Diplomski - Filozofski fakultet u Rijeci
Share Embed Flag
Download ePaper

Diplomski - Filozofski fakultet u Rijeci

Diplomski - Filozofski fakultet u Rijeci Diplomski - Filozofski fakultet u Rijeci

ffri.uniri.hr
from ffri.uniri.hr More from this publisher
13.10.2013 Views

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme i mjesto održavanja nastave Filozofija znanosti 6 30+0+30 Ponedjeljak i petak 8-9,30 Nositelj kolegija Vrijeme za Kabinet Telefon E-mail dr.sc. Predrag Šustar, izv.prof. Asistent konzultacije utorkom i četvrtkom, 14- 15.30h, te po dogovoru Vrijeme za konzultacije Dekanat, F-213 051/265-602 psustar@ffri.hr Kabinet Telefon E-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Glavni cilj ovog kolegija je proučavanje glavnih problema, teorija i tradicija istraživanja unutar suvremene filozofije znanosti. Nadalje, kolegijem će se nastojati pokazati studentu kako znanost i znanstvena otkrića utječu na naše bolje razumijevanje središnjih filozofskih problema, našeg razumijevanja svijeta općenito, ali i nas samih. Konačno, neki od značajnijih aspekata tzv. 'posebnih znanosti' (special sciences), prije svih, recentne biologije, biomedicinskih znanosti i medicine, bit će detaljnije proučavani. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA 1) poboljšati razumijevanje suvremene znanstvene prakse s gledišta filozofije znanosti, te s obzirom na analitičko usmjerenje Odsjeka za filozofiju FFRi; 2) povezati recentne rasprave u analitičkoj i post-analitičkoj filozofiji općenito s odgovarajućim teorijama koje su obilježile suvremenu filozofiju znanosti; 3) najvažnije, podizanje razine samostalnosti studenta u istraživačkom radu unutar filozofije prilikom izrade seminarskog rada. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x X x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Multimedija i internet x x Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Multimedija i internet III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave 0.50 10 Aktivnost u nastavi 1.50 20 Seminarski rad Kolokvij 3.00 50 ZAVRŠNI ISPIT 1.00 20 UKUPNO 6.00 100 IV. LITERATURA Obvezna literatura: 1. Peter Godfrey-Smith (2003), Theory and Reality: An Introduction to the Philosophy of Science, Chicago and London: The University of Chicago Press; 2. Samir Okasha (2004), Filozofija nauke: Kratak uvod, Sarajevo: Šahinpašić; 3. Geoffrey Gorham (2009), Philosophy of Science, Oxford: Oneworld; 4. Stathis Psillos and Martin Curd (2008) (eds), The Routledge Companion to Philosophy of Science, London and New York: Routledge; 1

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU<br />

Naziv kolegija<br />

Broj ECTS-a<br />

Nastavno opterećenje Vrijeme i mjesto<br />

održavanja nastave<br />

Filozofija znanosti 6 30+0+30 Ponedjeljak i petak 8-9,30<br />

Nositelj kolegija Vrijeme za Kabinet<br />

Telefon E-mail<br />

dr.sc. Predrag Šustar,<br />

izv.prof.<br />

Asistent<br />

konzultacije<br />

utorkom i<br />

četvrtkom, 14-<br />

15.30h, te po<br />

dogovoru<br />

Vrijeme za<br />

konzultacije<br />

Dekanat, F-213 051/265-602 psustar@ffri.hr<br />

Kabinet Telefon E-mail<br />

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA<br />

SADRŽAJ KOLEGIJA<br />

Glavni cilj ovog kolegija je proučavanje glavnih problema, teorija i tradicija istraživanja unutar suvremene filozofije znanosti.<br />

Nadalje, kolegijem će se nastojati pokazati studentu kako znanost i znanstvena otkrića utječu na naše bolje razumijevanje središnjih<br />

filozofskih problema, našeg razumijevanja svijeta općenito, ali i nas samih. Konačno, neki od značajnijih aspekata tzv. 'posebnih<br />

znanosti' (special sciences), prije svih, recentne biologije, biomedicinskih znanosti i medicine, bit će detaljnije proučavani.<br />

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA<br />

1) poboljšati razumijevanje suvremene znanstvene prakse s gledišta filozofije znanosti, te s obzirom na analitičko usmjerenje Odsjeka<br />

za filozofiju FFRi; 2) povezati recentne rasprave u analitičkoj i post-analitičkoj filozofiji općenito s odgovarajućim teorijama koje su<br />

obilježile suvremenu filozofiju znanosti; 3) najvažnije, podizanje razine samostalnosti studenta u istraživačkom radu unutar filozofije<br />

prilikom izrade seminarskog rada.<br />

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)<br />

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad<br />

x X x x<br />

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Multimedija i internet<br />

x x<br />

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad<br />

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Multimedija i internet<br />

III. SUSTAV OCJENJIVANJA<br />

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS<br />

BODOVIMA<br />

MAX BROJ BODOVA<br />

Pohađanje nastave 0.50 10<br />

Aktivnost u nastavi 1.50 20<br />

Seminarski rad<br />

Kolokvij<br />

3.00 50<br />

ZAVRŠNI ISPIT 1.00 20<br />

UKUPNO 6.00 100<br />

IV. LITERATURA<br />

Obvezna literatura:<br />

1. Peter Godfrey-Smith (2003), Theory and Reality: An Introduction to the Philosophy of Science, Chicago and London: The<br />

University of Chicago Press;<br />

2. Samir Okasha (2004), Filozofija nauke: Kratak uvod, Sarajevo: Šahinpašić;<br />

3. Geoffrey Gorham (2009), Philosophy of Science, Oxford: Oneworld;<br />

4. Stathis Psillos and Martin Curd (2008) (eds), The Routledge Companion to Philosophy of Science, London and New York:<br />

Routledge;<br />

1

5. Stathis Psillos (2007), Philosophy of Science A-Z, Edinburgh: Edinburgh University Press;<br />

6. Theodore Schick, Jr. (2000) (ed.), Readings in the Philosophy of Science: From Positivism to Postmodernism, Mountain<br />

View, CA: Mayfield Publishing Company;<br />

7. Alex Rosenberg and Daniel W. McShea (2008) (eds), Philosophy of Biology: A Contemporary Introduction, London-New<br />

York: Routledge.<br />

Izborna literatura:<br />

1. Philosophy of Science 77 (2010)- 80 (2013);<br />

2. The British Journal for the Philosophy of Science 61 (2010)-64 (2013);<br />

3. Bura znanja, on-line kolegij iz Filozofije znanosti (Brzović-Šustar, izabrane video-lekcije).<br />

NAPOMENA: Tijekom nastave, za potrebe studentskih seminarskih radova bit će navedena i dodatna literatura, s naglaskom<br />

na recentnim radovima.<br />

POHAĐANJE NASTAVE<br />

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU<br />

Studenti su dužni pohađati predavanja i seminare. Mogući su izostanci u okviru pravilnika.<br />

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIH ROKOVA<br />

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA<br />

• preko mrežnih stranica <strong>fakultet</strong>a;<br />

• preko zajedničke e-pošte studenata.<br />

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA<br />

• u terminima konzultacija;<br />

• putem e-pošte.<br />

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE<br />

• studenti su dužni na satu imati predloške koji su planirani izvedbenim programom za određeni sat; aktivnost<br />

na nastavi se evidentira.<br />

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012. / 2013.<br />

Datum/tjedan Tema Prethodna priprema<br />

studenata<br />

Napomena<br />

1. Uvod u sadržaj kolegija Nema<br />

2. Što je znanost i kako bi trebala izgledati Godfrey-Smith 2003 (GS),<br />

filozofija znanosti?<br />

poglavlje 1; Okasha 2004 (O),<br />

poglavlje 1<br />

3. Formalni i jaki normativni pristupi filozofiji<br />

znanosti: logički pozitivizam i logički<br />

empirizam<br />

GS, poglavlje 2 Nastavnik ovdje predviđa<br />

korištenje dodatne<br />

literature, koju sam<br />

pribavlja studentima.<br />

4. Induktivni zaključak u znanstvenoj praksi I GS, poglavlje 3; O, poglavlje 2<br />

5. Induktivni zaključak u znanstvenoj praksi II GS, poglavlje 3; O, poglavlje 2<br />

6.<br />

Provjera u znanosti: paradoksi znanstvene<br />

potvrde<br />

2<br />

GS, poglavlje 3 Nastavnik ovdje predviđa<br />

korištenje dodatne<br />

literature, koju sam

pribavlja studentima.<br />

7. Popperova teorija znanosti GS, poglavlje 4<br />

8. Bayesianski pristup znanstvenoj provjeri I GS, poglavlje 14; O, poglavlje<br />

2<br />

9. Bayesianski pristup znanstvenoj provjeri II GS, poglavlje 14<br />

10. Naturalizam u filozofiji znanosti: uvod GS, poglavlje 10<br />

11. Naturalizam u filozofiji znanosti: primjeri GS, poglavlje 10 Nastavnik ovdje predviđa<br />

korištenje dodatne<br />

literature, koju sam<br />

pribavlja studentima.<br />

12. Utjecaj povijesti znanosti na filozofiju GS, poglavlje 5, 6; O,<br />

znanosti: Kuhn<br />

poglavlje 5<br />

13. Osnove sociološke filozofije znanosti GS, poglavlje 11 Nastavnik ovdje predviđa<br />

korištenje dodatne<br />

literature, koju sam<br />

pribavlja studentima.<br />

14. Realizam i anti-realizam I GS, poglavlje 12; O, poglavlje<br />

4<br />

15. Realizam i anti-realizam II Psillos and Curd (2008)<br />

(eds), Ch. 21<br />

16. Znanstveno objašnjenje: Hempelova<br />

GS, poglavlje 13; O, poglavlje<br />

supsumcijska teorija i modeli<br />

3<br />

17.<br />

18.<br />

19.<br />

Znanstveno objašnjenje: post-hempelovske<br />

teorije I<br />

Znanstveno objašnjenje: post-hempelovske<br />

teorije II<br />

Uzročno-mehanička teorija znanstvenog<br />

objašnjenja<br />

Psillos and Curd (2008) (eds),<br />

Ch. 16<br />

Psillos and Curd (2008), Ch.<br />

16<br />

20. Uvod u filozofiju biologije Rosenberg and McShea (RM),<br />

Introduction<br />

Nastavnik ovdje predviđa<br />

korištenje dodatne<br />

literature, koju sam<br />

pribavlja studentima.<br />

Glennan 2002 Nastavnik pribavlja ovaj<br />

članak.<br />

21. Teleologija I: uvod u problem RM, Ch. 1<br />

22. Teleologija II: povijesni pregled RM, Ch. 1 Nastavnik ovdje predviđa<br />

korištenje dodatne<br />

literature, koju sam<br />

pribavlja studentima.<br />

23. Teleologija III: trenutno stanje Nastavnik pribavlja<br />

najnovije članke iz<br />

odgovarajućih časopisa<br />

(usp. Izborna literatura).<br />

24. Zakoni i teorije I RM, Ch. 2<br />

25. Zakoni i teorije II RM, Ch. 2 Nastavnik ovdje predviđa<br />

korištenje dodatne<br />

literature, koju sam<br />

pribavlja studentima.<br />

26. Redukcionizam RM, Ch. 4<br />

27. Genetički determinizam I RM, Ch. 6<br />

28. Genetički determinizam II RM, Ch. 7 Nastavnik pribavlja<br />

najnovije članke iz<br />

odgovarajućih časopisa<br />

(usp. Izborna literatura).<br />

3

29.<br />

Uzročno-mehanička teorija znanstvenog<br />

objašnjenja u medicini<br />

30. Zaključak Nema<br />

4<br />

Thagard 1999; Schaffner 1993 Nastavnik pribavlja<br />

najnovije članke iz<br />

odgovarajućih časopisa<br />

(usp. Izborna literatura).

