Diplomski - Filozofski fakultet u Rijeci - Sveučilište u Rijeci

SVEUČILIŠTE U RIJECI
FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI
Studijski program: POVIJEST UMJETNOSTI
dvopredmetni diplomski studij
Izvedbeni nastavni planovi
Ljetni semestar akademske godine 2012./2013.
Rijeka, veljača 2013.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Naziv kolegija
Povijest zaštite kulturnih
Broj ECTS-a Nastavno opterećenje
Vrijeme i mjesto
održavanja nastave
dobara 5 15+0+15 Utorkom od 8:15 do 10:00
Nositelj kolegija
dr.sc. Marijan
Bradanović, doc.
Asistent
Vrijeme za
konzultacije
Kabinet Telefon E-mail
Nakon nastave 459 265-736
Vrijeme za
konzultacije
Kabinet Telefon E-mail
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
IV. LITERATURA
mbradanovic@ffri.hr
bradanovicm@gmail.com
SADRŽAJ KOLEGIJA
Kolegijem su obuhvaćena temeljna znanja o povijesnom razvoju zaštite kulturne baštine, konzervatorske misli I
konzervatorskih doktrina u svijetu, Europi i Hrvatskoj. S nacionalnim primjerima studenti se upoznaju u
povijesnom kontekstu državnopravnih razlika koje su dovele do pojave različite konzervatorske prakse u
primorskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj. Posebna se pažnja posvećuje izrazito naprednim i vrlo značajnim a još
nedovoljno poznatim povijesnim primjerima zaštite spomenika na prostoru sjevernoga Jadrana.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Usvajanje znanja o najznačajnijim konzervatorskim zahvatima kroz povijest, povijesnom napretku teorije
konzervacije, konzervatorske misli i postupaka, postanku i razvitku nacionalnih konzervatorskih škola te njihovim
pokretačima i predvodnicima. Kompetencija valorizacije kulturnog dobra u kontekstu konzervatorskih zahvata koji
su se kroz povijest na njemu odvijali.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
X X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
X
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE
UDIO AKTIVNOSTI U ECTS MAX BROJ BODOVA
OCJENJUJE
BODOVIMA
POHAĐANJE NASTAVE 1 0
AKTIVNO SUDJELOVANJE U
NASTAVI
1 20
KOLOKVIJ 2 50
ZAVRŠNI ISPIT - USMENI 1 30
UKUPNO 5 100
Obvezna literatura:
1. M. Bradanović, Tradicija, osnutak i djelovanje konzervatorske službe u Rijeci, Sv. Vid, 6,
Rijeka, 2001., 127-145.
2. J. Jokilehto, A History of Architectural Conservation, Butterworth-Heinemann; Oxford,
1999.
3. T. Marasović, Zaštita graditeljskog nasljeđa, Povijesni pregled s izborom tekstova i
dokumenata, Split, 1983.

