izvedbeni plan kolegija, obrazac.wpd - Filozofski fakultet u Rijeci ...

SVEUČILIŠTE U RIJECI 

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI 

Studijski program: PSIHOLOGIJA 

jednopredmetni diplomski studij 

Izvedbeni nastavni planovi 

Ljetni semestar akademske godine 2012./2013. 

Rijeka, veljača 2013.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU 

Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme i mjesto održavanja nastave 

GRUPE I SOCIJALNI UTJECAJ 

Predavanja: 

4 

30+15+15 Ponedjeljak od 9, 15 do 11 (UČ. 405) 

Vježbe i seminari: 

Utorak od 8,15 do 10 (Uč. 405) – 2. god. DS 

Utorak 10,15 do 12 (Uč. 405) – 1. god. DS 

Nositelj kolegija 

Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail 

dr. sc. Barbara Kalebić Maglica Ponedjeljak od 11-12,30 

Srijeda od 12-13,30 

357 265772 bkalebic@ffri.hr 

Asistent Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail 

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA 

SADRŽAJ KOLEGIJA 

Kolegij obuhvaća sadržaje vezane uz definiciju predrasuda, teorije nastanka predrasuda te smanjivanje predrasuda; Grupe i vrste 

grupa; Socijalni utjecaj (konformizam i utjecaj manjine); Grupnu produktivnost (socijalna facilitacija i inhibicija; socijalno 

besposličarenje); Odluke u grupi: grupna polarizacija i grupno mišljenje; Izvedbu u grupi: Steinerovu klasifikaciju zadataka; Strukturu 

grupe, razvoj, status i komunikacijske mreže; Vodstvo i teorije vođenja; Prediciranje grupne produktivnosti, kooperacija, kompeticija, 

miješani motivi 

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA 

Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita studenti će moći: 

1. Definirati međugrupne sukobe i predrasude 

2. Opisati i objasniti teorije predrasuda 

3. Opisati objasniti i analizirati različite modele smanjenja predrasuda 

4. Definirati grupe, navesti vrste grupa i proces razvoja grupe 

5. Navesti i objasniti faktore koji djeluju na grupni učinak 

6. Opisati fenomen socijalne facilitacije i inhibicije i objasniti teorije SIF 

7. Opisati i objasniti prijetnje učinkovitosti grupe: grupno mišljenje, socijalno besposličarenje, deindividualizacija i grupna polarizacija 

načinje njihova izbjegavanja (smanjivanja) 

8. Opisati i usporediti individualno donošenje odluka i donošenje odluka u grupi. 

9. Navesti i opisati Steinerovu klasifikaciju zadataka prediktivnu vrijednost pojedinih zadataka za grupni uradak 

10. Opisati i objasniti ulogu suradnje natjecanja i zadataka mješanih motiva na grupni uradak 

11. Objasniti konformiranje i utjecaj manjine na većinu 

12. Navesti opisati i razlikovati teorije vodstva 

13. Definirati, prepoznati i objasniti unutargrupne i međugrupne konflikte, njihove posljedice, procese koji ih mogu podržati i načine njihova 

riješavanja 

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) 

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad 

X X X X 

Terenska nastava Laboratorijskirad Mentorski rad Ostalo 

Vježbe 

X 

III. SUSTAV OCJENJIVANJA 

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNSTI ECTS 

BODOVIMA 

MAX BROJ BODOVA 

Pohađanje nastave 1 - 

Aktivnost u nastavi 0.5 - 

Samostalni zadatak – primjer predrasuda u 

svakodnevnom životu 

0.1 4 

Samostalni zadatak – primjer različitih 

stigmatiziranih grupa 

0.1 6 

Samostalni zadatak - vodstvo 0.1 3 

Samostalni zadatak – nacrt istraživanja iz 

područja grupa 

0.2 7 

1. kolokvij 0.5 25

2. kolokvij 0.5 25 

ZAVRŠNI ISPIT 1 30 

UKUPNO 4 100 

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje 

Raspored ocjenskih bodova po aktivnostima 

1. Samostalni zadatak- Primjer predrasuda u svakodnevnom životu 

Zadatak studenata je da se dosjete nekog događaja ili situacije u kojima su bili žrtve predrasuda ili svejdoci predrasuda 

te da opišu na koji su način predrasude bile iskazane (npr. vrijeđanje, fizički napad), kako su one utjecale na njih osobno 

(na njihove emocije i ponašanja), ali i na druge osobe koje su bile prisutne. Potrebno se osvrnuti i na posljedice 

iskazivanja predrasuda te na to što su studenti iz te situacije naučili. Studenti se moraju osvrnuti i na teorijsku podlogu 

koja će najbolje opisati navedenu situaciju, reakcije i posljedice. Za ukupni uradak student može dobiti 4 ocjenska boda. 

U zadatku se može maksimalno dobiti 6 bodova koji se u ocjenske bodove pretvaraju na sljedeći način: 

Bodovi na zadatku Ocjenski bodovi 


Izborna literatura: 

• Brown, R. (1995). Prejudice: Its social psychology. Oxford: Blackwell Publisher Ltd. 

• Brown, R. (2002). Grupni procesi: Dinamika unutar i između grupa. Jastrebrsko: Naklada Slap. 

• Forsyth, D. R. (1999). Group dynamics. Belmont, Ca: Wadsworth. 

• Jones, M. (2002). Social psychology of prejudice. New Jersey: Prentice Hall. 

• Levy, S.R. i Killen, M. (2008). Intergroup attitudes and relations in childhood through adulthood. Oxford: University Press. 

• Nelson, T.D. (2009). Handbook of prejudice, stereotyping and discrimination. New York: Psychology Press. 

• Nijstad, B.A. (2009). Group performance. New York: Psychology Press. 

• Schneider, D.J. (2005). The psychology of stereotyping. New York: The Guilford Press. 

• Tesser, A. (1995). Advanced social psychology. New York: McGraw-Hill. 

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU 

POHAĐANJE NASTAVE 

Očekuje se redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. 

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA 

Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih zadatka. U slučaju da student ne preda 

samostalni zadatak u dogovorenom roku, ali zadatak preda do kraja semestra, oduzima mu se određeni broj bodova. 

Studenti su dužni pristupiti kolokvijima u dogovoreno vrijeme. Ukoliko student ne pristupi jednom kolokviju ili na 

njemu ne ostvari ocjenske bodove ima priliku za popravni ispit u terminu završnog ispita. 

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA 

Usmeno, e-mailom i putem konzultacija 

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA 

U terminima konzultacija i putem e-maila. 

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE 

VI. POPIS TEMA- predavanja, vježbe i seminari; ljetni semestar 2012 / 2013. 

Datum/tjedan Tema predavanja Datum/tjedan Vježbe i seminari Prethodna priprema 

4.03. Uvodno predavanjepregled 

sadržaja i načina 

rada na kolegiju; 

Definicija predrasuda 

11.03. Kognitivna komponenta 

predrasuda: Stereotipi, 

mjerenje stereotipa 

18.03. Teorije i uzroci 

predrasuda 

5.03. Podjela seminarskih radova, 

dogovor vezan uz samostalne 

zadatke; Demonstracija 

samoispunjavajućeg 

proročanstva i iluzorne 

korelacije. 

12.03. Gostovanje LORI 

19.03. Gledanje filma vezanog uz 

smanjenje predrasuda. 

Diskusija. 

studenata 

Priprema za izlaganje 

2. samostalnog zadatak 

25.03. Smanjenje predrasuda 26.03. Izlaganje studenata vezano uz 

primjere stigmatiziranih grupa 

Priprema za kolokvij 

8.04. Definicija grupa 9.04. Kolokvij 

15.04. Utjecaj većine 16.04. Gledanje filma koji demonstrira Predaja 1. samostalnog 

Napomena

(konformizam) i utjecaj 

utjecaj manjine na većinu. zadatka 

manjine 

Diskusija. 

22.04. Donošenje odluka u 

23.04. Demonstracija grupne 

grupama (grupna 

polarizacija, grupna 

zaslijepljenost, socijalni 

utjecaj autoriteta) 

polarizacije 

29.04. Grupni učinak - 

30.04. Demonstracija socijalne 

izvođenje zadataka u 

prisutstvu drugih 

(Socijalna facilitacija i 

inhibicija) 

facilitacije i inhibicije 

6.05. Izvođenje zadataka u 

7.05. Zimbardovo predavanje vezano Priprema za kolokvij. 

prisutstvu drugih – 

socijalno zabušavanje i 

deindividualizacija 

uz deindividualizaciju 

13.05. Učinak u interakcijskim 14.05. Kolokvij Donijeti materijal za 

grupama (Steinerova 

klasifikacija zadataka) 

vježbu. 

20.05. Struktura grupe (uloge, 21.05. Teorije vodstva u primjeni Predaja 3. samostalnog 

status, vodstvo, norme, 

zadatka. 

komunikacijske mreže) 

Priprema za izlaganje. 

27.05. Socijalna interakcija 

(kooperacija, kompeticija 

i miješani motivi) 

28.05. Izlaganje studenata 

3.06. Konflikt i moć 4.06. Izlaganje studenata 

10.06. Evaluacija rada na 

11.06. Izlaganje studenata. Evaluacija Predaja 4. samostalnog 

predavanjima. 

rada na vježbama i seminarima. zadatka.

Naziv kolegija 

Klinička procjena 


Broj ECTS-a 


Nastavno opterećenje Vrijeme i mjesto održavanja nastave 

8 3+0+4x2 Učionica br. 405 

Srijeda: 9:15 - 12:00h 

Srijeda: 

12:15 - 13:00h (grupa A) 

13:15 - 14:00h (grupa B) 

Četvrtak: 

9:15 - 12:00h (grupa A) 

12:15 - 15:00h (grupa B) 

Vrijeme za konzultacije 

Kabinet Telefon 

E-mail 

prof. dr. sc. Alessandra utorak: 10:00 – 11:30h 

345 051 265 759 pokrajac@ffri.hr 

Pokrajac-Bulian 

srijeda: 14:00 - 15:30h 


mr. sc. Miljana Kukić utorak i srijeda: 14:00 - 15:30h 338 051 265 773 mkukic@ffri.hr 



Sadržaji kolegija odnose se na upoznavanje s kliničkim intervjuom, s različitim postupcima procjene te kliničkim opažanjem. Studenti 

upoznaju temeljne karakteristike intervjua koji se provodi u cilju procjene. Kolegij uključuje upoznavanje s postupcima procjene 

inteligencije, ličnosti te neuropsihologijske procjene. Studenti upoznaju različite mjerne instrumente i postupke procjene te se 

uvježbavaju u njihovoj primjeni i interpretaciji pod supervizijom nastavnika. Nakon upoznavanja s različitim načinima procjene, 

studenti provode postupak procjene pacijenata, analiziraju prikupljene podatke, te ih integriraju u psihologijski nalaz i mišljenje. 

Kolegij daje široku mogućnost usvajanja temeljnih vještina psihologijske procjene kroz primjenu i interpretaciju različitih 

dijagnostičkih instrumenata. 


Nakon položenog ispita studenti će moći: 

1. opisati i objasniti postupak kliničke procjene; 

2. razlikovati pojedina ponašanja kao normalna ili odstupajuća; 

3. odabrati i primijeniti različite postupke kliničke procjene za procjenu inteligencije, ličnosti i neuropsihologijsku procjenu ovisno o 

problemu klijenta/pacijenta; 

4. provesti dijagnostički intervju; 

5. procijeniti valjanost informacija dobivenih od pojedinca; 

6. primijeniti različite mjerne instrumente i opisati dobivene rezultate; 

7. integrirati i prikazati rezultate dobivene procjenom; 

8. izvesti klinički zaključak o klijentu/pacijentu na temelju svih podataka prikupljenih kliničkom procjenom – intervju, testovi, 

opažanje, dokumentacija; 

9. sintetizirati relevantne informacije o pojedincu u pismenom obliku u psihologijski nalaz i mišljenje. 



X X X X 

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo 

X X e-learning 


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI 

MAX BROJ 

U ECTS BODOVIMA 

BODOVA 

Pohađanje nastave 2 

Intervju 0.65 15 

Psihološki dossier + nalaz i mišljenje 1.25 30 

Provjera znanja 0.65 15 

Seminarski rad – analiza članaka 0.45 10 


UKUPNO 8 100 

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje

IV. LITERATURA 

Obvezna literatura: 

1) Nietzel, M.T., Bernstein, D.A. i Milich, R. (2002.). Uvod u kliničku psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap. 

2) Biro, M., Buttolo, W. (2003.). Klinička psihologija. München: LMU. 

3) Galić, S. (2002.). Neuropsihologijska procjena. Jastrebarsko: Naklada Slap. 

4) Groth-Marnat, G. (1997.). Handbook of psychological assessment. New York: John Wiley & Sons, Inc. 


1) Morrison, J. (1995.). The first interview. New York: Guilford Publication. 

2) Hersen, M. i Van Hasselt, V.B. (1998.). Basic interviewing: A practical guide for counselors and clinicians. New Jersey: 

Lawrence Erlbaum Associates. 

3) Groth-Marnat, G. (2000.). Neuropsychological assessment in clinical practice. New York: John Wiley & Sons. 



Studenti su dužni redovito pohađati nastavu. Maksimalni mogući broj izostanaka je 30% od ukupno održane nastave u semestru. 


Studenti su dužni u potpunosti se pridržavati dogovorenih rokova kod predaje zadataka ili domaćih zadaća koje su, prema 

program, dužni odraditi kod kuće. Svako kašnjenje bit će evidentirano te će donositi određene kaznene bodove koji će se odbijati 

od ukupnih bodova koje donosi neka aktivnost (ovisno o broju bodova kojega donosi svaka aktivnost oduzimat će se 10% za 

kašnjenje). 

Sve će zadaće studenti slati voditeljici kolegija i asistentici putem e-learninga (sa stranice kolegija). 


Studenti dobivaju sve informacije vezane uz kolegij od voditelja kolegija i asistenta. Nakon odrađenog zadatka voditelj kolegija i 

asistent dužni su informirati studente o dobrim i eventualno lošim stranama njihova rada (npr. zadaće ili druge aktivnosti), a 

povratna informacija mora biti promptna i jasna. Ukoliko postoji potreba, studenti mogu zatražiti dodatna pojašnjenja u 

vremenu održavanja konzultacija. 