Naziv kolegija<br />

Filozofija politike<br />

Nositelj kolegija<br />

Elvio Baccarini<br />

Asistent<br />

Nebojša Zelič<br />

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU<br />

Broj ECTS-a<br />

3<br />

Vrijeme za<br />

konzultacije<br />

Utorkom 16.00-17.30<br />

Četvrtkom 11-12.30<br />

Vrijeme za<br />

konzultacije<br />

Utorkom 16.00 –<br />

17.30<br />

Srijedom 16.00 –<br />

17.30<br />

Kabinet<br />

Kabinet 418<br />

Kabinet<br />

426<br />

Nastavno opterećenje<br />

40+0+20<br />

Telefon<br />

265641<br />

Telefon<br />

265648<br />

Vrijeme i mjesto održavanja<br />

nastave<br />

Srijedom od 17.30 do 20.30.<br />

Prostorija 401, Sveučilišna<br />

avenija 4<br />

E-mail<br />

ebaccarini@ffri.hr<br />

E-mail<br />

nzelic@ffri.hr<br />

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA<br />

SADRŽAJ KOLEGIJA<br />

Razmatrati će se pojmovi koji su ključni u tekućim raspravama iz filozofije politike: liberalizam, republikanizam,<br />

demokracija, komunitarizam, totalitarizam. Posebno će se obratiti pažnja na to kako se ovi pojmovi primjenjuju na pitanje<br />

državnog uređenja.<br />

Zatim, oslanjajući se i na ranije stečene spoznaje, razmatrati će se pitanje nastajanja zajednice, te odgovori na<br />

pitanje: kako i zašto nastaje zajednica? Predstavljati će se i raspravljati sukob atomističkih pristupa po kojima je<br />

zajednica samovoljno povezivanje pojedinaca (npr. društveno-ugovorne teorije), i holističkih pristupa po kojima je<br />

zajednica preduvjet za određenje samog pojedinca kao intelektualnog bića s identitetom, za kojeg su izbori mogući.<br />

Nadalje, studentima će se prikazati, i s njima raspravljati, teorije pravednosti koje su sukobljene u suvremenim<br />

raspravama: liberalizam (koji je ovdje određen u svom anglofonskom značenju, kao pristup koji uvažava slobode<br />

pojedinaca ali ne isključuje redistribuciju dobara), libertarijanizam (teorija koja ne dopušta redistribuciju dobara, i koja<br />

odgovara značenju pojma ‘liberalizam’ na kontinentalnom području), komunitarizam (teorija koja afirmira primat<br />

zajednice), utilitarizam (teorija po kojoj dobro uređena država maksimizira opće dobro, preferencije, itd.), marksizam i<br />

radikalno egalitarne teorije.<br />

Analizirati će se i suvremene tematike iz filozofije politike koje su vezane uz područje međunarodnog prava.<br />

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA<br />

Nakon položenog ispita studenti će moći:<br />

- shvatiti i analizirati temeljne pojmove i teorijske dvojbe u filozofskoj raspravi o politici;<br />

- kreativno upotrebljavati stečene spoznaje, samostalnom interpretacijom i analizom novih srodnih tematika;<br />

- povezati rasprave uže vezane za filozofsko političke teme i spoznaje iz drugih područja (druga područja filozofije i,<br />

koliko je moguće s obzirom na prirodu dvopredmetnog studija, sa spoznajama iz drugih humanističkih i društvenih<br />

znanosti);<br />

- primjeniti svoje već navedene vještine u sklopu rasprava o aktualnim pitanjima u suvremenom svijetu (npr. problem<br />

pravednosti, jednakosti, prava, multikulturalizma).<br />

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)<br />

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad<br />

x x x<br />

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentor ki rad Ostalo<br />

III. SUSTAV OCJENJIVANJA<br />

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS<br />

BODOVIMA<br />

MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 2 0<br />

Aktivnost u nastavi 0,1 10<br />

Seminarsi rad<br />

Kolokviji 0,6 60<br />

ZAVRŠNI ISPIT 0,3 30<br />

UKUPNO 3 100<br />

Ocjenjivanje se vrši sukladno s Pravilnikom o ocjenjivanju donesenim akademske godine 2008/2009.<br />

Studenti pišu jedan kolokvij na kojem moraju riješiti 40% na prediplomskom studiju, odnosno 50% na<br />

diplomskom da bi izašli na ispit. Također, imaju pravo na jedan ispravak kolokvija ukoliko su napisali<br />

ispod potrebnog broja bodova.<br />

Kolokvij sadrži 60 bodova, a sastoji se od 30 pitanja.<br />

Aktivnost na nastavi uključuje prisustvo na nastavi i sudjelovanje u raspravi uz pitanja pojašnjavanja<br />

(maksimalno 4 boda), sudjelovanje u raspravi uz originalni kreativni doprinos (maksimalno 5-8<br />

bodova) i sudjelovanje u raspravi uz originalni posebno kreativni doprinos (9-10).<br />

IV. LITERATURA<br />

Obvezna literatura:<br />

Baccarini, E., J.S. Mill u E. Kulenović (ur.), Moderna politička teorija, u tisku.<br />

Mill, J.S., O slobodi, u J.S. Mill, Izabrani politički spisi, Informator, Zagreb 1988. (za završni ispit)<br />

J. Wolff., Ethics and Public Policy, Routledge, 2011.<br />

Izborna literatura:<br />

Arendt, H., Totalitarizam, Politička kultura, Zagreb 1996.<br />

Aristotel, Politika, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1988.<br />

Bell, D., Komunitarizam i njegovi kritičari, Zagreb, KruZak, 2004.<br />

Berlin, I., Četiri eseja o slobodi, Feral Tribune, Split 2000.<br />

Bohman, J. i Rehg, W. (ur.) Deliberative Democracy: Essays on Reason and Politics, The MIT Press, London 1997.<br />

Hegel, G.W.F., Osnovne crte filozofije prava, Veselin Masleša, Sarajevo 1964.<br />

Hobbes, T., Levijatan (str. 11-246), Jesenski i Turk, Zagreb 2004.<br />

Rousseau, J.J., Društveni ugovor, Školska knjiga, Zagreb 1978<br />

Swift, A., Political Philosophy, Polity Press, Cambridge 2006.<br />

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU<br />

POHAĐANJE NASTAVE<br />

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA<br />

Usmenim i pisanim priopćenjima na nastavi; oglasnom ploćom; web stranicama<br />

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA<br />

Mailom<br />

Na nastavi<br />

U terminima za konzultacije<br />

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE<br />

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom<br />

krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!<br />

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012 / 2013.<br />

Datum/tjedan Tema Prethodna priprema<br />

studenata<br />

6.3.2013. Millova definicija slobode<br />

13.3.2013. Millova obrana slobode<br />

20.3.2013. Sloboda i spoznaja<br />

27.3.2013. Demokracija – zaštitni argument<br />

3.4.2013 Demokracija – argument napretka<br />

10.4.2013. Demokracija i elitizam<br />

17.4.2013. Demokracija i participacija<br />

24.4.2013. Kritika nejednakosti<br />

8.5.2013. Građanski neposluh<br />

14.5.2013. Kolokvij<br />

21.5.2013. Na seminaru će studenti izlagati dijelove<br />

knjige J. Wolff „Ethics and Public Policy“ i<br />

raspravljati o postavljenim problemima.<br />

28.5.2013. Na seminaru će studenti izlagati dijelove<br />

knjige J. Wolff „Ethics and Public Policy“ i<br />

raspravljati o postavljenim problemima.<br />

4.6.2013. Na seminaru će studenti izlagati dijelove<br />

knjige J. Wolff „Ethics and Public Policy“ i<br />

raspravljati o postavljenim problemima.<br />

11.6.2013. Na seminaru će studenti izlagati dijelove<br />

knjige J. Wolff „Ethics and Public Policy“ i<br />

raspravljati o postavljenim problemima.<br />

Studenti imaju obvezu prisustvovati na<br />

simpozij koji će biti posvećen knjizi<br />

Fabienne Peter, Democratic Legitimacy,<br />

8.5.2013.<br />

Napomena

Naziv kolegija<br />

Metodika nastave<br />

filozofije 2<br />

Nositelj kolegija<br />

Dr. sc. Aleksandra<br />

Golubović,<br />

Dr. sc. Luca<br />

Malatesti,<br />

Dr. sc. Majda Trobok<br />

Asistent<br />

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU<br />

Broj ECTS-a<br />

Nastavno opterećenje<br />

Vrijeme i mjesto<br />

održavanja nastave<br />

3 30+15+0 predavaona 401<br />

Vrijeme za<br />

konzultacije<br />

sri, 12, 30 – 14 00 h,<br />

čet, 10, 30 – 12, 00 h<br />

Vrijeme za<br />

konzultacije<br />

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA<br />

SADRŽAJ KOLEGIJA<br />

Kabinet Telefon E-mail<br />

423 agolub@ffri.hr<br />

lmalatesti@ffri.hr<br />

Kabinet Telefon E-mail<br />

1. Problemski i povijesni pristup nastavi filozofije<br />

2. Principi u nastavi filozofije: u odnosu prema planiranju, izvođenju i evaluaciji nastave filozofije<br />

3. Principi u nastavi filozofije; u odnosu prema učenicima<br />

4. Postupci uvođenja u filozofsko mišljenje; skandalon, problematiziranje i aktualizacija<br />

5. <strong>Filozofski</strong> tekst u nastavi filozofije<br />

6. Komunikacijski proces u nastavi filozofije<br />

7. Nastavna klima i odnos nastavnik-učenik<br />

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA<br />

Nakon izvršavanja studijskih obveza u predmetu očekuje se da studenti:<br />

- poznaju nastavu i nastavni proces;<br />

- poznaju metode izvođenja nastave društvenih i humanističkih predmeta;<br />

- mogu samostalno odrediti nastavne ciljeve za navedene nastavne predmete;<br />

- mogu samostalno odrediti odgovarajuće nastavne metode za nastavne predmete i nastavne jedinice;<br />

- mogu vrednovati i ocjenjivati učenički i nastavnički rad;<br />

- mogu samostalno izvoditi nastavu iz navedenih predmeta.<br />

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)<br />

Predavanja X Seminari X Konzultacije X Samostalni rad X<br />

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo<br />

MudRi X<br />

III. SUSTAV OCJENJIVANJA<br />

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave<br />

BODOVIMA<br />

0,5<br />

Aktivnost na nastavi 1 20<br />

Pismene nastavne jedinice 0,5 20 (10+10)<br />

Kontinuirana provjera znanja (izvedba<br />

nastavne jedinice u okviru vježbi, zatim u<br />

školi, konzultacije iz logike i filozofije, zadaci<br />

esejskog tipa i sl.)<br />

1 30<br />

ZAVRŠNI ISPIT 30<br />

UKUPNO 100<br />

Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje<br />

AKTIVNOST<br />

KOJA SE<br />

OCJENJUJE<br />

Pohađanje<br />

nastave<br />

Aktivnost u<br />

nastavi<br />

Pismene<br />

nastavne<br />

jedinice iz<br />

filozofije i<br />

logike<br />

(10+10)<br />

Kontinuirana<br />

provjera<br />

znanja<br />

ZAVRŠNI<br />

ISPIT<br />

IV. LITERATURA<br />

UDIO<br />

AKTIVNOSTI U<br />

ECTS<br />

BODOVIMA<br />

MAX BROJ<br />

BODOVA<br />

0,5 - -<br />

Način bodovanja<br />

0,5 20 Studentima aktivno sudjelovanje u nastavi<br />

(osobito na vježbama) donosi max. 20<br />

bodova.<br />

0,5 20 (svaka<br />

po max. 10<br />

bodova)<br />

Broj bodova Broj dodijeljenih<br />

ocjenskih bodova<br />

10 10<br />

11-12 12<br />

13-14 14<br />

15-16 16<br />

17-18 18<br />

19-20 20<br />

1 30 Studenti pripremaju dijelove ili čitave<br />

nastavne jedinice (izvode nastavne<br />

jedinice):<br />

Primjer ostvarivanja bodova:<br />

Broj bodova Broj dodijeljenih<br />

ocjenskih bodova<br />

15 15<br />

16-20 20<br />

21-25 25<br />

26-30 30<br />

0,5 30 Studenti polažu usmeni ispit (odgovaraju na<br />

3 usmena pitanja, svaki pojedinačni<br />

odgovor donosi max. 10 bodova)<br />

UKUPNO 3 100<br />

Obvezna literatura:<br />

1. Josip Marinković: Metodika nastave filozofije, Zagreb, 1982., novo izdanje iz 2008.<br />

2. Boris Kalin: Logika i oblikovanje kritičkog mišljenja, Zagreb, 1983.<br />

3. Boris Kalin. Povijest filozofije, Školska knjiga , Zagreb, različita izd.<br />

4. Gajo Petrović: Logika, Školska knjiga, Zagreb, različita izd.

Izborna literatura:<br />

Josip Marinković: Filozofija kao nastava, Zagreb, 1990.<br />

Josip Marinković: Ogledi iz filozofije odgoja, Zagreb, 1987.<br />

Josip Marinković: Utemeljenost odgoja u filozofiji, Zagreb, 1981.<br />

Milan Polić: Odgoj i svije(s)t, Zagreb, 1993.<br />

Milan Polić: K filozofiji odgoja, Zagreb, 1993.<br />

Pavao Vuk Pavlović: Ličnost i odgoj, Zagreb, 1932.<br />

Časopis Metodički ogledi, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb.<br />

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU<br />

POHAĐANJE NASTAVE<br />

Studenti trebaju redovito pohađati nastavu (izostanci, osim u iznimnim slučajevima bolesti, se ne<br />

uvažavaju). U slučaju većeg opravdanog izostanka pisat će dodatni pismeni rad koji trebaju predati zajedno<br />

s obveznim pismenim pripremama.<br />

Kašnjenje na nastavu se tolerira do 5 minuta.<br />

Tijekom nastave mobiteli trebaju biti utišani ili isključeni.<br />

Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi, osobito vježbama te izvršavanje svih zadanih<br />

obveza tijekom nastave (izvođenje najmanje jedne nastavne jedinice u okviru vježbi).<br />