4. G. Perusini, Il restauro dei dipinti e delle sculture lignee, storia, teorie e tecniche, Udine,
1985 ili 1994, povijesni pregled 5-30, (dostupno i kao skripta u prijevodu R. Oštrića).
5. M. Špikić, Konzerviranje europskih spomenika od 1800. do 1850. godine, Zagreb, 2009.
Izborna literatura:
1. L. A. Horvat, Prilozi poviestnom razvoju čuvanja umjetničkih i kulturno-poviestnih
spomenika spomenika u Hrvatskoj, Zagreb, 1944.
2. D. Kečkemet, Vicko Andrić, arhitekt i konzervator 1793-1866, Split, 1993.
3. D. Kečkemet, Robert Adam - Dioklecijanova palača i klasicizam, Split, 2003.
4. B. Mader, Sfinga z Belvederja, Nadvojvoda Franz Ferdinand in spomeniško varstvo v Istri,
Koper, 2000.
5. G. Pavan, Il restauro del tempio d’Augusto a Pola (1946-1947) a cinquant’anni dai lavori,
Archeografo Triestino, ser. IV, 57, 1997. 115-148.
6. Iva Perčić, Konzervatorski radovi u Istri i Hrvatskom primorju od 1949. do 1954. godine,
Zbornik zaštite spomenika kulture, sv. 6/7, Beograd, 1957, str. 289-298. Ista,
Konzervatorski radovi u Istri i Hrvatskom primorju od 1955. do 1958. godine, ZZSK, 10,
1959. str. 323-334. Ista, Konzervatorski radovi na spomenicima u Istri i Hrvatskom
primorju od 1959. do 1961. godine, ZZSK, 13, 1962, 182-194.
7. S. Piplović, Alois Hauser u Dalmaciji, Split, 2002.
8. T. Stahuljak, Gjuro Szabo djelo jednog života, Zagreb, 1995.
9. M. Špikić (ur.), Anatomija povijesnoga spomenika, Zagreb, 2006.
10. A. Terry, F. Gilmore Eaves, Retrieving the Record: A Century of Archaeology at Poreč
(1847-1947), Zagreb-Motovun, 2001.
V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU
POHAĐANJE NASTAVE
Svaki student dužan je prisustvovati na minimalno 70% nastave. Studenti koji imaju koliziju moraju
prisustvovati na minimalno 50% nastave.
Ukoliko student koji nema koliziju bude prisutan na manje od 50% nastave (bez valjanog
zdravstvenog obrazloženja) ne može zadovoljiti kriterije za ocjenu, pa je dužan ponovno slušati
predmet. Isto vrijedi i za studente s kolizijom, ukoliko su bili na manje od 30% predavanja.
U slučaju neredovitog dolaženja student za taj dio dobiva nedovoljan, a za potpis je dužan preuzeti i
ispuniti dodatno zaduženje. Ukoliko to zaduženje ne ispuni u dogovorenom roku, gubi pravo na
potpis.
PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIH ROKOVA
Ukoliko se student ne pridržava rokova, to utječe na pojedinačnu ocjenu koja mu se daje za svaki
rad a zbir svih ocjena utječe na konačnu. Ukoliko student ima nekih nepredviđenih situacija koje
direktno utječu na poštivanje roka, dužan je to na vrijeme i prije roka javiti nastavniku s kojim mora
dogovoriti alternativni rok.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Studenti se informiraju putem web stranice predmeta (na stranicama fakulteta), pismenih i web
obavijesti, na opću e-mail adresu godine i usmeno.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Uz redovite konzultacije, svaki student nastavnika može svakodnevno kontaktirati elektronskom
poštom.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012. / 2013.
Datum/tjedan Tema
1.tjedan
2.tjedan
3.tjedan
Stari vijek, Ciceronov govor protiv
Vera, Pauzanijin Vodič kroz Heladu,
Plinije Stariji, Septimije Sever i
Memnonovi kolosi, Plotin, papa
Damas I, Majorijanov edikt, Alarik,
sv. Augustin.
Srednji vijek, Teodorikova nastojanja,
Justinijanov kodeks, Karlo Veliki,
karolinška obnova, Otoni, zaštita
Trajanovog stupa, gradski statuti,
Mirabilia urbis Romae, humanističko
buđenje zanimanja za antiku I
mjesnu povijest, Bruni, papa Martin
V.
Bracciolini, Biondo, Rim, renesansni
pape, spomenici i njihove zbirke,
Della Valle, Medici i druge obitelji,
Donatello, Verrochio, Mantegna,
Sansovino, Rafael i sljedbenici u
zaštiti spomenika, Bandinelli, Vasari,
Rossellino, arhitektonski traktati,
Alberti, Filarete, Martini, Leonardo,
Peruzzi, Serlio, Palladio, Pljačka
Rima.
Manetti, Pio IV., Reformacija,
protureformacija, Tridentski koncil, D.
Fontana, Bernini, C. Fontana,
švedski zakoni, Karlo XI., Colegium
antiquitatum, Beger
Jones, lord Arundel, Grand Tour,
Wren, Hawksmoor
Bellori, Maratta, Contri, Picault,
Hackert, Edwards,
Partenon, Carrey, Spon-Wheler,
Stuart, Revett
Arheološka otkrića, Weber, La Vega
Vasi, Piranesi, Winckelmann,
Castello, Antinori, Mengs,
Prethodna priprema
studenata
T. Marasović, Zaštita
graditeljskog
nasljeđa, Povijesni
pregled s izborom
tekstova i
dokumenata, Split,
1983.
J. Jokilehto, A
History of
Architectural
Conservation,
Butterworth-
Heinemann; Oxford,
1999.
T. Marasović, Zaštita
graditeljskog
nasljeđa, Povijesni
pregled s izborom
tekstova i
dokumenata, Split,
1983.
G. Perusini, Il
restauro dei dipinti e
delle sculture lignee,
storia, teorie e
tecniche, Udine,
1985 ili 1994,
povijesni pregled 5-
30.
T. Marasović, Zaštita
graditeljskog
nasljeđa, Povijesni
pregled s izborom
tekstova i
dokumenata, Split,
1983.
J. Jokilehto, A
History of
Napomena