Informacije o kolegiju i ispitima studentima će se davati usmenim putem, pismenim putem – posebno u vezi ocjenjivanja, a po 

potrebi informacije će studenti dobivati putem oglasnih ploča i web stranice kolegija. 

Kolegij Klinička procjena organiziran je jednim dijelom kao e-kolegij. Stoga će student sve potrebne informacija dobivati i na 

stranici kolegija. 


Studenti kontaktiraju nastavnike za vrijeme konzultacija, ali mogu koristiti i kontakt putem e-maila ukoliko im je potreban 

dodatan termin konzultacija ili ukoliko imaju relevantna pitanja u svezi nastave koja žele uputiti nastavnicima. 


VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012. / 2013. 

Datum/tjedan Tema 

Upoznavanje s kolegijem, Uvod u kliničku 

Prethodna priprema studenata Napomena 

06. i 07.03. psihologiju, Uvod u intervju i njegove 

značajke 

13. i 14.03. 

Intervju – strategije, struktura, vrste, 

uvježbavanje na različitim primjerima 

Uvod u procjenu ličnosti, Primjena MMPI-2, 

20. i 21.03. 

Interpretacija skala MMPI upitnika ličnosti, 

Korigiranje i izrada profila, Alternative: 

MMPI- 

201 i PAI 

Pročitati teorije ličnosti 

27. i 28.03. 

MMPI – interpretacija profila pacijenata, 

Mjere za procjenu ličnosti - PIE, Mjere u 

procjeni anksioznosti i depresivnosti s 

prikazima slučajeva 

Analiza 3 znanstvena članka (Tema: 

objektivne i projektivne mjere u 

procjeni ličnosti) 

Zadaću predati na ekolegij 

(koristiti obrazac) 

Rok: 31. ožujka 2013. 

10. i 11.04. 

Projektivne tehnike 

: Nedovršene rečenice, 

Warteg test, Projektivni crteži, Rorschach 

test, TAT i CAT

17. i 18.04. 

24. i 25.04. 

02.05. 

8. i 09.05. 

15. i 16.05. 

22. i 23.05. 

29.05. 

5. i 06.06. 

WB-II skala inteligencije – primjena, 

interpretacija, uvježbavanje na primjerima 

različitih pacijenata 

Mjerenje intelektualnog funkcioniranja, 

Procjena intelektualne efikasnosti (razlika VIQ 

i NVIQ, inter i intrasubtestna analiza, analiza 

verbalizacije, mentalna deterioracija), 

Procjena specifičnih problema kroz primjere 

pacijenata, WISC, Kohsove kocke 

Uvod u neuropsihologijsku procjenu 

(Osnovna obilježja, Intervju osoba s 

moždanim oštećenjem, WB-II u 

neuropsihologijskoj procjeni), 

Integracija WB+MMPI, 

Neuropsihologijska procjena pamćenja: 

Wechslerove skale pamćenja (Wsp) 

Neuropsihologijska procjena pamćenja: 

Benton test vizualne retencije (BTVR), Rey- 

Osterrieth test složenog lika, Test auditivnoverbalnog 

učenja (AVLT) 

Neuropsihologijska procjena verbalnih 

sposobnosti 

Procjena specifičnih sposobnosti (pojmovno 

rezoniranje, vizuo-konstruktivno 

funkcioniranje – LB za odrasle i djecu, 

afektivno funkcioniranje, ličnost), 

Uvježbavanje interpretacije rezultata na LB 

testu – odrasli i djeca, 

Neuropsihologijske baterije 

Neropsihologijska procjena – integracija, 

prikazi, gostovanje stručnjaka iz prakse, 

Procjena opažanjem, 

Funkcionalna analiza ponašanja, 

Tradicionalna i bihevioralna dijagnostika 

Psihologijski nalaz i mišljenje (obilježja i 

uvježbavanje pisanja nalaza) 

Terenska nastava + Integracija rezultata 

prikupljenih u Psihijatrijskoj bolnici Rab 

12. i 13.06. Rezimiranje i završavanje kolegija 

Pročitati iz literature i bilješki o WB 

skali i mjerenju inteligencije – S. 

Galić: “Neuropsihologijska 

procjena” (pogl. Inteligencija) 

Pročitati o specifičnostima 

neuropsihologijske procjene i 

procjeni pamćenja: Galić: 

“Neuropsihologijska procjena” 

Pročitati poglavlje iz obavezne 

literature o procjeni pamćenja i 

verbalnih sposobnosti: Galić: 

“Neuropsihologijska procjena” 

Ponoviti gradivo o intervjuu 

Ponoviti gradivo o procjeni 

inteligencije WB skalom i procjeni 

ličnosti MMPI-2 i/ili MMPI-201 

Pročitati materijale o FAP i 

opažanju 

Pročitati o vrstama nalaza i 

mišljenja 

Ponoviti značajke intervjua, 

pripremiti se na temelju priručnika 

o WB, MMPI, LB, Rey-Ostterieth 

test, AVLT 

Predati snimku Intervjua 

(e-kolegij) 

Rok: 19. travnja 2013. 

Kolokvij!! 

Procjena opažanjem 

Funkcionalna analiza 

ponašanja 

Tradicionalna i 

bihevioralna dijagnostika 

Psihologijski nalaz i 

mišljenje (obilježja i 

uvježbavanje pisanja 

nalaza) 

Predati Psihološki dossier 

– uvjet za pristupanje 

pismenom ispitu 

(e-kolegij) 

Rok: 12. lipnja 2012.



Broj ECTS-a 

Nastavno opterećenje 

Vrijeme i mjesto održavanja 

nastave 

MULTIVARIJATNA STATISTIKA 6 2p+0s+2v Po rasporedu 

Nositelj kolegija Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail 

Doc. dr. sc. Darko 

Lončarić 

Asistent 

četvrtkom od 08:15-10:00 h 382 265 804 darko@ufri.hr 


ponedjeljkom i srijedom: 11:00 – 

Marko Tončić 

mtoncic@ffri.hr 

12:30 h 

369 265 769 



A) Kanonička korelacijska analiza i opći linearni model kao okviri za multivarijatne analize 

B) Analize usmjerene na usporedbe nezavisnih grupa: 

- Faktorska analiza varijance (ponavljanje) i kovarijance s interakcijama. 

- Multipla analiza varijance. 

- Diskriminantna analiza. 

- Klaster analiza i uvod u „data mining“ 

C) Analize usmjerene na kovariranje rezultata: 

- Multipla regresijska analiza (ponavljanje), moderatorska i medijacijska analiza kroz regresijske modele. 

- "Path" analiza. 

- Konfirmatorna faktorska analiza. 

- Uvod u strukturalno modeliranje. 

D) Pregled ostalih MV analiza i različiti pristupi obradi zavisnih (longitudinalnih) podataka (ANOVA s ponovljenim 

mjerenjima (ponavljanje), uvod u hijerarhijsko linearno modeliranje i path modele s ponovljenim mjerenjima) 


Nakon uspješno položenog ispita, studenti će biti u stanju primijeniti i interpretirati osnovne multivarijatne statističke 

metode koje uključuju faktorsku analizu varijance s interakcijama i kovarijatima, multiplu analizu varijance, diskriminantnu 

analizu, multiplu regresijsku analizu s analizom moderatorskih (interakcijskih) i medijacijskih efekata i osnovne elemente 

„path“ analize (bez testiranja modela). Također, moči će interpretirati rezultate „path“ analize uz testiranje modela, 

konfirmatorne faktorske analize, strukturalnog modeliranja, kanoničke korelacijske analize i klaster analize. Ovisno o 

individualnim potrebama moći će procijeniti primjerenost ostalih multivarijatnih analiza za vlastiti istraživački rad. 



x x x 

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo: Vježbe 

x 


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS 

BODOVIMA 


Nastava 1 0 

Aktivno sudjelovanje na "e-learning" modulu 0,5 0 

Opis multivarijatne analize iz odabranog članka 0,5 10 

Samostalni prikazi 1 10 

Kolokviji 2 50 


UKUPNO 6 100



O.1. Grimm, L.G., Yarnold, P.R. (Ur.) (1995). Reading and Understanding Multivariate Statistics. Washington: APA 

O.2. Grimm, L.G., Yarnold, P.R. (Ur.) (2000). Reading and Understanding More Multivariate Statistics. Washington: 

APA 

O.3. Tabachnick, B.G. i Fidell, L.S. (2007). Using Multivariate Statistics. Boston: Allyn & Bacon. 

O.4. Field, A. P. (2009). Discovering statistics using SPSS. London: SAGE. 

O.5. Miles, J. i Shevlin, M. (2006). Applying Regression & Correlation: A Guide for Students and Researchers. London: 

Sage. 


I.1. Howell, D.C. (2001). Statistical Methods for Psychology, Duxbury Press. 

I.2. Everitt, B.S., Dunn, G., Dunn G, (2001). Applied Multivariate Data Analysis, Arnold Publishers. 

I.3. Pedhazur, E.J. (1997). Multiple Regression in Behavioral Research, Harcourt. 

I.4. Loehlin, J.C. (2004). Latent Variable Models: An Introduction to Factor, Path, and Structural Equation Analysis, 

Lawrence Erlbaum Associates. 

I.5. Schumacker, R. E., & Lomax, R. G. (1996). A beginner’s guide to structural equation modeling. Mahwah, NJ: 

Lawrence Erlbaum Associates, Inc. 

I.6. Maruyama, G. (1997). Basics of structural equation modeling. Thousand Oaks, CA: Sage. 

I.7. Kline, R. B. (2005). Principles and practice of structural equation modeling. New York: Guilford. 

Izvori na internetu: 

StatNotes: http://www2.chass.ncsu.edu/garson/pa765/statnote.htm 

StatSoft: http://www.statsoft.com/textbook 

Stockburger, D. W. (1998). Multivariate Statistics: Concepts, Models, And Applications. 

http://www.psychstat.smsu.edu/multibook/mlt00.htm 

http://www.psychstat.missouristate.edu/multibook/mlt02.htm 

Uvodne osnove: 

Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima, Naklada slap. (617-686) 

Mejovšek, M. (2008). Metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima, Naklada Slap. (221- 

342) 



Student može izostati s četiri termina vježbi ili predavanja. Student koji izostane više puta nema pravo na potpis 

(potvrdu o izvršenju obaveza) i mora ponovo upisati kolegij. Studenti ne moraju opravdavati svoje izostanke. 


Studentima koji na vrijeme ne izvrše zadane zadatke bit će uskraćeni postotni bodovi ili potvrda o izvršenim 

obavezama. 


Studenti će neke informacije dobiti samo tijekom nastave. Izvan nastave studenti će o predmetu biti informirani 

prvenstveno preko „e-learning“ modula čije se poruke automatski prosljeđuju na e-mail adrese studenata. Važnije 

informacije studenti će naći i na oglasnoj ploči i web stranicama fakulteta. 


Studenti mogu kontaktirati s nastavnikom osobno tijekom nastave i konzultacija te preko foruma za konzultacije na elearning 

modulu. 


Samostalnost: Od studenta se očekuje samostalnost u radu i samoregulacija učenja potpomognuta modulom za eučenje. 

Tijekom semestra studenti moraju steći naviku redovitog učenja. Studenti će uspješno savladati kolegij 

ukoliko uz nastavnu i izvannastavnu podršku budu samostalno radili na dostupnim izvorima informacija. Predavanja 

nisu jedini izvor informacija. Pripremanje samostalnih zadataka, kolokvija i ispita prema bilješkama sa predavanja i 

vježbi nije dovoljno za prolazan uspjeh na predmetu.

VI. POPIS TEMA, PREDAVANJA, ljetni semestar 2012 / 2013. 

Datum/tjed Tema Prethodna priprema 

an 

studenata 

1. Podsjetnik na analizu varijance, kovarijance i 

regresijsku analizu. 

2. Podsjetnik na analizu varijance, kovarijance i 

regresijsku analizu. 

3. Uvod u multivarijatnu statistiku: kanonička korelacija i 

opći linearni model 

4. Multipla analiza varijance, 

5. Diskriminantna analiza 

6. Klaster analiza 

7. Multipla i hijerarhijska regresijska analiza 

8. Regresijska analiza s nominalnim varijablama 

9. Regresijska analiza i moderatorski efekti 

10. Medijacijska analiza 

11. "Path" analiza 

12. Konfirmatorna faktorska analiza 

13. Uvod u strukturalno modeliranje 

14. Pregled ostalih MV analiza i različiti pristupi obradi 

longitudinalnih podataka 

15. Tjedan za nadoknadu i završne povratne informacije 

Napomena 

VI. POPIS TEMA, VJEŽBE, ljetni semestar 2012 / 2013. 

Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena 

Jednosmjerna ANOVA, 

Faktorska ANOVA s interakcijama 

ANCOVA, multipla regresija 

MANOVA 

MANOVA 

DA (Diskriminantna analiza) 

DA (Diskriminantna analiza) 

Regresijska analiza s nominalnim varijablama 

1. provjera znanja 

Regresijska analiza s nominalnim varijablama 

Hijerarhijska regresijska analiza 

Regresijska analiza i moderatorski efekti 

Hijerarhijska regresijska analiza 

Regresijska analiza i moderatorski efekti 

Medijacijska analiza 

Uvod u „Path“ analizu provedenu pomoću višestrukih 

regresijskih analize 

(rok za prikaz multivarijatne analize iz odabranog rada) 

Uvod u „Path“ analizu provedenu pomoću višestrukih 

regresijskih analize 

2. provjera znanja

Prilog 1 

Način bodovanja aktivnosti koje se ocjenjuju 

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE (max. broj bodova) 

Opis multivarijatne analize iz odabranog znanstvenog rada (10) 

Pronalaženje znanstvenog rada iz studentovog interestnog područja (s datumom objave ne prije 2008. godine 

unutar OVID, EBSCO, Sciencedirect i Scopus baza) u kojem je prikazana multivarijatna analiza i opis prikazane 

analize i rezultata uz vlastiti kritički osvrt (primjerenost odabrane analize, uočeni propusti, prijedlozi drugih 

mogućih analitičkih strategija…). 