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA<br />

Za sve zadane obveze potrebno je pridržavati se rokova.<br />

Svako kašnjenje u izvršavanju obveza rezultirati će smanjenjem ocjenskih bodova.<br />

Tijekom semestra studenti će izraditi jednu pismenu pripremu iz logike (ili napisati esej iz filozofije), po<br />

odabiru nastavnika, (a na konzultacijama, koje su obvezne, prof. Trobok (za esej – prof. Malatesti) će<br />

odobriti konačnu verziju pripreme). Također, će tijekom semestra izraditi jednu pismenu pripremu iz<br />

filozofije, po odabiru nastavnika (a na konzultacijama, koje su obvezne, prof. Golubović će odobriti konačnu<br />

verziju pripreme). Obje pismene pripreme trebaju biti predane najkasnije do 10. svibnja 2013. god.<br />

(kašnjenje je moguće do 5 dana - svaki dan kašnjenja rezultirat će smanjenjem po 1 ocjenskog boda. Dakle,<br />

za 5 dana kašnjenja gubi se 5 ocjenskih bodova). Ukoliko do 15. svibnja student ne preda obje pripreme<br />

gubi pravo na ostvarivanje bodova iz Metodike nastave filozofije 2.<br />

Školska praksa:<br />

Studenti su obvezni odslušati 10 sati hospitacija u školi (6 filozofije i 4 logike, ili 5 filozofije, 1 etike i 4<br />

logike). Trebaju predati formulare za svih 10 hospitacija (svaki formular treba potpisati mentor u školi).<br />

Nakon odslušanih hospitacija student će izvesti jednu nastavnu jedinicu u školi (iz filozofije, logike ili etike).<br />

Jednom dogovorenu temu nastavne jedinice u školi - nije moguće odgoditi (niti otkazivati). U protivnom<br />

student će nastavnu jedinicu izvesti sljedeće akademske godine. Za dogovorenu nastavnu jedinicu student<br />

je dužan 7 dana ranije dostaviti pismenu pripremu mentoru u školi i nositeljici kolegija (uz obavezne<br />

konzultacije prije izvedbe nastavne jedinice u školi). Nositeljicu kolegija student(ica) 7 dana ranije treba<br />

obavijestiti o izvedbi nastavne jedinice u školi.<br />

Svako odstupanje od rokova dovodi do poništavanja školske prakse, tj. kolegija Metodika nastave filozofije<br />

2. U tom slučaju student će praksu odraditi sljedeće akademske godine te ponovno upisati kolegij Metodika<br />

nastave filozofije 2.<br />

Potpis iz kolegija studenti će dobiti tek nakon izvršenja svih zadanih obveza.

Izvedbe nastavnih jedinica (u okviru vježbi - potrebno je održati u točno zadanom terminu, inače dolazi do<br />

smanjenja ocjenskih bodova). Pismene pripreme treba aplicirati na MudRi (u dogovorenim terminima) i<br />

predati jednu isprintanu verziju istih.<br />

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA<br />

Web stranice Fakulteta, tj. odsjeka za filozofiju.<br />

Oglasne ploče odsjeka za filozofiju.<br />

Elektronička pošta.<br />

Tajništvo odsjeka za filozofiju.<br />

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA<br />

U vrijeme konzultacija.<br />

Elektronička pošta.<br />

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE<br />

<strong>Diplomski</strong> studij:<br />

Završni ispit je usmeni i nosi - 30% ukupne ocjene (prolaznost treba biti 50%).<br />

Konačna ocjena rezultat je zbroja svih provjeravanih elemenata.<br />

Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju (novom pravilniku o ocjenjivanju):<br />

A = 90-100%<br />

B = 80-89,9%<br />

C = 70-79,9%<br />

D = 60-69,9%<br />

E = 50-59,9%<br />

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS – sustavom na sljedeći način:<br />

Izvrstan (5) – A<br />

Vrlo dobar (4) – B<br />

Dobar (3) – C<br />

Dovoljan (2) – D i E<br />

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012/ 2013.<br />

Datum/tjedan Tema Prethodna priprema<br />

studenata<br />

1. tjedan P1. – predstavljanje sadržaja<br />

kolegija<br />

2. tjedan P2. – Povijesni i problemski pristup<br />

u nastavi filozofije (izvedbe)<br />

3. tjedan P3. – Povijesni i problemski pristup<br />

u nastavi filozofije (izvedbe)<br />

4. tjedan P4. – Povijesni i problemski pristup<br />

u nastavi filozofije (izvedbe)<br />

5. tjedan P5. – Odabir novih nastavnih<br />

jedinica – strategija za izradu<br />

pismene pripreme (metodički<br />

Ponavljanje temeljnih<br />

didaktičkih sadržaja<br />

Napomena<br />

V1. – izvješća o<br />

hospitacijama,<br />

prezentiranje održanih<br />

nastavnih jedinica<br />

V2. – vježbanje oba<br />

pristupa, studentske<br />

izvedbe nast. jedinica<br />

V3. – vježbanje oba<br />

pristupa, studentske<br />

izvedbe<br />

V4. – vježbanje oba<br />

pristupa, studentske<br />

izvedbe<br />

Metodički elementi V5. – vježbanje,<br />

studentske izvedbe

elementi)<br />

6. tjedan P6. – Principi u nastavi filozofije: u<br />

odnosu prema planiranju,<br />

izvođenju i evaluaciji nastave<br />

filozofije;<br />

Principi u nastavi filozofije: u<br />

odnosu prema učenicima<br />

7. tjedan P7. – Komunikacijski proces u<br />

Prisjećanje sadržaja iz<br />

didaktike<br />

V6. – Primjena principa<br />

u nastavnoj jedinici,<br />

studentske izvedbe<br />

Prisjećanje sadržaja iz V7. – studentske<br />

nastavi i vrste razgovora<br />

didaktike<br />

izvedbe<br />

8. tjedan P8. – Postupci uvođenja u Priručnik i udžbenik za V8. – Primjena<br />

filozofsko mišljenje: skandalon nastavnike filozofije skandalona, studentske<br />

izvedbe<br />

9. tjedan P9. – Postupci uvođenja u Priručnik i udžbenik iz V9. – Primjena<br />

filozofsko mišljenje:<br />

metodike<br />

problematiziranja,<br />

problematiziranje<br />

studentske izvedbe<br />

10. tjedan P10. – Postupci uvođenja u Priručnik i udžbenik iz V10. – Primjena<br />

filozofsko mišljenje: aktualizacija metodike<br />

aktualizacije,<br />

studentske izvedbe<br />

11. tjedan P11. – Problemski pristup u<br />

V11. – Primjena<br />

analitičkoj filozofiji<br />

problemskog pristupa u<br />

nastavnoj jedinici,<br />

studentske izvedbe<br />

12. tjedan P12. – <strong>Filozofski</strong> tekst u nastavi<br />

V12. – Primjena teksta<br />

filozofije<br />

u nastavnoj jedinici,<br />

studentske izvedbe<br />

13. tjedan P13. – Ocjenjivanje V13. – studentske<br />

izvedbe<br />

14. tjedan P14. – esej iz filozofije V14. – Disciplina na<br />

satu, studentske<br />

izvedbe<br />

15. tjedan P15. – esej iz filozofije V15. – Evaluacija<br />

postignutog u<br />

vježbama

Naziv kolegija<br />

Broj ECTS-a<br />

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU<br />

1<br />

Nastavno opterećenje<br />

Verzija: 16. veljača 2013<br />

Vrijeme i mjesto<br />

održavanja nastave<br />

Filozofija psihijatrije 3 15P + 0V + 15S Predavanje + seminar:<br />

srijeda 10.15-12.00 uč. 401<br />

Nositelj kolegija<br />

Vrijeme za<br />

konzultacije<br />

Kabinet<br />

Telefon<br />

E-mail<br />

Luca Malatesti Srijedom 17.00-18-30<br />

Četvorkom 8.30-10.00 422/IV (051) 265 650 lmalatesti@ffri.hr<br />

SADRŽAJ KOLEGIJA<br />

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA<br />

Cilj kolegija je predstaviti i istražiti do određenih detalja neke teme iz suvremene filozofije psihijatrije. Odnos između<br />

filozofije i psihijatrije je dvosmjerni. S jedne strane, filozofske analize i teorije se koriste za istraživanje temeljnog pitanja o<br />

znanstvenim i praktičnim dimenzijama psihijatrije. S druge strane, psihijatrijsko istraživanje se koristi za rasvjetljavanje<br />

pojedinih filozofskih pitanja pomoću empirijskih rezultata.<br />

Kolegij će ilustrirati aspekte ovog općenito dvosmjernog odnosa razmatranjem dviju glavnih rasprava u suvremenoj<br />

filozofiji psihijatrije. Ćemo se fokusirati na filozofskim raspravama o naravi i vjerodostojnosti pojma mentalnog<br />

poremećaja. Zatim ćemo proučavati neke novije filozofske analize psihijatrijskih objašnjenja.<br />

Preduvjeti - Predavanje i literatura su na engleskom jeziku, nema zamjenskih materijala na hrvatskom. Međutim, esej i<br />

ispiti su na hrvatskom jeziku. Samo studenti koji mogu pokazati razumijevanje pismenog i usmenog engleskog jezika<br />

mogu upisati kolegij<br />

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA<br />

Sadržaj predmeta<br />

• Uvod u „novu filozofiju psihijatrije“.<br />

• Suvremena psihijatrija i klasifikacija SDM.<br />

• Evaluacija nekih argumenata iz anti-psihijatrije.<br />

• Michael Foucault-ova analiza povijesti i fondacije moderne psihijatrije.<br />

• Konstruktivizam i pojam mentalnog poremećaja.<br />

• Argumenti protiv psihijatrije i konstruktivizma.<br />

• Mentalna bolest kao fizička bolest.<br />

• Argumenti protiv biološkog pristupa mentalnom poremećaju i alternativne teorije<br />

• Specifična objašnjenja prakse u psihijatriji i pragmatika psihijatrijskih objašnjenja.<br />

• Intencionalnost, razlomljena značenja u psihijatrijskom objašnjenju mentalnih poremećaja<br />

Predmet nastoji promicati vaše znanje slijedećih pojmova u odnosu na teme koje se obrađuju na predavanjima filozofi,<br />

doktrine, pojmovi i argumenti. Specifično, cilj predmeta je promocija slijedećih sposobnosti:<br />

1. Filozofi: sposobnost povezivanja filozofa s određenim filozofskim doktrinama, argumentima i konceptima koji se<br />

razmatraju unutar kolegija.<br />

2. Doktrine: sposobnost izražavanja jezgrovito, jasno i rigorozno specifičnog problema koji doktrine nastoje riješiti,<br />

njihovih glavnih teza, kao i doktrina kojima se suprotstavljaju.<br />

3. Pojmovi: sposobnost definiranja ili karakteriziranja pojmova jezgrovito, jasno i točno, te pružanja odgovarajućih<br />

primjera.<br />

4. Argumenti (za rješavanje filozofskog problema, prigovora i odgovora): sposobnost:<br />

1. otkrivanja i opisivanja njihove logičke strukture,<br />

2. razjašnjavanja njihovih premisa i njihovih zaključaka,<br />

3. procjenjivanja njihove valjanosti (da li logički dovode do njihovog zaključka) i ako su zdravi (ako su valjane,<br />

da li su njihove premise istinite).<br />

Ova procjena ne zahtijeva nužno sposobnost studenta da ponudi originalne zamisli. Dovoljno je inteligentno korištenje<br />

onoga što smatraju najjačim i najuvjerljivijim rezoniranjem unutar sadržaja koji se obrađuju.<br />

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)<br />

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad<br />

X X X X<br />

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Multimedija i internet<br />

X

III. SUSTAV OCJENJIVANJA<br />

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U MAXIMALNI BROJ<br />

ECTS BODOVIMA OCJENSKIH BODOVA<br />

Pohađanje nastave –<br />

Oralna prezentacija<br />

1<br />

Prvi pismeni ispit, (Na Engleskom ili Hrvatskom jeziku) 1<br />

30<br />

Završni pismen, ispit, (Na Engleskom ili Hrvatskom<br />

jeziku)<br />

30<br />

Esej od 2000 riječi (Na engleskom ili hrvatskom jeziku) 1 40<br />

UKUPNO 3 100<br />

IV. LITERATURA<br />

Obvezna literatura:<br />

Bolton, D. and Hill, Jonathan. 2004. Mind, Meaning and Mental Disorder: The Nature of Causal Explanation in<br />

Psychology and Psychiatry. Oxford: Oxford University Press. (Chapter 7).<br />

Boorse, C. 1975. "On the distinction between disease and illness." Philosophy and public affairs 5: 49-68.<br />

Cooper, R. 2007. Psychiatry and philosophy of science. Stocksfield: Acumen.<br />

Fulford, K. W. M. 1989. Moral Theory and Medical Practice. Cambridge: Cambridge University Press. (Chapter 7)<br />