4.tjedan
5.tjedan
6.tjedan
7.tjedan
8.tjedan
Cavaceppi,
enciklopedisti
Francuska rev., Lenoir, Grégoire,
Quatrèmere de Quincy
Koncepti XIX. stoljeća, Rim, Pio VII.,
papinska administracija, Fea,
Canova, Valadier, Camporese, Stern
Von Klenze, anastiloze grčkih
spomenika, Gothic Revival u
Engleskoj, romantizam u njemačkim
zemljama
Francuska, Hugo, stilsko
restauriranje Viollet-le-Duc, Italija
Konzervatorski pokret, Ruskin,
Dehio, Italija, Boito-Beltrami-
Giovannoni-Argan-Gazzola-Brandi
Austrija, Riegl
Hrvatska u europskim trendovima i
hrv. specifičnosti, hodočasnički
interes za istočnu obalu Jadrana,
obitelj Cipiko Marulić, Papalić,
salonitanske ruševine, Zavoreo,
Karamaneo, Riceputi, Salečić,
Ivanišević, Vitturi
Valvasor, Ritter-Vitezović, Krčelić
Von Erlach, Bizza, Dioklecijanova
palača, Adam i zanimanje Europe za
jadranske spomenike antike , Dorotić
Različite konzervatorske prakse u
primorskim i kontinentalnim hrv.
zemljama i pokušaji prevladavanja,
Carrara, Andrić, Sakcinski,
Architectural
Conservation,
Butterworth-
Heinemann; Oxford,
1999.
M. Špikić,
Konzerviranje
europskih spomenika
od 1800. do 1850.
godine, Zagreb, 2009
M. Špikić,
Konzerviranje
europskih spomenika
od 1800. do 1850.
godine, Zagreb, 2009
J. Jokilehto, A
History of
Architectural
Conservation,
Butterworth-
Heinemann; Oxford,
1999., T. Marasović,
Zaštita graditeljskog
nasljeđa, Povijesni
pregled s izborom
tekstova i
dokumenata, Split,
1983.
T. Marasović, Zaštita
graditeljskog
nasljeđa, Povijesni
pregled s izborom
tekstova i
dokumenata, Split,
1983.
T. Marasović, Zaštita
graditeljskog
nasljeđa, Povijesni
pregled s izborom