Samostalne analize i interpretacije (10) 

Student mora prikazati i prezentirati primjer odabrane analize (jedna analiza iz skupa analiza koje se obrađuju na 

ovom kolegiju). Prezentirani primjer mora imati prikaz načina izračuna i interpretacije dobivenih rezultata. Za 

svaku analizu, student mora producirati 4-5 pitanja vezanih uz temu (iz literature) i dati primjerene odgovore. 

Zadatak studenta je pručiti literaturu, pronaći primjer(e) analize, provesti analizu, prikazati kolegama način analize 

(u statističkom software-u), skrenuti pažnju na ključne probleme te analize, te prikazati primjer(e) interpretacije. 

Za pripremu prikaza student se može savjetovati s nastavnikon/asistentom. Bodovat će se kvaliteta prikaza 

analize, interpretacije te kvaliteta pitanja i odgovora. Poželjno je da student tijekom izrade analize postavi pitanja 

na forumu, a još je poželjnije da odgovori na pitanja drugih studenata čime demonstrira svoje znanje i 

razumijevanje teme i pomaže svojim kolegama u savladavanju gradiva. 

Dvije provjere znanja (50) 

Kontinuirana provjera znanja provodi se kroz provjeru predznanja za koju se ne dobivaju bodovi i 2 provjere znanja 

i vještina provedbe i interpretacije statističkih postupaka na računalu (max. po 25 boda). 

0. Osnove analize varijance i kovarijance, regresijska analiza (na računalima i teorija; NE BODUJE SE). 

1. Multipla analiza varijance i diskriminantna analiza (na računalima i teorija). 

2. Multipla hijerarhijska regresija analiza, nominalni prediktori, moderatori, medijatori (na rač. i teorija). 

ZAVRŠNI ISPIT (30) 

Završni ispit provodi se isključivo završnom pismenom provjerom znanja (teorija; 10 bodova) i vještina (primjena i 

interpretacija statističke analize na računalu; 20 bodova). Da bi položio ispit student mora ostvariti barem 

polovičan uspjeh na teorijskom i na praktičnom dijelu ispita. 

Ispit će obuhvatiti: 

- sve sadržaje sa dvije provjere znanja provedene tijekom nastave i 

- dodatnih tema obrađenih nakon druge provjere znanja. 

Na svakom ispitu neće biti zastupljene sve analize navedene u programu, već odabir analiza. 

Prilog 2 

Prethodni kolegiji na koje se nastavlja Multivarijatna statistika: 

UVOD U PSIHOLOGIJSKU STATISTIKU (Obvezni kolegij – pretpostavljena predznanja) 

Uvod: što je statistika, značenje statistike u psihologiji. Varijable. Skale mjerenja. Statističko zaključivanje. Osnovne vrste 

uzoraka. Klasificiranje i prikazivanje podataka. Srednje vrijednosti. Mjere varijabiliteta. Krivulja normalne raspodjele. 

Položaj pojedinog rezultata u grupi. Mjerenje i interpretacija povezanosti. Različiti koeficijenti korelacije. 

PSIHOLOGIJSKA STATISTIKA (Obvezni kolegij – pretpostavljena predznanja) 

Regresijska analiza. Provjeravanje hipoteza. T-test (zavisni i nezavisni uzorci). Neparametrijski testovi za dvije grupe. 

Neparametrijski testovi za više grupa. Analiza trenda. Analiza varijance. Statistička obrada podataka na računalima 

(program SPSS). 

ODABRANA POGLAVLJA IZ STATISTIKE (Izborni kolegij) 

Analiza varijance s više faktora. Miješani modeli (ponovljena mjerenja na jednom faktoru). Analiza kovarijance. Analiza 

snage.


Broj ECTS-a 



ORGANIZACIJSKA PSIHOLOGIJA 6 3+2+0 

(45 P + 30 S) 


Zoran Sušanj 

Asistent 

Vrijeme I mjesto održavanja 

nastave 

utorkom od 16.15 do 19.00 P, 

prostorija br. 105; četvrtkom od 

18.15 do 20.00 S; prostorija br. 105 


Ponedjeljkom od 12.00 do 13.30 

Utorkom od 14.00 do 15.30 

359 265 751 zsusanj@ffri.hr 


Nina Grabar 



1. Uvod, predmet i definicija. 

2. Povijesni razvoj i povezanost s drugim disciplinama. 

3. Teorije organizacijskog ponašanja. 

4. Percepcija i atribucija u organizaciji. 

5. Učenje u organizaciji. 

6. Individualne razlike: ličnost u organizaciji. 

7. Profesionalni razvoj – karijera. 

8. Motivacija za rad: sadržajni i procesni modeli motivacije. 

9. Motivacijski programi u organizacijama: metode i primjena. 

10. Materijalni i nematerijalni oblici nagrađivanja. 

11. Efikasnost pojedinca u organizaciji: mjerenje radne uspješnosti. 

12. Stavovi prema organizaciji i poslu: zadovoljstvo poslom, organizacijska pripadnost i zaokupljenost poslom. 

13. Modeli stresa u radnoj okolini: strategije suočavanja. 

14. Donošenje odluka u organizaciji. 

15. Prednosti i nedostaci individualnog i grupnog odlučivanja. 

16. Organizacijska komunikacija: barijere u komunikaciji. 

17. Kohezivnost, norme i ciljevi radne grupe. 

18. Timski rad: karakteristike uspješnog tima. 

19. Definicije i teorije rukovođenja. 

20. Primjena teorija rukovođenja u razvoju rukovoditelja. 

21. Organizacijska struktura i dizajn. 

22. Organizacijska promjena i razvoj. 

23. Organizacijski razvoj u praksi: organizacijski konzalting. 

24. Organizacijska klima. 

25. Organizacijska kultura. 

26. Organizacijska efikasnost. 


Očekuje se da će nakon odslušanog kolegija studenti moći primijeniti različita teorijska određenja u opisivanju, razumijevanju, 

objašnjenju i mijenjanju ponašanja u organizaciji, posebice: 

- povezivati individualne značajke članova organizacije sa značajkama organizacijskog okruženja u svrhu prilagodbe i povećanja 

učinka pojedinca; 

- koristiti znanstvene spoznaje o funkcioniranju radnih grupa pri osmišljavanja programa za povećanje efikasnosti timskog rada i 

učinkovitije komunikacije u manjim organizacijskim cjelinama; 

- osmisliti i planirati procese organizacijskih promjena koje predstavljaju podršku poslovnim strategijama poduzeća, a ujedno vode 

većem zadovoljstvu i drugim poželjnim ishodima na razini pojedinca – člana organizacije. 


Pedavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad 

X X X X 


X



BODOVIMA 


Pohađanje nastave 0.5 10 

Aktivnost u nastavi 1 20 

Seminarski rad 3 40 

ZAVRŠNI ISPIT 1.5 30 

UKUPNO 100 



1. Robbins, S.P., Judge, T.A. (2009). Organizacijsko ponašanje, 12. izdanje. Zagreb: MATE. 

2. Jex, S. M. (2002). Organizational Psychology: A Scientist-Practitioner Approach. New York: John Wiley & Sons, Inc. 

3. Neil Anderson, Deniz S. Ones, Handan Kepir Sinangil & Chockalingam Viswesvaran (2001). Handbook of Industrial, Work & 

Organizational Psychology (Volume 2). London: Sage. 

4. Walter C. Borman, Daniel R. Ilgen, and Richard J. Klimoski (2003). Handbook of Psychology, Volume 12: Industrial and 

Organizational Psychology. New York: John Wiley and Sons. 

5. Greenberg, J., Baron, R. A. (1997). Behavior in organizations: understanding and managing the human side of work. New 

Jersey: Prentice Hall. 


Dunnette, M.D., Hough, L.M. (eds.) (1990-1994) Handbook of Industrial and Organizational Psychology, second edition, vol. 

1-4, Palo Alto, Consulting Psychology Press. 






OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2011 / 2012. 


05. 03. 2013. Uvod 

12. 03. 2013. Predmet i definicija. 

Povijesni razvoj i povezanost s drugim 

disciplinama. 

Teorije organizacijskog ponašanja. 

19. 03. 2013. Percepcija i atribucija u organizaciji. 

Učenje u organizaciji. 

Individualne razlike: ličnost u organizaciji. 

26. 03. 2013. Profesionalni razvoj – karijera. 

Motivacija za rad: sadržajni modeli motivacije. 

02. 04. 2013. Motivacija za rad: procesni modeli motivacije. 

09. 04. 2013. Motivacijski programi u organizacijama: 

metode i primjena. 

Materijalni i nematerijalni oblici nagrađivanja. 

16. 04. 2013. Efikasnost pojedinca u organizaciji: mjerenje 

radne uspješnosti. 

Stavovi prema organizaciji i poslu: 

zadovoljstvo poslom, organizacijska 

pripadnost i zaokupljenost poslom. 

23. 04. 2013. Modeli stresa u radnoj okolini: strategije 

suočavanja. 

30. 04. 2013. Donošenje odluka u organizaciji. 

Prednosti i nedostaci individualnog i grupnog 

odlučivanja. 

07. 05. 2013. Organizacijska komunikacija: barijere u 

komunikaciji. 

Kohezivnost, norme i ciljevi radne grupe. 

Timski rad: karakteristike uspješnog tima. 

14. 05. 2013. Definicije i teorije rukovođenja. Primjena 

teorija rukovođenja u razvoju rukovoditelja. 

21. 05. 2013. Organizacijska struktura i dizajn. 

Organizacijska promjena i razvoj. 

28. 05. 2013. Organizacijski razvoj u praksi: organizacijski 

konzalting. 

04. 06. 2013. Organizacijska klima. 

Organizacijska kultura. 

Organizacijska efikasnost.



Broj ECTS-a 

Nastavno opterećenje p+v+s Vrijeme I mjesto održavanja 

nastave 

ODABRANA POGLAVLJA IZ 

2+0+1 Ponedjeljkom, 17,15 – 20,00 

EVOLUCIJSKE PSIHOLOGIJE 3 

Filozofski fakultet 


IGOR KARDUM 

Asistent 

ASMIR GRAČANIN 

Ponedjeljak, 13,00- 364 

14,30 

265 - 755 

kardum@ffri.hr 


Ponedjeljak 11,30 – 13,00 

365 

265 - 768 

asmirg@gmail.com 

Četvrtak 9,00 – 10,30 



Sadržaj ovoga kolegija obuhvaća teme vezane uz evolucijsku psihologiju ličnosti. Teme koje će se obrađivati na ovom 

kolegiju odnose se na evolucijska objašnjenja ličnosti i interindividualnih razlika, temeljne procese u ličnosti te na 

metodologiju koja se koristi u ovom području. 


Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita studenti će biti u stanju objasniti strukturu i procese u ličnosti sa stajališta suvremene 

evolucijske teorije, objasniti i opisati najvažnije evolucijske teorije važne za razumijevanje ličnosti i interindividualnih razlika te 

objasniti, opisati i koristiti metodologiju koja se primjenjuje u ovom području. 



X X X 


X X 



BODOVIMA 


KOLOKVIJ 0.9 30 

AKTIVNOST U NASTAVI 0.3 10 

ANALIZA ČLANKA 0.9 30 


UKUPNO 3 100 




Buss, D. M., (ur). (2005). The handbook of evolutionary psychology. New York: Wiley. 

Buss, D.M., i Hawley, P.H. (2010). The evolution of personality and individual differences. New York: Oxford 

University Press. 


+ dolje navedeni članci 



Studenti su dužni biti prisutni na 70% predavanja i vježbi 


U izvršavanju obaveza vezanih uz kolegij studenti se trebaju pridržavati dogovorenih termina. 


Informiranje studenata vršiti će se usmeno na nastavi, putem oglasne ploče, e-maila, na konzultacijama te na 

mrežnoj adresi www.ffri.hr/~agracanin 

KONTAKTIRAJE S NASTAVNICIMA 

Kontaktiranje s nastavnicima studenti će moći ostvariti u terminima konzultacija, putem e-maila, fiksnog telefona

te u terminima predavanja i seminara. 


VI. POPIS TEMA PREDAVANJA, ljetni semestar 2012 / 2013. 


4.3. Evolucijska objašnjenja interindividualnih 

razlika 


razlika 

18.3. Teorija životnih puteva i njezin značaj za 

psihologiju ličnosti 

25.3. Pregled evolucijskih teorija ličnosti 


15.4. Evolucijska objašnjenja privrženosti 

22.4. Evolucijska objašnjenja samopoimanja 

29.4. Evolucijska objašnjenja crta izvan 

petofaktorskog modela 

6.5. Evolucijska genetika ličnosti 


20.5. Stabilnost i promjena ličnosti u kontekstu 

evolucijske teorije 

27.5. Poremećaji ličnosti u kontekstu evolucijske 

teorije 

3.6. Teorijski i metodološki problemi evolucijskih 

pristupa u psihologiji ličnosti 

VII. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012 / 2013. 


4.3. Dogovor i opći plan, podjela radova za analizu 

11.3. Simulacija strategija iz teorije igara 

18.3. Analiza članka * Čitanje literature prema vlastiom izboru iz 

zadanih referenci i internetskih baza; 

www.ffri.hr/~agracanin 

25.3. Analiza članka - II - 










* Popis znanstvenih radova za analizu nije zaključan jer studenti imaju slobodu odabrati područja užeg 

interesa i izvan popisa. U nastavku se nalazi osnovni popis radova koji će se korisiti u nastavi a koji mogu 

poslužiti i kao primjer za radove koji će studenti sami pronaći u internetskim bazama: 

Bergmüller, R., i Taborsky, M. (2010). Animal personality due to social niche specialization. 

Trends in Ecology & Evolution, 25, 504-511. 

Cheng, J.T., Tracy, J.L.,i Henrich, J. (2010). Pride, personality, and the evolutionary foundations of human social status. 

Evolution and Human Behavior, 31, 334-347. 

Courtiol, A., Raymond, M., i Faurie, C.(2009). Birth order affects behaviour in the investment game: Firstborns are less 

trustful and reciprocate less. Animal Behaviour, 78, 1405-1411.

Del Giudice, M., Angeleri, R., i Manera, V. (2009). The juvenile transition: A developmental switch point in human life 

history. Developmental Review, 29, 1-31. 

Egan, V., i Angus, S. (2004). Is social dominance a sex-specific strategy for infidelity? Personality and Individual 

Differences, 36, 575-586. 

