljeću. Veze između književnih središta. 

Književnost na prijelazu stoljeća i pojava manirističkih elemenata u književnim djelima hrvatskih 

pisaca: J. Baraković."Inventura" minornih pisaca i njihovo značenje za renesansnu i hrvatsku 

književnost. 


Produbljivanje znanja iz povijesti hrvatske književnosti, stjecanje temeljnih informacija o hrvatskom 

srednjovjekovlju i razdoblju renesanse 



X X X X 




BODOVIMA 

MAX BROJ BODOVA




Provjera znanja (1 kolokvij) 2,0 50 



UKUPNO 100 




1. Hrvatsko književno srednjovjekovlje (prir. S. Damjanović), Zagreb 1994. 

2. Štefanić, V., Hrvatska književnost srednjeg vijeka, Zagreb 1969. 

3. Čale, F., Marin Držić 1972. 

4. Franičević, M., Razdoblje renesansne književnosti, u: Franičević, M. – Švelec, F. – Bogišić, R., 

Od renesanse do prosvjetiteljstva. Povijest hrvatske književnosti, knj. 3, Zagreb 1974. 

5. Gortan. V. – Vratović, V., Temeljne značajke hrvatskog latinizma, PSHK, knj. 2, Zora MH, 

Zagreb 1969. 

6. Kolumbić, N. Hrvatska književnost od humanizma do manirizma, Zagreb 1989. 

7. Tomasović, M., Marko Marulić, Zagreb 1989. 

8. Čale, F,. Marin Držić, Zagreb 1972. 

9. Franičević, M., Povijest hrvatske renesansne književnosti, Zagreb 1983. 


1. Bašćanska ploča I-II, Zagreb-Krk-Rijeka 1988. 

2. Bratulić, J., Sjaj baštine, Split 1990. 

3. Damjanović, S., Filološki razgovori, Zagreb 2000. 

4. Fisković, C., Baština starih hrvatskih pisaca, ČS, Split 1978. 

5. Katičić, R., Uz početke hrvatskih početaka, Split 1993. 

6. Katičić, R., Na ishodištu (književnost u hrvatskim zemljama od 7. do 12. st.), Zagreb 

1994. 

7. Katičić, R., Litterarum studia (književnost i naobrazba ranoga srednjega vijeka), Zagreb 

1998. 

8. Kekez, J., Prva hrvatska rečenica, Zagreb 1988. 

9. Kolumbić, N., Po običaju začinjavac (Rasprave o hrvatskoj srednjovjekovnoj 

književnosti), Split 1994. 

10. Žubrinić, D., Hrvatska glagoljica, Zagreb 1996. 



Studenti su dužni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u njezinu izvođenju te provoditi zadatke što su 

im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni u tijeku seminara, a moraju 

izraditi i pisani seminarski rad i unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati budući da 

moraju poznavati građu koja se problematizira. 


- Prilikom predaje seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova a oni ovise o dogovoru 

profesora i studenata. 

- Neizvršavanje obveza rezultira smanjenjem ocjenskih bodova.




Konzultacije, e-mail, mobitel… 


- u vrijeme konzultacija 

- e – mail 


1. Aktivnost u nastavi 

- Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u njenome tijeku 


- Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu od ponuđenih tema te su obavezni konzultirati 

se s nastavnikom o literaturi. 

- Seminarski radovi se prezentiraju na satovima seminara, a trebaju biti napisani i predani prema dogovoru 

s profesorom. 

- Bodove za seminarske radove studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 40): 

- pridržavanje konzultacijskih dogovora o pisanju seminarskih radova (individualni pristup 

razradi teme i razina književno povijesne i teorijske elaboracije) 

- pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada 

- Seminarski rad treba sadržavati sljedeće elemente: 


- razrada teme ( glavni dio ): odabrati i obrazložiti prihvatljivu, dogovorom izabranu 

teorijsku spoznaju te je primijeniti na odgovarajući književni tekst. 


- Seminarski rad može sadržavati najmanje 5 kartica (najviše 10) pisanog teksta (Times New Roman 12, ili 

Garamond 14, prored između redaka i odlomaka 1,5; slikovno-grafički prilozi prilažu se samo u zadaći teme 

a ne „estetske“ dekoracije zbog „punjenja“ stranica). 

- U seminarskom radu valja pravilno, tehnički i teorijski, citirati i navoditi tuđu literaturu, o čemu će biti 

podučeni u tijeku prvih seminara; na kraju rada prilaže se (kronološki ili abecedni) popis literature, koja ne 

ulazi u minimalni opseg rada. 

- Teme svih seminara koji su usmeno interpretirani u tijeku seminara dio su usmenih ispitnih pitanja; na taj 

se način provjerava i aktivnost u tijeku seminara. 

- Obratiti pozornost na pravopisnu i gramatičku ispravnost, ona ulazi u elaborativni dio ocjene. 

- Seminarski se radovi predaju u pisanom obliku osobno u tijeku vremena za konzultacije. 

- Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. 

- Teme i prezentacija seminarskog rada datumski će biti određena u tijeku prvih dvaju sati seminara. 

- ispitna pitanja bi će u okviru gradiva iz ispitne literature i iz tema podastrijetih na seminarima. 

3. Kolokvij 

- Kolokvij se sastoji od pitanja u obliku testa. Pitanja se odnose samo na odabranu građu iz obvezne i i 

izborne literature, a njezin najnužniji opseg bit će utanačen u dogovoru profesora i studenata. 


Konačna ocjena rezultat je seminarskih radova, aktivnosti u nastavi i pokazana znanja na pismenom dijelu ispita 

(kolokvija). 

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS- sustavom na sljedeći način:





Dobar ( 3 ) – C 




studenata 

1. Uvod u srednjovjekovnu 

književnost 

2. Srednjovjekovna estetika 

3. Srednjovjekovni žanrovi 

4. Poezija 

5. Proza 

6. Drama 

7. Hrvatski humanizam (opće 

značajke) 

8. Marko Marulić 

9. Hrvatski petrarkisti 

10. Šiško Menčetić i Džore Držić 

11. Mavro Vetranović i Mikša 

Kolokvij 

Pelegrinović 

12. Hanibal Lucić i Petar Hektorović 

13. Marin Držić životopis 

14. Marin Držić djela Kolokvij (P) 

15. Zaključno predavanje 

Napomena



IZBORNI PREDMETI – III. SEMESTAR 

MAKEDONSKI JEZIK 2 

POLJSKI JEZIK 2 

A.KAČIĆ MIOŠIĆ I NJEGOVI SLJEDBENICI 

MAKEDONSKA KNJIŽEVNOST 19. I 20. STOLJEĆA 

POVIJEST KNJIŽEVNIH TEORIJA 

POVIJEST ROMANA 

LIRIKA 

ŽENSKO PISMO 

OBITELJSKE SAGE




Makedonski jezik 2 



Tocinovski 

Asistent 


Broj ECTS-a 

4 

Vrijeme za 

konzultacije 

Ponedeljkoj od 

15.00 do 

16.00 

Vrijeme za 

konzultacije 

Kabinet 

611 

Nastavno 

opterećenje 

30+30 

Telefon 

265679 



Utorkom 16.15 - 20.00 

dv. 230 


E-mail 

tocinovski@live.com 



Temeljni je cilj kolegija upoznavanje s osnovama makedonskoga jezika te usvajanje jezične norme. Studentima se 

omoguđuje upoznavanje fonoloških, morfoloških i sintaktičkih značajki, te određena leksika izabranog slavenkog jezika 

te se omoguđuje proširenje stečenih znanja. Sadržaj kolegija e napredni studij slavenskog jezika. Poznavanje ovih 

sadržaja izravno pomaže boljem razumjevanju kolegija iz staroslavjanskog jezika, povijesti hrvatskog jezika te 

dijalektologije hrvatkog jezika. 



- razumjeti i koristiti poznate svakodnevne izraze i fraze koje se odnose na zadovoljavanje konkretnih potreba, 

- pretstaviti sebe i druge te postavljati i odgovarati na pitanja o sebi i drugima, npr. o tome gdje živi, o osobama koje 

poznaje i o stvarima koje posjeduje, 

- vladati gramatičkim i rečeničnih struktura, 

- napisati tekstove i prevoditi sa makedonkog na hrvatski jezik i obrnuto. 



x x x x 




BODOVIMA 


Aktivnost i sudlejovanje na nastavi 20



Seminarski rad 50 

... 


UKUPNO 100 




Roza Tasevska, Makedonski so maka, Univerzitet Sv. Kiril i Metodij, Skopje, 2007, s. 208. 


Borislav Pavlovski, Dragi Stefanija, Hrvatsko-makedonski rečnik, Žakan Juri, Pula, 2006. 

Blaže Koneski, Gramatika na makedonskiot jazik, Skopje. 

Blaže Koneski, Istorija na makedonskiot jazik, Skopje. 

Tekstovi iz suvremene makedonske književnosti. 






Neizvršavanje obveza rezultira smanjenjem ocjenskih bodova. 


konzultacije, 

e-mail. 



e-mail.










studenata 

23.10.2012 Svakodnevne riječi i izrazi 

30.10.2012 Zamjenice i imenice 

06.11.2012 Glagoli i glagoljske grupe 

13.11.2012 Svakodnedne riječi i izrazi 

20.11.2012 Prevođenje sa makedonskog na 

hrvatski jezik 

27.11.2012 Sadašnje, prošlo i buduće vrijeme 

04.12.2012 Prilozi 

11.12.2012 Pisanje i prevođenje 

18.12.2012 Glagolski prilog, imenica, pridjev 

2013 Svakodnevne riječi i izrazi 

2013 Diktat 

2013 Pisanje i prevođenje 

2013 Buduće vrijeme 

2013 Pisanje i prevođenje 

Napomena




Poljski jezik 2 


Katarzyna 

Kubiszowska 

Asistent 


Broj ECTS-a 

4 

Vrijeme za 

konzultacije 

četvrtkom 

11:30 – 13:00 

Vrijeme za 

konzultacije 



Kabinet 

611 

Nastavno 

opterećenje 

30 + 0 + 30 

Telefon 

051 265 689 


nastave 

srijedom 16:15 – 20:00 

dv. 230 

E-mail 




Cjelokupno učenje poljskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Rijeci obuhvaća četiri semestra te se održava u 

okviru kolegija Poljski jezik 1, Poljski jezik 2, Poljski jezik 3 i Poljski jezik 4. Program je nastavak programa 

kolegija Poljski jezik 1, u okviru kolega su studenti već poznali dio osnovnih elemenata poljskog jezika. Kolegij 

omogućuje proširenje znanja i stjecanje novih jezičnih kompetencija, utvrđivanje osnovne gramatike poljskog 

jezika i proširivanje gramatičkog znanja (futur, prezent, perfekt, deklinacija), obrada leksičkih tema te 

zadobivanje novih leksičkih i konverzacijskih kompetencija. Praktično ovladavanje poljskim jezikom na 

fonetskoj i morfološkoj razini te osnovnim ortografskim normama. 


Student će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban 

razumjeti izolirane rečenice i često rabljene riječi iz područja od neposrednog osobnog interesa 

(npr. jednostavne podatke o sebi i obitelji, informacije vezane za kupovanje, neposrednu 

okolinu) 

komunicirati unutar jednostavnih aktivnosti koje zahtijevaju jednostavnu i neposrednu razmjenu 

informacije o poznatim temama i aktivnostima 

snaći se u kraći društvenim kontaktima 

vladati ograničenim brojem jednostavnih gramatičkih i rečeničkih struktura 

napisati niz jednostavnih fraza i rečenica o svojoj obitelji, uvjetima života i sl. te napisati kratki, 

jednostavni izmišljeni životopis. 

razumjeti kratke, jednostavne tekstove koje sadržavaju najučestaliji vokabular, uključujući česte 

internacionalizme 





x x x x 




BODOVIMA 



aktivnost u nastavi* 0,5 25 

kontinuirana provjera znanja** 3 75 


UKUPNO 100 

* Domaće zadaće te čitanje teksta. 

** Tri kolokvija, svaki nosi 25 bodova. 



M. Małolepsza, A.Szymkiewicz Hurra! Po polsku 1, Kraków 2005. 


M.Pasieka, Język polski dla cudzoziemców. Ćwiczenia dla początkujących, Wrocław 2001. 

Magdalena Szelc-Mays, Elżbieta Rybicka, Słowa i słówka, Kraków 2003 

J.Lechowicz, J. Podsiadły, Ten, ta, to. Ćwiczenia nie tylko gramatyczne dla cudzoziemców. 

Łódź, Wyd. WING, 2001 






zadatke nemaju pravo na potpis. 



fakulteta.



KONTAKTIRA JE S NASTAVNICIMA 





I Hrana i piće (osnovne i omiljene namjernice i 

obroci). Pružanje informacija o tome što se 

kada jede odnosno s kojim priborom. Brojevi: 

100-1000 

II. U restoranu (nazivi jela, vrste restorana, 

naručivanje jela i pića u restoranu, kafiću, 

tipični dijalozi za stolom) 

III. Moj dan. Nazivi dana u tjednu. Glagoli koji 

opisuju svakodnevne radnje od ujutro do 

navečer. 

IV. Koliko je sati? Prepričavanje događaja iz 

cijelog dana, tjedni plan događaja. Parovi 

glagola: iść – chodzić i jechać-jeździć. 

V. U koliko sati? i Koliko dugo? – traženje 

informacija na kolodvoru, naručivanje buđenja i 

taksija; televizijski program; dogovaranje se na 

sastanak 

VI. Pružanje informacija o tome što ne volimo 

raditi i jesti te što nemamo - genetiv jednine 

imenica i pridjeva 

VII. U dućanu (vrste osnovnih tipova; dućana i 

nazivi proizvoda koje možemo u njima kupiti), 

tipični dijalozi u dućanu, jedinice mjere i 

količine genetiv množine imenica i pridjeva 

VIII. Odjeća - kupovanje i opisivanje odjeće (nazivi 

odjeće, brojevi, vrsta materijala, načini 

oblačenja) stupnjevanje 

IX. Ponavljanje i utvrđivanje obrađenih leksičkih i 

gramatičkih tema – kontrolni rad 

Ponoviti materijal s 

prethodnog sata 

poljskoga jezika i riješiti 

zadane jezične vježbe. 

























Ponoviti gramatički i 

leksički materijal od 

početka semestra te

X. 

XI. 



Prošlost - opisivanje radnji u prošlosti (prošla 

godina, pošli tjedan), nazivi mjeseci, perfekt 

XII. Planovi i novogodišnje odluke; moj život za 20 

godina – futur (nesvršeni glagoli) 

XIII Horoskop - futur nastavak glagoli: móc, chcieć, 

musieć 

XIV. 

XV. 

Opisivanje položaja predmeta u prostoriji – 

prijedlozi: w, na, pod, nad, przy, obok, między, 

pomiędzy, za, przed. te gradowa, zemalja i sl. 

na karti. Lokativ imenica, pridjeva i osobnih 

zamjenica - jednjina i množina. 

riješiti zadane vježbe. 
















zadane jezične vježbe.




Andrija Kačić 

Miošić i njegovi 

sljedbenici 

Nositelj 

kolegija 

dr. Irvin 

Lukežić 


Broj ECTS-a Nastavno Vrijeme I mjesto održavanja 


3 i 4 

Vrijeme za 

konzultacije 

Ponedjeljak 

10.30-12.00 



15+0+15 

ponedjeljak 8.15-10 

učionica 601 


711 265 672 Irvin.lukezic@ri.t-com.hr 

Razgovor ugodni naroda slovinskoga A. K. Miošića kao uspješan model književne i jezične 

homogenizacije. Afirmacija deseterca junačke narodne poezije u umjetničkom pjesništvu. Težnja 

za poučavanjem naroda o povijesti korištenjem djela pravih historičara. Kačićeva knjiga – knjiga 

koja „govori” i koja je govorena, djelo koje izražava pučkim duhom i pučkim jezikom. Ostvarivanje 

važne zadaće – u zaostaloj kulturnoj situaciji stvara publiku kadru da svoju usmenu književnost 

prima i posredstvom knjige, čitanja, a ne samo pjevanja. Kačić kao preteča ne samo preporoda u 

Dalmaciji, već i Gajeva ilirizma koji ima dva velika uzora: Gundulića, kojega svi uznose, i Kačića, 

kojega svi čitaju. Kolegij obrađuje i fenomen mnogobrojnih Kačićevih sljedbenika koji pokušavaju 

nastaviti djelo svoga uzoritog prethodnika. 


Razvijanje specifične kompetencije za razumijevanje konkretnog problema iz povijesti hrvatske 

književnosti (književnost prosvjetiteljstva). 



X X 




BODOVIMA 




Kolokvij 1 30 

UKUPNO 2 100



Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje 

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi donosi po 0,5 ECTS, odnosno, po 35 bodova (redovito 

pohađanje i aktivnost). 

Kolokvij dovoljan (15 bodova); dobar (20 bodova); vrlo dobar (25 bodova); 


Ukupno: 50-75 bodova 1 ECTS 

76-90 bodova 1,75 ECTS 




Bogišić, R. Književnost prosvjetiteljstva, u: Franičević/Švelec/Bogišić – Od renesanse do 

prosvjetiteljstva, Povijest hrvatske književnosti, knj. 3, Zagreb 1974. 

Georgijević, K., Hrvatska književnost od 16. do 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Zagreb 

1969. 

Kačić Miošić, ., Razgovor ugodni naroda slovinskoga, prir. T. Matić, Zagreb 1942. 

Kombol, M. – Novak, S. P. Hrvatska književnost do Narodnog preporoda, Zagreb 1992. 

Novak, S. P., Povijest hrvatske književnosti. Od Gundulićeva Poroda od tmine do Kačićeva 

Razgovora ugodnog naroda slovinskoga iz 1756. III. knjiga, Zagreb 1999. 


Jurišić, K. Tri nova priloga bio-bibliografiji Fra Andrije Kačića Miošića, Građa za povijest književnosti 

Hrvatske, knj. 27, Zagreb 1956., 7-23. 

Kačićevi imitatori u Makarskom primorju do polovice 19. stoljeća, prir. G. Bujas, Građa za povijest 

književnosti hrvatske, knj. 30, Zagreb 1971, str. 183-289. 

Kolumbić, N. Folklorno i umjetničko u Razgovoru ugodnom Andrije Kačića Miošića (Kačićevo djelo 

u okviru poetike prosvjetiteljstva). Hrvatska književnost 18. st., u Dani Hvarskoga kazališta 

XXI, Split 1995, str. 163-173. 

Matić, T., Kačićev Razgovor ugodni među kajkavcima, Građa za povijest književnosti hrvatske, 

knj. 27, Zagreb 1956, 209-213. 

Pederin, I. Slovinstvo i patriotizam kod Kačića, u: Makarski zbornik, I (1971), str. 407-416. 

Ratković, M. Andrija Kačić Miošić i njegovo mjesto u hrvatskoj književnosti. u: Makarski zbornik, 

Makarska 1970, str.545-565. 

Slamnig, I. Antologija hrvatske poezije od Andrije Kačića Miošića do Antuna Gustava Matoša, 

Zagreb 1981. 

Šetka, J., Fra Andrija Kačić Miošić i narodna pjesma, u: Zbornik za narodni život i običaje, knj. 

38, Zagreb 1954, str. 5-74. 



Studenti su dužni redovito pohađati predavanja, tijekom kojih je predviđena kontinuirana provjera 

znanja. Kolokvij se polaže usmeno. 


NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA



Informiranje studenata usmenim putem odvija se u vrijeme konzultacija. Informacije o ocjenama 

kolokvija daju se u pisanom obliku (na ulazu u kabinet predmetnog nastavnika). 