9.tjedan
10.tjedan
11.tjedan
12.tjedan
13.tjedan
Eitelberger, tradicija bečke škole pov.
umj., Jackson, Hauser, Iveković,
Marun, Bulić, Smirich, Kršnjavi,
Schmidt, Bolle, Szabo, Karaman,
Fisković.
Sjeverni Jadran, razlozi
kasnoantičkih, srednjovjekovnih i
kasnijih uporaba spolia, Arena u
Pulskom statutu, providur Emo,
spomenici antike u doba renesanse,
De Ville, putopisna zapažanja
Fortisa, kolekcionar Dinaričić, Carli,
prva arheološka istraživanja
Istra, tršćanski klasicistički krug i
spomenici antike, Nobile prvi
konzervator na istočnoj obali
Jadrana, Marmont i Stancovich u
Puli, konzervatorski zahvati i
dokumentacijska djelatnost,
Archeografo Triestino, AMSI, Kandler
Sabljar na sjevernom Jadranu,
Nugent, romantizam, zaštita
spomenika u kontekstu nacionalnih
buđenja, Kobler, Gigante
Istraživanja kompleksa Eufrazijane,
Peteani, Deperis, Millet, Frey, Cirilli,
F. Forlati, Molajoli
Djelatnost Centralne komisije u Istri i
na kvarnerskim otocima, A. Gnirs i
drugi austrijski konzervatori,
Budinichev rad.
Između dva svjetska rata, Szabo u
Hrv. primorju, Schnaiderovo
popisivanje, talijanska
konzervatorska služba u Istri, mreža i
djelatnost počasnih konzervatora,
Gigante, Lemessi.
tekstova i
dokumenata, Split,
1983.
M. Bradanović,
Tradicija, osnutak i
djelovanje
konzervatorske
službe u Rijeci, Sv.
Vid, 6, Rijeka, 2001.,
127-145.
M. Bradanović,
Tradicija, osnutak i
djelovanje
konzervatorske
službe u Rijeci, Sv.
Vid, 6, Rijeka, 2001.,
127-145.
M. Bradanović,
Tradicija, osnutak i
djelovanje
konzervatorske
službe u Rijeci, Sv.
Vid, 6, Rijeka, 2001.,
127-145.
A. Terry, F. Gilmore
Eaves, Retrieving the
Record: A Century of
Archaeology at
Poreč (1847-1947),
Zagreb-Motovun,
2001.
B. Mader, Sfinga z
Belvederja,
Nadvojvoda Franz
Ferdinand in
spomeniško varstvo
v Istri, Koper, 2000.
M. Bradanović,
Tradicija, osnutak i
djelovanje
konzervatorske
službe u Rijeci, Sv.
Vid, 6, Rijeka, 2001.,
127-145.

14.tjedan
15. tjedan
Obnova nakon ratnih stradanja, Senj,
Pula, Krk, Osor, Pavan, Mirabella
Roberti, Freudenreich, Perc,
Prva poratna rekognosciranja terena
Fučić, Hauptmann, Stele, Počeci
sustavne zaštite nakon Drugog
svjetskog rata, od zidnog slikarstva
preko zaštita urbanističkih cjelina, do
prepoznavanja tradicijske arhitekture
i inventarizacije pokretne baštine,
Perčić, Prelogov pristup urbanističkoj
zaštiti, Mohorovičićeva djelatnost,
slučaj Rijeke, Zaštita spomenika
tijekom Domovinskog rata.
Zaključna razmatranja i priprema za
završni ispit
M. Bradanović,
Tradicija, osnutak i
djelovanje
konzervatorske
službe u Rijeci, Sv.
Vid, 6, Rijeka, 2001.,
127-145.
Iva Perčić,
Konzervatorski
radovi u Istri i
Hrvatskom primorju
od 1949. do 1954.
godine, Zbornik
zaštite spomenika
kulture, sv. 6/7,
Beograd, 1957, str.
289-298
T. Marasović, Zaštita
graditeljskog
nasljeđa, Split,
1983.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Naziv kolegija
Povijest povijesti
Broj ECTS-a Nastavno opterećenje
Vrijeme i mjesto
održavanja nastave
umjetnosti 4 45 Utorkom, 16:15 -19, 470
Nositelj kolegija
dr. sc. Nataša Lah
Asistent
Vrijeme za
konzultacije
nakon nastave i
mailom
Vrijeme za
konzultacije
Kabinet Telefon E-mail
460 051/265 737 nlah@ffri.hr
Kabinet Telefon E-mail
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Kolegij obuhvaća povijesni pregled povijesti umjetnosti kao znanstvene i kulturološke discipline u nastajanju od
antičkoga doba do njezinoga punog procvata u 20. stoljeću. Kroz povijest će se prikazati teorijski pogledi i pristupi
umjetničkom stvaralaštvu, kao i najvažnije tradicionalne znanstvene i interpretacijske metode povijesnoumjetničke
struke te njihovi glavni zastupnici. Obrađivat će se sljedeće ključne metode i tumačenja: biografska metoda,
metoda povijesne kritike izvora, metoda komparativne analize stila, atribucijska metoda, metoda oblikovne
analize, teorija oponašanja, teorija miljea, ikonologija, sociološko, psihološko i antropološko tumačenje, nastanak i
uloga estetike. Kolegij će dotaknuti i neka od temeljnih pitanja povijesti umjetnosti zadnjih desetljeća, poput
postmodernizma, rodnih pitanja, propitivanja granica tumačenja, pitanja drugosti. Kolegij je sadržajem povezan s
kolegijima: Ikonologija, Teorija stila, Teorija prikazivanja. Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih
kolegija na drugim studijima povijesti umjetnosti u Hrvatskoj i inozemstvu.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Poznavanje povijesti i teorije umjetnosti primjereno razini diplomskog studija. Posjedovanje kompetencija u analizi
tekstova iz teorije umjetnosti nastalih do druge polovice 20. stoljeća. Primijena usvojenih pojmova; razumijevanje,
prepoznavanje i sposobnost usporedbe temeljnih povijesnoumjetničkih i teorijskih pristupa i metoda pojedinih
autora i škola kroz povijest. Posjedovanje sposobnosti sačinjavanja koherentnih i uvjerljivih tekstova koji se bave
sadržajem kolegija.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
X X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
X
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE
UDIO AKTIVNOSTI U ECTS MAX BROJ BODOVA
OCJENJUJE
BODOVIMA
POHAĐANJE NASTAVE 20 % 0,5
SEMINARSKI RAD 25 % 1
PISMENI ISPIT 30 % 1,5
ZAVRŠNI ISPIT 25 % 1
UKUPNO 100 %
IV. LITERATURA