Fetchenhauer, D., i Rohde, P.A. (2002). Evolutionary personality psychology and victimology: Sex differences in risk 

attitudes and short-term orientation and their relation to sex differences in victimizations. Evolution and Human 

Behavior, 23, 233-244. 

Healey, M.D., i Ellis, B.J. (2007). Birth order, conscientiousness, and openness to experience: Tests of the family-niche 

model of personality using a within-family methodology. Evolution and Human Behavior, 28, 55-59. 

Hiraishi, K. Yamagata, S., Shikishima, C., i Ando, J. (2008). Maintenance of genetic variation in personality through 

control of mental mechanisms: A test of trust, extraversion, and agreeableness. Evolution and Human Behavior, 29, 79- 

85. 

Jones, B.C., DeBruine, L.M., Little, A.C., Conway, C.A., Welling, L.M.L. i Smith, F. (2007). Sensation seeking and men's 

face preferences. Evolution and Human Behavior, 28, 439-446. 

Kramer, R.S.S., King, J.E., i Ward, R. (u tisku). Identifying personality from the static, nonexpressive face in humans and 

chimpanzees: Evidence of a shared system for signaling personality. Evolution and Human Behavior. 

Linton, D.K., i Wiener, N.I. (2001). Personality and potential conceptions: mating success in a modern Western male 

sample. Personality and Individual Differences, 31, 675-688. 

Lukaszewski, A.W., i Roney, J.R. (2010). Kind toward whom? Mate preferences for personality traits are target specific. 


Nettle, D. (2005). An evolutionary approach to the extraversion continuum. Evolution and Human Behavior, 26, 363- 

373. 

Penton-voak, I.S., Cahill, S., Pound, N., Kempe, V., Schaeffler, S., i Schaeffler, F. (2007). Male facial attractiveness, 

perceived personality, and child-directed speech. Evolution and Human Behavior, 28, 253-259. 

Rushton, J.P., Bons, T.A., i Hur, Y. (2008). The genetics and evolution of the general factor of personality. Journal of 

Research in Personality, 42, 1173-1185.



Broj ECTS-a 



nastave 

PSIHOLOGIJA UPRAVLJANJA 

LJUDSKIM POTENCIJALIMA 

3 30+15+0 Ponedjeljak u 11.15; Uč. 405 


NADA KRAPIĆ 

Utorak 11.30 – 13.00 

Četvrtak 11.30 – 13.00 

363 265-763 nkrapic@ffri.hr 




1. Uvod u upravljanje ljudskim potencijalima 

2. Upravljanje ljudskim potencijalim kroz pribavljanje i odabir zaposlenika 

3. Upravljanje radnom uspješnošću 

4. Osposobljavanje, razvoj i upravljanje karijerom 

5. Ostale teme iz područja upravljanja ljudskim potencijalima 

6. Evaluacija upravljanja ljudskim potencijalima 

7. Pravni, profesionalni i etički problemi vezani uz upravljanje ljudskim potencijalima 


Osnovni cilj je upoznati studente s teorijskim znanjima i vještinama koje nalaze primjenu u praktičnom radu psihologa u odjelima za 

upravljanje ljudskim potencijalima. U okviru toga studenti će se upoznati s različitim aspektima upravljanja resursima djelatnika od 

njihova privlačenja i odabira, preko upravljanja radnom uspješnošću i karijerom, do različitih specifičnih područja upravljanja. 

Očekuje se da će nakon odslušanog kolegija studenti moći: 

1. opisati i objasniti osnovna područja upravljanja ljudskim potencijalima, 

2. izraditi strategiju i plan rada Odjela za upravljanje ljudskim potencijalima, 

3. provesti postupak analize posla, kao i postupak odabira kandidata, 

4. definirati kriterije radne uspješnosti za pojedina radna mjesta, kao i konstruirati instrumente za njihovo mjerenje, te 

radnu uspješnost dovesti u vezu sa sustavom nagrađivanja, 

5. planirati obrazovanje djelatnika i razvoj njihove karijere 

6. evaluirati rad Odjela za upravljanje ljudskim potencijalima te 

7. opisati pravne, profesionalne i etičke probleme vezane uz upravljanje kadrovima. 


Predavanja X 

Seminari X 

Konzultacije X 

Samostalni rad X 

Terenska nastava 

Laboratorijski rad 

Mentorski rad 

Ostalo 


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE 

UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA; MAX BROJ BODOVA 

POHAĐANJE NASTAVE, SEMINARA 

0.3 ECTS boda; max. broj ocjenskih bodova = 10

SUDJELOVANJE KROZ SAMOSTALAN RAD 

0.6 ECTS bodova; max. broj ocjenskih bodova = 20 

KONTINUIRANA PROVJERA ZNANJA KROZ 2 KOLOKVIJA 

1.2 ECTS boda; max. broj ocjenskih bodova = 40; bodovi na međuispitu pretvaraju se u ocjenske bodove 

ZAVRŠNI ISPIT 


UKUPNO 

3 ECTS boda; max. broj ocjenskih bodova = 100 



Bahtijarević-Šiber, F. (1999). Management ljudskih potencijala. Zagreb: Golden marketing. 

Raymond J. Stone (2002). Human Resource Management. Wiley. 


Dessler, G. (2004). Human Resource Management. NY: Prentice Hall. 

• Aguinis, H. (2008). Performance Management. NY: Prentice Hall. 

Ployhart. R.E., Schneider, B. I Schmitt, N. (2005). Staffing Organizations: Contemporary Practice and Theory. Lawrence Erlbaum 

Associates. 



Studenti su dužni biti prisutni na 70% predavanja i seminara što im donosi 0.3 ECTS boda. 




Informiranje studenata vršit će se usmeno, putem oglasne ploče i putem e-maila. 


Kontaktiranje s nastavnikom studenti će moći ostvariti u terminima konzultacija te putem e-maila. 


"Svako neovlašteno preuzimanje tuđeg teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je 

sankcijama predviđenim važećim aktima" 

VI. POPIS TEMA PREDAVANJA, zimski semestar 2012 / 2013. 


4.03. UVOD U UPRAVLJANJE LJUDSKIM 

POTENCIJALIMA Strategija, Planiranje, HRM 

informacijski sustav 

11.03. nastavak teme 

18.03. UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA 

KROZ PRIBAVLJANJE I ODABIR KADROVA 

Analiza posla, Strategije pribavljanja, 

Selekcijska procedura, (Re)dizajniranje posla 


8.04. UPRAVLJANJE RADNOM USPJEŠNOŠĆU

Definiranje kriterija radne uspješnosti, 

Mjerenje i prikupljanje podataka, Povezivanje 

sa sustavom nagrađivanja 


22.04. OSPOSOBLJAVANJE, RAZVOJ I UPRAVLJANJE 

KARIJEROM Osposobljavanje djelatnika, 

Individualni razvoj u radnoj okolini, 

obrazovanja djelatnika, Razvoj i upravljanje 

karijerom 


6.05. OSTALE TEME IZ PODRUČJA UPRAVLJANJA 

LJUDSKIM POTENCIJALIMA Upravljanje u 

promjenjenim okolnostima, Aspekti 

upravljanja koji se odnose na zdravlje i 

sigurnost zaposlenika, Upravljanje iz 

multinacionalne perspektive 



27.05. EVALUACIJA UPRAVLJANJA LJUDSKIM 

POTENCIJALIMA Razvoj mjera za procjenu 

efikasnosti sustava upravljanja ljudskim 

potencijalom 

3.06. PRAVNI, PROFESIONALNI I ETIČKI PROBLEMI 

VEZANI UZ UPRAVLJANJE LJUDSKIM 

POTENCIJALIMA 

10.06. Integracija prezentiranog gradiva


Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme i mjesto održavanja 

nastave 

PSIHOLOGIJA 

RODITELJSTVA 

3 30+15+0 

Predavanja: 

Ponedjeljak 14,15-16,00 

Seminar: 


učionica 106 


dr.sc. Sanja Smojver-Ažić 


Utorak 10,00-11,30 

Četvrtak 11,00-12,30 

F367 265 764 smojver@ffri.hr 

CILJ I SADRŽAJ KOLEGIJA 

Cilj kolegija: Cilj je ovoga kolegija upoznati studente s psihološkim aspektima roditeljstva, s ulogom roditelja u razvoju 

djece kroz različite domene razvoja, raznolikostima roditeljskih situacija, kao i spoznajama o transakcijskoj prirodi 

razvoja te specifičnostima funkcioniranja odraslih osoba kroz njihovu roditeljsku ulogu. 

Sadržaj: Uvod u psihologiju roditeljstva; Povijesna i kulturalna raznolikost roditeljstva; Roditeljstvo u različitim razvojnim 

razdobljima; Roditeljstvo kao rizičan i zaštititni čimbenik razvoja djece; Roditeljstvo i razvoj u odrasloj dobi; Uloga majke 

i uloga oca; Roditeljstvo djece s posebnim potrebama; Raznolikost roditeljskih situacija (samohrani roditelji); Roditeljski 

stres; Roditeljstvo i brak roditelja; Edukacija roditelja; Suradnja institucija i roditelja; Roditeljstvo kroz različite medije; 

Metodologija istraživanja u psihologiji roditeljstva. 


Očekuje se da će nakon položenog ispita iz kolegija studenti moći: 

1. Opisati zahtjeve roditeljske uloge s obzirom na dob i specifična obilježja djece i obiteljskih okolnosti 

2. Objasniti determinante roditeljstva i važnost roditelja za djetetov razvoj 

3. Objasniti povezanost između roditeljskih očekivanja i vjerovanja i ponašanja prema djeci te važnost 

usklađenosti roditeljskih očekivanja i mogućnosti djece različitog uzrasta 

4. Prepoznati izazove roditeljstva s ciljem planiranja preventivnih programa u radu s roditeljima 

5. Analizirati čimbenike uspješnog roditeljstva kao preduvjeta prilagodbe djeteta i roditelja 


Predavanja Vježbe Konzultacije Samostalni rad 

X 


X X X 

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA 

Pohađanje nastave 0,8 - 

Aktivnost u nastavi 0,4 - 

Seminar 0,5 20 

Projekt 0,5 20 

ISPIT 0,8 60 

UKUPNO 3 100 


Studenti moraju zadovoljiti minimalne kriterije na svim predviđenim aktivnostima i dobiti minimalni broj ocjenski 

bodova ovisno o aktivnosti. Konačna ocjena se formira na temelju ocjena iz aktivnosti tijekom nastave kroz koje 

studenti mogu skupiti ukupno 100 ocjenskih bodova. Za prolaznu ocjenu potrebno je sakupiti minimalno 50 ocjenskih 

bodova. Studenti koji skupe 40-49,9 ocjenskih bodova svrstani su u ocjensku kategoriju FX. Studenti koji sakupe manje 

od 40 bodova svrstani su u kategoriju F i moraju ponovno upisati predmet. 

1. Seminar+ projekt 

Zadatak je studenata napisati seminar koji obuhvaća teorijski pregled teme, prikupljanje podataka i prikaz rezultata i 

izradu ppt-prezentacije. Maksimalni broj ocjenskih bodova za pismeni i projektni dio rada je 20 bodova. Minimalni broj 

bodova za svaku aktivnost je 8. 

Praktični rad ili projekt može se realizirati na dva načina:

1. Pilot istraživanje: prikupljanje podataka, primjena i analiza podataka na prigodnom uzorku. 

2. Razrada radionice za roditelje. 

4. ISPIT 

Ispit je pismeni, sastoji se od 6 zadataka esejskog tipa. Ukupan broj ocjenskih bodova na pismenom ispitu je 60. Ispitni 

prag na pismenom ispitu je 30 bodova. 

KONAČNA OCJENA 

Ocjenjivanje studenata se vrši na temelju sljedećeg kriterija: 

izvrstan (5) – A = 90 do 100 bodova; vrlo dobar (4) - B = 80 do 89,9 bodova; dobar (3) - C =70 do 79,9 bodova 

dovoljan (2) - D = 60 do 69,9 bodova; dovoljan (2) - E = 50 do 59,9 bodova 



• Čudina-Obradović, M. i Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden marketing. (poglavlje o 

roditeljstvu: 199-388; 575-594) 

• Čudina-Obradović, M.,Obradović, J. (2003). Potpora roditeljstvu: izazovi i mogućnosti Revija za socijalnu politiku, 

god. 10, br. 1, str. 45-68. 

• Pećnik, N. (2008). Suvremeni pogledi na dijete, roditeljstvo i socijalizaciju, Dijete i društvo, 10, 99-118. 


• Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap 

• Buljan-Flander, G., Kocijan-Hercigonja, D. (2003). Zlostavljanje i zanemarivanje djece, Zagreb: Marko.M. 

• Buljan Flander, G., Karlović, A. (2004). Odgajam li dobro svoje dijete. Zagreb: Marko M. 

• Delač-Hrupelj, Miljković, D, Lugomer-Armano, G. (2000). Lijepo je biti roditelj, Zagreb: Creativa 

• Glascoe, F.P. (2002). Suradnja s roditeljima. Jastrebarsko: Naklada Slap. 

• Golombok, S. (2000). Parenting: What really counts? Philadelphia, PA: Routledge. 

• Gordon, T. (1996). Škola roditeljske djelotvornosti. Zagreb: Poduzetništvo Jakić 

• Juul, J. (2002). Razgovori s obiteljima: perspektive i procesi. Zagreb: Alinea 

• Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu. Jastrebarsko: Slap 

• Ljubetić, M. (2007). Biti kompetentan roditelj. Zagreb: Mali profesor. 

• Miljković, D., Rijavec, M. (2002). Bolje biti vjetar nego list. Zagreb: IEP 

• Montgomery, M. J. (1999). Building bridges with parents. Corwin Press. 

• McEvan, E. K. (1998). How to deal with parents who are angry, troubled, afraid or just plain crazy. Corwin Press. 

• Schaie, K. W. & Willis, S. L. (2001). Psihologija odrasle dobi i starenja. Jastrebarsko: Naklada Slap (2 poglavlja) 

• Pećnik, N., Tokić, A. (2011). Roditelji i djeca na pragu adolescencije:pogled iz tri kuta, izazovi i podrška. Zagreb: 

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti 

• http://hrcak.srce.hr/index.php 

• mrežne stranice i radovi iz časopisa po preporuci uz određenu temu 



Očekuje se redovito prisustvovanje u skladu s Pravilnikom o studiju i aktivno sudjelovanje u nastavi te izvršavanje 

izvannastavnih obaveza. Osim pohađanja nastave na fakultetu, studenti će posjetiti neku od institucija koja se bavi 

problematikom roditeljstva te . Obaveza studenata je i provesti intervju s roditeljima. Upute o ovom zadatku bit će 

dostupne na sustavu MUDRI. 