Uobičajeni, bilo u vrijeme nastave ili konzultacija. U pravilu je poželjno kontaktirati osobno u vrijeme 

predviđeno konzultacijama. Jedino u iznimnim slučajevima, prema potrebi, student se može obratiti 

izravno predmetnom nastavniku putem elektronske pošte. 




studenata 

I. tjedan Pojam prosvjetiteljstva 

II. tjedan Pojam klasicizma 

III. tjedan Francusko prosvjetiteljstvo 

IV. tjedan Englesko prosvijetiteljstvo 

V. tjedan Njemačko prosvjetiteljstvo 

VI. tjedan Hrvatska u 18. stoljeću 

VII. tjedan Franjevačka tradicija 

VIII. tjedan Andrija Kačić Miošić – životopis 

IX. tjedan Korabljica 

X. tjedan Razgovor ugodni naroda 

slovinskoga 

XI. tjedan Kačić kao pjesnik 

XII. tjedan Kačić kao povjesničar 

XIII. tjedan Kačićev stil 

XIV. tjedan Kačić u hrvatskoj književnoj 

povijesti 

Kolokvij 

XV. tjedan Kačićevi sljedbenici 

Napomena




Makedonska književnost 

19. i 20. stoljeća 



Tocinovski 

Asistent 


Broj ECTS-a 

4 

Vrijeme za 

konzultacije 

Ponedeljkom 

15.00 – 16.00 

Vrijeme za 

konzultacije 

Kabinet 

611 


30+30 

Telefon 



četvrtak 

16,15 – 20,00 (uč. 138) 

E-mail 




Nova makedonska književnost i njen razvitak u prvoj i drugoj polivici 19. stoljeća, s posebnim osvrtom na periodizaciju. 

Počeci nove makedonske književnosti: književnici prosvetitelji (Joakim Krčovski i Kiril Pejčinović), makedonske tiskare 

i tiskari, istraživači makedonske narodne baštine i narodni pjevači, pisci udžbenika i jezične koncepcije i period od 

romantizma prema realizmu (Jordan Hadži Konstantinov Džinot, braća Konstantin i Andreja D. Petkovič, braća Dimitrije 

i Konstantin Miladinov, Grigor Prličev, Marko Cepenkov, Krste Misirkov). Književnost 20. stoljeća: makedonska 

književnost između dva svjetska rata (društveno-političke prilike, Vasil Iljoski, Anton Panov, Risto Krle, Kočo Racin, 

Kole Nedelkovski, Makedonci – pisci u drugim sredinama: Nikola Vapcarov, Stojan Hristov, Angelko Kstić, Hristo 

Smirnenski i dr.); makedonska književnost u NOB-u i makedonska suvremena književnost (kulturne prilike i kjniževno 

stvaralaštvo, život i djelo: Stale Popov, Slavko Janevski, Aco Šopov, Blaže Koneski, Kole Čašule i dr.) 



nabrojiti najzačajnije predstavnike pojedinih razdoblja makedonske književnosti te njihova najvažnija dijela, 

interpretirati utjecaj povijesti Makedonije na određena književna razdoblja, 

usporediti makedonski romantizam sa romantizmom u Zapadnoj Evropi te u Hrvatskoj, 

usporediti tradiciju romana u pozitivizmu u odnosu na razdoblje 20. stoljeća, 

prezentirati najvažnija književna dijela međuratnog razdoblja, 

pretstaviti najvažnija dostignuća makedonske suvremene književnosti. 



x x x x 


III. SUSTAV OCJENJIVANJA




BODOVIMA 


Aktivnost i sudlejovanje na nastavi 20 

Seminarski rad 

... 

50 


UKUPNO 100 




Goran Kalogjera, Braća Miladinovi legenda i zbilja, Hrvatsko filološko društvo, Rijeka, 2001. 

Goran Kalogjera, Hrvatsko-makedonske književne veze, Rijeka, 1996. 

Goran Kalogjera, Prilozi istraživanju makedonske povijesti književnosti, Skopje, 2009. 

Gane Todorovski, Začarano poprište, Hvratski izdavački centar, Rijeka, 1990. 

Radomir Ivanović, Književne paralele, Istarska naklada, Pula,1985. 

Dani Dimitrija i Konstantina Miladinovi, Zajednica Makedonaca u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2003. 

Ognen Bojadžiski, Prometeji makedonski, Zagreb,1998. 

100 djela kjiževnosti južnoslovenskih naroda, Stvarnost, Zagreb, 1980. 

Makedonska književnost, grupa autora, Školska knjiga, Zagreb, 1988. 

Hrvatsko-makedonske književne veze, Zbornik, izd.Filozofski fakultet, Rijeka, 2006. 

Vasil Tocinovski, Makedonskiot raskaz vo 19 vek, Institut za makedonska literatura, Skopje, 2009. 

Suvremena makedonska drama, Znanje, Zagreb, 1961. 

Goran Kalogjera, Makedonsko 19. stoljeće, Zajednica Makedonaca u R Hrvatskoj, Zagreb, 2012. 


Goran Kalogjera, Poveznice makedonsko-hrvatske, Rijeka, 2006. 

Milan Đurčinov, Nova makedonska književnost, Nolit, Beograd, 1988. 

Goran Kalogjera, Komparativne studije makedonsko-hrvatske, Rijeka, 2000. 

Suvremena makedonska poezija i proza, Nolit, Beograd, 1961, 

Radomir Ivanović, Makedonski pisci i dela, Narodna kniga, Beograd, 1979. 

Zlatko Kramarić, Makedonske teme, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1991. 

Vasil Tocinovski, Prevodite na makedonskiot 19 vek, Institut za makedonska literatura, Skopje, 2005. 






Neizvršavanje obveza rezultira smanjenjem ocjenskih bodova.




konzultacije, 

e-mail 



e-mail 








studenata 

25. 10. 2012 Književnost 19. stoljeća 

Makedonija u prvoj i u drugoj polovici 

19. stoljeća; periodizacija makedonske 

književnosti; počeci nove makedonske 

kniževnosti 

01. 11. 2012 Književnici prosvetitelji: Joakim 

Krčovski, Kiril Pejčinović, 

makedonske tiskare i tiskari 

08. 11. 2012 Istraživači makedonske narodne 

baštine i narodni pjevači; pisci 

udžbenika i jezične koncepcije 

15. 11. 2012 Od romantizma prema realizmu 

(Jordan Hadži Konstantinov Džinot, 

Konstantin i Andreja D. Petkovič, 

Rajko Žinzifov, Dimitrija i Konstantin 

Miladinov 

22. 11. 2012 Od romantizma prema realizmu 

(Grigor Prličev, reformatori, 

revolucionari i kroničari, Marko 

Cepenkov, Vojdan Černodrinski, 

Krste Misirkov, novine i časopisi 

Dokumentarni filmovi o 

K. Misirkov i 

D. Čupovski 

Napomena



29. 11. 2012 Književnost 20. stoljeća 

Igrani film o K. Racinu 

Makedonska književnost između dva 

svetska rata, Vasil Iljoski, Anton 

Panov, Risto Krle, Kočo Racin 

06. 12. 2012 Kole Nedelkovski, Makedonci – pisci 

u drugim sredinama, makedonska 

književnost u NOB-u 

13. 12. 2012 Makedonska poslijeratna književnost 

Kulturne prilike i književno 

stvaralaštvo, prestavnici: Stale Popov, 

Đorđi Abadžiev, Vlado Maleski, 

Slavko Janevski 

Elegija za tebe 

20. 12. 2012 Kole Čašule, Blaže Koneski, Aco Dokumentarni film 

Šopov, Tome Arsovski, Gane 

Todorovski, Mateja Matevski 

Blaže Koneski 

2013 Dimitar Solev, Simon Drakul, Ante Igrani film 

Popovski, Petre M. Andreevski, Taško 

Georgievski, Živko Čingo 

Crveni konj 

2013 Književnost za djecu 

2013 Književna kritika




Povijest književnih 

teorija 


dr.sc. Aleksandar 

Mijatović, doc. 

Asistent 


Broj ECTS-a 




4 15+15 utorak 14.15 – 16 

učionica 601 

Vrijeme za 

konzultacije 

Vrijeme za 

konzultacije 



amijatovic@ffri.hr 



Teorija književnosti je razmjerno mlada disciplina čiji razvoj započinje početkom 20. stoljeća. Međutim, 

refleksija o stvaranju, izvođenju i prenošenju književnih djela postoji od antičkih početaka europske kulture. 

Kolegij prati pojedine povijesne etape te refleksije unutar kojih su se postupno oblikovale suvremena ideje 

književnosti i teorije književnosti. Posebna se pozornost posvećuje onim autorima koji su nastojali teorijsko 

mišljenje o književnosti odvojiti od drugih disciplina (gramatika, retorika, logika, filozofija) ili pak argumentirati u 

prilog ili protiv teze o samostalnosti književnosti u odnosu na druge ljudske sposobnosti ili djelatnosti. 


Nakon odslušanoga kolegija od studenata se očekuje ovladavanje sljedećim znanjima i vještinama: 

1. Poznavanje pojedinih etapa povijesti teorije književnosti, 

2. Objasniti teorije književnosti, 

3. Razumijevanje razlika između različitih teoretičara, 

4. Objasniti vezu između proučavanja književnosti, jezika i drugih područja ljudskog djelovanja, 

5. Napraviti periodizaciju teorijskog mišljenja o književnosti, 

6. Prepoznavanje teorijske refleksije o književnosti u konkretnim književnim djelima. 



X X X X 



AKTI NOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS 

BODOVIMA 

MAX BROJ ODOVA 

1. Pohađanje nastave 0,5 - 

2. Seminarski rad - - 

3. Međuispit (kolokvij) 2 60 

4. ZAVRŠNI ISPIT 1,5 40 

UKUPNO 4 100 

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje





- Beker, M., Povijest književnih teorija, Zagreb, 1979. 

- Beker, M., Suvremene književne teorije, Zagreb, 1999. 

- Biti, V., Pojmovnik suvremene književne teorije i kulturne teorije, Zagreb, 2000. 

- Culler, J., Književna teorija – vrlo kratak uvod, Zagreb, 2001. 

- Eagleton, T., Književna teorija, Zagreb, 1987. 


- A Handbook of Critical Approaches to Literature, Guerin, W.L., Labor, E., Morgan, L., Reesman, J.C., 

Willingham, J., R., New York-Oxford, 1999. 

- Barthes, R., Književnost, mitologija, semiologija, Beograd, 1971. 

- Barthes, R., Kritika i istina, Zagreb, 2009. 

- Beker, M., Semiotika književnosti, Zagreb, 1991. 

- Eco, U., Granice tumačenja, Beograd, 2001. 

- Eco, U., Otvoreno djelo, Sarajevo, 1965. 

- Frye, N., Anatomija kritike, Zagreb, 2000. 

- Guiraud, P., Semiologija, Beograd, 2001. 

- Kramarić, Z., Uvod u naratologiju, Čakovec, 1989. 

- Lodge, D., Načini modernoga pisanja, Zagreb, 1988. 

- Mukařovský, J., Književne strukture, norme i vrijednosti, Zagreb, 1999. 

- Selden, R., A Reader's Guide to Contemporary Literary Theory, New York, 1995. 



Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. 

U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati elektronskom poštom: 

amijatovic@ffri.hr 






U vrijeme konzultacija. 

Elektronska pošta. 

Web stranice Fakulteta. 


Na nastavi i u vrijeme konzultacija. 

Elektronskom poštom. 


Vrednovanje obaveza studenata: 

1. Međuispit ( kolokvij) : 

Studenti su tijekom semestra obavezni položiti jedan pismeni međuispit. Kriterij za dobivanje bodova je 50%



točno riješenih zadataka. Na kolokviju se može ostvariti maksimalno 60 ocjenskih bodova. Ispit se sastoji se od 

5 zadataka esejskoga tipa. 

Napomena: Kolokvij se polaže u drugom tjednu mjeseca prosinca. Studenti imaju pravo i na popravni ispit koji 

se polaže u drugom tjednu u veljači. 

2. ZAVRŠNI ISPIT: 

Završni ispit je pismeni. 

Kako bi pristupili ispitu studenti moraju izvršiti sve prethodno navedene obaveze odnosno ostvariti 

najmanje 50% ocjene. 

Završni se ispit sastoji od četiri zadatka esejskoga tipa. Na završnom ispitu može se maksimalno 

dobiti 40 bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka (20 bodova). 

Konačna ocjena: 

Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova koje je student ostvario na međuispitu te završnom ispitu. 



A – od 80 do 100% ocjene 

B – od 70 do 79,9% ocjene 

C – od 60 do 69,9% ocjene 

D – od 50 do 59,9% ocjene 

E – od 40 do 49,9% ocjene 




Dobar ( 3 ) – C 


Napomena: 

Studenti koji skupe 29,9 ili manje ocjenskih bodova tijekom nastave, nisu zadovoljili te se ocjenjuju ocjenom 

F i moraju ponovno upisati kolegij. 

Studenti koji skupe između 30 i 39,9 bodova svrstavaju se u kategoriju FX i mogu pristupiti popravnom 

ispitu. Ako na tom ispitu zadovolje, dobivaju ocjenu E bez obzira na stupanj postignuća na popravnom 

ispitu. 

Studenti moraju skupiti minimalno 40 ocjenskih bodova kako bi dobili prolaznu ocjenu. 

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2012./2013. 


studenata 

1. Homer, o jeziku i književnosti 

2. Platon – mahnitost pjesnika i zanos 

publike 

3. Platon – tragedija, ep i istina 

4. Aristotel – prepoznavanje: logika 

zanesenosti/zanesenost logike 

5. Horacije – Ars Poetica 

6. Longin - sublimno 

7. Sextus Empiricus – protiv 

gramatičara, protiv logičara 

8. Grammatica i književnost – Srednji 

vijek 

9. Dante – De vulgari eloquentia 

10. Rensansa – riječi kao stvari/stvari kao 

riječi; Sir Philip Sidney – Apologija 

Napomena



pjesništvu; Rabelais – „sleđene riječi“ 

11. 'Svijet prekriven velom riječi' – 

refleksije o jeziku i književnosti u 17. i 

18. stoljeću 

12. Kritika – mahnitost pjesnika/staložena 

publika 

13. Romantizam – književnost u/izvan 

doba revolucije 

14. 'Moć skrivena duboko u duši' – 

imaginacija 

15. 'Knjiga o ničemu, svijet u knjizi' – 

Flaubert i Mallarmé




Povijest romana 


dr.sc. Danijela 

Marot-Kiš, doc. 

Asistent 


Broj ECTS-a 


Vrijeme za 

konzultacije 

Vrijeme za 

konzultacije 



4 15+15 ponedjeljak 14.15-16 

uč. 601 



danijela.marot@ri.tcom.hr 



Definiranje područja istraživanja. Određivanje korpusa. Počeci romana. Antički roman (Ksenofont, Heliodor). 

Odnos romana i epa. Srednjovjekovni roman u stihu, viteški i pikarski roman. Roman i izvanknjiževna zbilja u 

srednjem vijeku. Klasični roman: razdoblje renesanse (Cervantes). Uspon romana u 18. stoljeću: Engleska, 

Francuska i Njemačka. Odgojno-razvojni roman. Romantizam i roman (epistolarni roman, roman u stihu, gotički 

roman). Kriza romana i roman krize u 19. stoljeću. Roman i zbilja: razdoblje realizma. Odnos književnosti i 

historiografije. Naturalizam: eksperimentalni roman. Znanstvena objektivnost i determinizam. Ekspresionizam i 

roman. Nefabularni roman (Benn). Roman u 20. stoljeću: roman struje svijesti, teorija novog romana, 

problematika postmoderne. 


Nakon položenog ispita iz kolegija Povijest romana studenti će biti sposobni: 

1. definirati i tumačiti osnovne značajke pojedinih razdoblja u povijesnom razvoju romana 

2. objasniti karakteristike pojedinih vrsta romana 

3. opisati i objasniti periodizaciju romana do 20. stoljeća i u 20. stoljeću 

4. objasniti različite klasifikacije i tipologije romana i usporediti ih s današnjim stanjem u književnoteorijskom 

pristupu romanu 

5. na temelju stečenih znanja analizirati izabranu vrstu romana/književnoteorijski pristup romanu. 



X X X 




ECTS BODOVIMA BOD VA 



Međuispit 1 1 30 

Međuispit 2 1 30



UKUPNO 4 100 




Žmegač, V., Povijesna poetika romana, Zagreb 2004. 

McKeon, M, Theory of the Novel: A Historical Approach, Baltimore-London, 2000. 

Moderna teorija romana, ur. M. Solar, Beograd 1979. 

Solar, M., Teorija proze, Zagreb 1989. 


Alberes, R.M. Historija modernog romana, Sarajevo 1967. 

Bahtin, M., O romanu, Beograd 1989. 

Biti, V., Pojmovnik suvremene književne teorije (odabrani pojmovi), Zagreb 1997. 

Flaker, A., Stilske formacije, Zagreb 1986. 

Nemec, K, Povijest hrvatskog romana, Zagreb 2003. 



Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. Za više od 30% izostanaka 

oduzimaju se ocjenski bodovi. 


danijela.marot@ri.t-com.hr 


Prilikom izlaganja seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova. 







U vrijeme konzultacija 



Pravilno citirati i navoditi tuđu literaturu. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora 

smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima. 

Vrednovanje obveza studentica i studenata: 


Studenti će pristupiti izradi seminarskoga zadatka na jednu od ponuđenih tema te su obavezni



konzultirati se s nastavnicom u vezi literature. 

U slučaju izostanka sa sata predviđenoga za prezentaciju seminarskog rada studentima se oduzimaju 

ocjenski bodovi. 

Prezentacijom seminarskoga rada može se ostvariti maksimalno 40 bodova. Ocjenjuju se sljedeće 

komponente: poštivanje rokova – izlaganje u tjednu prezentacije (10 bodova), trajanje izlaganja – 20 

minuta (10 bodova), jasnoća i struktura izlaganja te korištenje dodatnih materijala: upitnici, 

demonstracije, pitanja za raspravu (20 bodova). 

Usmeni seminarski radovi ocjenjuju se na sljedeći način: izvrstan (5): 36 – 40 bodova, vrlo dobar (4): 

31 – 35 bodova, dobar (3): 26 - 30 bodova, dovoljan (2): 20 – 25 bodova. 


Studenti su obavezni položiti dva kolokvija koji se sastoje od pet pitanja esejskoga tipa. Na 

kolokvijima se može maksimalno ostvariti 60 bodova (2 X 30 bodova). Točni odgovori na pitanja 

esejskoga tipa na kolokviju donose max. 6 bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 40% točno 

riješenih zadataka (12 bodova). 

Napomena: Međuispiti se polažu u studenom i u siječnju. Studenti imaju pravo na jedan popravni ispit koji se 

polaže u trećem tjednu u siječnju. 


Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova koje je student ostvario prezentiranjem seminarskoga rada te na 

međuispitima. 











Dobar ( 3 ) – C 


Napomena: 




ispitu. Ako na tom ispitu zadovolje, dobivaju ocjenu E bez obzira na stupanj postignuća na popravnom ispitu. 



Datum Tema Prethodna priprema 

/tjedan 

studenata 

1. Uvod. Definiranje područja istraživanja. 

2. Počeci romana. 

3. Antički roman. Odnos romana i epa. 

Napomena



4. Srednjovjekovni roman. 

5. Klasični roman: razdoblje renesanse. 

6. Roman u 18. stoljeću. Odgojno-razvojni 

roman. 

7. Romantizam i roman. 

8. Kriza romana u 19. stoljeću. 

9. Roman u razdoblju realizma. 

10. Naturalizem: eksperimentalni roman. 

11. Ekspresionizam i roman. 

12. Nefabularni roman. 

13. Roman struje svijesti. 

14. Teorija novog romana. 

15. Roman i postmoderna.




Žensko pismo 


Dr. Sc. Sanjin 

Sorel 

Asistent 


Broj ECTS-a 

Nastavno opterećenje Vrijeme i mjesto 


4 

15+15 

ponedjeljak 18.15-20 

uč. 232 

Vrijeme za 

konzultacije 

Kabinet 


718 


Vrijeme za 

konzultacije 




Program se temelji na činjenici da su sudionici te nastave studenti viših studijskih godina što pretpostavlja 

izvjesnu ovladanost književnoanalitičkim i kritičkim postupcima pri susretu s djelom. Poziva se na dijalog o 

pojedinim djelima. Sintagma "žensko pismo" podvrgava se kritičko-analitičkome raspravljanju, porijeklo i 

(muške) autore te sintagme nastoji se identificirati, sučeliti s potencijalitetom tzv. "muškoga pisma"; uvodno se 

skicira teorijski (antropološki) okvir kasnijem, aplikativnom pristupu u nastavi, koji je prvenstveno temeljen na 

"odgonetanju" ženskoga rukopisa u pojedinom djelu, bez obzira na autorov spol. Pretresti sintagme žensko 

pismo, ženska književnost(žene-autori književnih djela) i književnost za žene (kroz povijest tzv. dvorske knjiž., 

gotskih romana i dalje do herc-romana i tzv. čik-lit.i foto-romanci).). 