Obvezna literatura:
- Harrison, C., Wood, P., & Gaiger, J. (Ed.). (2000). Art in Theory 1648-1815. An Anthology
of Changing Ideas. Oxford: Blackwell Publishers Ltd. (odabrana poglavlja)
- Harrison, C., Wood, P., & Gaiger, J. (Ed.). (1998.). Art in Theory 1815-1900. An
Anthology of Changing Ideas. Oxford: Blackwell Publishers Ltd. (odabrana poglavlja)
- Harrison, C., Wood, P., & Gaiger, J. (Ed.). (2003). Art in Theory 1900-2000. Oxford:
Blackwell. (odabrana poglavlja)
- Venturi, L. (1945.). Storia della critica d’arte. Roma: Edizioni U. / alternativno: Venturi, L.
(1963.). Istorija umetničke kritike. Beograd: Kultura.
- ppt prezentacije predavanja (elektroničkim putem dostupno svim polaznicima kolegija)
Izborna literatura:
- U. Kultermann, Povijest povijesti umjetnosti, Zagreb 2002
- The Art of Art History. A critical anthology. Edited by Donald Preziosi. Oxford / New York,
1998. (odabrana poglavlja)
- H. Osborne, Aesthetics and Art Theory, An Historical Introduction, London And Harlow
1968.
POHAĐANJE NASTAVE
obavezno
V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU
PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIH ROKOVA
obavezno
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
nastava, konzultacije, e mail
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
nastava, konzultacije, e mail
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012. / 2013.
Datum/tjedan Tema
1.tjedan
2.tjedan
Uvod i orijentacijske smjernice
kolegija
Antičke doprinos disciplini (ekfraza;
heremenutika; mitologičnost i temelji
Prethodna priprema
studenata
Napomena

3.tjedan
4.tjedan
5.tjedan
6.tjedan
7.tjedan
8.tjedan
teorije stila, opažanja, estetike i
mimezisa)
Ishodište razvoja estetike iz
pitagorejske škole, uloga osjetilne
sfere, ocjena umjetničkog djela i
uloga proporcije u platonovoj školi,
Ksenokratovo učenje o slikarstvu
Vitruvije: simetrija, proporcija i zlatni
rez; Plinije stariji: razvoj kanona,
pitanje napretka; Plotin: uzvišena
ljepota i rađanje srednjovjekovne
paradigme, Platon vs. Aristotel:
imitacija vs. re-kreacija realiteta.
Zaključak.
Pojmovnik koji prethodi
razumijevanju srednjevjekovnih
tekstova o umjetnosti: Natprirodno i
mučeničko – dva stupa estetičnosti
sakralnog simbolizma
Ikona, ikonički znak, ikonoklazam
(ekstremni oblik kognitivističkog
pristupa); semantička perspektiva,
likovna aksiologija, konceptualnost
srednjovjekovne umjetnosti
Estetika kršćanske skolastike:
Augustin (fikcija, simbol, geometrijski
obrazac, Monas vs. Dias, ljepota
sličnosti dijelova, sklad kontrasta,
ljubav kao korelat ljepote), Eriugena
(savršena samoočevidnost sjaja),
Toma Akvinski (harmonija; sjaj +
forma + jasnoća = ljepota)Propozicije
tehničkog umijeća: Cennino d'Andrea
Cennini, Villard de Honnecourt.
Zaključak.
Speculum - simbolička uloga
ogledala, odraz kao sadržajna, te
perspektiva i pokret kao formalne
prekretnice u renesansnoj teoriji
umjetnika.