Obaveza studenata je predati seminar u predviđenom roku. U slučaju nepridrzavanje rokova oduzima se 5 ocjenskih 

bodova. Studenti su obavezni pristupiti ispitu u dogovoreno vrijeme. Studenti koji tijekom nastave ne dobiju 

minimalni broj ocjenskih bodova izlaze na ispit u redovnim ispitnim rokovima . 


Putem zajedničke e-mail adrese; sustav MUDRI; individualne konzultacije. 




Studenti će putem sustav MUDRI dobiti razrađene upute o seminarskom radu i projektnom zadatku.

Popis tema predavanja i vježbi: 

Datum Predavanja: tema Priprema studenata 

1. 11.3. Uvod u psihologiju roditeljstva 

2. 18.3. Odrednice roditeljstva 

3. 25.3. Roditeljstvo u različitim razvojnim razdobljima 

4. 1.4. PRAZNIK 

5. 8.4. Uloga majke i uloga oca 

6. 15.4. Roditeljstvo i razvoj u odrasloj dobi: odnosi roditeljske i 

ostalih uloga 

Intervju s roditeljima 

7. 22.4. Roditeljstvo kao rizičan i zaštitni čimbenik razvoja djece 

8. 29.4. Roditeljski stres 

9. 6.5. Edukacija roditelja 

10. 13.5. Suradnja institucija i roditelja 

11. 20.5. Pozitivno roditeljstvo ROK ZA PREDAJU 

SEMINARSKOG RADA 

12. 27.5. Raznolikost roditeljskih situacija (samohrani roditelji; 

maloljetni roditelji, nebiološki roditelji) 

13. 3.6. Seminarski radovi studenata 

14. 10.6. ISPIT Sadržaj predavanja i 

obavezna literatura 

Moguća su manja odstupanja u temama predavanja i vježbi.


Broj ECTS-a 



Vrijeme i mjesto održavanja nastave 

GRUPE I SOCIJALNI UTJECAJ 

Predavanja: 

4 

30+15+15 Ponedjeljak od 9, 15 do 11 (UČ. 405) 

Vježbe i seminari: 

Utorak od 8,15 do 10 (Uč. 405) – 2. god. DS 

Utorak 10,15 do 12 (Uč. 405) – 1. god. DS 


dr. sc. Barbara Kalebić Ponedjeljak od 11-12,30 357 265772 bkalebic@ffri.hr 

Maglica 

Srijeda od 12-13,30 




Kolegij obuhvaća sadržaje vezane uz definiciju predrasuda, teorije nastanka predrasuda te smanjivanje predrasuda; Grupe i vrste 

grupa; Socijalni utjecaj (konformizam i utjecaj manjine); Grupnu produktivnost (socijalna facilitacija i inhibicija; socijalno 

besposličarenje); Odluke u grupi: grupna polarizacija i grupno mišljenje; Izvedbu u grupi: Steinerovu klasifikaciju zadataka; Strukturu 

grupe, razvoj, status i komunikacijske mreže; Vodstvo i teorije vođenja; Prediciranje grupne produktivnosti, kooperacija, kompeticija, 

miješani motivi 


Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita studenti će moći: 

14. Definirati međugrupne sukobe i predrasude 

15. Opisati i objasniti teorije predrasuda 

16. Opisati objasniti i analizirati različite modele smanjenja predrasuda 

17. Definirati grupe, navesti vrste grupa i proces razvoja grupe 

18. Navesti i objasniti faktore koji djeluju na grupni učinak 

19. Opisati fenomen socijalne facilitacije i inhibicije i objasniti teorije SIF 

20. Opisati i objasniti prijetnje učinkovitosti grupe: grupno mišljenje, socijalno besposličarenje, deindividualizacija i grupna polarizacija 

načinje njihova izbjegavanja (smanjivanja) 

21. Opisati i usporediti individualno donošenje odluka i donošenje odluka u grupi. 

22. Navesti i opisati Steinerovu klasifikaciju zadataka prediktivnu vrijednost pojedinih zadataka za grupni uradak 

23. Opisati i objasniti ulogu suradnje natjecanja i zadataka mješanih motiva na grupni uradak 

24. Objasniti konformiranje i utjecaj manjine na većinu 

25. Navesti opisati i razlikovati teorije vodstva 

26. Definirati, prepoznati i objasniti unutargrupne i međugrupne konflikte, njihove posljedice, procese koji ih mogu podržati i načine njihova 

riješavanja 



X X X X 

Terenska nastava Laboratorijskirad Mentorski rad Ostalo 

Vježbe 

X 


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNSTI ECTS 

BODOVIMA 


Pohađanje nastave 1 - 

Aktivnost u nastavi 0.5 - 

Samostalni zadatak – primjer predrasuda u 

svakodnevnom životu 

0.1 4 

Samostalni zadatak – primjer različitih 


0.1 6

Samostalni zadatak - vodstvo 0.1 3 

Samostalni zadatak – nacrt istraživanja iz 

područja grupa 

0.2 7 




UKUPNO 4 100 



1. Samostalni zadatak- Primjer predrasuda u svakodnevnom životu 

Zadatak studenata je da se dosjete nekog događaja ili situacije u kojima su bili žrtve predrasuda ili svejdoci predrasuda 

te da opišu na koji su način predrasude bile iskazane (npr. vrijeđanje, fizički napad), kako su one utjecale na njih osobno 

(na njihove emocije i ponašanja), ali i na druge osobe koje su bile prisutne. Potrebno se osvrnuti i na posljedice 

iskazivanja predrasuda te na to što su studenti iz te situacije naučili. Studenti se moraju osvrnuti i na teorijsku podlogu 

koja će najbolje opisati navedenu situaciju, reakcije i posljedice. Za ukupni uradak student može dobiti 4 ocjenska boda. 

U zadatku se može maksimalno dobiti 6 bodova koji se u ocjenske bodove pretvaraju na sljedeći način: 


Zadatak je studenta samostalno ili u paru izraditi i prezentirati nacrt istraživanja iz područja grupa. Nacrt istraživanja se 

sastoji od kratkog uvoda u kojem će se obrazložiti problem rada, relevantna istraživanja i hipoteze te metoda (tko su 

ispitanici, kakav je postupak i što bi se od instrumentarija koristilo). Potrebno je također navesti očekivane rezultate i 

njihovu implikaciju. 

Maksimalni broj ocjenskih bodova je 7. Za ukupni uradak studenti mogu ostvariti 15 bodova. 

Bodovi se pretvaraju u ocjenske bodove na sljedeći način: 



18 18 

19 19 

20 20 


• Aronson, E., Wilson, T.D. i Akert, R.M. (1994). Socijalna psihologija. Zagreb: Mate. 

• Hewstone, M. i Stroebe, W. (Ur.) (2003). Socijalna psihologija: Europske perspektive. Jastrebrsko: Naklada Slap. 


• Brown, R. (1995). Prejudice: Its social psychology. Oxford: Blackwell Publisher Ltd. 

• Brown, R. (2002). Grupni procesi: Dinamika unutar i između grupa. Jastrebrsko: Naklada Slap. 

• Forsyth, D. R. (1999). Group dynamics. Belmont, Ca: Wadsworth. 

• Jones, M. (2002). Social psychology of prejudice. New Jersey: Prentice Hall. 

• Levy, S.R. i Killen, M. (2008). Intergroup attitudes and relations in childhood through adulthood. Oxford: University Press. 

• Nelson, T.D. (2009). Handbook of prejudice, stereotyping and discrimination. New York: Psychology Press. 

• Nijstad, B.A. (2009). Group performance. New York: Psychology Press. 

• Schneider, D.J. (2005). The psychology of stereotyping. New York: The Guilford Press. 

• Tesser, A. (1995). Advanced social psychology. New York: McGraw-Hill. 



Očekuje se redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. 


Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih zadatka. U slučaju da student ne preda 

samostalni zadatak u dogovorenom roku, ali zadatak preda do kraja semestra, oduzima mu se određeni broj bodova. 

Studenti su dužni pristupiti kolokvijima u dogovoreno vrijeme. Ukoliko student ne pristupi jednom kolokviju ili na 

njemu ne ostvari ocjenske bodove ima priliku za popravni ispit u terminu završnog ispita. 


Usmeno, e-mailom i putem konzultacija 



OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

VI. POPIS TEMA- predavanja, vježbe i seminari; ljetni semestar 2012 / 2013. 

Datum/tjedan Tema predavanja Datum/tjedan Vježbe i seminari Prethodna priprema 

4.03. Uvodno predavanjepregled 

sadržaja i 

načina rada na 

kolegiju; Definicija 

predrasuda 

11.03. Kognitivna 

komponenta 

predrasuda: 

Stereotipi, mjerenje 

stereotipa 

18.03. Teorije i uzroci 

predrasuda 

25.03. Smanjenje 

predrasuda 

5.03. Podjela seminarskih 

radova, dogovor vezan uz 

samostalne zadatke; 

Demonstracija 

samoispunjavajućeg 

proročanstva i iluzorne 

korelacije. 

12.03. Gostovanje LORI 

19.03. Gledanje filma vezanog uz 

smanjenje predrasuda. 

Diskusija. 


vezano uz primjere 


8.04. Definicija grupa 9.04. Kolokvij 

15.04. Utjecaj većine 

(konformizam) i 

utjecaj manjine 

22.04. Donošenje odluka u 

grupama (grupna 

polarizacija, grupna 

zaslijepljenost, 

socijalni utjecaj 

autoriteta) 

29.04. Grupni učinak - 

izvođenje zadataka u 

prisutstvu drugih 

(Socijalna facilitacija i 

inhibicija) 

6.05. Izvođenje zadataka u 

prisutstvu drugih – 

socijalno zabušavanje 

i deindividualizacija 

13.05. Učinak u 

interakcijskim 

grupama (Steinerova 

klasifikacija zadataka) 

20.05. Struktura grupe 

(uloge, status, 

vodstvo, norme, 

komunikacijske 

mreže) 

27.05. Socijalna interakcija 

(kooperacija, 

kompeticija i miješani 

motivi) 

16.04. Gledanje filma koji 

demonstrira utjecaj 

manjine na većinu. 

Diskusija. 

23.04. Demonstracija grupne 

polarizacije 

30.04. Demonstracija socijalne 

facilitacije i inhibicije 

7.05. Zimbardovo predavanje 

vezano uz 

deindividualizaciju 

studenata 

Priprema za izlaganje 

2. samostalnog 

zadatak 

Priprema za kolokvij 

Predaja 1. 

samostalnog zadatka 

Priprema za kolokvij. 

14.05. Kolokvij Donijeti materijal za 

vježbu. 

21.05. Teorije vodstva u primjeni Predaja 3. 

samostalnog zadatka. 

Priprema za izlaganje. 


3.06. Konflikt i moć 4.06. Izlaganje studenata 

10.06. Evaluacija rada na 

predavanjima. 

11.06. Izlaganje studenata. 

Evaluacija rada na 

vježbama i seminarima. 

Predaja 4. 

samostalnog zadatka. 

Napomena



Broj ECTS-a 

Nastavno opterećenje p+v+s Vrijeme I mjesto održavanja 

nastave 

ODABRANA POGLAVLJA IZ 

2+0+1 Ponedjeljkom, 17,15 – 20,00 

EVOLUCIJSKE PSIHOLOGIJE 3 

Filozofski fakultet 


IGOR KARDUM 

Asistent 

ASMIR GRAČANIN 

Ponedjeljak, 13,00- 364 

14,30 

265 - 755 

kardum@ffri.hr 


Ponedjeljak 11,30 – 13,00 

365 

265 - 768 

asmirg@gmail.com 

Četvrtak 9,00 – 10,30 



Sadržaj ovoga kolegija obuhvaća teme vezane uz evolucijsku psihologiju ličnosti. Teme koje će se obrađivati na ovom 

kolegiju odnose se na evolucijska objašnjenja ličnosti i interindividualnih razlika, temeljne procese u ličnosti te na 

metodologiju koja se koristi u ovom području. 


Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita studenti će biti u stanju objasniti strukturu i procese u ličnosti sa stajališta suvremene 

evolucijske teorije, objasniti i opisati najvažnije evolucijske teorije važne za razumijevanje ličnosti i interindividualnih razlika te 

objasniti, opisati i koristiti metodologiju koja se primjenjuje u ovom području. 



X X X 


X X 



BODOVIMA 


KOLOKVIJ 0.9 30 

AKTIVNOST U NASTAVI 0.3 10 

ANALIZA ČLANKA 0.9 30 


UKUPNO 3 100 




Buss, D. M., (ur). (2005). The handbook of evolutionary psychology. New York: Wiley. 

Buss, D.M., i Hawley, P.H. (2010). The evolution of personality and individual differences. New York: Oxford 

University Press. 


+ dolje navedeni članci 



Studenti su dužni biti prisutni na 70% predavanja i vježbi 




Informiranje studenata vršiti će se usmeno na nastavi, putem oglasne ploče, e-maila, na konzultacijama te na 

mrežnoj adresi www.ffri.hr/~agracanin 

KONTAKTIRAJE S NASTAVNICIMA 

Kontaktiranje s nastavnicima studenti će moći ostvariti u terminima konzultacija, putem e-maila, fiksnog telefona te 

u terminima predavanja i seminara.


VI. POPIS TEMA PREDAVANJA, ljetni semestar 2012 / 2013. 



razlika 


razlika 

18.3. Teorija životnih puteva i njezin značaj za 

psihologiju ličnosti 



15.4. Evolucijska objašnjenja privrženosti 

22.4. Evolucijska objašnjenja samopoimanja 

29.4. Evolucijska objašnjenja crta izvan 

petofaktorskog modela 



20.5. Stabilnost i promjena ličnosti u kontekstu 

evolucijske teorije 

27.5. Poremećaji ličnosti u kontekstu evolucijske 

teorije 

3.6. Teorijski i metodološki problemi evolucijskih 

pristupa u psihologiji ličnosti 

VII. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012 / 2013. 