Studenti/ica će nakon ispitnih obveza moći: 

1.s razumijevanjem rabiti rodnu terminologiju 

2. kritički čitati, analizirati i uspoređivati književna djela raznih žanrova koja zastupaju ili nadilaze 

logocentričku/falokratsku sliku svijeta 

3. objasniti i argumentirati što je sporno a što jasno i opravdano u sintagmi «žensko pismo», «muško pismo», 

rubno/dominantno s obzirom na rodnu problematiku u književnosti i književnoj kritici 

4. prepoznati i obrazložiti tehnologiju (postupke izvođenja) tematsko-motivskih preokupacija u korpusu djela 

zadanih lektirom 

5. samostalno izabrati, mimo zadane lektire, neko relevantno umjetničko ili književnokritičko djelo na kojemu 

će demonstrirati elemente logocentričkoga ili rubnoga postava djela 



X X X X 


X





BODOVIMA 



Esej 1 40 

Seminar 1 25 

Završni ispit (usmeni) 1 30 


UKUPNO 100 




Baranović, B., "Slika" žene u udžbenicima književnosti, Zagreb 2000. 

Bošković-Stulli, M., O mizoginim pričama, Nar. umjetnost, 1996, 33/2, str.51-69. 

Detoni Dujmić, D., Ljepša polovica književnosti, Zagreb 1998. 

Fališevac, D., Žena u hrvatskoj književnoj kulturi (od 16. do 18. stoljeća), u: Gordogan, Zagreb, 1995-1996, 

41-42, str. 123-146. 

Katunarić, V., Ženski eros i civilizacija smrti, Zagreb 1984. 

Sklevicky, L., (ur. D. Rihtman Auguštin) Konji, žene, ratovi, Zagreb 1996. 


Bačić-Karković, Danijela, Kosa, škare i poetika prijelaza, u: Drugo čitanje, ICR, Rijeka, 2005.(str. 244 – 

253) 

Drakulić, S., Smrtni grijesi feminizma, Zagreb 1984. 

Feldman Čale, L., Postoji li suvremeno hrvatsko žensko dramsko pismo?, u: Republika, 1996, 3-4, str. 29-39. 

Gjurgjan, Lj., Dvoznačnost funkcije mita 'domaćeg anđela' u romanu Virginije Woolf 'Ka svjetioniku', u: 

Republika, 1983, 11-12, istr. 156 – 162. 

Iveković, R., Žena i jezik, u: Žena, 1980, 3, str. 70 – 78. 

Jakobović, S., Upit(a)nost ženskoga pisma, u: Republika, 1983, 11-12, str. 4-6. 

Jakobović, S., Bibliografija o ženskom pismu, u: Republika, 1983, 11-12, str. 258-260. 

Jakobović, S., 'Zmijski jezik', u: Republika,1983,11-12, 147-152. 

Marković. Z., Pjesnikinje starog Dubrovnika, Zagreb 1970. 

Solar, M., Karakterizacija ženskih likova, u: Književna kritika i filozofija književnosti, Zagreb 1976. 

Šafranek, I., Ženska književnost i žensko pismo, u: Republika, 1983,11-12. 

Šimunković, L./ Rožman, M., Žensko pismo u renesansi, dubrovački primjer: Mara Gundulić i Cvijeta 

Zuzorić, u: Mogućnosti, 1998, 4-6. 



Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno



moraju prisustvovati na 80% sati. 


obaveznim. 




Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja 


Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza 





Web stranice fakulteta 

e-mail poruke 



e - mail 



7. Seminarski rad/istraživanje: 

Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu od dogovorenih tema te su 

obavezni konzultirati se s nastavnikom u vezi literature. 


- pridržavanje uputa o pisanju seminarskih radova/istraživanja (uvod, razrada teme, 

zaključak) 

- pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada 

Seminarski rad/istraživanje treba sadržavati sljedeće elemente: 


- razrada teme ( glavni dio ): odabrati i obrazložiti prihvatljivu teorijsku spoznaju te je 

primijeniti na odgovarajući tekst. 


Seminarski rad može sadržavati do 10 kartica pisanog teksta, dok je opseg istraživanja 

određen isovrsno (Times New Roman 12, prored 1,5). 

U oba rada valja pravilno citirati i navoditi tuđu literaturu.



Obratiti pažnju na pravopisnu i gramatičku ispravnost. 

Seminarski se radovi predaju u pisanom obliku kao i „sprženi“ na zajednički CD. 


8. Esej 

Forma eseja je vrlo slobodna, prilikom njegove izrade nema nikakvog formalnog pravila, osim 

njegova opsega (10-ak kartica). Ocjenjuje se informiranost, stil, intelektualna kreativnost/mašta. 

Lucidnost i sl. Maksimalan broj bodova je 40. 


Konačna ocjena rezultat je jednog napisanog seminara, jednog eseja, aktivnosti na nastavi te 

usmene provjere znanja. Napomena: ocjena se zarađuje tijekom trajanja kolegija, izvršavanjem 

svih obaveza te usmenim ispitom. 

Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz 

aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: 









Dobar ( 3 ) – C 


VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2012 / 13. 


studenata 1 

Listopad Ženska književnost i žensko pismo 

Listopad Povijest ženske književnosti Cvijeta Zuzorić, 

Dragojla Jarnević, 

Marija Jurić Zagorka, 

Sida Košutić 

Listopad Ženski glas u književnosti 

Predodžba žene u udžbenicima 

književnosti 

Studeni Opstojnost ženskog pisma 

Napomena 

1 Od studenata/studentica se očekuje da (ras)poznaju književno stvaralaštvo navedenih autorica te da vladaju 

književnoanalitičkim i kritičkim postupcima koji će im biti potrebni pri susretima s djelima.



Studeni Rodno čitanje teksta 

Studeni Žene i filozofija 

Studeni Tijelo, trauma, grad, egzil/azil Slavenka Drakulić 

(“Božanska glad”, Daša 

Drndić (“Canzone di 

guerra”, “Leica 

format”), Dubravka 

Ugrešić (“Muzej 

bezuvjetne predaje”) 

Prosinac Suvremene hrvatske pjesnikinje Vesna Parun, Andriana 

Škunca, Dorta Jagić, 

Prosinac Suvremeno hrvatsko žensko 

prozno i dramsko stvaralaštvo 

Prosinac Žensko pismo i mediji 

Siječanj Čik lit : suvremena urbana ženska 

proza? 

Jagoda Zamoda 

Olja Savičević 

Ivančević (“Adio 

kauboju”), Mima Simić 

(“Pustolovine Glorije 

Scott”), Tatjana 

Gromača (“Crnac”), 

Ivana Sajko (“Ženabomba”) 

Rujana Jeger, Arijana 

Čulina, Julijana 

Matanović, Milana 

Vuković Runjić 

Siječanj O čemu to piše Vedrana Rudan? “Uho, grlo, nož”, “Crnci 

u Firenci”, “Kad je 

muškarac peder/Kad je 

žena kurva” 

Siječanj Moda i književnost 

Siječanj Dva u jednom: književnost i 

konzumerizam za 39 kuna





Broj ECTS-a 

Nastavno 

opterećenje 



Obiteljske sage 4 15+15 ponedjeljak 16.15-18 

uč. 232 


konzultacije 


dr. sc. Dejan 

Durić, viši 

asistent 

Asistent 

ponedjeljak, 

15,00 – 16,00 

srijeda, 13,00 – 

14,00 

Vrijeme za 

konzultacije 

712 

265 687 


deanduric@gmail.com 



Kratka rekapitulacija geneze termina: Jollesov pristup legendi, kazi, protulegendi, mitu i sagi. Preoblike 

sagesknih fabulacija. Distingviranje obiteljskih saga, genealoških romana, Familienfuga, obiteljskih kronika 

(romana-rijeka) i ciklusa novela, pripovijedaka, romana ili dramskih djela o obitelji. Kratka povijest žanra. 

Kolegij će ponuditi razmatranje sagesknosti niza romana iz hrvatske i svjetske književnosti (vidi popis tema) s 

posebnim osvrtom na problematiku obitelji, društveno-političa kretanja i procese u dvadesetom stoljeću, a kroz 

razmatranje uloge romana u kreiranju i prenošenju pamćenja i sjećanja. 



- definirati žanr sage i srodnih oblika, 

- rastumačiti interferentnost/dodirne i razlikovne točke sage i srodnih oblika (genealoški roman, obiteljski 

roman, roman-rijeka, kaza, mit, ciklus romana, i sl.), 

‐ napraviti shemu rodoslovnoga stabla izabrane sage, 

‐ definirati kulturno i komunikativno pamćenje te individualno i kolektivno pamćenje i objasniti razliku 

između njih, 

‐ objasniti ulogu i prepoznati ulogu književnih djela u kontekstu kulturnog i komunikativnog pamćenja, 

‐ primijeniti književnoteroijske parametre na samostalnu analizu djela iz ovoga razdoblja. 





X X X X 




BODOVIMA 



2. Seminarski rad 1.5 40 

3. Kolokvij 2 60 

UKUPNO 4 100 

1. Pohađanje nastave: 

Studenti su dužni prisustvovati na 70% predavanja i seminara. 

2. Aktivnost u nastavi: 

Studenti su dužni aktivno sudjelovati u nastavi, donositi i iščitavati zadane književne tekstove. Očekuje 

se pripremljenost za sudjelovanje u diskusiji na nastavi seminara. 


Studenti će pristupiti izradi seminarskoga zadatka na temu jednoga od ponuđenih djela te su obavezne 

konzultacije u vezi literature. 

Bodovi za seminarske radove ostvaruju se (maksimalno 40): 


- uvod: kratki pregled spoznaja o odabranoj temi, 

- razrada teme (glavni dio): obrazložiti određenu teorijsku spoznaju te je primijeniti na analizu, 

odnosno interpretaciju teksta, 

- zaključak: dati smjernice za moguće daljnje istraživanje. 

Seminarski radovi se ne predaju u pisanom obliku, nego studenti na seminatima prezentiraju drugim 

studentima rezultate svojih istraživanja. 

4. Kolokvij: 

Kolokvij se sastoji od 6 zadataka esejskoga tipa. Svaki zadatak nosi 10 bodova. 

Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Kolokvijem studenti mogu ostvariti 

maksimalno 60 ispitnih bodova koji se analogno pretvaraju u ocjenske bodove. 

Napomena: 

Kolokvij se piše na posljednjem satu nastave. Studenti imaju pravo i na jedan popravni kolokvij koji se piše u 

drugom tjednu u veljači. 


Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova koje je student ostvario aktivnošću na nastavi, seminarskim radom i 

kolokvijem. 







E – od 40 do 49,9% ocjene






Dobar ( 3 ) – C 


Napomena: 

Studenti koji skupe 29,9 ili manje ocjenskih bodova tijekom nastave, nisu zadovoljili te se ocjenjuju ocjenom F i 

moraju ponovno upisati kolegij. 

Studenti koji skupe između 30 i 39,9 bodova svrstavaju se u kategoriju FX i mogu pristupiti popravnom ispitu. 

Ako na tom ispitu zadovolje, dobivaju ocjenu E bez obzira na stupanj postignuća na popravnom ispitu. 



Obavezna literatura: 

1. Adorno, T., – Horkheimer, M.: Sociološke studije, Zagreb 1980., str. 29 – 59, 123 – 138. 

2. Assman, Jan: Kulturno pamćenje: pismo, sjećanje i politički identitet u ranim visokim kulturama, 

Vrijeme, Zenica, 2005., str. 31 – 186. 

3. Jolles, Andre: Kratki oblici, Matica hrvatska, Zagreb, 2000., str. 25 – 117. 

4. Kultura pamćenja i historija, priredile Maja Brkljačić, Sandra Prlenda, Golden marketing – Tehnička 

knjiga, Zagreb, 2006., str. 7 – 44, 79 – 110, 137 – 150, 197 – 216. 

5. Lachmann, Renate: Cultural memory and the role of literature, European Review, Vol. 12, No. 2, 

2004., str. 165 – 178. 

Lektira: 

1. Thomas Mann: Buddenbrookovi 

2. Alex Haley: Korijeni 

3. Miljenko Jergović: Dvori od oraha 

4. Miljenko Jergović: Otac 

5. Elif Shafak: Kopile Istanbula 

6. Orhan Pamuk: Dževet-beg i sinovi 

7. Nedjeljko Fabrio: Vježbanje života 

8. Ludwig Bauer: Zavičaj, zaborav 

9. Ludwig Bauer: Kratka kronika porodice Weber 

10. Peter Esterhazy: Harmonia caelestis 

11. Michael Cunningham: Meso i krv 

12. Jeffrey Euginides: Srednji spol 

13. Zadie Smith: Bijeli zubi 

14. Raduan Nassar: Drevni rad 

15. Jacek Dehnel: Lala 

16. Sibila Petlevski: Tabu 1, 2 

17. Jung Chang: Divlji labudovi 

18. Ljiljana Habjanović Đurović: Ženski rodoslov 

19. Ivanka Šojat Kuči: Unterstadt 

Studenti su za ispit dužni pročitati pet romana po izboru. 

Izborna literatura:



1. Lachmann, Renate: Phantasia, Memoria, Rhetorica, Matica hrvatska, Zagreb, 2002. 

2. Media and Cultural Memory, ur. Astrid Erll i Ansgar Nunning, Walter de Gruyter, Berlin i New 

York, 2008. (odabrani tekstovi) 

3. Peleš, Gajo: Tumačenje romana, ArTresor naklada, Zagreb, 1999. 

4. Zlatar, Andrea: Autobiografija u Hrvatskoj. Matica hrvatska, Zagreb, 1998. 

5. Žmegač, Viktor: Povijesna poetika romana, Matica hrvatska, Zagreb, 2004. 




U slučaju opravdanoga duljeg izostanka studenti se o nastavi mogu informirati elektronskom poštom. 













Potrebno je pridržavati se zadanih termina i rokova. 



1. 

PREDAVANJA 

* Teorijski pristupi obitelji. Obitelj i 

roman. 

*Uvod u žanr obiteljskih saga. 

2. 

Geneza. Kratka 

obiteljskih saga. 

povijest žanra 

3. *Uloga pamćenja i sjećanja za 

pojedinca i kolektiv. Biloško, 

4. 

psihološko i kulturološko poimanje 

pamćenja. 

*Pamćenje i prošlost. Pamćenje i 

tradicija 

politika. 

i identitet. Pamćenje i 

5. *Maurice Halwachs i društvena 

dimenzija pamćenja. Individualno i 

kolektivno pamćenje. 

studenata 

Napomena



6. *Autobiografsko i društveno 

pamćenje. Figure pamćenja. 

7. *Jan Assmann i kultura sjećanja 1: 

komunikativno i kulturno pamćenje 

8. *Jan Assmann i kultura sjećanja 2: 

personalni i kolektivni identitet i 

sjećanje i pamćenje. 

9. *Književnost i pamćenje/sjećanje: 

kategorizacija književnih tekstova 

Anne Rigney prema funkciji 

prenošenja sjećanja. 

10. *Književna reprezentacija pamćenja – 

narativne tehnike: vrijeme, struktura 

perspektive, status pripovjedača, 

semantizacija prostora, metafore 

vremena. 

11. *Metamemorijska fikcija. 

*Renate Lachmann i dijegetska 

paradigma. Intertekstualnost i 

pamćenje. 

12. *Urbani prostor, pamćenje i sjećanje 

13. *Pamćenje i drugi mediji. 

14. * Sinteza 

15. *Kolokvij. 

SEMINARI 

1. *Thomas Mann: Buddenbrookovi 

2, 3. *Alex Haley: Korijeni 

*Miljenko Jergović: Dvori od oraha 

*Miljenko Jergović: Otac 

4, 5. *Elif Shafak: Kopile Istanbula 

*Orhan Pamuk: Dževet-beg i sinovi 

*Nedjeljko Fabrio: Vježbanje života 

6, 7. *Ludwig Bauer: Zavičaj, zaborav 

*Ludwig Bauer: Kratka kronika 

porodice Weber 

*Peter Esterhazy: Harmonia caelestis 

8, 9. *Michael Cunningham: Meso i krv 

*Jeffrey Euginides: Srednji spol 

*Zadie Smith: Bijeli zubi 

10, 11. *Raduan Nassar: Drevni rad 

*Jacek Dehnel: Lala 

*Sibila Petlevski: Tabu 1, 2 

12, 13. *Jung Chang: Divlji labudovi 

*Ljiljana Habjanović Đurović: Ženski 

rodoslov 

*Ivanka Šojat Kuči: Unterstadt 

KOLOKVIJ



5. SEMESTAR




Sintaksa hrvatskoga 

standardnog jezika 


dr. sc. Anastazija 

Vlastelić, viši 

asistent 


Broj ECTS-a 




3 15 + 15 petak F-601 

P 9,15–10,00 

S 10,15–11,00 

Kabinet Telefon E-pošta 

Vrijeme za 

konzultacije 

srijedom 11,00–12,00; 

petkom 11,00–12,00 



F-615 265-683 avlastelic@ffri.hr 

Temeljni je cilj kolegija usvajanje sintaktičke norme hrvatskoga standardnog jezika. Osnovna je 

jedinica rečenica, koja se promatra i kao jezična i kao komunikacijska jedinica, a sintaktičke se pojave 

proučavaju unutar granica diskursa, odnosno teksta. Izbor korpusa istraživanja iz različitih tekstnih 

vrsta omogućava studentima uočavanje stilogenih elemenata na razini sintakse. 


Nakon odslušanih predavanja i seminara te proučene literature studenti će moći: 

definirati temeljne i specifične pojmove iz područja sintakse; 

znati tumačiti jezikoslovne teorije i znati primjenjivati spoznaje i metodologiju; 

rangirati jezične činjenice na sintaktičkoj razini; 

usvojiti sintaktičku normu hrvatskoga standardnog jezika; 

analizirati tekstove svih funkcionalnih stilova s obzirom na sintaksu; 

samostalno pretraživati i interpretirati hrvatsku i svjetsku sintaktičku i sintaktostilističku literaturu. 



X X X X 


Multimedija i internet 


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS- 

BODOVIMA 



Kontinuirana provjera znanja 1,5 100 

ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita Nema završnoga ispita 

UKUPNO 100 

Rad studenata na predmetu će se vrjednovati i ocjenjivati tijekom nastave. 

Opća napomena 


mogućnost jednoga izlaska na popravni ispit (na izvanrednom ispitnom roku). 


Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave 

- u obliku pismenih vježbi na kojima student može steći najviše 60 ocjenskih bodova, a najmanje



20 ocjenskih bodova. 

- u obliku dvaju kolokvija (međuispita) na kojima student može steći najviše 40 ocjenskih bodova (20 + 20), a 

najmanje 20 ocjenskih bodova (10+10). 

Pristup popravku međuispita (kolokvija) omogućit će se u dodatnom terminu : 

- studentima koji su na pojedinom kolokviju u redovitom terminu ostvarili 10 ili manje bodova; 

- studentima koji zbog zdravstvenih razloga nisu mogli pristupiti polaganju kolokvija u redovitom terminu. 



Barić, E. i dr., Hrvatska gramatika, Zagreb 1995. 

Katičić, R., Sintaksa hrvatskoga književnog jezika, Zagreb 1991. 

Silić, J., Od rečenice do teksta, Zagreb 1984. 

Silić, J. i Pranjković, I., Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb 2005. 

Znika, M., Odnos atribucije i predikacije, Zagreb 1988. 


Barić, E. i dr., Hrvatski jezični savjetnik, Zagreb 1999. 

Težak, S. i Babić, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 1992. 