Fulford, K. W. M., Thorthon, K., and Graham, G. 2006. Oxford Textbook of Philosophy and Psychiatry. Oxford: Oxford<br />

University Press. (Selected sessions)<br />

Gutting, G. 1994. "Foucault and the History of Madness." In Gutting, Gary, ed. The Cambridge Companion to Foucault.<br />

Cambridge: Cambridge University Press, 47-70.<br />

Kendell, R. E. 1975. "The Concept of Disease and its Implications for Psychiatry." British Journal of Psychiatry 127:<br />

305-315.<br />

Megone, Christopher. 1998. "Aristotle's Function Argument and the Concept of Mental Illness." Philosophy, Psychiatry,<br />

& Psychology 5, 3: 187-201.<br />

Reznek, L. 1991. The Philosophical Defence of Psychiatry. New York: Routledge. (Chapter 1)<br />

Szasz, Thomas. 1960. "The Myth of Mental Illness." American Psychologist, 15: 113-118. Reprinted in C. D. Green,<br />

Classics in the History of Psychology: An Internet Resource.<br />

Thornton, T. 2010. "Psychiatric explanation and understanding." European Journal of Analytic Philosophy 6: 95-111.<br />

Wakefield, J. C. 2007. "The concept of mental disorder: diagnostic implication of the harmful dysfunction<br />

analysis." World psychiatry 6: 149-156.<br />

Izborna literatura:<br />

Fulford, K. W. M., Thorthon, K., and Graham, G. 2006. Oxford Textbook of Philosophy and Psychiatry. Oxford: Oxford<br />

University Press.<br />

Reznek, L. 1991. The Philosophical Defence of Psychiatry. New York: Routledge.<br />

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU<br />

POHAĐANJE NASTAVE<br />

Od studenata se očekuje redovno pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na nastavi i izvršavanje zadanih obveza.<br />

Studenti moraju prisustvovati na 70% sati.<br />

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIH ROKOVA<br />

Za sve zadane obveze potrebno je pridržavati se rokova. Neizvršavanje obveze rezultirat će smanjenjem bodova.<br />

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA<br />

Elektronička posta.<br />

Studenti moraju koristiti i redovito provjeravati službenu <strong>fakultet</strong>sku studentsku e-mail adresu ili adresu na MUDRI<br />

(https://mudri.uniri.hr/).<br />

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA<br />

Elektronička posta<br />

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE<br />

Od početka nastave studenti se moraju upisivati na e-kolegiji koji je stavljen na MUDRI (https://mudri.uniri.hr/).<br />

Studenti prije pisanja eseja moraju pročitati dokument „Guideline to essay writing“ na MUDRI.<br />

2

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012. / 2013.<br />

Datum/tje<br />

dan<br />

Tema Prethodna priprema studenata Napomena Seminar<br />

06.03. Philosophy and Fulford, Thornton, and Graham 2006, Recent<br />

Group work on:<br />

psychiatry Chapter 2, Sessions 1, 2.; Careful developments of the Fulford, Thornton,<br />

study of Box 2.1., pp. 8-10.<br />

analytic philosophy of and Graham 2006,<br />

psychiatry.<br />

Chapter 2. § 1, 2<br />

13.03. Diagnosis in Fulford, Thornton, and Graham 2006, The purposes of Diagnosis in<br />

medicine and Chapter 3. Session 1.<br />

diagnosis in medicine and<br />

psychiatry<br />

medicine, diagnosis<br />

in psychiatry,<br />

psychiatry<br />

20.03. Descriptive Fulford, Thornton, and Graham 2006, Principal classes of Diagnosis in<br />

psychopathology Chapter 3. Sessions 2, 3.<br />

mental disorders medicine and<br />

and categories of<br />

recognised in psychiatry<br />

mental disorder<br />

psychiatry<br />

27.03. Thomas Szasz’s Cooper 2007, § 2.3;<br />

Fulford, Thorthon, Philosophy and<br />

antipsychiatry Szasz 1960. (extracts)<br />

and Graham 2006, psychiatry glossary<br />

Chapter 2, Session 3 of examples of<br />

mental disorder.<br />

10.04 Michel Foucault on Cooper 2007, § 2.1-2.2;<br />

An introductory Individual<br />

psychiatry Reznek 1991, Chapter 8 or Gutting presentation of the presentation:<br />

1994.<br />

work of Michal Szasz’s anti-<br />

Foucault on the<br />

history and<br />

foundations of<br />

modern psychiatry.<br />

psychiatry<br />

17.04 Prvi ispit<br />

24.04 The medical model Fulford, Thornton, and Graham 2006, Defining mental Michel Foucault on<br />

Chapter 2, Session 4; Kendell 1975 or disordered on the psychiatry.<br />

Reznek 1991, Chapter 1, pp. 13-24. basis of the notion of<br />

bodily disorder.<br />

08.05 The biological Boorse 1975 or Wakefield 2007. Attempts at including Descriptive<br />

accounts<br />

the notion of mental psychopathology and<br />

disorder into that of categories of mental<br />

physical disorder. disorder<br />

15.05 Against the Cooper 2007, Chapter 3, § 3.2. Criticisms to The biological<br />

biological accounts<br />

biological<br />

the<br />

account + Value<br />

accounts<br />

22.05 Mental functions Fulford, Thornton, and Graham 2006, Mental illness as Against the biological<br />

and mental Chapter 4, Session 4<br />

failure of ordinary accounts<br />

disorders<br />

Fulford 1989, Chapter 7<br />

doing<br />

29.05 The Aristotelian Cooper 2007 § 3.3,<br />

Value laden account Mental function<br />

account of mental Megone 1998;<br />

of mental disorder based account<br />

disorder<br />

Cooper 2007 § 3.4, 3.5.<br />

based on the idea of<br />

the good life.<br />

05.06 Natural history Cooper 2007, Chapter 4. (parts); The pragmatics of The Aristotelian<br />

based explanations<br />

psychiatric<br />

account of mental<br />

explanation and<br />

natural kinds.<br />

disorder<br />

12.06 Individual case<br />

histories<br />

Psychiatric<br />

explanation and<br />

folk psychology<br />

Ponavljanje<br />

Cooper 2007, Chapter 5 (parts) Specific explanatory<br />

practise in psychiatry.<br />

Bolton and Hill 2004 Chapter 7 or<br />

Thornton 2010.<br />

3<br />

Intentionality,<br />

breakdowns of<br />

meaning in the<br />

psychiatric<br />

explanation of central<br />

mental disorders.<br />

Natural history based<br />

explanations<br />

Explanations and<br />

individual case<br />

histories

Course name<br />

Philosophy of<br />

psychiatry (Filozofija<br />

psihijatrije)<br />

Teacher<br />

ECTS<br />

I. COURSE BASIC INFORMATION<br />

1<br />

Version: 16. february 2013<br />

Type of classes Time and venue<br />

3 15P + 0V + 15S Wednesday 10.15-12.00<br />

room 401<br />

Office hours<br />

Luca Malatesti Wednesday<br />

17.00-18-30<br />

Thursday 8.30-10.00<br />

CONTENTS<br />

Office<br />

Phone<br />

E-mail<br />

422/IV (051) 265 650 lmalatesti@ffri.hr<br />

II. DETAILED COURSE DESCRIPTION<br />

The module aims to introduce and explore in some depth some themes from contemporary philosophy of psychiatry. The relation<br />

between philosophy and psychiatry is two-way. On the one hand, philosophical analyses and theories are used to investigate<br />

fundamental issue concerning the scientific and practical dimensions of psychiatry. On the other hand, psychiatric research is used to<br />

illuminate by means of empirical results certain philosophical issues.<br />

The module will illustrate aspects of this general two-ways relation by considering two main debates in contemporary philosophy of<br />

psychiatry. First, we will focus on the philosophical discussions concerning the nature and plausibility of the notion of mental disorder.<br />

Then, we will address some recent philosophical analyses of psychiatric explanation.<br />

During the course, you will be encouraged to think critically and philosophically about the issues, evaluate and produce arguments,<br />

and you will be expected to do the same in assessment.<br />

AIMS<br />

The course aims at promoting your knowledge of the following notions relative to the topics covered in the lectures (please see course<br />

contents below): philosophers, doctrines, concepts, arguments. Specifically, the course aims at promoting the following capacities:<br />

1. Philosophers: capacity to associate them to the specific doctrines, arguments, concepts in philosophy of mind that were<br />

considered in the course. Some (rough) idea of when they proposed these positions or arguments.<br />

2. Doctrines: ability to state in a concise, clear, and rigorous way the specific problem they aim to solve and their main theses.<br />

3. Concepts: ability to define or characterize them in a concise, clear and rigorous ways and give appropriate examples.<br />

4. Arguments (for a solution of a philosophical problem, objections and replies): Ability to present their structure, clarify their<br />

premises and their conclusion. Ability to assess their validity (whether they logically lead to their conclusion) and soundness (if<br />

they are valid, whether their premises are true). This assessment does not necessarily require the students' capacity to offer<br />

original lines of though. An intelligent and reasoned use of what they take to be the strongest objections in the assigned core<br />

readings is sufficient. In particular, selecting the appropriate objections to the different arguments and doctrines will require<br />

thinking about the relations between topics discussed in different seminars.<br />

Course contents<br />

• Contemporary psychiatry and systems of classifications, the recent developments of the philosophy of psychiatry.<br />

• Critical appraisal of some anti-psychiatric argument. An introductory presentation of the work of Michael Foucault on the history and<br />

foundations of modern psychiatry. Constructivist analyses of the notion of mental disorder<br />

• Arguments against anti-psychiatric and constructivist theory.<br />

• Attempts at including the notion of mental disorder into that of physical disorder.<br />

• Criticisms to the biological account and alternative accounts<br />

• Specific explanatory practise in psychiatry. The pragmatics of psychiatric explanation.<br />

• Intentionality, breakdowns of meaning in the psychiatric explanation of central mental disorders.<br />

III. GRADING<br />

MARKED ACTIVITIES ECTS Weight in the final mark<br />

Lecture and seminar attendance<br />

Oral presentation in English (or, if agreed with the teacher, in Croatian)<br />

1<br />

Written partial exam (English or Croatian) 1 30<br />

Written final exam (English or Croatian)<br />

30<br />

Essay: 2000 word in English or Croatian. 1 40<br />

TOTAL 3 100<br />

IV. READINGS<br />

Assigned readings:<br />

Bolton, D. and Hill, Jonathan. 2004. Mind, Meaning and Mental Disorder: The Nature of Causal Explanation in

Psychology and Psychiatry. Oxford: Oxford University Press. (Chapter 7).<br />

Boorse, C. 1975. "On the distinction between disease and illness." Philosophy and public affairs 5: 49-68.<br />

Cooper, R. 2007. Psychiatry and philosophy of science. Stocksfield: Acumen.<br />

Fulford, K. W. M. 1989. Moral Theory and Medical Practice. Cambridge: Cambridge University Press. (Chapter 7)<br />

Fulford, K. W. M., Thorthon, K., and Graham, G. 2006. Oxford Textbook of Philosophy and Psychiatry. Oxford: Oxford<br />

University Press. (Selected sessions)<br />

Gutting, G. 1994. "Foucault and the History of Madness." In Gutting, Gary, ed. The Cambridge Companion to Foucault.<br />

Cambridge: Cambridge University Press, 47-70.<br />

Kendell, R. E. 1975. "The Concept of Disease and its Implications for Psychiatry." British Journal of Psychiatry 127:<br />

305-315.<br />

Megone, Christopher. 1998. "Aristotle's Function Argument and the Concept of Mental Illness." Philosophy, Psychiatry,<br />

& Psychology 5, 3: 187-201.<br />

Reznek, L. 1991. The Philosophical Defence of Psychiatry. New York: Routledge. (Chapter 1)<br />

Szasz, Thomas. 1960. "The Myth of Mental Illness." American Psychologist, 15: 113-118. Reprinted in C. D. Green,<br />

Classics in the History of Psychology: An Internet Resource.<br />

Thornton, T. 2010. "Psychiatric explanation and understanding." European Journal of Analytic Philosophy 6: 95-111.<br />

Wakefield, J. C. 2007. "The concept of mental disorder: diagnostic implication of the harmful dysfunction<br />

analysis." World psychiatry 6: 149-156.<br />

Further readings;<br />

Fulford, K. W. M., Thorthon, K., and Graham, G. 2006. Oxford Textbook of Philosophy and Psychiatry. Oxford: Oxford<br />

University Press.<br />

Reznek, L. 1991. The Philosophical Defence of Psychiatry. New York: Routledge.<br />

V. FURHTER INFORMATION<br />

ATTENDANCE<br />

Students are expected to attend classes regularly, participate actively in class. Students must at least attend 70% of the<br />

classes (lectures and seminars)..<br />

DEADLINE COMPLIANCE<br />

Students must submit coursework by the deadline. Unjustified late submissions will incur in grading penalties.<br />

INFORMATION TO STUDENTS<br />

Electronic mail.<br />

Students must use and regularly check their university e-mail address, or the address they will use in their profile in<br />