4.3. Dogovor i opći plan, podjela radova za analizu 

11.3. Simulacija strategija iz teorije igara 

18.3. Analiza članka * Čitanje literature prema vlastiom izboru iz 

zadanih referenci i internetskih baza; 

www.ffri.hr/~agracanin 











* Popis znanstvenih radova za analizu nije zaključan jer studenti imaju slobodu odabrati područja užeg 

interesa i izvan popisa. U nastavku se nalazi osnovni popis radova koji će se korisiti u nastavi a koji mogu 

poslužiti i kao primjer za radove koji će studenti sami pronaći u internetskim bazama: 

Bergmüller, R., i Taborsky, M. (2010). Animal personality due to social niche specialization. 

Trends in Ecology & Evolution, 25, 504-511. 

Cheng, J.T., Tracy, J.L.,i Henrich, J. (2010). Pride, personality, and the evolutionary foundations of human social status. 


Courtiol, A., Raymond, M., i Faurie, C.(2009). Birth order affects behaviour in the investment game: Firstborns are less 

trustful and reciprocate less. Animal Behaviour, 78, 1405-1411.

Del Giudice, M., Angeleri, R., i Manera, V. (2009). The juvenile transition: A developmental switch point in human life 

history. Developmental Review, 29, 1-31. 

Egan, V., i Angus, S. (2004). Is social dominance a sex-specific strategy for infidelity? Personality and Individual 

Differences, 36, 575-586. 

Fetchenhauer, D., i Rohde, P.A. (2002). Evolutionary personality psychology and victimology: Sex differences in risk 

attitudes and short-term orientation and their relation to sex differences in victimizations. Evolution and Human 

Behavior, 23, 233-244. 

Healey, M.D., i Ellis, B.J. (2007). Birth order, conscientiousness, and openness to experience: Tests of the family-niche 

model of personality using a within-family methodology. Evolution and Human Behavior, 28, 55-59. 

Hiraishi, K. Yamagata, S., Shikishima, C., i Ando, J. (2008). Maintenance of genetic variation in personality through 

control of mental mechanisms: A test of trust, extraversion, and agreeableness. Evolution and Human Behavior, 29, 79- 

85. 

Jones, B.C., DeBruine, L.M., Little, A.C., Conway, C.A., Welling, L.M.L. i Smith, F. (2007). Sensation seeking and men's 

face preferences. Evolution and Human Behavior, 28, 439-446. 

Kramer, R.S.S., King, J.E., i Ward, R. (u tisku). Identifying personality from the static, nonexpressive face in humans and 

chimpanzees: Evidence of a shared system for signaling personality. Evolution and Human Behavior. 

Linton, D.K., i Wiener, N.I. (2001). Personality and potential conceptions: mating success in a modern Western male 

sample. Personality and Individual Differences, 31, 675-688. 

Lukaszewski, A.W., i Roney, J.R. (2010). Kind toward whom? Mate preferences for personality traits are target specific. 


Nettle, D. (2005). An evolutionary approach to the extraversion continuum. Evolution and Human Behavior, 26, 363- 

373. 

Penton-voak, I.S., Cahill, S., Pound, N., Kempe, V., Schaeffler, S., i Schaeffler, F. (2007). Male facial attractiveness, 

perceived personality, and child-directed speech. Evolution and Human Behavior, 28, 253-259. 

Rushton, J.P., Bons, T.A., i Hur, Y. (2008). The genetics and evolution of the general factor of personality. Journal of 

Research in Personality, 42, 1173-1185.


Broj ECTS-a 




nastave 

PSIHOLOGIJA UPRAVLJANJA 

LJUDSKIM POTENCIJALIMA 

3 30+15+0 Ponedjeljak u 11.15; Uč. 405 


NADA KRAPIĆ 

Asistent 



Utorak 11.30 – 13.00 

Četvrtak 11.30 – 13.00 

363 265-763 nkrapic@ffri.hr 


1. Uvod u upravljanje ljudskim potencijalima 

2. Upravljanje ljudskim potencijalim kroz pribavljanje i odabir zaposlenika 

3. Upravljanje radnom uspješnošću 

4. Osposobljavanje, razvoj i upravljanje karijerom 

5. Ostale teme iz područja upravljanja ljudskim potencijalima 

6. Evaluacija upravljanja ljudskim potencijalima 

7. Pravni, profesionalni i etički problemi vezani uz upravljanje ljudskim potencijalima 


Osnovni cilj je upoznati studente s teorijskim znanjima i vještinama koje nalaze primjenu u praktičnom radu psihologa u odjelima za 

upravljanje ljudskim potencijalima. U okviru toga studenti će se upoznati s različitim aspektima upravljanja resursima djelatnika od 

njihova privlačenja i odabira, preko upravljanja radnom uspješnošću i karijerom, do različitih specifičnih područja upravljanja. 

Očekuje se da će nakon odslušanog kolegija studenti moći: 

1. opisati i objasniti osnovna područja upravljanja ljudskim potencijalima, 

2. izraditi strategiju i plan rada Odjela za upravljanje ljudskim potencijalima, 

3. provesti postupak analize posla, kao i postupak odabira kandidata, 

4. definirati kriterije radne uspješnosti za pojedina radna mjesta, kao i konstruirati instrumente za njihovo mjerenje, te 

radnu uspješnost dovesti u vezu sa sustavom nagrađivanja, 

5. planirati obrazovanje djelatnika i razvoj njihove karijere 

6. evaluirati rad Odjela za upravljanje ljudskim potencijalima te 

7. opisati pravne, profesionalne i etičke probleme vezane uz upravljanje kadrovima. 


Predavanja X 

Seminari X 

Konzultacije X 

Samostalni rad X 

Terenska nastava 

Laboratorijski rad 

Mentorski rad 

Ostalo 


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE 

UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA; MAX BROJ BODOVA

POHAĐANJE NASTAVE, SEMINARA 

0.3 ECTS boda; max. broj ocjenskih bodova = 10 

SUDJELOVANJE KROZ SAMOSTALAN RAD 


KONTINUIRANA PROVJERA ZNANJA KROZ 2 KOLOKVIJA 

1.2 ECTS boda; max. broj ocjenskih bodova = 40; bodovi na međuispitu pretvaraju se u ocjenske bodove 

ZAVRŠNI ISPIT 


UKUPNO 

3 ECTS boda; max. broj ocjenskih bodova = 100 



Bahtijarević-Šiber, F. (1999). Management ljudskih potencijala. Zagreb: Golden marketing. 

Raymond J. Stone (2002). Human Resource Management. Wiley. 


Dessler, G. (2004). Human Resource Management. NY: Prentice Hall. 

• Aguinis, H. (2008). Performance Management. NY: Prentice Hall. 

Ployhart. R.E., Schneider, B. I Schmitt, N. (2005). Staffing Organizations: Contemporary Practice and Theory. Lawrence Erlbaum 

Associates. 



Studenti su dužni biti prisutni na 70% predavanja i seminara što im donosi 0.3 ECTS boda. 




Informiranje studenata vršit će se usmeno, putem oglasne ploče i putem e-maila. 


Kontaktiranje s nastavnikom studenti će moći ostvariti u terminima konzultacija te putem e-maila. 


"Svako neovlašteno preuzimanje tuđeg teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je 

sankcijama predviđenim važećim aktima"

VI. POPIS TEMA PREDAVANJA, zimski semestar 2012 / 2013. 


4.03. UVOD U UPRAVLJANJE LJUDSKIM 

POTENCIJALIMA Strategija, Planiranje, HRM 

informacijski sustav 


18.03. UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA 

KROZ PRIBAVLJANJE I ODABIR KADROVA 

Analiza posla, Strategije pribavljanja, 

Selekcijska procedura, (Re)dizajniranje posla 


8.04. UPRAVLJANJE RADNOM USPJEŠNOŠĆU 

Definiranje kriterija radne uspješnosti, 

Mjerenje i prikupljanje podataka, Povezivanje 

sa sustavom nagrađivanja 


22.04. OSPOSOBLJAVANJE, RAZVOJ I UPRAVLJANJE 

KARIJEROM Osposobljavanje djelatnika, 

Individualni razvoj u radnoj okolini, 

obrazovanja djelatnika, Razvoj i upravljanje 

karijerom 


6.05. OSTALE TEME IZ PODRUČJA UPRAVLJANJA 

LJUDSKIM POTENCIJALIMA Upravljanje u 

promjenjenim okolnostima, Aspekti 

upravljanja koji se odnose na zdravlje i 

sigurnost zaposlenika, Upravljanje iz 

multinacionalne perspektive 



27.05. EVALUACIJA UPRAVLJANJA LJUDSKIM 

POTENCIJALIMA Razvoj mjera za procjenu 

efikasnosti sustava upravljanja ljudskim 

potencijalom 

3.06. PRAVNI, PROFESIONALNI I ETIČKI PROBLEMI 

VEZANI UZ UPRAVLJANJE LJUDSKIM 

POTENCIJALIMA 

10.06. Integracija prezentiranog gradiva


Praksa iz kliničke 

psihologije 

Broj ECTS-a 


3 0+0+30 



Vrijeme i mjesto 

održavanja nastave 

Utorak: 10.15 do 12.00h 

Učionica br. 403 

mr. sc. Miljana Kukić Utorak i srijeda: 14.00-15.30h 338 051 265 773 mkukic@ffri.hr 




Studenti obavljaju praksu (30 sati) kod imenovanih mentora (psihologa u kliničkoj praksi), a na Fakultetu se razgovara o 

iskustvima i problemima s kojima se studenti suočavaju tijekom izvođenja prakse, te prezentiraju pojedini slučajevi (30 

sati). Sadržaj predmeta obuhvaća upoznavanje sa statusom psihologa, njegovim poslovima i zadacima na radnom 

mjestu, upoznavanje sa specifičnim instrumentarijem kojeg psiholog koristi u radu te uvježbavanje u njegovoj primjeni i 

interpretaciji. 


Nakon završenog kolegija studenti će moći: 

10. odabrati i primijeniti različite postupke kliničke procjene; 

11. provesti dijagnostički intervju; 

12. integrirati i prikazati rezultate dobivene procjenom; 

13. sintetizirati relevantne informacije o pojedincu u psihologijski nalaz i mišljenje. 



X X X 


X 


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI MAX BROJ 

U ECTS BODOVIMA BODOVA 

Pohađanje nastave 0.7 

Aktivnost na nastavi 0.3 10 

Aktivnost na praksi 1.0 60 


Nalaz i mišljenje 0.5 15 

UKUPNO 3 100 



Po potrebi se konzultira literatura iz predmeta Psihologija odstupajućeg doživljavanja i ponašanja i Klinička procjena, 

te priručnici pojedinih dijagnostičkih instrumenata. 



Pod vodstvom mentora, student je obavezan obaviti 30 sati prakse tijekom kojih će se upoznati s radnim mjestom 

kliničkog psihologa, dijagnostičkim postupcima i sredstvima koje koristi u radu, te samostalno provesti intervju s 

klijentom i primijeniti pojedine dijagnostičke instrumente. 

Studenti su dužni redovito pohađati nastavu na fakultetu. Maksimalni mogući broj izostanaka je 30% od ukupno 

održane nastave u semestru. 


Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova kada predaju zadatke koje odrađuju kod kuće. Svako kašnjenje 

donosi određene kaznene bodove. 


Informacije o kolegiju studenti će dobivati usmenim putem, e-mailom, putem oglasne ploče i web stranice kolegija. 


Studenti kontaktiraju nastavnika za vrijeme konzultacija ili putem e-maila. 


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je 

sankcijama predviđenim važećim aktima. 



S obzirom na opis kolegija, nastavu koja se odvija na Fakultetu nije moguće unaprijed dogovoriti, već se ona odvija u 

nekoliko navrata, ovisno o tijeku obavljanja kliničke prakse studenata.



Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme i mjesto održavanja 

nastave 

Funkcionalna organizacija kore 

mozga 

3 30+15+0 Četvrtak: 15,15 – 18,00 


Asistent 

Konzultacije Kabinet Telefon E-mail 

Dr.sc. Mladenka Tkalčić Srijeda: 12,00 – 13,30 

Četvrtak: 12,00 – 13,30 

337 265760 Mladenka.Tkalcic@ffri.hr 

Sanda Pletikosić 

Srijeda: 13,00 – 14,30 

Petak: 13,30 – 15,00 

336 265777 spletikosic@ffri.hr 



Upoznavanje s funkcionalnom organizacijom kore mozga s naglaskom na funkcijama i disfunkcijama zatiljnih, tjemenih, 

sljepoočnih i čeonih režnjeva. Neurokognitivne mreže. 



1. opisati strukture i funkcije kore mozga 

2. analizirati i objasniti poremećaje funkcija kao posljedice oštećenja pojedinih mozgovnih područja 

3. prepoznati na primjerima o kojim se oštećenjima/poremećajima mozga radi 



x x x x 

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Internet (e-kolegij) 

x x 



BODOVIMA 


Prisustvovanje nastavi 0.5 

Zadaci 0.25 15 

Analiza članaka 0.25 25 

Seminarski rad 1 30 (10+20) 


UKUPNO 3 100 

NAČIN OCJENJIVANJA 

1. ZADACI – OSVRTI NA PREDAVANJA. Za svaki se osvrt može ostvariti 5 bodova (ukupno 15). 

2. ANALIZA ZNANSTVENIH ČLANAKA. Na zadanom obrascu analizirati tri znanstvena članka tematski vezana uz 

seminarski rad. Na ovom se zadatku može ostvariti 25 bodova. 

3. SEMINARSKI RAD. Sastoji se iz dva dijela: pisanog, na kojem se može ostvariti 20 bodova i usmene prezentacije, 

na kojoj se može ostvariti 10 bodova. Rad treba uključiti, uz analizirane znanstvene članke, još najmanje tri 

članka (barem jedan od njih neka bude pregledni rad), plus odabrana poglavlja iz dvije knjige/udžbenika. 

Seminarske radove ćemo objediniti u jedinstvenu knjižicu. 

4. ZAVRŠNI ISPIT je pismeni. Na njemu se može ostvariti 30 bodova. 



Kolb, B., Whishaw, I. Q. (2003.). Fundamentals of Human Neuropsychology, New York: W. H. Freeman and Company.

Mesulam, M. (2000). Principles of Behavioral and Cognitive Neurology. New York: Oxford University Press. 