Chomsky, N., Syntactic Structures, The Hague 1957. 

Chomsky, N., Aspects of the Theory of Syntax, Cambridge 1965. 

Peti, M., Predikatni proširak, Zagreb 1979. 

Pranjković, I., Hrvatska skladnja, Zagreb 1993. 

Pranjković, I., Druga hrvatska skladnja, Zagreb 2001. 

Raguž, D., Praktična hrvatska gramatika, Zagreb 1997. 

Zbornici radova Zagrebačke slavističke škole 



Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa sati predavanja i seminara, odnosno moraju 



obaveznim. 

U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na 

avlastelic@ffri.hr. 

Mole se studenti da ne kasne na početak nastave. 

Molimo, utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja 


Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave, unaprijed se pripremati za 

izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira. Dužni su 

provoditi zadatke što su im povjereni. 

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIH ROKOVA 

Studenti su dužni pridržavati se svih dogovorenih rokova što se posebno odnosi na termine pisanja 

uradaka na nastavi i termine međuispita. 


konzultacije; 

mrežne stranice Odsjeka za kroatistiku i Fakulteta; 

elektronička pošta; 

oglasna ploča. 


u vrijeme konzultacija;



elektroničkom poštom. 

Nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije. 


Nadoknada neodržane nastave organizirat će se prema potrebi i u dogovoru sa studentima. 


Konačna je ocjena rezultat postignutih bodova u okviru kontinuirane provjere znanja. 











Dobar ( 3 ) – C 


VI. POPIS TEMA PREDAVANJA, zimski semestar 2012. / 2013. 


1. Uvod u sintaksu - 

2. Narav sintaktičkih odnosa - 

3. 

Teorijske osnove za proučavanje 

sintakse 


nastavni sadržaji kolegija 

4. Povijest hrvatske sintakse 



5. Neradni dan - 

6. Sudjelovanje na zn. skupu - 

7. 

Sintaktičko nazivlje (sintaksa, 

sintagma, sintagmatski odnosi, 

rečenica, diskurs) 




9. 

Sintaktičke teorije 

(transformacijska gramatika; teorija 

valentnost) 



Gostovanje prof. dr. sc. 

Diane Stolac 


11. 

Preoblike I. (negacija, pitanje, 

usklik, zahtjev) 



12. Preoblike II. (pasiv, obezličenje) 



13. 

Rečenica kao gramatička / 

komunikacijska jedinica 



14. Prostor u jeziku 



Gostovanje prof. dr. sc. 

Diane Stolac 

15. Sintaktostilistika 


nastavni sadržaji kolegija



VI. POPIS TEMA SEMINARA, zimski semestar 2012. / 2013. 

Datum/tjedan Tema 

Prethodna priprema 

studenata 

1. Inicijalni ispit - 

2. 

Sintaktičke kategorije I. (predikat; 

subjekt; objekt) 

- 

Sintaktičke kategorije II. (priložne Svladani prethodni 

3. 

oznake; atribut; apozicija; 


predikatni proširak) 

kolegija 

Nezavisnosložene rečenice Svladani prethodni 

4. 

(sastavne; suprotne; rastavne; nastavni sadržaji 

isključne; zaključne) 

kolegija 

5. Neradni dan - 



7. Kolokvij I. 


kolegija 



9. Redoslijed sintaktičkih jedinica nastavni sadržaji 

kolegija 



11. Zavisnosložene rečenice I. nastavni sadržaji 

kolegija 


12. Zavisnosložene rečenice II. nastavni sadržaji 

kolegija 


13. Preoblike -vježba 


kolegija 


14. Priprema za kolokvij 


kolegija 


15. Kolokvij II. 


kolegija 

Napomena




Hrvatska književnost 

od romantizma do 

moderne 


dr.sc. Goran 

Kalogjera, 

red.prof 

Asistent 

dr. sc. Dejan 

Durić, viši 

asistent 


Broj ECTS-a 

Nastavno 

opterećenje 



4 30+15 utorak 9.15-12 

uč. 204 

Vrijeme za 

konzultacije 

nakon nastave 

Vrijeme za 

konzultacije 

ponedjeljak, 

15,00 – 16,00 

srijeda, 13,00 – 

14,00 


713 


712 

gkalogjera@uniri.hr 

deanduric@gmail.com 



Društvenopolitičke prilike u Hrvatskoj i Europi. Hrvatski narodni i književni preporod i ilirski pokret . Kulturna 

djelatnost preporoditelja. Poetološki uzusi preporoda sa starijim poetikama 

hrvatske književnosti i aktualnim svjetskim i evropskim poetikama. Žanrovska slika razdoblja, struktura pojedinih 

žanrova i njihov odmak od žanrovske hijerarhije prethodnog razdoblja. Poetološke značajke hrvatske poezije: 

sintetski pregled i analiza izbora iz poezije S. Vraza, I. Mažuranića i P. Preradovića. Poetološke značajke hrvatske 

proze: novelistika, putopisi i roman - pregled i analiza. Poetološke značajke hrvatske drame: pregled i analiza. 

Koncepcijske i poetološke značajke predrealizma. August Šenoa – monografski pristup. Žanrovska slika razdoblja: 

Poetološke oznake predrealističke poezije i najtipičniji predstavnici. Sintetski pregled poetoloških oznaka 

predrealističke proze. Sintetski pregled predrealističke drame. Programski i kritički članci. 

Pojam realizam, realizam kao stilska formacija. Društvene i političke pretpostavke za stvaranje hrvatske realističke 

književnosti. Temeljne koncepcije hrvatskog realizma. Dodiri 

s vlastitom tradicijom i s aktualnom europskom književnosti: usporedba i poticaji. Časopisi. Kritika. Žanrovska slika 

hrvatskog realizma. Značajke hrvatske poezije u doba realizma i analiza. Interpretacija poetoloških značajki 

hrvatske proze u doba realizma na odabranim pripovijetkama i romanima. Pregled dramske književnosti i kritike. 

Moderna. Uvjeti za nastanak moderne. Poticaji. Europski kontekst. Koncepcija “umjetničkog duha vremena”. Stilski 

pluralizam hrvatske moderne i temeljne označnice. Časopisne koncepcije. Kritika, književna povijest i programatski 

tekstovi. A. G. Matoš – monografski pristup. Žanrovska slika razdoblja hrvatske moderne. Poetološke značajke 

hrvatske poezije – pregled i analiza odabranih pjesama. Sintetski pregled značajki hrvatske proze i analiza izabranih 

pripovijetki i romana. Pregled poetoloških značajki hrvatske drame i analiza dramā.Počeci avangardnih trendova. 

Nakon određenoga vremena studiranja studenti će biti sposobni: 

- definirati i prepoznati književnopovijesne značajke i stilska obilježja hrvatskoga romantizma, predrealizma, 

realizma i moderne, 

- interpretirati i objasniti izričajne, predmetnotematske i strukturne osobine djela nastalih u ovim razdobljima, 

- primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteroijske parametre na samostalnu analizu djela iz ovih 

razdoblja, 

- usporediti djela iz ovih razdoblja ili ih dovesti u vezu s književnom tradicijom i djelima datog razdoblja u svjetskoj



književnost. 



X X X X 




BODOVIMA 



5. Aktivnost u nastavi 1 20 

6. Kolokvij 3 50 

7. Završni ispit 0.5 30 

UKUPNO 5 100 



6. Aktivnost u nastavi: 

Studenti su dužni aktivno sudjelovati u nastavi, donositi i iščitavati zadane književne tekstove. Očekuje 

se pripremljenost za sudjelovanje u diskusiji na nastavi seminara. 

Tijekom semestra u deset seminarskih termina bit će provjeravano iščitavanje lektire u formi kratkoga 

testa, koji nosi dva boda. Iz aktivnosti u nastavi može se ostvariti 20 bodova (10x2). 

Kako bi student ostvario pravo izlaska na završni ispit, tijekom semstra mora sakupiti 

minimalno 10 bodvoda iz testova kako bi potvrdio da je čitao zadanu lekturu. 

7. Kolokvij: 

Kolokvij se sastoji od 25 zadataka objektivnoga tipa. 

Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Kolokvijem studenti mogu ostvariti 

maksimalno 50 ispitnih bodova koji se u ocjenske bodove pretvaraju analogno jer kolokvij nosi 50 

ocjenskih bodova. 

Literatura za kolokvij: 

10, 11, 12 bodova dovoljan (2) 

13, 14, 15 dobar (3) 

16, 17, 18 vrlo dobar (4) 

19, 20 izvrstan (5) 

1. Šicel, M.: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 1, Od Andrije Kačića Miošića do Augusta Šenoe (1750- 

1881), Naklada Ljevak, Zagreb, 2005. 

2. Šicel, M.: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 2, Realizam, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005. 

3. Šicel, M.: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 3, Moderna, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005. 

4. Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Znanje, Zagreb, 1994., str. 

49-268. 

5. Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945., Znanje, Zagreb, 1988., str. 7-80. 

6. Bilješke s predavanja i seminara 

Napomena: 

Kolokvij se piše na posljednjem satu nastave seminara. Studenti imaju pravo i na dva popravna kolokvija koji



se piše u drugom tjednu u veljači. 

8. Završni ispit: 

Kako bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu, nužno je da iz aktivnosti imaju minimalno 10 

bodova, dakle pozitivnu ocjenu, te da na kolokviju postignu rezultat od 50% točno riješenih 

zadataka. 

Kako bi pristupili usmenom ispitu studenti moraju izvršiti sve prethodno navedene obaveze odnosno 

ostvariti najmanje 40% ocjene. 

Na usmenom se ispitu može ostvariti maksimalno 30 bodova koji se u ocjene pretvaraju na sljedeći 

način: 

1 ‐ 8 bodova dovoljan (2) 

9 ‐ 19 dobar (3) 

20 ‐ 25 vrlo dobar (4) 

26 ‐ 30 izvrstan (5) 


Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova koje je student ostvario pisanjem eseja, seminarskim radom, 

kolokvijem i završnim ispitom. 











Dobar ( 3 ) – C 


Napomena: 

Studenti koji skupe 29,9 ili manje ocjenskih bodova tijekom nastave, nisu zadovoljili te se ocjenjuju ocjenom F 

i moraju ponovno upisati kolegij. 

Studenti koji skupe između 30 i 39,9 bodova svrstavaju se u kategoriju FX i mogu pristupiti popravnom ispitu. 

Ako na tom ispitu zadovolje, dobivaju ocjenu E bez obzira na stupanj postignuća na popravnom ispitu. 



OBAVEZNA LITERATURA 

Lasić, S.: Roman Šenoina doba (1863-1881), Rad JAZU, br. 341, Zagreb, 1965. 

Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Zagreb, 1994., str. 49-268 

Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945., Zagreb, 1988., str. 7-80. 

Šicel, M.: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 1, Od Andrije Kačića Miošića do Augusta Šenoe (1750- 

1881), Naklada Ljevak, Zagreb, 2005. 

Šicel, M.: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 2, Realizam, Zagreb, 2005. 

Šicel, M.: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 3, Moderna, Zagreb, 2005.



LEKTIRA: 

PREDROMANTITAM, ROMANTIZAM, PREDREALIZAM 

Demeter, Dimitrija; Teuta (drama); Grobničko polje (poema) 

Jorgovanić, Flieder, Rikard: Ljubav na odru (pripovijetka), Stella Raiva (pripovijetka) 

Kukuljavić, Sakcinski, Ivan: Juran i Sofia ili Turci kod Siska (drama) 

Mažuranić, Ivan: Smèrt Čengić-age (spjev) 

Mažuranić, Matija: Pogled u Bosnu, ili kratak put u onu krajinu, učinjen 1839-1840, po jednom domorodcu 

(putopis) 

Nemčić, (Gostovinski), Ante: Putositnice od A.N. Gostovinskoga (putopis); Pjesme 

Preradović, Petar: Pèrenci (pjesme); Nove pjesme (pjesme); Izabrana djela 

Šenoa, August: Ljubica (komedija); Zlatarevo zlato (roman); Čuvaj se senjske ruke (roman); Seljačka buna 

(roman); Diogenes (roman); Prosjak Luka (roman); Izabrane pjesme; Karanfil s pjesnikova groba 

(pripovijetka), Prijan Lovro (pripovijetka); Kanarinčeva ljubovca (pripovijetka); Kugina kuća (povijestica); 

Smrt Petra Svačića (povijestica); O poetici (članak); Naša književnost (članak) 

Tomić, Josip, Eugen: Melita (roman); 

Vraz, Stanko: Djulabije, ljubezne ponude za Ljubicu (pjesme); Glasi iz dubrave žeravinske (pjesme); Gusle 

i tambura, Put u gornje strane (putopis) 

REALIZAM 

GJALSKI, Ksaver, Šandor: Pod starimi krovovi (pripovijetke); Janko Borislavić (roman) 

KOVAČIĆ, Ante: U registraturi (roman), Zagorski čudak (pripovijetka) 

KOZARAC, Josip: Mrtvi kapitali (roman); Oprava (pripovijetka) 

KRANJČEVIĆ, Silvije, Strahimir: Bugarkinje; Izabrane pjesme; Trzaji; Prvi grijeh; Pjesnička proza 

KUMIČIĆ, Eugen: Gospođa Sabina (roman); O romanu 

NOVAK, Vjenceslav: Posljednji Stipančići (roman); Nezasitnost i bijeda (pripovijetka), Iz velegradskoga 

podzemlja (pripovijetka) 

MODERNA 

DOMJANIĆ, Dragutin: izbor iz poezije 

GALOVIĆ, Fran: izbor iz poezije; Ispovijed (pripovijetka) ILI Začarano ogledalo 

(pripovijetka) 

JURIĆ, Marija Zagorka: Kći Lotrščaka (roman) 

KOZARAC, Ivan: Djuka Begović (roman) 

LESKOVAR, Janko: Misao na vječnost (pripovijetka), Katastrofa (pripovijetka)



MATOŠ, Antun Gustav: Pjesništvo; novele (Balkon, Camao, Cvijet sa raskršća, Pereci friški pereci, Kip 

domovine 188*, Samotna noć, Miš); putopisi (Oko Lobora, Iz Samobora); kritika; polemike (Lirika lizanja i 

poezija pljuckanja, Realizam i artizam), prema PSHK ili Sabranim djelima Antuna Gustava Matoša, sv. I- 

XX, Zagreb 1973. 

NAZOR, Vladimir: Slavenske legende; izbor poezije iz SHK; novele: Albus kralj, 

NEHAJEV, Milutin (Cihlar): Bijeg (roman) 

POLIĆ KAMOV, Janko: Psovka (poezija); Isušena kaljuža (roman), Žalost (novela) 

ŠIMUNOVIĆ, Dinko: Alkar; Muljika; Duga 

VIDRIĆ, Vladimir: Pjesme 

VOJNOVIĆ, Ivo: Dubrovačka trilogija (drama) 


Coha, S.: Mitologemi i ideologemi u funkciji kreiranja nacionalnoga identiteta u poeziji Augusta Šenoe, 

Riječki filološki dani 6, Rijeka, 2006., str. 415-445. 

Coha, S.: Od Velike Ilirie do 'Lijepe naše' Horvatske domovine. Oblikovanja nacionalnog identiteta u 

programskim tekstovima preporodnoga razdoblja, Umjetnost riječi, 51 (2007) 3-4, str. 265-295. 

Barac, A.: Veličina malenih: sastavci o književnosti i književnicima, Zagreb, 1947. 

Brešic, V.: Novija hrvatska književnost, 1-2, Zagreb 1994., 2001. 

Batušić, N.: Hrvatska drama 19. stoljeća, Zagreb, 1986. 

Batušić, N. – Kravar, Z. – Žmegač, V.: Književni proutsvjetovi (Poglavlja iz hrvatske 

moderne), Zagreb, 2001. 

Botica, S.: Luka Botić, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, Zagreb, 1989. 

Dani hvarskoga kazališta, knjiga XXIV (Hrvatska književnost u doba preporoda – (Ilirizam, romantizam), 

Split, 1998. 

Brešic, V.: Lirika i nacija: preporodno pjesništvo i stvaranje nacionalnog identiteta, Riječki filološki dani 6, 

Rijeka, 2006., str. 407-414. 

Brešic, V.: Novija hrvatska književnost, 1-2, Zagreb 1994., 2001. 

Detoni-Dujmić, D.: Dinko Šimunović, Zagreb, 1991. 

Detoni-Dujmić, D.: Fran Galović, Zagreb, 1989. 

Duda, D.: Žanrovi hrvatskoga romantičarskog putopisa, u Dani Hvarskog kazališta, sv. 24: Hrvatska 

književnost u doba preporoda (ilirizam, romantizam), Split, Književni krug, 1998., str. 326-344. 

Durić, D.: Grad i povratak potisnutoga. Prostor u romanu "U registraturi" Ante Kovačića, Fluminensia, 

god. 21, br. 1, 1-234, Rijeka, 2009., str. 83-101. 

Durić, D.: Neuspjeh edipacije u „Alkaru“ Dinka Šimunovića, Riječki filološki dani 8, Filozofski fakultet u 

Rijeci, Rijeka, 2010., str. 285-298. 

Durić, D.: Žudnja Drugoga i Jouissance Drugoga. O jednom psihoanalitičkom aspektu romana Tito Dorčić 

Vjenceslava Novaka, Fluminensia, god. 23, br. 1, 1-200, Rijeka 2011., str. 101-116. 

Flaker, A.: Stilske formacije, Zagreb, 1986. 

Frangeš: I., Matoš, Vidrić, Krleža, Zagreb 1974., str. 5-224. 

Frangeš, I.: Šenoina baština u djelima hrvatskih realista, u Croatica, sv. 1, Zagreb, 1970. 

Hećimović, B., 13 hrvatskih dramatičara. Od Vojnovića do Krležina doba. Zagreb, 1976.



Moderna. Eseji i građa o hrvatskoj drami i teatru, edicija Dani hvarskog kazališta, Split 1980. 

Gašparović, D.: Kamov, Rijeka, 2004. 

Grdešić, M.: Što je Laura? Otkuda je ona?: ženski nered u romanu U registraturi Ante Kovačića u Poetika 

pitanja. Zbornik radova u povodu 70. rođendana Milivoja Solara , Zagreb, 2007, str. 251-266. 

Kalogjera, G.: Književnik u sjeni: književni portret Josipa Eugena Tomića, Biblioteka Val, Rijeka, 1989. 

Milanja, C.: Janko Leskovar, Zagreb, 1987. 

Milanja, C.: Nehajevljev Bieg: kriza identiteta i forma romana, Riječki filološki dani, Zbornik radova 4, 

Rijeka, 2002., str. 287-298. 

Nemec, K:, Mogućnosti tumačenja (Portreti), Zagreb 2000. 

Okrugli stol Eugen Kumičić - život i djelo, Mošćenička Draga - Brseč, 14. - 15. listopada 2000.: u povodu 

150. obljetnice rođenja književnika Eugena Kumičića: zbornik radova, Brseč, 2004. 

Pavlović, C.: Priča u pjesmi: pripovjedni postupci Šenoine epske poezije, Disput, Zagreb, 2005. 

Posavac, Z:, Corpus teza hrvatskog realizma, u Encyclopedia moderna, br. 14, 39-45 br. 15, 48-56. 

Programski spisi hrvatskog narodnog preporoda, Stoljeća hrvatske književnosti. Zagreb, 1997., priredio: 

Miroslav Šicel 

Secesija u Hrvatskoj, Zbornik radova znanstvenog skupa., Zagreb i Osijek 1999. 

Sabljak,T.: Teatar Janka Polića Kamova, Zagreb, 1995. 

Senker, B:, Hrestomatija novije hrvatske drame I. dio (1895.-1940.), Zagreb 2000., str. 37-222. 

Šicel, M.: Hrvatska književnost 19. i 20. stoljeća, Zagreb, 1997. 

Šicel, M.: Programi i manifesti u hrvatskoj književnosti, Zagreb 1972. 

Zbornik radova o Janku Leskovaru izloženih na znanstvenom skupu u Pregradi u povodu 150 godina 

školstva u Pregradi i 130 godišnjice rođenja Janka Leskovara, Pregrada, 1994. 