University of Rijeka Moodle portal MUDRI. (https://mudri.uniri.hr/ ).<br />

HOW TO CONTACT THE TEACHER<br />

Electronic mail.<br />

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE<br />

In the first week of the course students must enrol in the e-course that is placed on MUDRI (https://mudri.uniri.hr/).<br />

Students before writing essays must read the document "Guideline to essay writing" available in MUDRI..<br />

2

Week<br />

Lecture topic Lecture content and<br />

activities<br />

1 Philosophy and<br />

psychiatry<br />

2 Diagnosis in medicine<br />

and psychiatry<br />

3 Descriptive<br />

psychopathology and<br />

categories of mental<br />

disorder<br />

4 Thomas Szasz’s<br />

antipsychiatry<br />

5 Michel Foucault on<br />

psychiatry<br />

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012. / 2013.<br />

Recent developments of<br />

the analytic philosophy of<br />

psychiatry.<br />

The purposes of<br />

diagnosis in medicine,<br />

diagnosis in psychiatry,<br />

Principal classes of<br />

mental disorders<br />

recognised in psychiatry<br />

Fulford, Thorthon, and<br />

Graham 2006, Chapter<br />

2, Session 3<br />

An introductory<br />

presentation of the work<br />

of Michal Foucault on<br />

the history and<br />

foundations of modern<br />

psychiatry.<br />

6 Partial exam<br />

7 The medical model Defining mental<br />

disordered on the basis<br />

of the notion of bodily<br />

disorder.<br />

8 The biological<br />

accounts<br />

9 Against the biological<br />

accounts<br />

10 Mental functions and<br />

mental disorders<br />

11 The Aristotelian<br />

account of mental<br />

disorder<br />

12 Natural history based<br />

explanations<br />

13 Individual case<br />

histories<br />

14 Psychiatric explanation<br />

and folk psychology<br />

15 Recapitulation<br />

Attempts at including the<br />

notion of mental disorder<br />

into that of physical<br />

disorder.<br />

Criticisms to the<br />

biological account +<br />

Value<br />

Mental illness as failure<br />

of ordinary doing<br />

Value laden account of<br />

mental disorder based<br />

on the idea of the good<br />

life.<br />

The pragmatics of<br />

psychiatric explanation<br />

and natural kinds.<br />

Specific explanatory<br />

practise in psychiatry.<br />

Intentionality,<br />

breakdowns of meaning<br />

in the psychiatric<br />

explanation of central<br />

mental disorders.<br />

Assigned homework:<br />

reading for next seminar<br />

Fulford, Thornton, and<br />

Graham 2006, Chapter 2,<br />

Sessions 1, 2.; Careful study<br />

of Box 2.1., pp. 8-10.<br />

Fulford, Thornton, and<br />

Graham 2006, Chapter 3.<br />

Session 1.<br />

Fulford, Thornton, and<br />

Graham 2006, Chapter 3.<br />

Sessions 2, 3.<br />

Cooper 2007, § 2.3;<br />

Szasz 1960. (extracts)<br />

Cooper 2007, § 2.1-2.2;<br />

Reznek 1991, Chapter 8 or<br />

Gutting 1994.<br />

Fulford, Thornton, and<br />

Graham 2006, Chapter 2,<br />

Session 4; Kendell 1975 or<br />

Reznek 1991, Chapter 1, pp.<br />

13-24.<br />

Boorse 1975 or Wakefield<br />

2007.<br />

Cooper 2007, Chapter 3, §<br />

3.2.<br />

Fulford, Thornton, and<br />

Graham 2006, Chapter 4,<br />

Session 4<br />

Fulford 1989, Chapter 7<br />

Cooper 2007 § 3.3,<br />

Megone 1998;<br />

Cooper 2007 § 3.4, 3.5.<br />

Cooper 2007, Chapter 4.<br />

(parts);<br />

Cooper 2007, Chapter 5<br />

(parts)<br />

Bolton and Hill 2004 Chapter<br />

7 or Thornton 2010.<br />

3<br />

Seminar<br />

Group work on: Fulford,<br />

Thornton, and Graham 2006,<br />

Chapter 2. § 1, 2<br />

Diagnosis in medicine and<br />

psychiatry<br />

Diagnosis in medicine and<br />

psychiatry<br />

Philosophy and psychiatry.<br />

Examples of mental disorder.<br />

Individual presentation:<br />

Szasz’s anti-psychiatry<br />

Michel Foucault on<br />

psychiatry.<br />

Descriptive psychopathology<br />

and categories of mental<br />

disorder<br />

The biological accounts<br />

Against the biological<br />

accounts<br />

Mental function based<br />

account<br />

The Aristotelian account of<br />

mental disorder<br />

Natural history based<br />

explanations<br />

Explanations and individual<br />

case histories

Naziv kolegija<br />

Filozofija matematike<br />

Nositelj kolegija<br />

Dr. sc. Majda Trobok<br />

Asistent<br />

/<br />

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU<br />

Broj ECTS-a<br />

4<br />

Vrijeme za<br />

konzultacije<br />

Vrijeme za<br />

konzultacije<br />

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA<br />

SADRŽAJ KOLEGIJA<br />

Kabinet<br />

414<br />

Nastavno opterećenje<br />

15+0+15<br />

Telefon<br />

091 56 11 814<br />

Vrijeme I mjesto<br />

održavanja nastave<br />

Utorak, 16.15-18.00 tj.<br />

Prema dogovoru<br />

Kabinet Telefon E-mail<br />

E-mail<br />

trobok@ffri.hr<br />

Semantička, epistemološka i ontološka pitanja u filozofiji matematike.<br />

Podjela realizam-antirealizam. Realizam: platonizam, modalni realizam, umjereni realizam. Antirealizam: intuicionizam,<br />

nominalizam, formalizam.<br />

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA<br />

Očekuje se da studenti nakon odslušanog predmeta i prezentiranog seminara<br />

- mogu opisati i analizirati razloge nastajanja filozofije matematike<br />

- budu osposobljeni razlikovati i usporediti osnovne postavke realizma i antirealizma kao dviju<br />

suprotstavljenih sustava<br />

- budu osposobljeni kritički prikazati i usporediti osnovne pravce realizma i osnovne pravce antirealizma<br />

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)<br />

Predavanja x Seminari x Konzultacije x Samostalni rad<br />

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo<br />

III. SUSTAV OCJENJIVANJA<br />

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS<br />

BODOVIMA<br />

MAX BROJ BODOVA<br />

Aktivnost u nastavi 1 25<br />

Seminarski rad 2 50<br />

Kontinuirana provjera znanja<br />

ZAVRŠNI ISPIT<br />

1 25<br />

UKUPNO 100<br />

Nastava se izvodi pretežito mentorski, te seminarski i izravnim istraživačkim radom studenata, kojima se u obliku<br />

predavanja nudi uvod u problematiku i načela metodologije. Očekuje se visok stupanj samostalnog promišljanja i<br />

istraživanja.<br />

Treba osigurati mogućnost korištenja informatičke učionice.<br />

Rad studenata na predmetu prati se kroz aktivno sudjelovanje u nastavi, pogotovo na seminarima te kod prezentacije<br />

seminara. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti tijekom nastave je 100 (ocjenjuju se aktivnosti označene u<br />

tablici).

IV. LITERATURA<br />

Obvezna literatura:<br />

1. Benacerraf, Putnam, 1983, Philosophy of Mathematics – Selected Readings (Second ed.), Cambridge<br />

University Press.<br />

2. Šikić, Z., 1995, Filozofija matematike, Školska knjiga, Zagreb.<br />

Izborna literatura:<br />

1. Jacuette, D. (ed.), 2002, Philosophy of Mathematics – An Anthology, Blackwell.<br />

2. George, A., i Velleman, D. J., 2002, Philosophies of Mathematics, Blackwell.<br />

3. Hintikka, J., (ed.), 1969, The Philosophy of Mathematics, Oxford University Press.<br />

4. Shapiro, S., 2002, Thinking about Mathematics – The Philosophy of Mathematics, Oxford University<br />

Press.<br />

5. Brown, J. R., 1999, An Introduction to the World of Proof and Pictures, Routledge.<br />

6. Trobok, M., 2006, Platonism in the Philosophy of Mathematics, <strong>Filozofski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Rijeci</strong>.<br />

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU<br />

POHAĐANJE NASTAVE<br />

Studenti su dužni prisustvovati i aktivno učestvovati u nastavi te uspješno prezentirati jedan seminar (tijekom nastave).<br />

Prisustvo na nastavi dakle mora biti aktivno, što znači da se od studenata očekuje da dolaze spremni na<br />

nastavu, odnosno da odrade sve prethodno zadane zadaće/obaveze.<br />

Kašnjenja na predavanja nisu dozvoljena.<br />

Napuštanje predavaonice prije kraja sata nije dozvoljeno, osim u iznimnim situacijama ili uz prethodni<br />

pristanak nastavnika.<br />

Korištenje mobitela za vrijeme nastave nije dozvoljeno.<br />

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA<br />

Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova, u protivnom smatrati će se da studenti određenu<br />

aktivnost/obavezu nisu izvršili. Seminar se moze predati i prezentirati izvan unaprijed dogovorenih rokova<br />

samo iznimno, uz prethodni dogovor sa nastavnikom.<br />

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA<br />

Tajnica, oglasna ploča, web stranice, email, mobitel<br />

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA<br />

Studenti mogu kontaktirati nastavnika<br />

osobno na konzultacijama<br />

putem maila<br />

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE<br />

Nastava se izvodi pretežito mentorski, te seminarski i izravnim istraživačkim radom studenata, kojima se u obliku<br />

predavanja nudi uvod u problematiku i načela metodologije. Očekuje se visok stupanj samostalnog promišljanja i<br />

istraživanja.

Treba osigurati mogućnost korištenja informatičke učionice.<br />

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2008 / 2009.<br />

Datum/tjedan Tema Prethodna priprema<br />

studenata<br />

5.3.’13. (2h) Uvod<br />

12.3.’13.<br />

(2h)<br />

19.3.’13.<br />

(2h)<br />

Semantička, epistemološka i<br />

ontološka pitanja u filozofiji<br />

matematike<br />

Semantička, epistemološka i<br />

ontološka pitanja u filozofiji<br />

matematike.<br />

26.3.’13. Realizam u filozofije matematike,<br />

(2h) pravci<br />

9.4.’13. (2h) Realizam u filozofije matematike,<br />

pravci<br />

16.4.’13. Realizam u filozofije matematike,<br />

(2h) pravci<br />

23.4.’13. Antirealizam u filozofiji matematike,<br />

(2h) pravci<br />

30.4.’13. Antirealizam u filozofiji matematike,<br />

(2h) pravci<br />

7.5.’13. (2h) Antirealizam u filozofiji matematike,<br />

pravci<br />

14.5.’13. Seminar<br />

(2h).<br />

21.5.’13. Seminar<br />

(2h).<br />

28.5.’13. Seminar<br />

(2h).<br />

4.6.’13. (2h) Rasprava i analiza seminara<br />

11.6.’13. Rasprava i analiza seminara<br />

(2h).<br />

Napomena

Naziv kolegija<br />

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU<br />

Broj ECTS-a<br />

1<br />

Nastavno opterećenje<br />

Vrijeme i mjesto<br />

održavanja nastave<br />

Filozofija povijesti 3 15+0+15 Prema rasporedu<br />

Nositelj kolegija Vrijeme za<br />

konzultacije<br />

Kabinet<br />

Telefon<br />

E-mail<br />

Doc. dr. sc. Neven<br />

Petrović<br />

Asistent<br />

SADRŽAJ KOLEGIJA<br />

Ponedjeljkom od ??? i<br />

utorkom od 10-11,30h<br />

Vrijeme za<br />

konzultacije<br />

F-425 npetrovic@ffri.hr<br />

Kabinet Telefon E-mail<br />

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA<br />

Pojam povijesti (razlike povijest/historija/historiografija, terminologijske kontroverzije, višeznačnosti i njihovo<br />

razjašnjavanje). Geneza i razvitak pojmova filozofije povijesti (razlike povijest/historija/historiografija,<br />

terminologijske kontroverzije, višeznačnosti i njihovo razjašnjavanje). Geneze filozofijskog promišljanja<br />

povijesti. Počeci i razvitak filozofije povijesti. Ciklička i progresistička teorija povijesti. Filozofija povijesti i<br />

povijesno mišljenje. Minervina sova i mišljenje budućnosti. Antiteze i antinomije povijesti. Prošlost -<br />

suvremenost - modernost. Upitnost sintagme "povijest - učiteljica života". Kraj povijesti. Teologija i utopija.<br />

Transcendencija, imanencija i sekularizacija. Filozofija povijesti i povijesne znanosti Odnos filozofije povijesti<br />

spram cjeline filozofije i spram društvenih/duhovnih znanosti.<br />

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA<br />

Nakon odslušanog kolegija studenti će biti sposobni:<br />

- analizirati i kritički vrednovati materiju (gradivo) o temeljnim problemima filozofije povijesti kao<br />

discipline kao i interdisciplinarna područja istraživanja (kao i objasniti te vrednovati relevantne<br />

orijentacije filozofijskog pristupa povijesti u novovjekovlju i suvremenosti).<br />