Beaumont, J. G. (2008). Introduction to neuropsychology. New York: The Guilford Press. 

Blumenfeld, H. (2002). Neuroanatomy through clinical cases. Sunderland: Sinauer Associates, Inc. 

Galić, S. (2002). Neuropsihologijska procjena: testovi i tehnike. Jastrebarsko: Naklada Slap. 

Klawans, H. (2008). Špiljska žena. Priče iz evolucijske neurologije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. 

Ogden, J. A. (2005). Fractured minds: A case-approach to clinical neuropsychology. Oxford: Oxford University Press. 

Ramachandran, V. S. (2011). The tell-tale brain. A Neuroscientist‘s Quest for What Makes Us Human. New York: W. 

W. Norton & Company. 

Stuss, D. I Knight, R. T. (2002). Principles of frontal lobe function. Oxford: Oxford University Press. 

Znanstveni članci povezani s temom seminarskog rada. 

Datum Tema Priprema/zadaci 

14.03. Uvod u kolegij. Plan i program, literatura, zadaci i obveze studenata. 

21.03. 

Uvodno predavanje. Pregled tema za smeinarske radove. 

Internet predavanja (e-kolegij) 

Odabrana tema za seminarski 

rad. Osvrt na predavanja (ekolegij) 

28.03. Principi kortikalne organizacije i funkcije. 

4.04. NERADNI DAN 

11.04. Internet predavanje (e-kolegij) Osvrt na predavanje (e-kolegij) 

18.04. Rad na seminarskom radu. 

25.04. Izlaganje seminarskih radova 





30.05. NEARDNI DAN. 

6.06. Završni rad na seminaru – konzultacije. 

13.06. Rezime. Evaluacija kolegija. Predati seminarski rad.



Broj ECTS-a Nastavno 


opterećenje 

nastave 

PROCJENA I TRETMAN SPECIFIČNIH 4 30+0+15 Utorak: 14:15 do 17:00 

POREMEĆAJA 

Učionica: 403 

Nositelj kolegija Konzultacije Kabinet Telefon E-mail 

prof. dr.sc. Alessandra Pokrajac-Bulian utorak: 10:00 do 11:30h 

srijeda: 14:00 do 15:30h 

345 265-759 pokrajac@ffri.hr 



Cilj je predmeta stjecanje znanja o nastanku nekih specifičnih poremećaja i njihovih kliničkih manifestacija, upoznavanje i 

stjecanje vještina procjene te upoznavanje s različitim metodama tretmana pojedinih poremećaja. 

Sadržaj kolegija odnosi se na: 

- Etiološki modeli, opće karakteristike, procjena i tretman poremećaja raspoloženja (depresija i suicid). 

- Etiologija, procjena i tretman anksioznih poremećaja (generalizirani anksiozni poremećaj, specifične fobije, socijalna 

fobija, agorafobija, panični poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj, PTSP). 



- razumijeti i opisati neke od temeljnih psihopatoloških entiteta – modele njihova nastanka i uobičajene 

manifestacije poremećaja; 

- klasificirati pojedina ponašanja kao odstupajuća; 

- odabrati i primijeniti opće i specifične postupke kliničke procjene za pojedine poremećaje; 

- sintetizirati najznačajnije i najrelevantnije informacije o pojedincu u pismenom obliku: studija slučaja I psihologijski 

nalaz; 

- na temelju prikupljenih informacija dati preporuku za tretman; 

- izložiti dobivene rezultate usmenim izlaganjem na jednostavan i razumljiv način. 



x x x x 

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo (e-learning) 

x x E- kolegij 

Analiza filmova 


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE MAX BROJ BODOVA 

Prisustvovanje nastavi 1 

Teorijski prikaz odabrane teme kroz istraživanja 

(analiza 3 članaka) 

0.42 15 


Analiza filmova o psihopatološkim poremećajima 0.42 15 

Prikaz slučaja + nalaz i mišljenje 0.74 25 


UKUPNO 4 100 




1. Davison, G.C., Neale, J.M. (2002.). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja. Jastrebarsko: Naklada Slap. 

2. Lindsay, S.J.E., Powell, G.E. (1994.). The handbook of clinical adult psychology. London: Routledge. 

3. Antony, M.A., Barlow, D.H. (2004.). Handbook of assessment and treatment planning for psychological disorders. 

New York: Guilford 


1. Nathan, P.E., Gorman, J.M. (1998.). A guide to treatments that work. New York: Oxford. 

2. Brown, T.A., Barlow, D.H. (1997.). Casebook in abnormal psychology. Pacific Grove: Brooks/Cole. 

Datu 

m 

Tema Prethodna priprema studenata 

1. tj. Uvod u kolegij. Plan i program, literatura, zadaci i obveze studenata. Etilogija: 

različiti modeli depresije. 

2. tj. Procjena i tretman poremećaja raspoloženja. Procjena suicidalnosti. 

3. tj. Projekcija filma – poremećaj raspoloženja Pročitati o poremećajima 

raspoloženja 

4. tj. Poremećaji raspoloženja u žena. 

5. tj. Etiologija generaliziranog anksioznog poremećaja. Procjena GAP i tretman GAP. 

6. tj. Etiologija paničnog poremećaja s i bez agorafobije. Procjena i tretman paničnog Predati intervju – anksiozni 

poremećaja s i bez agorafobije. 

poremećaj 

7. tj. Socijalna anksioznost – etiologija, procjena i tretman + prikaz slučaja. 

8. tj. Projekcija filma – post-traumatskog stresnog poremećaja Pročitati o PTSP-u 

9. tj. Etiologija, procjena i tretman PTSP. 

10. tj. Etiologija fobičnih smetnji. Procjena i tretman. 

11. tj. Etiologija opsesivno-kompulzivnoga poremećaja. Procjena i tretman OKP 

(gostovanje stručnjaka iz prakse). 

Predati teorijski prikaz članaka 

12. tj. Projekcija filma – opsesivno-kompulzivni poremećaj. Pročitati o OKP 

13. tj. Terenska nastava – Psihijatrijska bolnica Rab 

14. tj. Integracija rezultata procjene (prikaz pred ostalim studentima) i evaluacija kolegija Predati prikaz slučaja + nalaz i 

mišljenje


Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme i mjesto održavanja 

nastave 

PSIHOLOGIJA 

RODITELJSTVA 

3 30+15+0 

Predavanja: 


Seminar: 


učionica 106 


dr.sc. Sanja Smojver-Ažić 


Utorak 10,00-11,30 

Četvrtak 11,00-12,30 

F367 265 764 smojver@ffri.hr 

CILJ I SADRŽAJ KOLEGIJA 

Cilj kolegija: Cilj je ovoga kolegija upoznati studente s psihološkim aspektima roditeljstva, s ulogom roditelja u razvoju 

djece kroz različite domene razvoja, raznolikostima roditeljskih situacija, kao i spoznajama o transakcijskoj prirodi 

razvoja te specifičnostima funkcioniranja odraslih osoba kroz njihovu roditeljsku ulogu. 

Sadržaj: Uvod u psihologiju roditeljstva; Povijesna i kulturalna raznolikost roditeljstva; Roditeljstvo u različitim razvojnim 

razdobljima; Roditeljstvo kao rizičan i zaštititni čimbenik razvoja djece; Roditeljstvo i razvoj u odrasloj dobi; Uloga majke 

i uloga oca; Roditeljstvo djece s posebnim potrebama; Raznolikost roditeljskih situacija (samohrani roditelji); Roditeljski 

stres; Roditeljstvo i brak roditelja; Edukacija roditelja; Suradnja institucija i roditelja; Roditeljstvo kroz različite medije; 

Metodologija istraživanja u psihologiji roditeljstva. 


Očekuje se da će nakon položenog ispita iz kolegija studenti moći: 

6. Opisati zahtjeve roditeljske uloge s obzirom na dob i specifična obilježja djece i obiteljskih okolnosti 

7. Objasniti determinante roditeljstva i važnost roditelja za djetetov razvoj 

8. Objasniti povezanost između roditeljskih očekivanja i vjerovanja i ponašanja prema djeci te važnost 

usklađenosti roditeljskih očekivanja i mogućnosti djece različitog uzrasta 

9. Prepoznati izazove roditeljstva s ciljem planiranja preventivnih programa u radu s roditeljima 

10. Analizirati čimbenike uspješnog roditeljstva kao preduvjeta prilagodbe djeteta i roditelja 


Predavanja Vježbe Konzultacije Samostalni rad 

X 


X X X 

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA 

Pohađanje nastave 0,8 - 

Aktivnost u nastavi 0,4 - 

Seminar 0,5 20 

Projekt 0,5 20 

ISPIT 0,8 60 

UKUPNO 3 100 


Studenti moraju zadovoljiti minimalne kriterije na svim predviđenim aktivnostima i dobiti minimalni broj ocjenski 

bodova ovisno o aktivnosti. Konačna ocjena se formira na temelju ocjena iz aktivnosti tijekom nastave kroz koje 

studenti mogu skupiti ukupno 100 ocjenskih bodova. Za prolaznu ocjenu potrebno je sakupiti minimalno 50 ocjenskih 

bodova. Studenti koji skupe 40-49,9 ocjenskih bodova svrstani su u ocjensku kategoriju FX. Studenti koji sakupe manje 

od 40 bodova svrstani su u kategoriju F i moraju ponovno upisati predmet. 

1. Seminar+ projekt 

Zadatak je studenata napisati seminar koji obuhvaća teorijski pregled teme, prikupljanje podataka i prikaz rezultata i 

izradu ppt-prezentacije. Maksimalni broj ocjenskih bodova za pismeni i projektni dio rada je 20 bodova. Minimalni broj 

bodova za svaku aktivnost je 8. 

Praktični rad ili projekt može se realizirati na dva načina:

3. Pilot istraživanje: prikupljanje podataka, primjena i analiza podataka na prigodnom uzorku. 

4. Razrada radionice za roditelje. 

4. ISPIT 

Ispit je pismeni, sastoji se od 6 zadataka esejskog tipa. Ukupan broj ocjenskih bodova na pismenom ispitu je 60. Ispitni 

prag na pismenom ispitu je 30 bodova. 

KONAČNA OCJENA 

Ocjenjivanje studenata se vrši na temelju sljedećeg kriterija: 

izvrstan (5) – A = 90 do 100 bodova; vrlo dobar (4) - B = 80 do 89,9 bodova; dobar (3) - C =70 do 79,9 bodova 

dovoljan (2) - D = 60 do 69,9 bodova; dovoljan (2) - E = 50 do 59,9 bodova 



• Čudina-Obradović, M. i Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden marketing. (poglavlje o 

roditeljstvu: 199-388; 575-594) 

• Čudina-Obradović, M.,Obradović, J. (2003). Potpora roditeljstvu: izazovi i mogućnosti Revija za socijalnu politiku, 

god. 10, br. 1, str. 45-68. 

• Pećnik, N. (2008). Suvremeni pogledi na dijete, roditeljstvo i socijalizaciju, Dijete i društvo, 10, 99-118. 


• Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap 

• Buljan-Flander, G., Kocijan-Hercigonja, D. (2003). Zlostavljanje i zanemarivanje djece, Zagreb: Marko.M. 

• Buljan Flander, G., Karlović, A. (2004). Odgajam li dobro svoje dijete. Zagreb: Marko M. 

• Delač-Hrupelj, Miljković, D, Lugomer-Armano, G. (2000). Lijepo je biti roditelj, Zagreb: Creativa 

• Glascoe, F.P. (2002). Suradnja s roditeljima. Jastrebarsko: Naklada Slap. 

• Golombok, S. (2000). Parenting: What really counts? Philadelphia, PA: Routledge. 

• Gordon, T. (1996). Škola roditeljske djelotvornosti. Zagreb: Poduzetništvo Jakić 

• Juul, J. (2002). Razgovori s obiteljima: perspektive i procesi. Zagreb: Alinea 

• Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu. Jastrebarsko: Slap 

• Ljubetić, M. (2007). Biti kompetentan roditelj. Zagreb: Mali profesor. 

• Miljković, D., Rijavec, M. (2002). Bolje biti vjetar nego list. Zagreb: IEP 

• Montgomery, M. J. (1999). Building bridges with parents. Corwin Press. 

• McEvan, E. K. (1998). How to deal with parents who are angry, troubled, afraid or just plain crazy. Corwin Press. 

• Schaie, K. W. & Willis, S. L. (2001). Psihologija odrasle dobi i starenja. Jastrebarsko: Naklada Slap (2 poglavlja) 

• Pećnik, N., Tokić, A. (2011). Roditelji i djeca na pragu adolescencije:pogled iz tri kuta, izazovi i podrška. Zagreb: 

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti 

• http://hrcak.srce.hr/index.php 

• mrežne stranice i radovi iz časopisa po preporuci uz određenu temu 



Očekuje se redovito prisustvovanje u skladu s Pravilnikom o studiju i aktivno sudjelovanje u nastavi te izvršavanje 

izvannastavnih obaveza. Osim pohađanja nastave na fakultetu, studenti će posjetiti neku od institucija koja se bavi 

problematikom roditeljstva te . Obaveza studenata je i provesti intervju s roditeljima. Upute o ovom zadatku bit će 

dostupne na sustavu MUDRI. 


Obaveza studenata je predati seminar u predviđenom roku. U slučaju nepridrzavanje rokova oduzima se 5 ocjenskih 

bodova. Studenti su obavezni pristupiti ispitu u dogovoreno vrijeme. Studenti koji tijekom nastave ne dobiju 

minimalni broj ocjenskih bodova izlaze na ispit u redovnim ispitnim rokovima . 


Putem zajedničke e-mail adrese; sustav MUDRI; individualne konzultacije. 




Studenti će putem sustav MUDRI dobiti razrađene upute o seminarskom radu i projektnom zadatku.