Šicel, M.: Rikard Jorgovanić, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, Zagreb, 1990. 

Žmegač, V.: Bečka moderna, Marica hrvatska, Zagreb, 1998. 

Žmegač, V.: Duh impresionizma i secesije, Zagreb, 1993. 

Žmegač, V.: Povijesna poetika romana, Zagreb, 2004. 

Žmegač, V.: Težišta modernizma: od Baudelairea do ekspresionizma, Zagreb, 1986. 




U slučaju opravdanoga duljeg izostanka studenti se o nastavi mogu informirati elektronskom poštom. 

















Datum/tjedan Tema 

Uvod u društveno političke prilike u 

Prethodna priprema 

studenata 

1. 

Hrvatskoj na početku 19. stoljeća. 

Opći principi književnog stvaralaštva. 

Programatski tekstovi. Pitanje 

književnog jezika. Gajeva reforma 

pravopisa. Književne vrste (lirska 

pjesma, drama, novela, aforizam, 

putopis, feljton, kritika). 

Zagrebačko studentsko vrenje. 

Sudionici ilirskog pokreta - opće 

karakteristike i djela (Drašković, Gaj, 

Mihanović, Štos, Rakovac, 

Vukotinović..). Jezično pitanje. Stih i 

2. 

3. 

stil. Budnice i davorije. 

Stanko Vraz – monografski pristup. 

Kolo. Analiza i interpretacija njegovog 

opusa na primjerima pjesama iz zbirki 

Đulabije i Glasi iz dubrave žeravinske 

te sonetima (Sanak i istina). 

Kritičarsko-teoretski rad. 

Preradović Petar – monografski 

pristup. Analiza i interpretacija 

pjesama kroz koje se može sagledati 

njegov književni profil (Zora puca, 

Putnik, Rodu o jeziku, Jezik roda 

moga, Mrtva ljubav, Jedinici, Ljudsko 

srce, Pjesnik, Zmija, Mujezin...) 

Mažuranić, Ivan - monografski pristup. Smrt 

Smail-age Čengijića - interpretacija s posebnim 

osvrtom na realistične crte, individualizam 

glavnog lika, sintaksu, jezik (elementi narodnog 

jezika i narodne pjesme), stil, stilske figure 

(srok, aposiopeza, kontrast). 

Putopis. Komparativni pristup putopisnoj prozi 

na primjerima Nemčićevih Putositnica i 

Mažuranićevog Pogleda u Bosnu. Karakteristike 

putopisne proze na primjerima iz svjetske 

književnosti. 

4. Karakteristike hrvatske drame u doba 

preporoda na primjerima: Teuta, Juran 

i Sofija, Frankopan. Uloga D. 

Demetra u formiranju profesionalnog 

kazališta (Predgovor Dramatičkih 

pokušenja). Ugledanje na evropske 

uzore. Formiranje kazališnih grupa. 

Uloga pozornice u vrijeme 

budničarskog zanosa. 

Šenoino doba. Prethodnici (Vilim 

Korajac, Ivan Perkovac). Časopisi 

(Glasonoša, Dragoljub, Slavonac, 

Književnik, Vijenac). Franjo 

Napomena



Marković. Rikard Flider Jorgovanić – 

5. 

analiza: Divlja djevojka. 

A. Šenoa kao utemeljitelj prvog književnog 

kanona i kodifikator hrvatskog književnog 

jezika. Šenoa kao kritičar i feljtonist (Naša 

književnost). Šenoa i stihovlje (Zimzelen). 

Povjestice (Propast Venecije, Kugina kuća). 

Karakteristike Šenoinog povijesnog romana na 

primjerima: Zlatarevo zlato, Seljačka buna, 

Diogenes. 

kompozicija, fabula, karakterizacija likova, jaki 

pojedinci - Ambroz Grigorijanec, Antun 

Janković, Živan Benković, tip spletkara – 

Čokolin; povijesna građa; analogija prošlosti i 

sadašnjosti; socijalne apekt u romanima; - na 

temelju komparativnog pristupa u svim 

Šenoinim romanima. 

6. Šenoine pripovijest i(Prijan Lovro, Mladi 

gospodin, Prosjak Luka, Ilijina oporuka, Barun 

Ivica, Kanarinčeva ljubovca, Karanfil sa 

pjesnikova groba). Tematika, šarolikost tipova: 

seljaci, malograđani, intelektualci, 

poluintelektualci, realistički detalji. 

Realističke komponente u Šenoinoj prozi na 

primjeru pripovjetke Prosjak Luka. 

7. Realizam u svjetskoj književnosti. 

Opće karakteristike. 

Istaknutiji pisci i djela. Počeci realističke proze u 

hrvatskoj književnosti u djelima Augusta Šenoe. 

Turgenjevljevi sljedbenici u hrvatskoj noveli – 

Ksaver Šandor Gjalski, Josip Kozarac. 

Književna klima u Hrvata – časopisi, kritičari. 

8. A. Kovačić. Evidentirana 

problematika klasnih i socijalnih 

odnosa u hrvatskom društvu druge 

polovice 19. stoljeća u njegovom 

proznom ciklusu. U Registraturi 

(građa romana, tehnika pisanja, 

autorova vizija svijeta, likovi: Laura, 

kumordinar Žorž i dr., fantastika kao 

važan segment romana). Ženski likovi. 

Način književnog izričaja. Kovačićev 

književni jezik. Opis zagorskog sela 

kao vrhunac hrvatske proze 19. 

stoljeća. 

K. Š. Gjalski – tematski opusi. Utjecaj 

Turgenjeva (koncepcija, jednostavne, 

nefabularne novelističke konstrukcije) 

na Gjalskoga. Turgenjevski nastup u 

Illustrissimusu Batorychu. Novele 

istog tipa (Lovčevi zapisi). Novele 

uspomena - tehnika novele uspomena. 

Karakterizacija likova, muzički motivi 

kao motivacija u razvijanju fabule. 

Realističko i kritičko promatranje 

svijeta oko sebe (Pod starim 

9. 

krovovima). 

E. Kumičić kao naturalist (Matoš, 

Ibler, Barac). Raskorak između teorije



i prakse u književnom djelu E. 

Kumičića. Kumičićevo oslanjanje na 

Šenou. Smisao za pripovjedanje, 

likovi kao tipovi. Intriga, 

shematizirani i šablonizirani likovi, 

narativna tehnika, ženski likovi kao 

nositelji radnje – šablona laurizma. 

S. S. Kranjčević. Patnja kao poticaj. 

Bugarkinje – utjecaji Šenoe i 

Harambašiča. Kranjčević kao primjer 

epsko-lirskogpjesnika na primjerima 

pjesama Mojsije, Angelus, Ditiramb, 

Angelus. Društvena situacija 

(Gospodski Kastor), egzistencijalna 

pitanja iz njegove vizure (Mojsije, 

Posljednji Adam). Krist kao poetski 

simbol. Pjesma Radniku i proza Prvi 

honorar kao začeci umjetničke 

književnosti s izrazitim 

socijaldemokratskim stavom. 

Pjesnikova metamorfoza (In Tyranos). 

Stih, jezik – retorička poezija. 

10. Josip Kozarac. Dualnost njegovog 

izraza (lirizam i sklonost 

sentimentalnosti u sukobu s 

egzaktnom naobrazbom). Biser Kata – 

put k novom književnom izrazu. Tena 

kao izuzetan primjer aktualnog 

trenutka svog vremena. Mrtvi kapitali 

– ukazati na deklarativnost, 

ekonomske traktate, tipičnost likova u 

skladu s tezom o ostanku na zemlji. 

Oprava – lik žene. 

V. Novak – krugovi motivike. Senj u 

djelima Pod Nehajem, Posljednji 

Stipančići, Pavao Šegota, Tito Dorčić. 

Stvaranje hrvatskog građanstva 

(malograđani, birokrati), šarenilo 

likova na primjeru djela U glib, 

Nezasitnost i bijeda, Dva svijeta, Tito 

Dorčić . Osjećaj za socijalne teme 

(Podgorske pripovijesti, Iz 

velegradskog podzemlja). Realist u 

punom smislu. 

11. Moderna. Uvjeti za nastanak moderne. 

Poticaji. Europski kontekst. 

Koncepcija “umjetničkog duha 

vremena”. Stilski pluralizam hrvatske 

moderne i temeljne označnice. 

Časopisne koncepcije. Kritika, 

književna povijest i programatski 

tekstovi. Žanrovi hrvatske moderne. 

12. A. G. Matoš – monografski pristup. 

Poezija, proza, putopisi. Kritičko



djelovanje. 

13. Poetološke znacajke poezije - V. 

Vidrić, D. Domjanić, V. Nazor, Fran 

Galović i J. Polić Kamov. 

14. Pregled značajki hrvatske proze: J. 

Leskovar, I. Kozarac, V. Nazor, M. 

Cihlar Nehajev, D. Šimunović, J. Polić 

Kamov, F. Galović. 

15. Poetološke značajke hrvatske drame: 

J. Polić Kamov, S. Tucić, I. Vojnović, 

J. Kosor. 

16. KOLOKVIJ 

SEMINARI 

1. * Uvod. 

2. *Poezija – analiza: Vraz, Stanko 

(Đulabije, Satirične pjesme, Glasi iz 

dubrave žeravinske, Sanak i istina...) 

*Poezija – analiza: Preradović, Petar 

(Zora puca, Putnik, Rodu o jeziku, Jezik 

roda moga, Mrtva ljubav, Jedinici, 

Ljudsko srce, Smrt, Pjesnik, Zmija, 

Mujezin...) 

3. *Poezija – analiza: Mažuranić, Ivan (Smrt 

Smail-age Čengijića) 

4. mani, analiza (Seljačka buna) 

5. *Šenoa, August – protorealistička proza, 

analiza (Prijan Lovro, Prosjak Luka); 

sinteza 

6. *Kovačić, Ante – romani, analiza (U 

registraturi) 

7. *Gjalski, Ksaver Šandor – romani, 

analiza (Janko Borislavić) 

8. *Kumičić, Eugen – kritičko djelovanje (O 

romanu); romani, analiza (Gospođa Sabina) 

9. *Kranjčević, Silvije Strahimir – 

poezija, analiza (Radniku, Mojsije, 

Posljednji Adam, Zapad sunca, 

10. 

Gospodskomu Kastoru...) 

*Novak, Vjenceslav – romani, analiza 

(Posljednji Stipančići) 

11. *Matoš, Gustav Antun – proza, 

12. 

analiza (Camao, Balkon, Samotna 

noć); poezija, analiza 

*Kozarac, Ivan – romani, analiza 

(Đuka Begović) 

*Cihlar Nehajev, Milutin – romani, 

analiza (Bijeg) 

13. *Polić Kamov, Janko – romani, 

analiza (Isušena kaljuža)



14. 

*Šimunović, Dinko – pripovijetke, analiza 

(Muljika, Duga, Alkar) 

15 * Vidrić, Vladimir; Galović, Fran; 

Domjanić, Dragutin, Nazor, Vladimir 

– poezija, analiza 

16. *Kolokvij




Svjetska književnost od 

romantizma do 

postmodernizma 

Zimski semestar, 

šk. godina 2012/13. 


Dr. sc. Danijela 

Bačić-Karković, 

red. prof. 

Asistent 

Kristina Posilović, 

prof. 


Broj ECTS-a 

4 boda 

Vrijeme za 

konzultacije: 

četvrtkom od 15: 

30 do 17,00 h 

Vrijeme za 

konzultacije: 

Individulani 

dogovor 

elektroničkom 

poštom 



Kabinet 

F-704 

Kabinet 

F-607 


Fond sati: 2+1 (30+15) 

Telefon 

(051) 265-662 

Telefon 

(051) 265 712 



predavanja: srijedom od 

12:15 do 14,00 h; P 601 

seminari: srijedom od 

17,15 do 18,00 h; P 

601 

E-mail 

karkovic@ffri.hr 

E-mail 

kposilovic@ffri.hr 

Kolegij naziva «Svjetska književnost od predromantizma do postmodernizma» nadovezuje se na prethodno 

odslušan kolegij «Svjetska književnost od antike do predromantizma». Nastoji se slijediti kratku dijakronijskosinkronijsku 

panoramu književnih djela – kazuistički i egzemplarno - obzirom na tematsko-motivsku, 

žanrovsku i tehnologijsku ravan te izložiti tzv. stil, epohu, doba, -izam u kontekstu kulturno-ideoloških, uopće 

društvenih kretanja trenutka/razdoblja te svrhom kontekstualizirati u studijski program slušača. 

Pristup nastavnoj materiji kronološkim redom, kazuističko-egzemplarnim načinom, konzultiranjem književnopovijesnih, 

književno-kritičkih i književno-teorijskih udžbeničkih izvora te analitičkim pristupom beletrističkim 

tekstovima – Metode: izlaganja, rasprave, usmeno-pismeni ciljani zadatci; kritički komentar ekraniziranoga i(li) 

kazališno uprizorenoga književnoga djela s popisa lektire; 


Očekuje se po odslušanu i položenu kolegiju poznavanje planom i programom predviđenih tzv. književnih 

činjenica; očekuje se – već prethodno položenim kolegijem (Svjetska književnost do romantizma) osjetljivost, 

otvorenost i kritičko motrenje tzv. književnih činjenica; tematiziranje fikcijskoga/fakcijskoga u književnome 

djelu; dežurno pitanje kroz sva segmentirana poglavlja toga kolegija – a koje studenti po položenu kolegiju



trebaju i mogli bi moći plasirati sebi i drugima - jest čemu uopće književnost, pa tako i čemu svjetska 

književnost odnosno povijest svjetske književnosti u kontekstu izabranoga studija i životnoga konteksta «ovdje 

i sada»; potaknuta intelektualna senzibilnost za slično i različito; artikuliran osobni (studentov) odnos spram 

općega, pojedinačnoga i posebnoga na primjeru književne činjenice u suvremenom vremenu i prostoru; 



x x x x 


x 




Pohađanje nastave 0,5 


Međuispit 2 60 


UKUPNO 4 100 


Konačna ocjena rezultat je sljedećega: 

1. Položenog pismenog međuispita (minimum bodova: 30; maksimum bodova: 60) 

2. Održanog usmenog seminarskog rada (minimum bodova: 7; maksimum bodova: 10) 

3. Položenog završnog (semestralnog, pismenog) ispita (minimum bodova: 15; maksimum bodova: 30) 

. Konačna se brojčana ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: 

A - 80 - 100% ocjenskih bodova 

B - 70 - 79,9% ocjenskih bodova 

C - 60 - 69,9% ocjenskih bodova 

D - 50 - 59,9% ocjenskih bodova 

E - 40 - 49,9% ocjenskih bodova 

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS-sustavom na sljedeći način:



izvrstan ( 5 ) - A 

vrlo dobar ( 4 ) - B 

dobar ( 3 ) - C 

dovoljan ( 2 ) - D i E 



1. Košutić-Brozović, N., Čitanka iz stranih književnosti, II., Zagreb 2003., ili novije izdanje; 

Za međuispit dio od str. 38. do str. 516 (do Jorge Luis Borges, Izmišljaji – Kružne ruševine) 

Za završni ispit dio od 516. str.pa do kraja Čitanke 

2. Solar, M., Povijest svjetske književnosti, Zagreb 2003. (od Romantizma do kraja knjige, 

odnosno od 184. do 339. str.), 

Za međuispit dio od 184. str. do 322. str. (do Postmodernizam) 

Za završni ispit dio od 304. str. (Kasni modernizam – premda je navedena cjelina 

predviđena i međuispitnim dijelom provjere gradiva) do kraja udžbenika; 

3. Pojmovnik 

4. Bilješke i ilustrativni materijali s predavanja i seminara 

Lektira: 

Flaubert, Gospođa Bovary lektira za međuispit 

Čehov, A. P., Tri sestre 

Kafka, F., Preobražaj i Pismo ocu 

------------------------------------------------------ 

lektira za završni ispit 

Kundera, M., Nepodnošljiva lakoća postojanja 

Esquivel, L., Kao voda za čokoladu 

______________________________________________________



Važno! Uz navedene naslove Lektire, valja za ispite proučiti sve beletrističke i informativne tekstove u 

Čitanci 2. te ostalo navedeno u Obveznoj literature. 


Beker, M., Od Odiseja do Uliksa, Zagreb 1997. 

Bašić, S., Subverzije modernizma (Joyce i Faulkner), Zagreb 1996. 

Biemel, W., Filozofske analize moderne umjetnosti, Zagreb 1980. 

Calinescu, M., Lica moderniteta, Zagreb 1988. 

Čačinovič, N. Vodič kroz svjetsku književnost, Zagreb 2007. 

Dathorne, O. R., Afrička književnost u 20. stoljeću, Sarajevo, Zagreb, Novi Sad, Titograd, Skopje, Beograd 

1985. 

Dietzfelbinger, K., Kafkina tajna, Zagreb 1993. 

Durand, G., Antropološke strukture imaginarnog, Zagreb 1991. 

Flaker, A., Ruska avangarda, Zagreb 1984. 

Friedrich, H., Struktura moderne lirike, Zagreb 1969. ili novije izdanje 

Hergešić, I., Književni portreti, Zagreb 1967. 

Ivanišević, K., Suvremena američka književnost I,II, Pula 1984. 

Književna smotra, časopis za svjetsku književnosti, Zagreb 

Leksikon stranih pisaca, Zagreb 2001. 

Krmpotić V., Tisuću lopoča, Zagreb 1994. 

Milčinski M., Mudrost Kine i Japana, Zagreb 1999. 

Paljetak, L., Engleske teme, Rijeka 1997. 

Peleš, G., Tumačenje romana, Zagreb 1999. 

Povijest njemačke književnosti, ur. V. Žmegač et al., Zagreb 2003. 

Povijest svjetske književnosti I -VII,(grupa autora) Zagreb 1974-1982. 

Rister, V., Lik u grotesknoj strukturi (ruski roman 20. stoljeća), Zagreb 1995. 

Slamnig, I., Svjetska književnost zapadnoga kruga, Zagreb 1999. 

Solar, M., Suvremena svjetska književnost, Zagreb 1997. 

Solar, M., Smrt Sancha Panze: ogledi o književnosti, Zagreb 1981. 

Solar, M., Edipova braća i sinovi, Zagreb 2008. 

Solar, M., Retorika postmoderne, Zagreb 2005. 

Šoljan, A., Antologija moderne lirike zapadnoga kruga, Zagreb 1974. 

Veljačić, Č., Filozofija istočnih naroda, 1-2., Zagreb 1993. 

Vidan, I., Nepouzdani pripovjedač, Zagreb 1970. 

Vidan, I., Uliks, Krik i bijes (Romani struje svijesti), Zagreb 1996. 

Vlašić-Anić, A., Harms i dadaizam, Zagreb 1997. 

Žmegač, V., Istina fikcije (Njemački pripovjedači od Thomasa Manna do Güntera Grassa), Zagreb 1982. 

Žmegač, V., Povijesna poetika romana, Zagreb 2004. 

Žmegač, V. Težišta modernizma, Zagreb 1986.





Studenti moraju prisustvovati na 70% nastave. 

U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na prethodno 

navedene mail adrese nositelja/asistenta kolegija ------------------------------------------ 


Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i 

seminara. 



Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova ili dodatnim seminarskim obvezama. 


mrežne stranice fakulteta; 

elektronička pošta; kontakt putem skupne elektroničke adrese studenata i elektroničke adrese 

demonstratora 

oglasna ploča. 


u vrijeme konzultacija; 

elektroničkom poštom; 

nastavnik (nositelj kolegija i asistent) nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu 

elektroničke komunikacije. 


Ugovor o studiranju koji su potpisali svi studenti pri upisu u prvu godinu preddiplomskih studija - ugovor je 

obvezujući za obje strane – predviđa, među ostalim obavijestima – pravima i dužnostima - upozorenje i 

sankcije za preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora - što je učestala pojava pri pisanju seminarskih, 

diplomskih i ostalih radova. Prilažemo rečenicu koja u skraćenom obliku upozorava na 'kažnjivost' takvoga 

postupanja. 