- Napraviti preduvjete za samostalan istraživački rad i za promišljanje problematike, a posebno<br />

sposobnost uključenja u interdisciplinarna i multidisciplinarna istraživanja o temama filozofije povijesti.<br />

- Definirati i primijeniti pojmovne aparate nužne za snalaženje u sadržajno i terminologijski heterogenoj<br />

literaturi, kako u području teorijske, tako napose i u području praktičke filozofije.<br />

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)<br />

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad<br />

x X x<br />

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Multimedija i Internet<br />

III. SUSTAV OCJENJIVANJA<br />

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE<br />

Pohađanje nastave<br />

UDIO AKTIVNOSTI U ECTS<br />

BODOVIMA<br />

MAX BROJ BODOVA<br />

Aktivnost u nastavi 1 35<br />

Seminar 1 35<br />

Pismeni ispit 0,5 15<br />

ZAVRŠNI ISPIT 0,5 15<br />

UKUPNO 3 100<br />

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje

IV. LITERATURA<br />

Obvezna literatura:<br />

Aurelije Augustin, Država Božja, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1982.<br />

Vico, G. Načela nove znanosti, Naprijed, Zagreb 1983.<br />

Kant, I. Um i sloboda, Ideje, Beograd, 1973, str. 29-40; 71-81 (23)<br />

Hegel, G.W.F. Filozofija povijesti, Naprijed, Zagreb 1966, str. 21-110 (90)<br />

Condorcet, Nacrt povijesnog prikaza napretka ljudskog duha, Politička kultura, Zagreb 2001.<br />

Comte, A. Kurs pozitivne filozofije, Kultura, Beograd 1962.<br />

Cohen, G.A. Odbrana Marxove teorije istorije, Zamak kulture, Vrnjačka banja, 1987.<br />

Cohen, G.A. History, Labour, and Freedom, Clarendon Press, Oxford, 1988.<br />

Marx, K./Engels, F. Manifest komunističke partije i „Predgovor kritici političke ekonomije“ u Dragičević,<br />

A./Mikecin, V./Nikić, M. (ur.) Glavni radovi Marxa i Engelsa, Stvarnost, Zagreb, 1979, str. 367-383 i<br />

651-652 (19)<br />

Marx, K./Engels, F. Rani radovi, Naprijed, Zagreb 1985.<br />

Popper, K.R. Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji, KruZak, Zagreb 2003.<br />

Popper, K.R. Bijeda historicizma, KruZak, Zagreb 1996, str. 47-64.<br />

Makanec, J. Uvod u filozofiju povijesti, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1993.<br />

Bloch, E. Duh utopije, BIGZ, Beograd 1982.<br />

Sutlić, V. Uvod u povijesno mišljenje, Demetra, Zagreb 1994.<br />

Kangrga, M. Praksa-vrijeme-svijet, Naprijed, Zagreb 1989.<br />

Vranicki, P. Filozofija historije I-II, Golden Marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2002.<br />

Dray, W. H. Philosophy of History, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, 1964.<br />

Dray, W.H. Philosophical Analysis and History, Harper & Row, London, 1966.<br />

Nagel, E. Struktura nauke, Nolit, Beograd, 1974, str. 487-540 (53)<br />

(tri djela s ovog popisa u dogovoru s nastavnikom)<br />

Izborna literatura:<br />

Ostala literatura s gornjeg popisa.<br />

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU<br />

POHAĐANJE NASTAVE<br />

Studenti mogu izostati maksimalno tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju<br />

prisustvovati na 80% sati.<br />

Za više od tri izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim.<br />

U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na:<br />

npetrovic@ffri.hr<br />

Kašnjenje se tolerira do 10 minuta.<br />

Za nastave valja ugasiti mobitele i izbjegavati ulaske i izlaske.<br />

Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza.<br />

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIH ROKOVA<br />

Studenti moraju seminarske radove (obavezni i eventualni dodatni) predati najkasnije do završetka semestra.<br />

Ukoliko to ne učine, ne mogu pristupiti ispitu.<br />

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA<br />

2

Web stranice <strong>fakultet</strong>a<br />

Elektroničkom poštom<br />

Oglasna ploča Odsjeka za filozofiju<br />

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA<br />

Elektronskom poštom i osobnom komunikacijom na konzultacijama.<br />

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE<br />

Vrednovanje studentskih obveza<br />

Bodove će studenti ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 35):<br />

- pridržavanje uputa o pisanju seminarskih radova (uvod, razrada teme, zaključak) – 25<br />

- pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 10<br />

Seminarski rad se ocjenjuje, a na temelju ocjena studenti dobivaju bodove na sljedeći način: izvrstan (5) –<br />

35 bodova; vrlo dobar (4) – 30 bodova; dobar (3) – 25 bodova; dovoljan (2) – 15 bodova.<br />

Od studenata se očekuje poznavanje osnovne i neke sekundarne literature o temi koja se obrađuje u radu, na<br />

koju će biti upozoreni na predavanjima. U uvodnom dijelu rada upozorit će se na važnost odabrane teme za<br />

antičku filozofiju, kao i za filozofiju u cjelini. Glavni dio rada čini izlaganje ključnih misli povezanih s<br />

odabranim problemom. Završni dio rada može biti navođenje kritike iznesene teorijske pozicije. Student u<br />

radu također mora pokazati da zna pravilno citirati i navoditi korištenu literaturu (prema prijedlozima u<br />

relevantnoj pravopisnoj literaturi). Rad mora biti napisan u skladu s pravopisnim pravilima hrvatskoga<br />

jezika. Rad može obuhvaćati do 10 stranica teksta pisanog u fontu Times New Roman, veličine 12, prored<br />

1,5.<br />

Završnim ispitom ocjenjuje se poznavanje temeljnih ideja antičke filozofije, a prema sljedećem kriteriju:<br />

izvrstan (5) – 60 bodova; vrlo dobar (4) – 45 bodova; dobar (3) – 30 bodova; dovoljan (2) – 15 bodova.<br />

Konačna ocjena rezultat je svih provjeravanih elemenata.<br />

Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se<br />

ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:<br />

A – 88 – 100% ocjenskih bodova<br />

B – 76 – 87,9% ocjenskih bodova<br />

C – 64 – 75,9% ocjenskih bodova<br />

D – 52 – 63,9% ocjenskih bodova<br />

E – 40 – 51,9% ocjenskih bodova<br />

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS- sustavom na sljedeći način:<br />

Izvrstan ( 5 ) – A<br />

Vrlo dobar ( 4 ) – B<br />

Dobar ( 3 ) – C<br />

Dovoljan ( 2 ) – D i E<br />

VI. POPIS TEMA<br />

Datum/tjedan Tema Prethodna priprema<br />

studenata<br />

1. Uvod: što je filozofija povijesti i koji<br />

su sve načini filozofskog bavljenja<br />

poviješću?<br />

3<br />

Dray, W. H. Philosophy<br />

of History, Prentice-Hall,<br />

Englewood Cliffs, 1964,<br />

str. 1-3; 59-66 (10)<br />

2. Spekulativne filozofije povijesti: Kant Kant, I. Um i sloboda,<br />

Ideje, Beograd, 1973, str.<br />

3. Spekulativne filozofije povijesti:<br />

Hegel 1.<br />

29-40; 71-81 (23)<br />

Hegel, G.W.F. Filozofija<br />

povijesti, Naprijed,<br />

Zagreb 1966, str. 21-64<br />

(44)<br />

Napomena

4. Spekulativne filozofije povijesti:<br />

Hegel 2.<br />

5. Spekulativne filozofije povijesti: Marx<br />

1.<br />

6. Spekulativne filozofije povijesti: Marx<br />

2<br />

7. Klasične filozofije povijesti:<br />

rekapitulacija<br />

4<br />

Hegel, G.W.F. Filozofija<br />

povijesti, Naprijed,<br />

Zagreb 1966, str. 64-110<br />

(46)<br />

Marx, K./Engels, F.<br />

Manifest komunističke<br />

partije, u Dragičević, A.<br />

(ur.) Glavni radovi Marxa<br />

i Engelsa, Stvarnost,<br />

Zagreb, 1979, str. 367-<br />

383 (17)<br />

Marx, K. „Predgovor<br />

kritici političke<br />

ekonomije“, u<br />

Dragičević, A. (ur.)<br />

Glavni radovi Marxa i<br />

Engelsa, Stvarnost,<br />

Zagreb, 1979, str. 651-2<br />

(2)<br />

Cohen, G.A. Odbrana<br />

Marxove teorije istorije,<br />

Zamak kulture, Vrnjačka<br />

banja, 1987, str. 151-170<br />

(20)<br />

8. Klasične filozofije povijesti: kritika Popper, K.R. Bijeda<br />

historicizma, KruZak,<br />

Zagreb 1996, str. 47-64<br />

9. Povijest kao znanost: problemi logike<br />

historijskog istraživanja 1.<br />

(objašnjenja u historiji)<br />

10. Povijest kao znanost: problemi logike<br />

historijskog istraživanja 2. (najčešći<br />

problemi istraživanja; determinizam)<br />

(18)<br />

Nagel, E. Struktura<br />

nauke, Nolit, Beograd,<br />

1974, str. 487-512 (25)<br />

Nagel, E. Struktura<br />

nauke, Nolit, Beograd,<br />

1974, str. 513-540 (28)<br />

11. Je li historija objektivna? Dray, W.H. Philosophical<br />

Analysis and History,<br />

Harper & Row, London,<br />

12. Jesu li objašnjenja u historiji<br />

znanstvena?<br />

1966, str. 75-94 (20)<br />

Dray, W.H. Philosophical<br />

Analysis and History,<br />

Harper & Row, London,<br />

1966, str. 95-126 (32)<br />

13. Uzročnost u povijesti Dray, W.H. Philosophical<br />

Analysis and History,<br />

Harper & Row, London,<br />

1966, str. 238-264 (27)<br />

14. Metodološki individualizam Dray, W.H. Philosophical<br />

Analysis and History,<br />

Harper & Row, London,<br />

1966, str. 265-296 (32)<br />

15. Završna diskusija

Naziv kolegija<br />

Libertarijanizam: etika i<br />

politika slobodnog<br />

tržišta<br />

Nositelj kolegija<br />

Doc. dr. sc. Neven<br />

Petrović<br />

Asistent<br />

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU<br />

Broj ECTS-a<br />

4 15+0+15<br />

Vrijeme za<br />

konzultacije<br />

Ponedjeljkom od<br />

18h do 19,30h i<br />

utorkom od 10h<br />

do 11,30h<br />

Vrijeme za<br />

konzultacije<br />

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA<br />

SADRŽAJ KOLEGIJA<br />

Nastavno opterećenje<br />

Vrijeme I mjesto<br />

održavanja nastave<br />

Kabinet Telefon E-mail<br />

F-425 npetrovic@ffri.hr<br />

Kabinet Telefon E-mail<br />

1. U uvodnom bi se dijelu nastave dao općenit pregled libertarijanske političke filozofije: glavnih tema kojima<br />

se bavi i glavnim varijantama te vrste teorije (anarhokapitalizam i teorije minimalne države; deontološka i<br />

konzekvencijalistička varijanta). Također bi se razjasnila terminološka zbrka koja postoji u pogledu imenovanja<br />

suvremenih političkih teorija te vrste: tj. da se u Europi teorije slobodnog tržišta nazivaju „liberalnim“ ili<br />

„neoliberalnim“ dok Americi one nose naziv „libertarijanskih“ ili čak „konzervativnih“ učenja. Naposljetku bi se<br />

studentima prezentirao detaljan plan rada kolegija, čime ih se želi motivirati za rad (2h).<br />

2. Prvi tematski blok bio bi posvećen znamenitoj Friedrich von Hayekovoj analizi logike funkcioniranja planske<br />

privrede i razlozima zbog kojih se može tvrditi da ona neminovno vodi u autoritarne ili čak totalitarističke<br />

poretke. Ta analiza, koja je opće mjesto suvremene političke misli, kod nas je bez ikakve sumnje nedovoljno<br />

poznata i to je čak svojevrstan akademski skandal (6h).<br />

3. Nakon toga bi se prešlo na, također znanu, Hayekovu kritiku umjerenog socijalističkog projekta – socijalne<br />

države i njegovo kontroverzno mišljenje da je socijalna pravda nekoherentan pojam, te njegove razne<br />

argumente u prilog blagodatima slobodnog tržišta (4h).<br />

4. Donekle sličnom obradom iste teme nastavilo bi se kroz prikaz temeljnih ideja Miltona Friedmana, koji<br />

ukazuje na povezanost ekonomske i političke slobode, te na brojne nedostatke raznih državnih intervencija<br />