Popis tema predavanja i vježbi: 

Datum Predavanja: tema Priprema studenata 

15. 11.3. Uvod u psihologiju roditeljstva 

16. 18.3. Odrednice roditeljstva 

17. 25.3. Roditeljstvo u različitim razvojnim razdobljima 

18. 1.4. PRAZNIK 

19. 8.4. Uloga majke i uloga oca 

20. 15.4. Roditeljstvo i razvoj u odrasloj dobi: odnosi roditeljske i 

ostalih uloga 

Intervju s roditeljima 

21. 22.4. Roditeljstvo kao rizičan i zaštitni čimbenik razvoja djece 

22. 29.4. Roditeljski stres 

23. 6.5. Edukacija roditelja 

24. 13.5. Suradnja institucija i roditelja 

25. 20.5. Pozitivno roditeljstvo ROK ZA PREDAJU 

SEMINARSKOG RADA 

26. 27.5. Raznolikost roditeljskih situacija (samohrani roditelji; 

maloljetni roditelji, nebiološki roditelji) 

27. 3.6. Seminarski radovi studenata 

28. 10.6. ISPIT Sadržaj predavanja i 

obavezna literatura 

Moguća su manja odstupanja u temama predavanja i vježbi.


Broj ECTS-a 



ORGANIZACIJSKI RAZVOJ 3 2+1+0 

(30 P + 15 S) 


Zoran Sušanj 

Asistent 



nastave 

Srijedom: 

od 16.15 do 18.00 P, 

od 18.15 do 19.00 S; prostorija 

br. 105 

Ponedjeljkom od 12.00 

do 13.30 

Utorkom od 14.00 do 

15.30 

359 265 751 zsusanj@ffri.hr 




Područje, definicije, povijest organizacijskog razvoja (OR). Vrijednosni aspekti OR. Teorijske pretpostavke OR. Upravljanje procesom 

OR. Klasifikacija intervencija u OR. Intervencije unutar grupa: gradnja tima. Međugrupne intervencije. Sveobuhvatne organizacijske 

intervencije. Strukturalne intervencije. Edukacijske intervencije. Organizacijski konzalting. Sistemski izazovi u OR. Organizacijske 

politike, moć i OR. Istraživanja i budućnost OR. 


Cilj je kolegija pružiti osnove organizacijskog razvoja, discipline koja se bavi primjenom psihologije u uvođenju organizacijskih 

promjena s ciljem povećanja organizacijske uspješnosti. 

Predmet pruža pregled organizacijskog razvoja: njegovu povijest, prirodu i značajke, teorije, metode i vrijednosti. 

Očekivani ishodi su razumijevanje, planiranje i implementacija procesa sustavnih organizacijskih promjena u svrhu organizacijskog 

razvoja. Ciljevi kolegija usmjereni su prvenstveno na razvoj stručnih kompetencija, a mogu se podijeliti u dvije kategorije: usvajanje 

znanja i razvoj vještina: 

1. usvajanje temeljnih znanja o organizacijskom razvoju, razvoj kritičkog promišljanja složenih organizacijskih procesa i kulture te 

razumijevanje komponenti procesa organizacijskog razvoja, 

2. usvajanje vještina za učinkovito izvođenje jednostavnih intervencija organizacijskog razvoja, posebice onih na razini pojedinca i 

radne grupe (dijagnostičke aktivnosti, intervencije gradnje tima). 


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni ad 

X X X X 


X X 



BODOVIMA 


Pohađanje nastave, terenska nastava 0,5 15 

Aktivnost u nastavi 0,5 15 

Seminarski rad 1 35 

Završni ispit 1 35 

UKUPNO 3 100



6. French, W.L., Bell, C.H. (1999). Organization Development: Behavioral Science Interventions for Organization Improvement. 

New Jersey: Prentice-Hall, Inc. 

7. 


1. Burke, W.W. (2008). Organization Change: Theory and Practice (2nd Ed.). Thousand Oaks: Sage Publications, Inc. 

2. Harvey, D., Brown, D.R. (1996). An Experiential Approach to Organizational Development (5th Ed.). London: Prentice-Hall 

International. 

3. Lippitt, G. L., Lippitt, R. (1986). The Consulting Process in Action. San Francisco: Jossey-Bass Inc. 

4. Schein, E. H. (1988). Process Consultation: It's Role in Organization Development. Reading: Addison-Wesley Publishing 

Company. 

5. Schein, E. H. (1987). Process Consultation: Lessons for Managers and Consultants. Reading: Addison-Wesley Publishing 

Company. 

6. Gallos, J. (2006). Organization Development. Jossey-Bass: A WileyImprint. 

7. Jones, B.B. i Brazzel, M. (2006). The NTL Handbookof Organization Developmentand Change: Principles, Practices, and 

Perspectives. San Francisco: Pfeiffer. 

8. Cummings, T. G. (2008). Handbook of organization development, Thousand Oaks: Sage Publications. 



pored praćenja predavanja uključuje pripremu i izvođenje različitih aktivnosti na pripremi, sudjelovanju i provođenju radionica 

namijenjenih unutar grupnim intervencijama u svrhu organizacijskog razvoja 


tjedno praćenje 


e-mailom 


kroz nastavu i konzultacije 


seminarski radovi bit će priprema za provođenje intervencija u svrhu organizacijskog razvoja (tehnika gradnje tima) 



13. 03. 2013. Uvod: pregled kolegija i načina rada 

20. 03. 2013. Područje, definicije, povijest organizacijskog 

razvoja (OR). Vrijednosni aspekti OR. 

27. 03. 2013. Teorijske pretpostavke OR. 

03. 04. 2013. Upravljanje procesom OR. 

10. 04. 2013. Klasifikacija intervencija u OR. 

17. 04. 2013. Intervencije unutar grupa: gradnja tima. 

24. 04. 2013. Međugrupne intervencije. 

23. 04. 2013. Sveobuhvatne organizacijske intervencije. 

08. 05. 2013. Strukturalne intervencije.

15. 05. 2013. Edukacijske intervencije. 

25. 05. 2013. Organizacijski konzalting. 

29. 05. 2013. Sistemski izazovi u OR. 

05. 06. 2013. Organizacijske politike, moć i OR. Istraživanja i 

budućnost OR.


Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno 

opterećenje 

Razvojna psihopatologija 3 30+0+15 


dr.sc.Ivanka Živčić- 

Bećirević, izv.prof. 

Asistent 


Utorak 11.00-12.00 

Srijeda 12.00-13.00 


Kabinet 

F-347 

Kabinet 

Telefon 

265-757 

Telefon 


Predavanja i vježbe: 

srijedom od 9.15 do 11.45 

Predavaonica 325 

E-mail 

izivcic@ffri.hr 



Teorijski modeli razvojne psihopatologije, rizični i zaštitni faktori u razvoju psihopatologije; odnos psihopatologije i 

normalnog razvoja; prevencija psihopatologije u djetinjstvu i adolescenciji; učestalost psihopatologije kod djece i 

adolescenata; opis kliničke slike, tehnike procjene i mogućnosti tretmana nekih od poremećaja u djetinjstvu i 

adolescenciji. 


Nakon položenog ispita studenti će moći: opisati i klasificirati osnovna odstupanja u doživljavanju i ponašanju djece i 

mladih; pravilno definirati i razlikovati osnovne psihičke poremećaje u djetinjstvu; na temelju prikupljenih informacija o 

klijentima argumentirano zaključiti o postojanju pojedinih poremećaja; samostalno primijeniti usvojena znanja u 

kliničkoj praksi i/ili u suradnji s kliničkim psiholozima i psihijatrima. 


E-mail 


X X X 

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo - Vježbe 

X X 



BODOVIMA 



Praktični rad (aktivnost na vježbama) 0.25 0 

Samostalni zadatak 0.75 30 

Kontinuirana provjera znanja (2 kolokvija) 0.50 40 

ZAVRŠNI ISPIT 0.75 30 (Pismeni – 15; 

usmeni – 15) 

UKUPNO 3 100 




Wenar, C. (2003.). Razvojna psihopatologija i psihijatrija. Jastrebarsko: Naklada Slap. 

Kendall, P.C. (2009). Childhood Disorders, East Sussex: Psychology Press. 


1. Orvaschel, H., Faust, J., Hersen, M. (2001.). Handbook of conceptualization and treatment of child

psychopathology. New York: Pergamon. 

2. Car, A. (1999.). The handbook of child and adolescent clinical psychology. London/New York: Routledge. 

3. Vulić-Prtorić, A. (2004.). Depresivnost u djece i adolescenata. Jastrebarsko: Naklada Slap. 

4. Kocijan-Hercigonja, D., Buljan-Flander, G., Vučković, D. (2004.). Hiperaktivno dijete, Uznemireni roditelji i 

odgajatelji. Jastrebarsko: Naklada Slap. 



Studenti su obavezni prisustvovati i aktivno sudjelovati na nastavi. 

Tolerira se izostanak s nastave u maksimalnom trajanju od 3 sata vježbi i 5 sati predavanja. 


Studenti će biti informirani: 

- usmeno na nastavi; 

- putem e-maila; 

- oglašavanjem na oglasnoj ploči Odsjeka za psihologiju. 


Studenti mogu kontaktirati nastavnika u vrijeme redovitih konzultacija. U slučaju potrebe za dodatnim terminima, 

mogu se dogovoriti putem e-maila. 


Datum/tjedan Tema 

Napomena 

6.03. Upoznavanje sa sadržajem kolegija i obavezama studenata 

13.03. Rizični i zaštitni faktori u razvoju psihopatologije, Odnos 

psihopatologije i normalnog razvoja 

20.03 Klasifikacija poremećaja u djetinjstvu i adolescenciji 

27.03. Depresivnost djece i mladih 

3.04. NEMA nastave (izvanredni ispitni rokovi) 

10.04. Anksiozni poremećaji kod djece . 

17.04. Tikovi Mr.sc. Inge Vlašić 

24.04. Kolokvij I 

1.05. NEMA nastave (Praznik rada) 

8.05. Poremećaj pažnje s hiperaktivnosti 

15.05. Poremećaji u ponašanju - agresivnost u dječjoj dobi 

22.05. Specifični razvojni i pervazivni poremećaji Mr.sc. Inge Vlašić 

29.05. Poremećaji prehrane u dojenačkoj i ranoj dječjoj dobi Mr.sc. Inge Vlašić 

5.06. Kolokvij II; Prezentacije studentskih seminara 

12.06. Prezentacije studentskih seminara 

Samostalni zadatak za studente: bit će naknadno dogovoren


Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno 

opterećenje 


Praktikum iz kliničke psihologije 3 15+0+30 Predavanja i vježbe:četvrtak 9:15-11:45 

Učionica br. 404 


dr.sc.Ivanka Živčić- Utorak 11.00-12.00 

F-347 265-757 izivcic@ffri.hr 

Bećirević, izv.prof. Srijeda 12.00-13.00 



Programski sadržaji obuhvaćaju uvježbavanje osnovnih tehnika u radu s klijentima: aktivno slušanje; poticanje 

samootvaranja; postavljanje pitanja; reagiranje na kognitivni sadržaj i emocionalne reakcije klijenta; prepoznavanje i 

pojašnjavanje konflikata; prepoznavanje i reagiranje na neverbalno ponašanje klijenta; toleriranje šutnje; pojašnjavanje 

problema; usmjeravanje na akciju i formuliranje ciljeva. 


Nakon odslušanog predmeta studenti će moći poznavati i primjenjivati temeljne tehnike aktivnog slušanja; prepoznati i 

objasniti konflikte klijenta; postavljati primjerena i pravovremena pitanja; uočavati i reagirati na relevantne znakove 

neverbalnog ponašanja klijenta; provjeriti s klijentom razumijevanje problema; preusmjeriti pozornost klijenta s 

problema na akciju i formuliranje ciljeva. 



X 

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo - Vježbe 

X 



BODVIMA 



Praktični rad (aktivnost na vježbama) 0.80 20 

Kontinuirana provjera znanja 1.50 80 

UKUPNO 3.00 100 




Nelson-Jones, R. (2007). Praktične vještine u psihološkom savjetovanju i pomaganju. Jastrebarsko: Naklada Slap. 


Cormier, S., Nurius, P.S., Osborn, C.J. (2008). Interviewing and Change Strategies for Helpers: Fundamental Skills and 

Cognitive Behavioral Interventions, Belmont: Brooks/Cole. 

Egan, G. (2006.). The Skilled Helper: A Problem Management and Opportunity Development Approach to Helping, 

Pacific Grove: Brooks/Cole. 

Hersen, M., VanHasselt, V.B. (1998). Basic Interviewing, A Practical Guide for counselors and clinicians. London: 

Lawrence Erlbaum



Studenti su obavezni prisustvovati i aktivno sudjelovati na nastavi. 

Tolerira se izostanak s nastave u maksimalnom trajanju od 4 sata vježbi. 



Studenti će biti informirani: 

- usmeno na nastavi; 

- putem e-maila; 

- oglašavanjem na oglasnoj ploči Odsjeka za psihologiju. 


Studenti mogu kontaktirati nastavnike u vrijeme redovitih konzultacija. U slučaju potrebe za dodatnim terminima, 

mogu se dogovoriti putem e-maila. 


Studenti trebaju imati spremnost za samootvaranje, odnosno rad na osobnim problemima. 


Datum/tjedan Tema Prethodna 

priprema studenata 

14.03. Uvod u kolegij; definiranje obaveza studenata 

21.03. Davanje feedbacka 

28.03. Aktivno slušanje, demonstracija 

04.04. NEMA nastave (izvanredni ispitni rokovi) 

11.04. Prepoznavanje i reagiranje na emocionalni sadržaj klijenta 

18.04. Prepoznavanje i reagiranje na neverbalno reagiranje klijenta 

25.04 Reagiranje na kognitivni sadržaj klijenta 

2.05. Prepoznavanje i pojašnjavanje konflikata 

9.05. Toleriranje šutnje 

16.05. Postavljanje pitanja 

23.05. Formuliranje i provjeravanje razumijevanja problema 

30.05. Preusmjeravanje s problema na akciju 

06.06. Dogovoranje ciljeva s klijentom 

13.06. Integracija vještina 

Način ocjenjivanje pojedinih aktivnosti: 

Napomena 

Bodovanje pojedine aktivnosti koja se uvježbava određuje se na osnovi usvojenosti vještine, odnosno 

uvažavanja korektivne povratne informacije, i to po najviše 10 bodova za svaku provjeru vještine u ulozi 

terapeuta tijekom nastave (ukupno max. 20 bodova). 20 bodova može se dobiti za aktivno sudjelovanje u 

nastavi (po 2 boda na svakom susretu za aktivno igranje uloga). 

Na završnom susretu ocjenjuje se u kojoj mjeri je student integrirao naučene vještine – do max. 60 boda.

izvedbeni plan kolegija, obrazac.wpd - Filozofski fakultet u Rijeci ...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?