Tekst glasi: 

"Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom 

krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"



Rekapitulacija ispitnih obveza: 

Studenti polažu dva pismena ispita te prezentiraju jedan (isključivo usmeni) seminarski rad (individualno ili 

grupno). Prvi pismeni ispit ili međuispit polaže se u drugoj polovici zimskoga semestra, točnije: 19. 12. 2012. 

godine od 12,15 do 14,00 sati. Maksimum bodova za međuispit iznosi 60 bodova, bodovni prag za prolaznost 

iznosi 30 bodova. Završni ili semestralni (pismeni) ispit polaže se nakon završenog semestra u terminima 

godišnjega rasporeda ispita. Maksimum ostvarenih bodova na završnome ispitu: 30 bodova. Bodovni prag 

završnoga ispita: 15 bodova. Nije moguće polagati završni ispit bez položenog međuispita i ostvarenih bodova 

na seminarskome dijelu studentskih obveza. Predviđa se jedan „popravni“/ponovljeni međuispit. Dan i sat 

ponovljenog međuispita dogovara se sa studentima. Obveze, dakle, uključuju vrednovanje aktivnosti na 

seminarskome i predavačkome dijelu nastave. 

Seminarski rad (usmenoga tipa) donosi maksimalno 10 bodova. Minimalni iznos ili prag prolaznosti za 

seminar iznosi 7 bodova. Vrednuje se samostalnost, kreativnost, inicijativnost, informiranost, jasnoća i 

preglednost izloženoga – koncepcijski i prezentacijski postav te pristup i odbir literature. O svemu više na 

prvome seminarskome satu kad se dogovaraju teme i kalendar seminarskih radova. Vrednuje se također 

pridržavanje dogovorenog roka prezentacije. Naime, seminare valja izlagati u zadanim rokovima: svako 

pomicanje dogovorenih termina za usmenu elaboraciju seminarskoga rada dovodi do teškoća u realizaciji 

ukupna seminarskoga rokovnika; stoga valja svaku eventualnu promjenu planiranih termina što ažurnije 

najaviti odnosno dogovorno odjaviti (u slučaju bolesti, opravdanoga izostanka studenta ili 

nastavnikove/asistentove spriječenosti i sl.) i supstituirati drugim izlagačem/izlagačima; temu seminarskoga 

rada dogovara se s asistentom; rad može biti individualan ili grupni; 

Neizvršavanje seminarskih obveza (neobavljeno seminarsko izlaganje, učestalo odsustvo sa seminarske 

nastave) može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova ili dodatnim seminarskim obvezama. 

Na završnom/semestralnom ispitu provjerava se – u načelu - gradivo koje nije obuhvaćeno međuispitom, no, 

moguća je provjera i međuispitnoga gradiva. 



studenata 

03. 10. 12./I. 

10. 10. 12./ 

II. 

17. 10. 

12./III. 

Uvodno predavanje; rasprava o planu i 

programu kolegija, ispitnoj literaturi i 

obvezama 

Romantizam 1. («svjetska 

bol»,verterizam, faustovska čežnja, 

bajronizam, grobljansko pjesništvo, 

jezerci, kult patnje…) 

Romantizam 2. 

24. 10.12./ Romantizam/realizam 

Napomena 

Analitički pristup 

odabranim beletrističkim 

tekstovima iz Čitanke i 

drugih izvora moguć je 

ukoliko studenti imaju na 

satu predavanja/seminara 

predviđene 

izvore/umnožene uručke; 

studente se pravodobno 

obavještava o slijedu 

ilustrativnih tekstova koje 

se prorađuje na nastavi;

IV. 



31. 10. 12./ 

V. 

07. 11. 12./ 

VI. 

14. 11. 12./ 

VII. 

21. 11. 12./ 

VIII. 

28. 11. 

12./IX. 

05.12. 12./X. 

12. 12. 

12./XI. 

19. 12. 

12./XII. 

09. 12. 

12./XIII. 

16. 12. 

12./XIV. 

23. 12. 

12./XV. 

30. 12. 

12./XVI. 

(Seminari / 

Vježbe) 

realizam 

realizam 

Realizam/naturalizam; 

modernizam 

Esteticizam/avangarda 

Esteticizam/avangarda/kasni 

modernizam 

Esteticizam/avangarda/kasni 

modernizam 

MEĐUISPIT (PISMENI) DVA 

ŠKOLSKA SATA, od 12,15 do 14,00 

h) 

-izmi 20. st./ Postmodernizam 

-izmi 20. st./Postmodernizam 

-izmi 20. st. /Postmodernizam 

Osvrt na planirano i prijeđeno 

predavačko i seminarsko gradivo 

Red. br. Seminarske teme – okvirni prijedlozi 

E. A. Poe, G. Flaubert 

N. V. Gogolj, E. Zola 

L. N. Tolstoj, F. M. Dostojevski 

A.P. Čehov 

M. Bulgakov 

F. Kafka 

M. Proust, A. Camus, J. P. Sartre 

F. G. Lorca, P. Neruda 

E. Ionesco, J. Kerouac 

U. Eco, M. Kundera 

Ponovljeni međuispit (x 

1) održat će se izvan 

nastavnih sati, u 

vrijeme dogovoreno sa 

studentima; 

Preciziranje pojedine 

seminarske teme i njezine 

elaboracije dogovara se s 

asistentom



IZBORNI PREDMETI – 5. SEMESTAR 

AVANGARDNOST U DJELIMA HRVATSKE MODERNE 

DIJALEKTOLOGIJA HRVATSKOGA JEZIKA: TERENSKA ISTRAŽIVANJA 

POLJSKI JEZIK 4 

RUSKI JEZIK 4 

HRVATSKA KNJIŽEVNOST I DRUGE KNJIŽEVNOSTI 19. I 20. STOLJEĆA 

HRVATSKI PIKARSKI ROMAN 

PREGLED STILISTIČKIH ŠKOLA I PRAVACA




Avangardnost u 

djelima hrvatske 

moderne 


Dr. sc. Sanja 

Tadić-Šokac, 

doc. 

Asistent 


Broj ECTS-a 


Vrijeme za 

konzultacije 

Kabinet 



15+15+0 Ponedjeljak, 17,15 - 19 

uč. 601 

Telefon 

E-mail 

Čet: 16,45 - 18,15 613 sanja.tadicsokac@inet.hr; 

stadic@ffri.hr 

Vrijeme za 

konzultacije 




Avangarda – tematiziranje pojma (Flaker, Škreb, Stojević). Hrvatske avangardne tendencije u obzoru kretanja 

na europskoj umjetničkoj, književnoj sceni. Pregled avangardnih elemenata u djelima hrvatskih stvaralaca prije 

razdoblja moderne. Avangardni elementi u djelima hrvatskih modernista. Avangardni elementi u opusu A. G. 

Matoša. Ostvaraji avangardnih tendencija u pojedinim žanrovima iz razdoblja hrvatske moderne: analiza 

avangardnih tendencija u poeziji, proznome stvaralaštvu i drami. Sinteza. 


Očekuje se da će studenti nakon odslušanog kolegija i ispunjenih svih obveza biti sposobni: 

-prepoznati i analizirati avangardne tendencije i specifičnosti na sadržajnom i izražajnom planu u žanrovima u 

kojima se one pojavljuju, 

-književnopovijesno smjestiti pojavu prvih avangardnih kretanja u hrvatskoj književnosti, 

-uočiti kontinuitet razvoja pojedinih tendencija u hrvatskoj književnosti. 



x x x x 


x x 



BODOVIMA 



6. Seminarski rad 1,5 40 

7. Kontinuirana provjera znanja 2 60 

ZAVRŠNI ISPIT - -



UKUPNO 4 100 




Studenti će pristupiti izradi seminarskoga zadatka na jednu od ponuđenih tema. 

Prije same izrade rada obavezni su konzultirati se u vezi literature (pismeno mailom ili usmeno na 

konzultacijama). 

Sažetak će svog seminarskog rada studenti prezentirati na nastavi. 

Opseg rada: od 12 do 15 kartica (Times New Roman 14, prored 1,5) 

Vrijema izlaganja: 7 do 10 minuta (obavezno: prilog za sve studente tj. skraćena pisana 

verzija koja će poslužiti kao uvod u raspravu o navednim problemima) 

Studenti su dužni obratiti pozornost na pravopisnu i gramatičku ispravnost. 

Seminarski se radovi moraju predati u pisanom i elektronskom obliku do dogovorenog datuma tijekom 

semestra. 


Realizirani bodovi za seminarski rad pretvaraju se u ocjenske bodove prema tablici. 

3. Kontinuirana provjera znanja: 

Studenti su obavezni tijekom semestra položiti kolokvij. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno 

riješenih zadataka. Ispit se sastoji od zadataka višestrukoga izbora (10 zadataka, a svaki točan odgovor 

nosi 3 boda) i kratkih esejskih zadataka (3 zadatka od kojih svaki nosi maksimalno 10 bodova). Na ispitu 

se može ostvariti maksimalno 60 bodova. Bod ostvaren na ispitu jednak je ocjenskom bodu (kada se 

ostvari minimalnih 50% točnih odgovora tj. minimalnih 30 bodova na ispitu nosi 30 ocjenskih bodova, 31 

bod na ispitu nosi 31 ocjenski bod itd.). 

Studentima se nudi jedan popravni ispit. 

Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova položenog kolokvija i seminarskoga rada. 


ocjenjuju (tj. iz seminarskog rada i kolokvija). Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: 









Dobar ( 3 ) – C 




Batušić, N. – Kravar, Z. – Žmegač, V., Književni proutsvjetovi (Poglavlja iz hrvatske moderne), Zagreb 2001.



Slabinac, G., Hrvatska književna avangarda (Poetika i žanrovski sistem), Zagreb 1988. 

Šicel, M., Prijelaz u avangadu, u: Moderna, Povijest hrvatske književnosti, književnosti 5, Zagreb 1978, 349- 

351. 

Žmegač, V., Duh impresionizma i secesije (Studije o književnosti hrvatske moderne), Zagreb 1997. 

Bilješke s predavanja 

Lektira: 

Baričević, J., Galović, F., Gjalski, K. Š., Kovačić, A., Leskovar, J., Matoš, A. G., Polić Kamov, J. – izbor 


Detoni Dujmić, D., Začinjavci grotesknog, u: Forum, 1983, 10-12, 822-835. 

Ekspresionizam u hrvatskoj književnosti (Zbornik). Posebno izdanje časopisa Kritika, 1969, 3, 3-157. 

Flaker, A., Književne poredbe, Zagreb 1968. 

Flaker, A., Poetika osporavanja, Zagreb 1982. 

Gašparović, D., Kamov, apsurd, anarhija, groteska, Zagreb 1988. 

Hrvatska književnost prema evropskim književnostima, zbornik, uredili A. Flaker i K. Pranjić, Zagreb 1970. 

Hrvatska književnost u europskom kontekstu, zbornik, uredili A. Flaker i K. Pranjić, Zagreb 1978. 

Ivanišin, N., Fenomen književnog ekspresionizma (O hrvatskom književnom ekspresionizmu), Zagreb 1990. 

Nemec, K., Povijest hrvatskog romana II (od 1900. do 1945.), Zagreb 1998. 

Stojević, M., Avangarda na zasadama ili zasade na avangardi, u: Fluminensia, 6, 1994, 1-2, 127-140. 

Stojević, M., Razdrta halucinacija (Neke značajke proze Josipa Baričevića), Rijeka, 1989. 

Škreb, Z., Znanstvena vrijednost termina avangarda u književnosti, u: Umjetnost riječi, 1971, 2, 140-153. 

Šicel, M., Galovićeva 'Ispovijed' u kontekstu pripovjedačke proze hrvatske moderne, u: Ogledi iz hrvatske 

književnosti, Rijeka 1990, 97-101. 



Studenti su dužni pohađati predavanja i seminare. Mogući su izostanci u okviru pravilnika. 



Neizvršavanje obveza u zadanom roku može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova. 









Potrebno je pridržavati se zadanih termina i rokova.





studenata 

. 

P 1 Avangarda – tematiziranje pojma (Flaker, Škreb, Stojević) 

P 2 Hrvatske avangardne tendencije u obzoru kretanja na 

europskoj umjetničkoj, književnoj sceni 

P 3 Pregled avangardnih elemenata u djelima hrvatskih stvaralaca 

prije razdoblja moderne: K. Š. Gjalski, A. Kovačić, J. Leskovar 

P 4 Avangardni elementi u djelima hrvatskih modernista. Začeci. 

P 5 A. G. Matoš 

P 6 Ostvaraji avangardnih tendencija u pojedinim žanrovima iz 

razdoblja hrvatske moderne. 

Avangardne tendencije u poeziji. J. Polić Kamov 

P 7 Sadržajne i izražajne posebnosti u proznome stvaralaštvu. 

P 8 J. Polić Kamov - proza 

P 9 J. Baričević, M. Radošević - proza 

P 10 F. Galović - proza 

P 11 Avangardna nastojanja i njihove realizacije u drami hrvatske 

moderne. F. Galović 

P 12 J. Polić Kamov - drame 

P 13 Kolokvij 

S 1 Podjela seminarski radova i dogovor o radu 

S 2 Avangarda seminarski rad 

S 3 K. Š. Gjalski (Janko Borislavić, San doktora Mišića) seminarski rad 

S 4 A. Kovačić (Metamorfoza, U registraturi) seminarski rad 

S 5 J. Leskovar (Misao na vječnost, Propali dvori) seminarski rad 

S 6 A. G. Matoš (Moć savjesti, Miš, Iglasto čeljade, Mòra) seminarski rad 

S 7 J. Polić Kamov (Psovka, Ištipana hartija) seminarski rad 

S 8 J. Polić Kamov (Lakrdije: Brada, Potres, Žena, Sloboda, 

Katastrofa, Žalost) 

seminarski rad 

S 9 J. Polić Kamov (Isušena kaljuža) seminarski rad 

S 10 Baričević (Novele i portreti: Histerično umorstvo, Original, 

Život i smrt Petra Pavlovića) 


S 11 F. Galović (Začarano ogledalo, Ispovijed)J. seminarski rad 

S 12 F. Galović (Mors regni, Mati, Pred smrt) seminarski rad 

S 13 J. Polić Kamov (Tragedija mozgova, Mamino srce, 

Samostanske drame, Čovječanstvo) 


Napomena




Dijalektologija 

hrvatskoga jezika: 

terenska istraživanja 


Dr. sc. Silvana 

Vranić, red. prof. 

Asistent 

Ivana Nežić, prof. 


Broj ECTS-a 




4 i 5 15+30+0 Ponedjeljkom 14,15- 

15,00; 15,15-16,00, 16- 

15-17,00 uč. 701 

Vrijeme za 

konzultacije 

ponedjeljkom 

12,15-13,45 

Vrijeme za 

konzultacije 

ponedjeljkom 

14,00-15,30 




706 265-682 silvana.vranic@ri.tcom.hr, 

silvana@ffri.hr 

Kabinet 

Telefon 

E-mail 

610 265-690 ivana.repac@pu.tcom.hr 

U predavanjima se izlažu teorijski aspekti i metodologije pronalaženja konkretnih dijalekatskih podataka, a na 

seminarima se izrađuju modeli za terenska istraživanja i modeli za obradbu prikupljena materijala te provjerava 

obradba podataka. 

Sadržaj se rada ograničava na prikupljanje i obradbu ogleda konkretnih organskih govora, odnosno njihovu 

fonološku i fonetsku transkripciju, te na prikupljanje prozodijskoga, morfološkoga ili leksikološkoga materijala koji 

se u kolegijima Dijalektologija hrvatskoga jezika: morfologija, Dijalektologija hrvatskoga jezika: leksikologija i 

leksikografija dalje obrađuje i interpretira kao prilog utvrđivanju značajki pojedinoga naglasnog sustava, obradbi 

morfoloških dionica određenoga govora ili kao prilog vokabularijima i frazeološkim rječnicima. 


usporediti teorijske aspekte i metodologije pronalaženja konkretnih dijalekatskih podataka 

izraditi model za terenska istraživanja 

izraditi model za obradbu prikupljenoga materijala 

zabilježiti ogled govora 

napraviti fonološku i fonetsku transkripciju ogleda govora 

upotrijebiti suvremena sredstva i pomagala pri obradi građe 



X X X X 




X Multimedija 



BODOVIMA 


Pohađanje nastave 1 

Istraživanje(s rezultatima prezentiranim u 

pisanom obliku) 

2,5 70 

ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 

UKUPNO 100 




Brozović, D., O fonetskoj transkripciji, u: Fonološki opisi, Sarajevo 1981., str. 17-25. 

Ivšić, S., Nacrt za istraživanje hrvatskih i srpskih narječja, Zagreb 1914. 

Finka, B., Naputak za istraživanje i obrađivanje čakavskih govora, Hrvatski dijalektološki zbornik, 3, 1973, 

str. 5-76. 

Lončarić, M., Sustavi u dijalektologiji, u: Kaj jučer i danas, 1990, 11-29. 

Lukežić, I., Teorijske i metodološke postavke za izradbu rječnika grobničkog govora, Grobnički zbornik, 3, 

1994, str. 64-70. 

Moguš, M., O mogućnostima kompjutorske obrade dijalekatskih podataka, Hrvatski dijalektološki zbornik 5, 

1981, str. 19-22. 

Moguš, M., Nacrt za rječnik čakavskoga narječja, Hrvatski dijalektološki zbornik, 7, 1, 1985, str. 319-336. 

Šojat, A., Zasade rječnika hrvatskih kajkavskih govora, Hrvatski dijalektološki zbornik, 7, 1, 1985, str. 337- 

361. 


Finka, B., Dugootočki čakavski govori, Hrvatski dijalektološki zbornik, 4, 1977, str. 7-178. 

Šimunović, P. – Olesch, R., Čakavisch – deutsches Lexikon. Teil III, Čakavische Texte, Köln – Beč 1983. 

Druge se bibliografske jedinice određuju ovisno o mjesnome govoru koji se istražuje 



Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju




Za više od tri izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. 

U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom. 

Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. 

Za nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. 



Prilikom predaje rezultata istraživanja u pisanom obliku potrebno je pridržavati se zadanih rokova. 

U slučaju prekoračenja zadanoga roka, studentu se od postignutih oduzimaju 2 ocjenska boda za svaki 

dan prekoračenja. 


Web stranice Fakulteta 

e-pošta 



e-pošta 



krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! 

Vrednovanje studentskih obveza 

Istraživanje obuhvaća: 

izradbu modela za terenska istraživanja – 5 

izradbu modela za obradbu prikupljenoga materijala – 5 

zabilježeni ogled govora (razgovor ili monolog više govornika) – 20 

fonološku i fonetsku transkripciju ogleda govora (do utvrđivanja sustava i savladavanja bilježenja 

glasova i naglasaka uz aktivnu pomoć nastavnika ili asistenta na nastavi) – 25 (ukupno 55 bodova) 

prema odabiru studenta i utvrđivanje fonološkoga inventara govora kojega je ogled snimljen 

(ostvaruje dodatne bodove koji mogu zamijeniti manjak bodova za istraživanje ili manjak bodova na 

završnom ispitu) 

Istraživanje se ocjenjuje, a na temelju ocjena studenti dobivaju bodove na sljedeći način:



izvrstan (5) – 55 bodova; vrlo dobar (4) – 47 bodova; dobar (3) – 40 bodova; dovoljan (2) – 32 boda. 

Rezultati istraživanja prezentirani u pisanom obliku moraju biti završeni i predani elektroničkim putem 

najkasnije 15 dana prije no što student pristupi završnom ispitu (v. i Pridržavanje dog. rokovima). Studenti 

trebaju zadržati kopiju rada do upisa završne ocjene. 

Bodove će studenti ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 15): 

- pridržavanje uputa o pisanju seminarskih radova (uvod, razrada teme, zaključak) – 10 


Rad se ocjenjuje, a na temelju ocjena studenti dobivaju bodove na sljedeći način:izvrstan (5) – 15 bodova; 

vrlo dobar (4) – 12 bodova; dobar (3) – 10 bodova; dovoljan (2) – 8 bodova. 