(npr. u školstvo, licenciranje za obavljanje raznih djelatnosti, redistribuciju dohotka, različite vrste socijalne<br />

pomoći i sl.) u funkcioniranje slobodnog tržišta (6h). Uz to bi se dodala i jedna kritička analiza<br />

konzekvencijalističke i većinom ekonomski utemeljene varijante libertarijanske teorije, ona Ronalda Dworkina<br />

(2h). Time bi se i zaključio prikaz ove vrste razmišljanja o uređenju društva.<br />

5. Posljednju nastavnu cjelinu činio bi prikaz najbolje deontološke verzije libertarijanizma, tj. one Roberta<br />

Nozicka. Prošlo bi se kroz sve glavne dijelove njegove teorije: opravdanje države nasuprot anarhistima,<br />

negiranje uplitanja države u distribuciju dohotka, kritike ključnih egalitarističkih gledišta, te njegovu vizije da<br />

minimalna država može biti ideal vrijedan borbe budući da predstavlja okvir za realiziranje svih vrsta utopija<br />

(8h).<br />

6. Završilo bi se jednim od važnijih kritičkih osvrta na Nozickovu teoriju, tako da studenti dobiju uvid i u njene<br />

glavne poteškoće i da ne smatraju da je pristup cijelog kolegija bio pristran (2h).<br />

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA<br />

Glavni cilj ovog kolegija jest upućivanje studenata u temeljne teze libertarijanske političke filozofije, budući da<br />

je ta veoma važna socijalno-politička teorija oduvijek bila zanemarena u našem obrazovnom sustavu. Naime,<br />

bez obzira na prijelaz naše zemlje iz socijalističkog sustava u tržišni, s pravom se može reći da među hrvatskim<br />

građanima svih generacija još uvijek prevladavaju stare ideje i vrijednosti i da su nesvjesni raznih mikrosocijalnih<br />

i mikro-ekonomskih razloga zbog kojih je sustav koji smo napustili bio, u najmanju ruku, veoma<br />

1

teško održiv. Neke od tih ključnih razloga želio bi prikazati kolegij koji se ovdje predlaže. A njegova bi<br />

dodatna, pa čak i prvenstvena, zadaća bila da također ukaže na brojne poteškoće u funkcioniranju socijalne<br />

države, tj. umjerene verzije socijalističkog projekta kakav se danas većinom i zagovara, te da se vidi koliko se<br />

daleko može ići s njegovim provođenjem a da to ne dovede do značajnih nevolja. Na taj bi način studenti dobili<br />

osnovna znanja o jednoj o ključnih političko-filozofskih teorija današnjice i usput vidjeli može li se ona braniti i<br />

kako, te koliko je relevantna za našu sadašnju situaciju. Ovaj bi kolegij, konačno, predstavljao protutežu mome<br />

kolegiju Analitički marksizam koji sažeto prikazuje najradikalniji i najosmišljeniji socijalistički idejni projekt.<br />

Time bi studenti dobilo osnovne i kritičke informacije o oba, krajnje suprotna pola u modernoj raspravi o<br />

najboljem uređenju društva, te bi se tako bili u stanju informiranije odlučiti za to koji od njih slijediti, ukoliko je<br />

to njihova dilema. Očekuje se da bi kolegij doprinio i izoštravanju kritičkog i analitičkog duha studenata.<br />

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)<br />

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad<br />

X X X X<br />

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo<br />

III. SUSTAV OCJENJIVANJA<br />

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS<br />

BODOVIMA<br />

MAX BROJ BODOVA<br />

AKTIVNOST NA NASTAVI 1,5 35<br />

SEMINARSKI RAD: IZLAGANJE ILI ESEJ 1,5 35<br />

ZAVRŠNI ISPIT – pismeni 0,5 15<br />

ZAVRŠNI ISPIT – usmeni 0,5 15<br />

UKUPNO 4 100<br />

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje<br />

IV. LITERATURA<br />

Obvezna literatura:<br />

1) Friedman, M. Kapitalizam i sloboda, Globus – Školska knjiga, Zagreb, 1992, str. 19-46, 93-113,<br />

145-195 (100)<br />

2) Hayek, F.A. Put u ropstvo, KruZak, Zagreb, 2001, str. 67-174 (108)<br />

3) Hayek, F.A. Pravo, zakonodavstvo i sloboda, CID, Podgorica, 2002, str. 161-227 (66)<br />

4) Nozick, R. Anarhija, država i utopija, Jesenski i Turk, Zagreb, 2003, str. 27-51; 80-6; 125-7; 201-<br />

242; 305-358; 385-414 (159)<br />

Ukupno: 433 str.<br />

Izborna literatura:<br />

Arneson, R.J. “Lockean Self-Ownership: Towards a Demolition”, Political Studies, Vol. 39, No. 2,<br />

1991, str. 36-54 (19)<br />

Barry, N. On Classical Liberalism and Libertarianism, Macmillan, London, 1986.<br />

Buchanan, A. Ethics, Efficiency, and the Market, Clarendon Press, Oxford, 1985.<br />

Buchanan, J. Granice slobode: Između anarhije i Levijatana, Dereta, Beograd, 2002.<br />

Child, J.W. “Can Libertarianism Sustain a Fraud Standard?”, Ethics, Vol. 104, No. 4, 1994, str. 722-<br />

738 (17)<br />

2

Cohen, G.A. Self-Ownership, Freedom, and Equality, Cambridge University Press, 1995, str. 19-<br />

115 (96)<br />

Cohen, G.A. Socijalizam – zašto ne?, KruZak, Zagreb, 2011.<br />

Cohen, G.A. On the Currency of Egalitarian Justice and Other Essays in Political Philosophy,<br />

Princeton University Press, 2011, str. 147-199 (53)<br />

Duncan, F./Machan, T./Nussbaum, M. Libertarianism: For and Against, Rowman and Littlefield,<br />

2005.<br />

Dworkin, R. "Why Liberals Should Care About Equality?" u Dworkin, R. A Matter of Principle,<br />

Harvard University Press, 1985, str. 208-13 (5)<br />

Exdell, J. “Distributive Justice: Nozick and Property Rights”, Ethics, Vol. 87, no. 2, 1977, str. 142-<br />

149 (8)<br />

Fried, B. “Wilt Chamberlain Revisited: Nozick’s ‘Justice in Transfer’ and the Problem of Marked<br />

Based Distributions”, Philosophy and Public Affairs, Vol. 24, no. 2, 1995, str. 226-245 (20)<br />

Friedman, D. The Machinery of Freedom, Open Court Press, 1989.<br />

Friedman, M. & R. Free to Choose, Harcourt, New York, 1990.<br />

Hardin, G. “The Tragedy of the Commons”, Science, Vol. 162, no. 3859, 1968, str. 1243-1248 (6)<br />

Hazlitt, H. Economics in One Lesson: The Shortest and Surest Way to Understand Basic<br />

Economics, Three Rivers Press, 1988.<br />

Hayek, F.A. The Constitution of Liberty, Routledge & Kegan Paul, London, 1960.<br />

Hayek, F.A. Individualizam i ekonomski poredak, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2002.<br />

Hospers, J. Libertarianism: A Political Philosophy for Tommorow, Authors Choice Press, 1971.<br />

Gibbard, A. “What’s Morally Special About Free Exchange?”, Social Philosophy and Policy, Vol. 2,<br />

No, 1, 1984, str. 20-28 (9)<br />

Kavka, G.S. “An Internal Critique of Nozick’s Entitlement Theory”, u Corlett, A. (ur.) Equality and<br />

Liberty, Macmillan, London, 1991, str. ???<br />

Klein, N. Doktrina šoka, VBZ, Zagreb, 2008, str. 56-168 (113)<br />

Knowles, D. Political Philosophy, Routledge, London, 2001, str. 69-132, 177-195 (83)<br />

Kymlicka, W. Contemporary Political Philosophy, Clarendon Press, Oxford, 1990, str. 95-159 (65)<br />

Lomasky, L.E. Persons, Rights, and the Moral Community, Oxford University Press, 1987.<br />

Machan, T.R. (ur.) The Libertarian Alternative, ???<br />

Miller, D. „The Justification of Political Authority“, u Schmidtz, D. (ur.) Robert Nozick, Cambridge<br />

University Press, Cambridge, 2002, str. 10-33 (24)<br />

Mises, L. Birokracija, Institut za javne financije, Zagreb, 2005.<br />

Monbiot, G. “The Tragedy of Enclosure”, Scientific American, Vol. 270, No. 1, 1994, str. 159 (1)<br />

Murray, C. Loosing Ground, Basic Books, New York, 1984.<br />

Nagel, T. “Libertarianism Without Foundations”, The Yale Law Journal, Vol. 85, No. 136, 1975, str.<br />

136-149 (14)<br />

Narveson, J. The Libertarian Idea, Temple University Press, Philadelphia, 1988.<br />

Narveson, J. „Contracting for Liberty“, u Machan, T.R./Rasmussen, D.B. (ur.) Libertarianism for the<br />

21. Century, Rowman & Littlefield, Lanham, 1995, str. 19-40 (22)<br />

Narveson, J. „Libertarianism“, u LaFollette, H. (ur.) The Blackwell Guide to Ethical Theory,<br />

Blackwell, Oxford, 2000, str. 306-324 (19)<br />

Narveson, J. Respecting Persons in Theory and Practice, Rowman & Littlefield, Lanham, 2002.<br />

Okin, S.M. Justice, Gender, and Family, Basic Books, New York, 1989, str. 74-88 (15)<br />

Paul, J. (ur.) Reading Nozick, Basil Blackwell, Oxford, 1981.<br />

Plant, R. Suvremena politička misao, Jesenski i Turk, Zagreb, 2002, str. 101-123, 154-170, 277-<br />

314 (78)<br />

Rand, A. The Virtue of Selfishness, Penguin, Harmondsworth, Middlesex, 1961.<br />

Rothbard, M. Egalitarianism as a Revolt Against Nature and Other Essays, Ludvig von Mises<br />

Institute, 2000.<br />

Rothbard, M. The Ethics of Liberty, New York University Press, New York, 2002.<br />

Rothbard, M. For a New Liberty, Ludvig von Mises Institute, 2006.<br />

Rothbard, M. Moć i tržište, Institut za javne financije, Zagreb, 2007.<br />

Ryan, C. "Yours, Mine, and Ours: Property Rights and Individual Liberty", Ethics, Vol. 87, No. 2,<br />

1977, str. 126-41 (16)<br />

3

Sayward, C./Wasserman, W. «Has Nozick Justified the State?», u Corlet, A. (ur.) Equality and<br />

Liberty, MacMillan, London, 1991, str. 261-267 (7)<br />

Schansberg, E.D. Poor Policy, Westview Press, Boulder, 1996.<br />

Schmidtz, D. & Goodin, R.E. Social Welfare and Individual Responsibility, Cambridge University<br />

Press, 1998.<br />

Schmidtz, D. (ur.) Robert Nozick, Cambridge University Press, 2002.<br />

Sen, A. “The Moral Standing of the Market”, Social Philosophy and Policy, Vol. 2, No, 1, 1984, str.<br />

1-19 (19)<br />

Spencer, H. The Man versus the State, Liberty Fund, 1982.<br />

Wheeler, S. “Natural Property Rights as Body Rights”, Nous, 14, 1980, str. 171-193 (23)<br />

Wolff, J. Robert Nozick, Stanford University Press, 1991.<br />

Young, F.C. «Nozick and Individualist Anarchist», u Corlet, A. (ur.) Equality and Liberty, MacMillan,<br />

London, 1991, str. 268-275 (8)<br />

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU<br />

POHAĐANJE NASTAVE<br />

Studenti mogu izostati maksimalno tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno<br />

moraju prisustvovati na 80% sati.<br />

Za više od tri izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s<br />

obaveznim.<br />

U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na:<br />

npetrovic@ffri.hr<br />

Kašnjenje se tolerira do 10 minuta.<br />

Za nastave valja ugasiti mobitele i izbjegavati ulaske i izlaske.<br />

Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza.<br />

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA<br />

Studenti moraju seminarske radove (obavezni i eventualni dodatni) predati najkasnije do završetka<br />

semestra. Ukoliko to ne učine, ne mogu pristupiti ispitu.<br />

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA<br />

Web stranice <strong>fakultet</strong>a<br />

Elektroničkom poštom<br />

Oglasna ploča Odsjeka za filozofiju<br />

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA<br />

Nakon nastave i u vrijeme konzultacija<br />

Elektroničkom poštom<br />

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE<br />

Vrednovanje studentskih obveza<br />

4

Bodove će studenti ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 35):<br />

- pridržavanje uputa o pisanju seminarskih radova (uvod, razrada teme, zaključak) – 25<br />

- pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 10<br />

Seminarski rad se ocjenjuje, a na temelju ocjena studenti dobivaju bodove na sljedeći način:<br />

izvrstan (5) – 35 bodova; vrlo dobar (4) – 30 bodova; dobar (3) – 25 bodova; dovoljan (2) – 15<br />

bodova.<br />

Od studenata se očekuje poznavanje osnovne i neke sekundarne literature o temi koja se obrađuje<br />

u radu, na koju će biti upozoreni na predavanjima. U uvodnom dijelu rada upozorit će se na<br />

važnost odabrane teme za političku teoriju libertarijanizma. Glavni dio rada čini izlaganje ključnih<br />

misli povezanih s odabranim problemom. Završni dio rada može biti navođenje kritike iznesene<br />

teorijske pozicije. Student u radu također mora pokazati da zna pravilno citirati i navoditi korištenu<br />

literaturu (prema prijedlozima u relevantnoj pravopisnoj literaturi). Rad mora biti napisan u skladu s<br />

pravopisnim pravilima hrvatskoga jezika. Rad može obuhvaćati do 10 stranica teksta pisanog u<br />

fontu Times New Roman, veličine 12, prored 1,5.<br />

Završnim ispitom ocjenjuje se poznavanje temeljnih ideja libertarijanske teorije, a prema<br />

sljedećem kriteriju: izvrstan (5) – 60 bodova; vrlo dobar (4) – 45 bodova; dobar (3) – 30 bodova;<br />

dovoljan (2) – 15 bodova.<br />

Konačna ocjena rezultat je svih provjeravanih elemenata.<br />

Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz<br />

aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:<br />

A – 88 – 100% ocjenskih bodova<br />

B – 76 – 87,9% ocjenskih bodova<br />

C – 64 – 75,9% ocjenskih bodova<br />

D – 52 – 63,9% ocjenskih bodova<br />

E – 40 – 51,9% ocjenskih bodova<br />

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS- sustavom na sljedeći način:<br />

Izvrstan ( 5 ) – A<br />

Vrlo dobar ( 4 ) – B<br />

Dobar ( 3 ) – C<br />

Dovoljan ( 2 ) – D i E<br />

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2008 / 2009.<br />

Datum/tjedan Tema Prethodna priprema<br />

studenata<br />

1. Uvodno predavanje: što je<br />

libertarijanizam, koje sve varijante<br />

te teorije postoje i zašto je<br />

značajan?<br />

2. Hayek: planska privreda nasuprot<br />

tržišnoj<br />

3. Hayek: kamo vodi planska privreda<br />

(1. dio)<br />

4. Hayek: kamo vodi planska privreda<br />

(2. dio)<br />

Knowles, D. Political<br />

Philosophy, Routledge,<br />

London, 2001, str. 69-<br />

132 (64)<br />

Hayek, F.A. Put u<br />

ropstvo, KruZak,<br />

Zagreb, 2001, str. 67-<br />

112 (45)<br />

Hayek, F.A. Put u<br />

ropstvo, KruZak,<br />

Zagreb, 2001, str. 113-<br />

138 (26)<br />

Hayek, F.A. Put u<br />

ropstvo, KruZak,<br />

Zagreb, 2001, str. 139-<br />

174 (36)<br />

5. Hayek: potraga za pravednošću Hayek, F.A. Pravo,<br />

zakonodavstvo i<br />

Napomena<br />

5

sloboda, CID,<br />

Podgorica, 2002, str.<br />

161-193 (33)<br />

6. Hayek: o distributivnoj pravednosti Hayek, F.A. Pravo,<br />

zakonodavstvo i<br />

sloboda, CID,<br />

Podgorica, 2002, str.<br />

7. Friedman: veza kapitalizma i<br />

slobode; uloga države u<br />

slobodnom društvu<br />

194-226 (33)<br />

Friedman, M.<br />

Kapitalizam i sloboda,<br />

Globus – Školska<br />

knjiga, Zagreb, 1992,<br />

str. 19-46 (28)<br />

8. Friedman: školstvo i radne dozvole Friedman, M.<br />

Kapitalizam i sloboda,<br />

Globus – Školska<br />

knjiga, Zagreb, 1992,<br />

str. 93-113, 145-166<br />

9. Friedman: raspodjela bogatstva i<br />

mjere socijalne zaštite<br />

(43)<br />

Friedman, M.<br />

Kapitalizam i sloboda,<br />

Globus – Školska<br />

knjiga, Zagreb, 1992,<br />

str. 167-95 (29)<br />

10. Kritika Friedmanovog pristupa Dworkin, R. "Why<br />

Liberals Should Care<br />

About Equality?" u<br />

Dworkin, R. A Matter of<br />

Principle, Harvard<br />

University Press, 1985,<br />

str. 208-13 (5)<br />

11. Nozick: Nastanak legitimne države Nozick, R. Anarhija,<br />

država i utopija,<br />

Jesenski i Turk,<br />

Zagreb, 2003, str. 27-<br />

51; 80-6; 125-7 (34)<br />

12. Nozick: Distributivna pravda Nozick, R. Anarhija,<br />

država i utopija,<br />

Jesenski i Turk,<br />

Zagreb, 2003, str. 201-<br />

42 (42)<br />

13. Nozick: Minimalna država i utopija Nozick, R. Anarhija,<br />

država i utopija,<br />

Jesenski i Turk,<br />

Zagreb, 2003, str. 385-<br />

414 (29)<br />

14. Nozick: kritika egalitarizma Nozick, R. Anarhija,<br />

država i utopija,<br />

Jesenski i Turk,<br />

Zagreb, 2003, str. 305-<br />

358 (54)<br />

15. Završna diskusija Ryan, C. "Yours, Mine,<br />

and Ours: Property<br />

Rights and Individual<br />

Liberty", Ethics, Vol.<br />

6

87, No. 2, 1977, str.<br />

126-41 (16)<br />

7

Naziv kolegija<br />

Povijest političke filozofije 2<br />

Nositelj kolegija<br />

Neven Petrović<br />

Asistent<br />

Nebojša Zelić<br />

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU<br />

Broj ECTS-a<br />

4<br />

Vrijeme za<br />

konzultacije<br />

Ponedjeljkom prema<br />

dogovoru.<br />

Utorkom od 10 –<br />

11.30<br />

Vrijeme za<br />

konzultacije<br />

Utorkom 16.00 –<br />

17.30<br />

Srijedom 16 – 17.30<br />

Nastavno opterećenje<br />

0 + 0 + 30<br />

Kabinet 425 Telefon<br />

265647<br />

Kabinet<br />

426<br />

Telefon<br />

265648<br />

Vrijeme i mjesto održavanja<br />

nastave<br />

Petkom od 10.15 do 12.<br />

Prostorija 401, Sveučilišna<br />

avenija 4<br />

E-mail<br />

npetrovic@ffri.hr<br />

E-mail<br />

nzelic@ffri.hr<br />

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA<br />

SADRŽAJ KOLEGIJA<br />

Teorija društvenog ugovora<br />

- Obrađuju se tri klasična predstavnika teorije društvenog ugovora – T. Hobbes, J. Locke, J.J. Rousseu.<br />

- Čitaju se i interpretiraju odabrani dijelovi iz Hobbesova Levijatana; Lockeove Dvije rasprave o vladi; Rousseuov Društveni<br />

ugovor.<br />

- Ovi se obrađeni dijelovi povezuju s cijelinom njihove misli i s povijesnim okolnostima u kojima nastaju.<br />

- Potom obrađujemo zajedničke značajke između ova tri filozofa i razlike.<br />

- Pratimo razvoj ideje društvenog ugovora kod Kanta i potom izlažemo kritiku društvenog ugovora od strane Humea i Hegela.<br />

- Ukazujemo na utjecaj ovih filozofa na suvremene rasprave u političkoj filozofiji – Hobbesov utjecaj na Gauthiera; Lockeov<br />

utjecaj na Nozicka; Rousseauov utjecaj na suvremene republikance i deliberativne demokrate.<br />

Immanuel Kant<br />

- Čitaju se odabrani Kantovi spisi vezani uz političku filozofiju.<br />

- Obrađuju se problemi definiranja prosvjetiteljskog projekta u liberalizmu i objašnjavju se pojmovi poput individualizma,<br />

egalitarizma i univerzalizma.<br />

- Odnos Kantove političke filozofije s njegovom moralnom filozofijom.<br />

- Objašnjenje Kantovog kozmopolitizma, ideje svjetske zajednice i svjetske vlade.<br />

- Ideja građanstva i javnog korištenja uma.<br />

- Ideja retributivne pravednosti.<br />

- Utjecaj Kantove političke misli na suvremene političke rasprave i posebno Johna Rawlsa.<br />

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA<br />

Očekivani ishodi su da studenti razumiju filozofski jezik i političku argumentaciju; da mogu interpretirati i kritički se odnositi prema<br />

misli najvažnijih filozofa; da razvijaju vještine primjene njihovih ideja ili riješenja na aktualne probleme suvremene političke<br />

filozofije.<br />

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)<br />

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad<br />

x x x x<br />

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo<br />

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS<br />

BODOVIMA<br />

MAX BROJ BODOVA<br />

Pohađanje nastave 1 0<br />

Aktivnost u nastavi 0,3 10<br />

Seminarski rad 1<br />

Kolokvij 1,2 60<br />

ZAVRŠNI ISPIT 0,5 30<br />

UKUPNO 4 100<br />

Ocjenjivanje se vrši sukladno s Pravilnikom o ocjenjivanju donesenim akademske godine 2008/2009.<br />

Studenti pišu jedan kolokvij na kojem moraju riješiti 40% na prediplomskom studiju, odnosno 50% na<br />

diplomskom da bi izašli na ispit. Također, imaju pravo na jedan ispravak kolokvija ukoliko su napisali<br />

ispod potrebnog broja bodova.<br />

Kolokvij sadrži 60 bodova, a sastoji se od 30 pitanja.<br />

Aktivnost na nastavi uključuje prisustvo na nastavi i sudjelovanje u raspravi uz pitanja pojašnjavanja<br />

(maksimalno 4 boda), sudjelovanje u raspravi uz originalni kreativni doprinos (maksimalno 5-8<br />

bodova) i sudjelovanje u raspravi uz originalni posebno kreativni doprinos (9-10).<br />

Studenti koji studiraju po ranijem Pravilniku o studijima (“stara Bologna”) biti će ocijenjeni isključivo<br />

na usmenom ispitu.<br />

IV. LITERATURA<br />

Obavezna (izabrana poglavlja):<br />

Thomas Hobbes; Levijatan; Naklada Jesenski i Turk; Zagreb; 2004.<br />

John Locke; Dve rasprave o vladi; Utopija, Beograd; 2002.<br />

Jean Jacques Rousseau; Društveni ugovor; Školska knjiga, Zagreb; 1978.<br />

Immanuel Kant; Pravno – politički spisi; Politička kultura, Zagreb; 2000.<br />

Izborna:<br />

David Boucher i Paul Kelly (ur.), The Social Contract from Hobbes to Rawls; Routledge, London, 1994.<br />

Glen Newey; Routledge Philosophy Guidebook to Hobbes and Leviathan; Routledge, London, 2008.<br />

Christopher Bertram; Routledge Philosophy Guidebook to Rousseau and Social Contract;Routledge, London; 2004.<br />

Dudley Knowles; Routledge Philosophy Guide to Hegel and Philosophy of Right; Routledge, London, 2002.<br />

Katrin Flikcshuh, Kant and Modern Political Philosophy; Cambridge, Cambridge University Press, 2004.<br />

Arthur Ripstein, Force and Freedom: Kant's Legal and Political Philodophy, Cambridge, Harvard University Press,<br />

2009.<br />

A. John Simmons; The Lockean Theory of Rights; Princetopn, Princeton University Press, 1992.<br />

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU<br />

POHAĐANJE NASTAVE<br />

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA<br />

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Usmenim i pisanim priopćenjima na nastavi; oglasnom ploćom; web stranicama<br />

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA<br />

Mailom<br />

Na nastavi<br />

U terminima za konzultacije<br />

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE<br />

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012 / 2013.<br />

Datum/tjedan Tema Prethodna priprema<br />

15.3.2013.<br />

Uvod u kolegij<br />

studenata<br />

22.3.2013. Thomas Hobbes Levijatan (izabrani<br />

dijelovi)<br />

29.3.2013. Thomas Hobbes Levijatan (izabrani<br />

dijelovi)<br />

12.4.2013. Thomas Hobbes Levijatan (izabrani<br />

dijelovi)<br />

19.4.2013. John Locke Dve rasprave o vladi<br />

(izabrani dijelovi)<br />

26.4.2013. John Locke Dve rasprave o vladi<br />

(izabrani dijelovi)<br />

3.5.2013. John Locke Dve rasprave o vladi<br />

(izabrani dijelovi)<br />

10.5.2013. Jean – Jacques Rousseau Društveni ugovor<br />

(izabrani dijelovi)<br />

17.5. 2013 Jean – Jacques Rousseau<br />

Kolokvij<br />

Društveni ugovor<br />

(izabrani dijelovi)<br />

24.5.2013 Jean – Jacques Rousseau Društveni ugovor<br />

(izabrani dijelovi)<br />

7.6. 2013 Immanuel Kant Pravno-politički spisi<br />

(izabrani dijelovi)<br />

14.6.2013 Immanuel Kant Pravno – politički spisi<br />

(izabrani dijelovi)<br />

Napomena

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!