Od studenata se očekuje proučavanje dijalektološke literature o odabranom govoru ili dijalektu kojemu 

pripada, na koju će biti upozoreni na predavanjima. U uvodnom dijelu rada izdvojit će se dotadašnje 

spoznaje o odabranom dijalektološkom punktu. Glavni dio rada čini fonološka i fonetska transkripcija. 

Završni dio rada može biti zaključak o pripadnosti hijerarhijski višemu sustavu ili utvrđivanje jedinica 

fonološkoga sustava govora kojemu ogled pripada. Student u radu mora pokazati da zna pravilno citirati i 

navoditi korištenu literaturu (prema prijedlozima u relevantnoj pravopisnoj literaturi). Rad mora biti napisan u 

skladu s pravopisnim pravilima hrvatskoga standardnoga jezika. Rad može obuhvaćati do 10 stranica teksta 

pisanog u fontu Times New Roman, veličine 12, prored 1,5. 

Student može pristupiti završnom ispitu u redovitom ispitnom roku samo ako je tijekom nastave stekao 

potreban postotak uspješnosti utvrđen općim aktom Sveučilišta (40%), tj. kroz sve aktivnosti tijekom nastave 

treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova. 


mogućnost jednog izlaska na popravni ispit (na izvanrednom ispitnom roku). 

Završnim ispitom ocjenjuje se sposobnost usporedbe teorijskih aspekata i metodologija pronalaženja 

konkretnih dijalekatskih podataka prema sljedećem kriteriju: izvrstan (5) – 30 bodova; vrlo dobar (4) – 24 

bodova; dobar (3) – 18 bodova; dovoljan (2) – 12 bodova. 

Konačna ocjena rezultat je svih provjeravanih elemenata. 


ocjenjuju (najmanje 40 ocjenskih bodova). Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: 







izvrstan ( 5 ) – A 

vrlo dobar ( 4 ) – B 

dobar ( 3 ) – C 

dovoljan ( 2 ) – D i E 


kompetencija.





studenata 

1. Sustavi u dijalektologiji Ovisno o nastavnoj 

jedinici čitanje 

2. Modeli istraživanja mjesnih govora: 

Istraživanje prema jezičnim 

atlasima 

3. Istraživanje prema naputcima u 

dijalektološkoj literaturi (Ivšić, 

Finka) 

4. Istraživanje prema naputcima u 

dijalektološkoj literaturi (Moguš, 

Lukežić) 

5. Fonetska transkripcija (pristupi u 

literaturi) 

6. Fonetska transkripcija (odabrana 

načela) 

7. Izradba modela za terensko 

istraživanje (individualno) 

8. Izradba modela za obradbu 

prikupljenoga materijala 

(individuano) 

9. Preslušavanje i bilježenje 

snimljena ogleda govora 

relevantne literature 

Napomena 

Seminar na primjerima 

i već 

zabilježenim ogledima 

govora u 

dijalektološkoj literaturi 

prati nastavni sadržaj 

predavanja 

Na seminaru rad na 

tekstu 

Na seminaru rad na 

tekstu 

Proučena literatura, Na seminaru 

dogovoreno snimanje individualni rad sa 

govora 

studentima 

Proučena literatura, prema izboru mjesnoga 

dogovoreno snimanje govora 

govora 

Snimljen ogled govora koji istražuju 

10. Utvrđivanje vokalskoga inventara Na seminaru 

individualni rad sa 

11. Utvrđivanje konsonantskoga 

inventara 

12. Utvrđivanje prozodijskoga 

inventara 

13. Utrđivanje distribucije fonoloških 

jedinica 

studentima 

Na seminaru 


studentima 

Na seminaru 


studentima 

Na seminaru 


studentima 

14. Utvrđivanje podrijetla pojedinih jedinica Na seminaru individualni rad sa 

studentima




Poljski jezik 4 


Katarzyna 

Kubiszowska 

Asistent 





4 

Vrijeme za 

konzultacije 

četvrtkom 

11:30 – 13:00 

Vrijeme za 

konzultacije 



Kabinet 

611 

30 + 0 + 30 

Telefon 

051 265 689 

petkom 14:15 – 18:00 

dv. 701 

E-mail 




Cjelokupno učenje poljskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Rijeci obuhvaća četiri semestra te se održava u 

okviru kolegija Poljski jezik 1, Poljski jezik 2, Poljski jezik 3 i Poljski jezik 4. Program je nastavak programa 

kolegija Poljski jezik 1 i 2, u okviru kolega su studenti već upoznali osnove poljskog jezika. Kolegij omogućuje 

proširenje znanja i stjecanje novih jezičnih kompetencija, utvrđivanje gramatike poljskog jezika i proširivanje 

gramatičkog znanja (npr. stupnjevanje pridjeva i priloga, svršeni i nesvršeni glagoli, rekcija glagola, tvorba 

riječi i sl. ), obrada leksičkih tema te zadobivanje novih leksičkih i konverzacijskih kompetencija. 


Student će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban 

dovoljno razumjeti da bi zadovoljio konkretne potrebe, uz uvjet da se govori jasno i polako 

komunicirati s relativnom lakoćom u jasno određenim situacijama i sudjelovati u kratkim 

razgovorima uz uvjet da mu sugovornik prema potrebi pomogne 

postavljati i odgovarati na pitanja te razmjenjivati misli i informacije o poznatim temama u 

predvidivim, svakodnevnim situacijama 

vladati osnovnim jednostavnim gramatičkim i rečeničkim strukturama 

napisati povezanim rečenicama o svakodnevnim pojavnostima iz svoga okruženja, npr. o 

ljudima, mjestima te napisati kratak opis određenih događaja, prošlih aktivnosti i osobnih 

iskustava. 

razumjeti kratke, jednostavne tekstove o poznatim temama i konkretnog sadržaja u kojima se 

koristi uobičajeni svakodnevni i poslovni vokabular 

Sadržaj predmeta 


x x x 






BODOVIMA 



aktivnost u nastavi* 0,5 25 

kontinuirana provjera znanja** 3 75 


UKUPNO 4 100 

* Domaće zadaće te čitanje teksta. 

** Tri kolokvija, svaki nosi 25 bodova. 



M. Małolepsza, A.Szymkiewicz Hurra! Po polsku 1, Kraków 2005. 


M. Pasieka, Język polski dla cudzoziemców. Ćwiczenia dla początkujacych, Wrocław 2001. 

J. Lechowicz, J. Podsiadły, Ten, ta, to. Ćwiczenia nie tylko gramatyczne dla cudzoziemców. 

Łódź 2001 

P.Garncarek, Czas na czasownik, Kraków 2002 

E.Lipińska, Z polskim na ty, Kraków 2003 






zadatke nemaju pravo na potpis. 



fakulteta. 

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIM 

Osobno za vrijeme nastave i konzultacija te putem elektronske pošte.






I. Opisivanje položaja predmeta u prostoriji – 

prijedlozi: w, na, pod, nad, przy, obok, między, 

pomiędzy, za, przed. te gradowa, zemalja i sl. 

na karti. Lokativ imenica, pridjeva i osobnih 

zamjenica - jednjina i množina. 

II. Godišnji odmor (tipična mjesta za odmor, 

aktivnosti na godišnjem odmoru, vrste 

smještaja i transporta i sl.). Prijedlozi nastavak. 

III. Turistička agencija - rezerviranje smještaja i 

karata, kupovanje aranžmana i izleta. 

Genetiv, akuzativ, instrumental i lokativ sa 

prijedlozima. 

IV. Stan, kuća - opisivanje stana ili kuće 

(prostorije, namještaj, raspored) i traženje 

stana preko oglasa. Nominativ množine. 

V. Godišnja doba (tipiče aktivnosti), vremenska 

prognoza. Tvorba priloga. Stupnjevanje 

pridjeva. 

VI. Bolesti - dijelovi tijela, posjet liječniku (rječnik 

vezan uz najpopularnije bolesti, nazivi 

liječnika). Simptomi i posljedice civilizacijskih 

bolesti. 

Pravilna tvorba i upotreba priloga. 

VII. Ponavljanje i utvrđivanje obrađenih leksičkih i 

gramatičkih tema – kontrolni rad 

VIII. 

IX. 

Autobiografija – važne činjenice iz 

dosadašnjeg života. Perfekt ponavljanje te 

svršeni i nesvršeni glagoli. Prilozi kilka, 

kilkanaście i sl.+ genetiv množine 

X. Sport - prednosti bavljenja sportom, sportske 

discipline, mjesta gdje se možemo baviti 

sportom, poznati sportaši i sl. Zavisne 

rečenice i najčešći veznici. 

XI. Usavršavanje - dodatne aktivnosti, razni 

tečajevi, školovanja. Radne imenice. Pisanje 

CV, zamolbi i sl. 

XII. Blagdani i državni praznici u Poljskoj i 

Hrvatskoj u kalendarskoj godini. Tipični poljski 


prethodnog sata poljskoga 

jezika i riješiti zadane 

jezične vježbe. 

















Ponoviti gramatički i leksički 

materijal od početka 

semestra te riješiti zadane 

vježbe. 














prethodnog sata poljskoga



XIII. običaji, čestitanje, pjesme. Pisanje čestitki i jezika i riješiti zadane 

razglednica. Dativ jednine i množine 


XIV. Posao u uredu (uredska oprema, tipični poslovi Ponoviti materijal s 

i relacije, titule i sl. ). Prednosti i mane prethodnog sata poljskoga 

uredskog posla u odnosu na druge profesije. jezika i riješiti zadane 


XV. Ponavljanje i utvrđivanje obrađenih leksičkih i 

gramatičkih tema




RUSKI JEZIK 4 


Dr.sc. Tatjana 

Vukelić, predavač 

Asistent 


Broj ECTS-a 

4 

Vrijeme za 

konzultacije 

Vrijeme za 

konzultacije 




Kabinet 

914 


30+30+0 

Telefon 

265625 



srijeda i četvrtak 8.30- 

9.30 (uč. 902) 

E-mail 

tvukelic@ffri.hr 



Usmeno i pismeno rabiti složenije ruske rečenične strukture 

Svrhovito koristiti usvojene gramatičke jedinice 

Samostalno napisati kraće i jednostavnije oblike (pismo, sastavak) 

Tumačiti novi vokabular 

Razlikovati sličnosti i razlike s materinjim jezikom 

Čitati i analizirati kraće tekstove 

Samostalno pisanje kraćih sastavaka i prepričavanje zadanih tekstova 



x x x 




BODOVIMA 


Pohađanje nastave... 0,50 10 

.Domaći zadaci.. 0,50 30 

.Kontinuirana provjera znanja.. 1 30 


UKUPNO 4 100






Materijali pripremljeni od strane nositelja kolegija. 



R.F. Poljanec, Pregled gramatike ruskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb 

A. Menac, Davajte govorit i čitat po ruski 1, Školska knjiga, Zagreb, 1977. 

A. Hrnjak, Šag za šagom, Knjigra, Zagreb, 2010. 



Studenti su obvezni pohađati nastavu. Tijekom semestra studentima je dozvoljeno 2 puta opravdano 

izostati sa nastave. 


Studenti su dužni pridržavati se I izrađivati domaće uratke predviđene programom. Cjelokupan će se 

rad evaluirati I ocijenjivati u skladu s navedenim programom. 


Sve informacije o kolegiju, ispitima I radu na nastavi studenti mogu dobiti na konzultacijama I putem 

elektroničke pošte. 


Na konzultacijama I e-mailom. 



krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima.





studenata 

1. Uvodni sat i upoznavanje s 

programom i planom nastave 

2. Ponavljanje gradiva Ruski 1, 2, 3 

3. Zavtra u nas gosti – 16 lekcija 

Imperativ; pridjevi muškog roda u 

Domaći uradak; 

upražnjenjija 

4. 

jednini 

Denj roždenija – 17 lekcija Domaći uradak; 

Imperativ II; pridjevi ženskog roda upražnjenjija 

5. Pervoe čislo – 18 lekcija 


Pridjevi srednjega roda; množina 

pridjeva; povratna zamjenica – 

sebja 


6. Starije tovarišći 1 – 19 lekcija Domaći uradak; 

Posvojne zamjenice 


7. Ponavljanje obrađenog nastavnog Domaći uradak; 

materijala 


8. Starije tovarišći 2 – 20 lekcija Domaći uradak; 

Posvojne zamjenice 


9. Kinoteatr – 21 lekcija 


Glagolski vid; redni brojevi upražnjenjija 

10. Ruska kultura i baština; običaji Domaći uradak; 

Moskva – upoznajmo grad! upražnjenjija 

11. Ruska književnost - pregled Domaći uradak; 


12. Ponavljanje cjelokupne ruske 

gramatike 

Ponavljanje 

13. Ponavljanje i priprema za završni Priprema za završni 

ispit 

ispit 

Napomena




Hrvatska književnost i 

druge književnosti u 

19. i 20. st. 


Prof. dr. sc. Estela 

Banov 

Asistent 


Broj ECTS-a 

4 15+15 

Vrijeme za 

konzultacije 

ponedjeljak od 

11 – 12,00 

Vrijeme za 

konzultacije 






Kampus dv. 601 

petak 11,15-13,00 


716 (385) 51 265 670 ebanov@ffri.hr 


Veze hrvatske književnosti i kulture sa srednjoeuropskim kulturnim krugom očitovane unutar dodira etničkih 

kompleksa koji su bili u sastavu Habsburške Monarhije: odnos hrvatske književnosti s književnošću njemačkoga 

govornog područja, mađarskom, češkom, slovačkom i slovenskom te s poljskom književnošću. Mediteranski 

krug i dodiri s talijanskom, francuskom, španjolskom, albanskom i grčkom književnošću. Rijeka kao mjesto 

kulturnih veza s Italijom i Mađarskom. Veze s islamskim duhovno-kulturnim krugom: Bosna i Hercegovina kao 

mjesto transmisije, prisutnost arapske, turske i perzijske književnosti i djela Muslimana na hrvatskome jeziku. 

Kontakti Europe i Amerike kroz proces iseljavanja. 

Predromantizam u hrvatskoj i europskim književnostima. Hrvatski narodni preporod i nacionalni književni pokreti 

u Europi. Ilirizam kao europski romantizam - lrizam, lirika, poema. Pjesništvo ilirizma u osnosu na 

zapadnoslavensko pjesništvo te austrijsku i njemačku poeziju. Hrvatski protorealizam u kontekstu 

srednjoeuropskih književnih tendencija 19. stoljeća. Poredbene kronološke tablice. Hrvatski povijesni roman u 

europskom kontekstu: Scottov model povijesnog romana. Hrvatski realizam i anglosaksonske, romanske i druge 

slavenske književnosti. Hrvatska novelistika i Turgenjev. Naturalizam u hrvatskoj književnosti: polemike i 

realizacija. Europski okviri hrvatske moderne (kraj stoljeća, secesija). Impresionizam, simbolizam, 

ekspresionizam, futurizam, nadrealizam. Krležini europski obzori. Roman toka svijesti. Iseljavanje i dijaspora: 

veze s američkom književnošću. Neorealizam, egzistencijalizam, novi roman, kazalište apsurda. Postmoderna - 

tendencije u hrvatskoj i europskim književnostima. 


Kroz rad na kolegiju studenti će steći sposobnosti: 

-prepoznavanja intertekstualnih sastavnica književnih tekstova 

-interpretiranja i opisivanja osobina hrvatskih književnih tekstova u europskom kontekstu; 

-uočavanje stilskih i tematskih suuodnosa među različitim nacionalnim korpusima; 

-valoriziranje posljedica književnih utjecaja i dodira 



x x x x 


x





BODOVIMA 






UKUPNO 4 100 




Beker, M.: Uvod u komparativnu književnost, Zagreb 1995. 


Hrvatska književnost prema evropskim književnostima, zbornik, Zagreb 1970.; odabrana poglavlja 

Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, zbornik, Zagreb 1978.; odabrana poglavlja 


Badalić, J., Rusko-hrvatske književne studije, Zagreb 1992. 

Banov-Depope, E., Hrvatske kalendarske knjige u Sjevernoj Americi, Rijeka 2001. 

Batušić, N., Kravar, Z. i Žmegač, V., Književni protusvjetovi: poglavlja iz hrvatske moderne, Zagreb 2001. 

Beker, M., Uvod u komparativnu književnost, Zagreb 1999. 

Hrvatsko-talijanski književni odnosi, Zbornici I - VI, uredio M. Zorić, Zagreb 1989. - 1997. 

Johnson, W., Austrijski duh – intelektualna i društvena povijest 1848-1938, Zagreb 1993. 

Kalogjera, G., Hrvatsko-makedonske književne veze, Rijeka 1988. 

Kovač, Z., Međuknjiževna tumačenja, Zagreb, 2005. 

Komparativna povijest hrvatske književnosti: Zbornici radova I. – X. Split 1999. – 2008. 

Kvapil, M., Češko-hrvatske književne veze, Zagreb 1998. 

Lokos, I., Hrvatsko-mađarske književne veze, Zagreb 1998. 


Tomasović, M., Komparatistički zapisi. Liber, Zagreb 1976. 

Vidan, I., Engleski intertekst hrvatske književnosti, Zagreb 1995. 

Zorić, M., Književna prožimanja hrvatsko-talijanska, Split 1992. 

Žmegač, V. Krležini europski obzori, Zagreb 1986. 

Žmegač, V. Duh impresionizma i secesija, Zagreb 1993 



Studenti su dužni redovito pohađati nastavu, tolerira se broj izostanaka u skladu s pravilnikom o studiju. 


Studenti se grupiraju u skupine od kojih svaka treba prirediti samostalni istraživački zadatak za prezentaciju 

do planiranog roka utvrđenog na inicijalnom dogovoru. Istraživački zadatak treba izvršiti i tijekom



konzultacija predati najkasnije tjedan dana prije grupne prezentacije prema planiranom rasporedu koji se 

utvrđuje tijekom rada. 


- zajednička i individualna e- pošta 

- mrežne stranice kolegija 

- individualne konzultacije 


- e-pošta 





1. tjedan Hrvatski narodni preporod i nacionalni 

književni pokreti u Europi. 

2. tjedan Predromantizam u hrvatskoj i europskim 

književnostima. 

3. tjedan D. Demeter: Grobničko polje - G. G. Byron: 

Putovanje Childe Harolda 

4. tjedan Veze hrvatske književnosti i kulture sa 

srednjoeuropskim kulturnim krugom 

5. tjedan Hrvatski povijesni roman u europskom 

kontekstu: Scottov model povijesnog romana 

6. tjedan Hrvatska novelistika i Turgenjev 

7. tjedan Naturalizam u hrvatskoj književnosti: polemike 

i realizacija 

8. tjedan Europski okviri hrvatske moderne (kraj 

stoljeća). Secesija. 

9. tjedan Matoševa proza u kontekstu zbivanja na 

evropskoj sceni 

10. tjedan Evropsko i nacionalno u djelu A. G. Matoša 

11. tjedan Simbolizam, ekspresionizam, futurizam, 

nadrealizam 

12. tjedan Krležini europski obzori 

13. tjedan Postmoderna - tendencije u hrvatskoj i 

europskim književnostima 

14. tjedan Kolokvij 

studenata 

Napomena




Hrvatska književnost i 

druge književnosti u 

19. i 20. st. 


Prof. dr. sc. 

Estela Banov 

Asistent 


Broj ECTS-a 

5 30+15 

Vrijeme za 

konzultacije 

ponedjeljak od 

11 – 12,00 

Vrijeme za 

konzultacije 






Kampus dv. 701 

petak 8,15 – 11,00 


716 (385) 51 265 670 ebanov@ffri.hr 


Veze hrvatske književnosti i kulture sa srednjoeuropskim kulturnim krugom očitovane unutar dodira etničkih 

kompleksa koji su bili u sastavu Habsburške Monarhije: odnos hrvatske književnosti s književnošću 

njemačkoga govornog područja, mađarskom, češkom, slovačkom i slovenskom te s poljskom književnošću. 

Mediteranski krug i dodiri s talijanskom, francuskom, španjolskom, albanskom i grčkom književnošću. Rijeka 

kao mjesto kulturnih veza s Italijom i Mađarskom. Veze s islamskim duhovno-kulturnim krugom: Bosna i 

Hercegovina kao mjesto transmisije, prisutnost arapske, turske i perzijske književnosti i djela Muslimana na 

hrvatskome jeziku. Kontakti Europe i Amerike kroz proces iseljavanja. 

Predromantizam u hrvatskoj i europskim književnostima. Hrvatski narodni preporod i nacionalni književni 

pokreti u Europi. Ilirizam kao europski romantizam - lrizam, lirika, poema. Pjesništvo ilirizma u osnosu na 

zapadnoslavensko pjesništvo te austrijsku i njemačku poeziju. Hrvatski protorealizam u kontekstu 

srednjoeuropskih književnih tendencija 19. stoljeća. Poredbene kronološke tablice. Hrvatski povijesni roman u 

europskom kontekstu: Scottov model povijesnog romana. Hrvatski realizam i anglosaksonske, romanske i 

druge slavenske književnosti. Hrvatska novelistika i Turgenjev. Naturalizam u hrvatskoj književnosti: polemike i 

realizacija. Europski okviri hrvatske moderne (kraj stoljeća, secesija). Impresionizam, simbolizam, 

ekspresionizam, futurizam, nadrealizam. Krležini europski obzori. Roman toka svijesti. Iseljavanje i dijaspora: 

veze s američkom književnošću. Neorealizam, egzistencijalizam, novi roman, kazalište apsurda. Postmoderna 

- tendencije u hrvatskoj i europskim književnostima. 


Kroz rad na kolegiju studenti će steći sposobnosti: 

-prepoznavanja intertekstualnih sastavnica književnih tekstova 

-interpretiranja i opisivanja osobina hrvatskih književnih tekstova u europskom kontekstu; 

-uočavanje stilskih i tematskih suuodnosa među različitim nacionalnim korpusima; 

-valoriziranje posljedica književnih utjecaja i dodira 



x x x x 




x 



BODOVIMA 






UKUPNO 5 100 




Beker, M.: Uvod u komparativnu književnost, Zagreb 1995. 


Hrvatska književnost prema evropskim književnostima, zbornik, Zagreb 1970.; odabrana poglavlja 

Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, zbornik, Zagreb 1978.; odabrana poglavlja 


Badalić, J., Rusko-hrvatske književne studije, Zagreb 1992. 

Banov-Depope, E., Hrvatske kalendarske knjige u Sjevernoj Americi, Rijeka 2001. 

Batušić, N., Kravar, Z. i Žmegač, V., Književni protusvjetovi: poglavlja iz hrvatske moderne, Zagreb 2001. 

Beker, M., Uvod u komparativnu književnost, Zagreb 1999. 

Hrvatsko-talijanski književni odnosi, Zbornici I - VI, uredio M. Zorić, Zagreb 1989. - 1997. 

Johnson, W., Austrijski duh – intelektualna i društvena povijest 1848-1938, Zagreb 1993. 

Kalogjera, G., Hrvatsko-makedonske književne veze, Rijeka 1988. 

Kovač, Z., Međuknjiževna tumačenja, Zagreb, 2005. 

Komparativna povijest hrvatske književnosti: Zbornici radova I. – X. Split 1999. – 2008. 

Kvapil, M., Češko-hrvatske književne veze, Zagreb 1998. 

Lokos, I., Hrvatsko-mađarske književne veze, Zagreb 1998. 


Tomasović, M., Komparatistički zapisi. Liber, Zagreb 1976. 

Vidan, I., Engleski intertekst hrvatske književnosti, Zagreb 1995. 

Zorić, M., Književna prožimanja hrvatsko-talijanska, Split 1992. 

Žmegač, V. Krležini europski obzori, Zagreb 1986. 

Žmegač, V. Duh impresionizma i secesija, Zagreb 1993 



Studenti su dužni redovito pohađati nastavu, tolerira se broj izostanaka u skladu s pravilnikom o studiju. 


Studenti se grupiraju u skupine od kojih svaka treba prirediti samostalni istraživački zadatak za prezentaciju



do planiranog roka utvrđenog na inicijalnom dogovoru. Istraživački zadatak treba izvršiti i tijekom 

konzultacija predati najkasnije tjedan dana prije grupne prezentacije prema planiranom rasporedu koji se 

utvrđuje tijekom rada. 


- zajednička i individualna e- pošta 

- mrežne stranice kolegija 



- e-pošta 




Datum/tjed Tema Prethodna priprema 

an 

studenata 

1. tjedan Hrvatski narodni preporod i 

nacionalni književni pokreti u 

Europi. 

2. tjedan Predromantizam u hrvatskoj i 

europskim književnostima. 

3. tjedan D. Demeter: Grobničko polje - G. 

G. Byron: Putovanje Childe 

Harolda 

4. tjedan Veze hrvatske književnosti i kulture 

sa srednjoeuropskim kulturnim 

krugom 

5. tjedan Hrvatski povijesni roman u 

europskom kontekstu: Scottov 

model povijesnog romana 

6. tjedan Hrvatska novelistika i Turgenjev 

7. tjedan Naturalizam u hrvatskoj 

književnosti: polemike i realizacija 

8. tjedan Europski okviri hrvatske moderne 

(kraj stoljeća). Secesija. 

9. tjedan Matoševa proza u kontekstu 

zbivanja na evropskoj sceni 

10. tjedan Evropsko i nacionalno u djelu A. G. 

Matoša 

11. tjedan Simbolizam, ekspresionizam, 

futurizam, nadrealizam 

Napomena



12. tjedan Krležini europski obzori 

13. tjedan Postmoderna - tendencije u 

hrvatskoj i europskim 

književnostima 

14. tjedan Kolokvij





Broj ECTS-a Nastavno Vrijeme i mjesto održavanja 


Hrvatski pikarski 4 15+15+0 četvrtak, 18,15 – 20 

roman 

uč. 232 

Nositelj Vrijeme za Kabinet Telefon E-mail 

kolegija konzultacije 

Dr. sc. Sanja 

Tadić-Šokac, 

doc. 

Asistent 

Čet: 16,45 - 

18,15 

Vrijeme za 

konzultacije 

613 sanja.tadic-sokac@inet.hr; 

stadic@ffri.hr 




Definiranje pojma pikarski roman (književnopovijesni i književnoteorijski pristup). Preteče žanra. Kanonizacija 

žanra u Španjolskoj u 16. st. (Lazarillo de Tormes, 1554.) Dijakronijski pregled razvoja žanra (M. Alemán, F. de 

Ubeda, Quevedo, Cervantes). Francuska pikarska tradicija u 18. st. (A. R. Lesage) Renesansa pikarskog 

romana u 20. st. (Hašek, L.-F. Céline, C. J. Cela, S. Bellow, J. Kerouac, Th. Mann). Dijakronijska linija hrvatske 

pikarske tradicije: Lovrić, T. Brezovački, J. Lovrenčić. Hrvatski roman u neopikaresknoj tradiciji: Majer, Pepić u 

vremenu i prostoru; Batušić, Argonauti; Mikač, Doživljaji Morica Švarca u Hitlerovoj Njemačkoj; Raos, trilogija 

Vječno žalosni osmjeh i Prosjaci i sinovi; Brešan, Ptice nebeske i Ispovjedi nekarakternog čovjeka; Hün, 

Pustolovine Sebastijana Pikulice; Šoljan, Izdajice, Kratki izlet, Drugi ljudi na mjesecu i Tribuson, Polagana 

predaja. 


Očekuje se da će studenti nakon odslušanog kolegija i ispunjenih svih obveza biti sposobni: 

1. književnopovijesno i književnoteorijski definirati i objasniti pojam pikarskog romana u književnosti 

2. definirati i objasniti odlike žanra pikarskog romana 

3. književnopovijesno situirati neopikareskni roman u hrvatskoj književnosti 

4. samostalno analizirati i interpretirati djela neopikareskne tradicije 



x x x x 


x x 


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS MAX BROJ BODOVA



BODOVIMA 


2. Seminarski rad 1,5 40 

3. Kontinuirana provjera znanja 2 60 

ZAVRŠNI ISPIT - - 

UKUPNO 4 100 




Studenti će pristupiti izradi seminarskoga zadatka na jednu od ponuđenih tema. 

Prije same izrade rada obavezni su konzultirati se u vezi literature (pismeno mailom ili usmeno na 

konzultacijama). 

Sažetak će svog seminarskog rada studenti prezentirati na nastavi. 

Opseg rada: od 12 do 15 kartica (Times New Roman 14, prored 1,5) 

Vrijema izlaganja: 7 do 10 minuta (obavezno: prilog za sve studente tj. skraćena pisana verzija koja će 

poslužiti kao uvod u raspravu o navednim problemima) 

Studenti su dužni obratiti pozornost na pravopisnu i gramatičku ispravnost. 

Seminarski se radovi moraju predati u pisanom i elektronskom obliku do dogovorenog datuma tijekom 

semestra. 


Realizirani bodovi za seminarski rad pretvaraju se u ocjenske bodove prema tablici. 

3. Kontinuirana provjera znanja: 

Studenti su obavezni tijekom semestra položiti kolokvij. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih 

zadataka. Ispit se sastoji od zadataka višestrukoga izbora (10 zadataka, a svaki točan odgovor nosi 3 

boda) i kratkih esejskih zadataka (3 zadatka od kojih svaki nosi maksimalno 10 bodova). Na ispitu se može 

ostvariti maksimalno 60 bodova. Bod ostvaren na ispitu jednak je ocjenskom bodu (kada se ostvari 

minimalnih 50% točnih odgovora tj. minimalnih 30 bodova na ispitu nosi 30 ocjenskih bodova, 31 bod na 

ispitu nosi 31 ocjenski bod itd.). 

Studentima se nudi jedan popravni ispit. 

Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova položenog kolokvija i seminarskoga rada. 


ocjenjuju (tj. iz seminarskog rada i kolokvija). Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: 








Vrlo dobar ( 4 ) – B



Dobar ( 3 ) – C 




Beker, M.: Roman 18. stoljeća, Školska knjiga, Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja) 

Brkić, M.: Mudraci iza maske smijeha, Zagreb - Sarajevo, 2010. 

Slamnig, I.: Svjetska književnost zapadnog kruga, Školska knjiga, Zagreb, 1973. (odabrana poglavlja) 

Bilješke s predavanja 

Lektira: 

Lazarillo de Tormes; Cervantes, Don Qiuote; Majer, Pepić u vremenu i prostoru; Raos – izbor; Brešan – 

izbor, Šoljan – izbor i Tribuson, Polagana predaja. 


Košutić-Brozović, N.: Čitanka stranih književnosti, Zagreb, 1995. 

Milanja, C.: Hrvatski roman 1945. – 1990., Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, Zagreb, 

1996. 

Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana I, II, III Znanje, Školska knjiga, Zagreb, 1994, 1998, 2003. (odabrana 

poglavlja) 

Žmegač, V.: Povijesna poetika romana, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1987. (odabrana poglavlja) 



Studenti su dužni pohađati predavanja i seminare. Mogući su izostanci u okviru pravilnika. 



Neizvršavanje obveza u zadanom roku može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova. 














studenata 

P 1 Definiranje pojma pikarski roman (književnopovijesni i 

književnoteorijski pristup) 

P 2 Preteče žanra. Kanonizacija žanra u Španjolskoj u 16. st. 

(Lazarillo de Tormes, 1554.) 

P 3 Dijakronijski pregled razvoja žanra (M. Alemán, F. de Ubeda, 

Quevedo, Cervantes). 

P 4 Renesansa pikarskog romana u 20. st. (Hašek, L.-F. Céline, 

C. J. Cela, S. Bellow, J. Kerouac, Th. Mann). 

P 5 Dijakronijska linija hrvatske pikarske tradicije: Lovrić, T. 

Brezovački, J. Lovrenčić. 

P 6 Hrvatski roman u neopikaresknoj tradiciji: Majer, Batušić, 

Mikač, 

P 7 Raos i (neo)pikarski roman 

P 8 Raos i (neo)pikarski roman 

P 9 Brešan i (neo)pikarski roman 

P 10 Hün, Pustolovine Sebastijana Pikulice 

P 11 Elementi (neo)pikarskog romana u Šoljanovim djelima 

P 12 Tribuson i (neo)pikarski roman 

P 13 Sinteza 

S 1 Podjela seminarski radova i dogovor o radu 

S 2 Lazarillo de Tormes seminarski rad 

S 3 Cervantes, Don Qiuote seminarski rad 

S 4 Hašek, Doživljaji vojnika Švejka seminarski rad 

S 5 Lovrić, T. Brezovački, J. Lovrenčić seminarski rad 

S 6 Majer, Pepić u vremenu i prostoru seminarski rad 

S 7 Batušić, Argonauti seminarski rad 

S 8 Mikač, Doživljaji Morica Švarca u Hitlerovoj Njemačkoj seminarski rad 

S 9 Raos, trilogija Vječno žalosni osmjeh i Prosjaci i sinovi seminarski rad 

S 10 Brešan, Ptice nebeske i Ispovjedi nekarakternog čovjeka seminarski rad 

S 11 Hün, Pustolovine Sebastijana Pikulice seminarski rad 

S 12 Šoljan, Izdajice, Kratki izlet, Drugi ljudi na mjesecu seminarski rad 

S 13 Tribuson, Polagana predaja seminarski rad 

Napomena




Pregled stilističkih škola i 

pravaca 


dr.sc. Danijela 

Marot-Kiš, doc. 

Asistent 


Broj ECTS-a 


Vrijeme za 

konzultacije 

Vrijeme za 

konzultacije 



4 30+15 ponedjeljak 11.15 – 14 

uč. 601 



danijela.marot@ri.tcom.hr 



Retorika kao preteča stilistike. Pojam stila. Diskursna stilistika. Deskriptivna stilistika ili stilistika izraza. 

Ballyeva stilistika. Genetička stilistika ili stilistika pojedinca: P. Guiraud. L. Spitzer. Impresionistička stilistika, 

strukturalistička i poststrukturalistička stilistika. Tekst kao mjesto proizvodnje značenja; tekst kao poprište 

značenjskoga pregovora; važnost konteksta; intertekstualnost i autoreferencijalnost. Funkcionalna stilistika 

(funkcionalni stilovi; dometi i granice klasifikacije funkcionalnih stilova; raslojenost jezične stvarnosti). Pitanja 

funkcije i raslojavanja u višedisciplinarnoj vizuri. Stilistički aspekti teorije recepcije. Stilistika kodiranja i 

dekodiranja (stilistika pošiljaoca i primaoca). Komparativni pristup pitanjima stila i kontrastivna stilistika. 

Posebni pristupi: praktična ili pedagoška stilistika, pragmatička i kognitivna stilistika (teorija govornih činova; 

stilistički efekti govornih činova; od kognitivnog procesuiranja do konstrukcije značenja teksta; načelo 

relevantnosti; kognitivni enviroment); diskursna stilistika; feministička stilistika. Kulturalnostudijski okvir i 

relacijsko izučavanje stila (sinteza). 


Nakon položenog ispita iz kolegija Pregled stilističkih škola i pravaca studenti će biti sposobni: 

poznavati obilježja različitih stilističkih orijentacija (škola i pravaca) 

pravilno tumačiti i interpretirati teze glavnih nosioca tih orijentacija na temelju iščitana izvornika 

prezentirati rezultate istraživanj recentnih pristupa stilistici i posebnih tema stilističkog interesa 

demonstrirati sposobnost kritičkog propitivanja i kontekstualizacije različitih paradigmi 

(seminarski rad) 



X X X 

Terenska nastava Laboratorij ki ra Mentorski rad Ostalo 

III. SUSTAV OCJENJIVANJA









UKUPNO 4 100 




Katnić-Bakaršić, M., Stilistika, Sarajevo 2001. 

Kovačević, M., Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka 2001. 

Tošović, B., Funkcionalni stilovi, Svjetlost 1988. 

Van Dijk, T., Ideologija, Zagreb 2006. 


Bourdieu, P., Što znači govoriti: ekonomija jezičnih razmjena, Zagreb 1992. 

Carter, R., Simpson, P., Language, Discourse and Literature: An Introductory Reader in Discourse Stylistics, 

Routledge 1989. 

Fowler, R., Style and Structure Literature: Essays in the New Stylistics, Cornell University Press 1975. 

Frangeš, I., Stilističke studije, Zagreb 1959. 

Intertekstualnost i autoreferencijalnost, zbornik, ur. D. Oraić-Tolić i V. Žmegač, Zagreb 1993. 

Jakobson, R., Lingvistika i poetika, Beograd 1966. 

Lotman, J. M., Struktura umetničkog teksta, Beograd 1976. 

Pavlović. M., Problemi i principi stilistike, Beograd, 1969. 

Wales, K., A Dictionary of Stylistics, Longman 2001. 



Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. Za više od 30% izostanaka 

oduzimaju se ocjenski bodovi. 


danijela.marot@ri.t-com.hr 


Prilikom izlaganja seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova. 







U vrijeme konzultacija





Pravilno citirati i navoditi tuđu literaturu. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora 

smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima. 

Vrednovanje obveza studentica i studenata: 


Studenti će pristupiti izradi seminarskoga zadatka na jednu od ponuđenih tema te su obavezni 

konzultirati se s nastavnicom u vezi literature. 

U slučaju izostanka sa sata predviđenoga za prezentaciju seminarskog rada studentima se oduzimaju 

ocjenski bodovi. 

Prezentacijom seminarskoga rada može se ostvariti maksimalno 40 bodova. Ocjenjuju se sljedeće 

komponente: poštivanje rokova – izlaganje u tjednu prezentacije (10 bodova), trajanje izlaganja – 20 

minuta (10 bodova), jasnoća i struktura izlaganja te korištenje dodatnih materijala: upitnici, 

demonstracije, pitanja za raspravu (20 bodova). 

Usmeni seminarski radovi ocjenjuju se na sljedeći način: izvrstan (5): 36 – 40 bodova, vrlo dobar (4): 

31 – 35 bodova, dobar (3): 26 - 30 bodova, dovoljan (2): 20 – 25 bodova. 


Studenti su obavezni položiti dva kolokvija koji se sastoje od pet pitanja esejskoga tipa. Na 

kolokvijima se može maksimalno ostvariti 60 bodova (2 X 30 bodova). Točni odgovori na pitanja 

esejskoga tipa na kolokviju donose max. 6 bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno 

riješenih zadataka (15 bodova). 

Napomena: Međuispiti se polažu u studenom i u siječnju. Studenti imaju pravo na jedan popravni ispit koji se 

polaže u trećem tjednu u siječnju. 


Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova koje je student ostvario prezentiranjem seminarskoga rada te na 

međuispitima. 











Dobar ( 3 ) – C 


Napomena:






ispitu. Ako na tom ispitu zadovolje, dobivaju ocjenu E bez obzira na stupanj postignuća na popravnom ispitu. 




1. Pojam stila. Retorika i stilistika. 

Pojam stilske 

obilježenosti/neutralnosti. 

2. Vertikalna i horizontalna raslojenost 

polja diskursa. 

3. Raslojavanje polja diskursa na jezične 

planove. 

4. Javni i specijalizirani diskurs. 

5. Multimedijalni diskurs. Inter- i 

intradiskurzivna prožimanja. 

6. Tekst kao mjesto proizvodnje 

značenja i kao poprište značenjskog 

pregovora. Važnost konteksta. Model 

narativnog teksta – S. Mills. 

7. Intertekstualnost i 

autoreferencijalnost. Hipertekst. 

8. Deskriptivna stilistika. Ballyeva 

stilistika. Genetička stilistika. 

Impresionistička stilistika. 

9. Strukturalistička i 

poststrukturalistička stilistika. 

10. Funkcionalna stilistika. 

11. Diskursna stilistika. 

12. Teorija recepcije. Čitatelj i 

konstrukcija značenja. Stilistika 

kodiranja i dekodiranja. 

13. Kontrastivna stilistika. 

Praktična/pedagoška stilistika. 

Pragmatička stilistika. Teorija 

govornih činova. 

14. Kognitivna stilistika. Konceptualna 

metafora. 

15. Feministička stilistika. 

studenata 

Napomena

zimski semestar akademske godine 2012/2013 - Filozofski fakultet u ...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?