9.tjedan
10.tjedan
11.tjedan
12.tjedan
13.tjedan
14.tjedan
Teorijsko utemeljenje discipline:
Giorgio Vasari (za i protiv).
(Gombrichova obrana Vasaria u 20.
St.); Joachim von Sandrart; George
Berkeley, A.G. Baumgarten; J.J.
Winckelmann
I.Kant: razgraničenje estetskog od
spoznajnog i sensus communis;
G.W.F. Hegel: estetika kao filozofija
umjetnosti (simbolična, klasična i
romantična ideja umjetnosti)
Od klasicizma prema romantizmu: D.
Diderot (temelji kritike), G.E. Lessing
(granica slikarstva i pjesništva), J.W.
von Goethe (nauk o bojama)
Temeljni pojmovi romantizma:
Weltschmerz i Gesamtkunstwerk
Prema realizmu: John Ruskin i
bratstvo prerafaelita (ukazivanje na
objekt motrenja umjesto narativa)
Francuska kritika i nova estetska
polazišta u 19. stoljeću (teorija
pobune, repozicioniranje mjerila
vrijednosti, pariški Saloni, realizam
vs. impresionizam, l'art pour
l'artizam, kritika ispred teorije
Obrat percepcijskog kanona:
Fotografija Charlesa Nadara, film
braće Lumiere, teorija inhibicije S.
Freuda, skandal Salona 1862., raskol
Akademije i „modernih“, različiti
interesi kritičara (C. Baudelaire, E.
Zola…) i povjesničara umjetnosti (E.
Fromentin, J. Champfleury, T.T.
Burger…) , stvarnosti i institucija,
centara i periferije
l'art pour l'artizma – predziđe
autorskog „ja“ koncepta u
modernizmu (t. Gautier, V. Cousin…)
i njegova kritika u djelu W.
Benjamina

15. tjedan
Otvaranje teme teorije 20. st.:
recepcija. Zaključak

Obvezna literatura:
Izborna literatura:
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje
Metodologija znanstvenog
istraživanja 4 30+0+15
IV. LITERATURA
V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU
Vrijeme i mjesto
održavanja nastave
Četvrtkom od 10:15 do
13:00
Nositelj kolegija
Vrijeme za
konzultacije
Kabinet Telefon E-mail
dr.sc. Nina Kudiš nakon nastave 462 265-738 nina.kudi@gmail.com
Asistent
Vrijeme za
konzultacije
Kabinet Telefon E-mail
Maja Cepetić, prof. 464 265-740 maja.cepetic@gmail.com
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Što je znanost i znanstveni rad? Temeljni oblici znanstvenog istraživanja kroz povijest. Odabir predmeta
istraživanja. Analiza. Prikupljanje podataka. Izvori. Izbor literature. Verifikacija. Prikaz dovršenog rada. Kritički
osvrt. Znanstveno poštenje.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Steći znanja i vještine potrebne za izbor, obradu, i prikazivanje rezultata znanstvenog pothvata.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
X X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
X
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE
UDIO AKTIVNOSTI U ECTS MAX BROJ BODOVA
OCJENJUJE
BODOVIMA
REDOVITO POHAĐANJE
NASTAVE
0,5 20
AKTIVNO SUDJELOVANJE U
NASTAVI
0,5 20
SEMINARSKI RAD 1,5 30
ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30
UKUPNO 4 100

POHAĐANJE NASTAVE
Obavezno.
PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIH ROKOVA
Studenti su dužni izložiti svoj seminarski rad onog datuma koji se utvrđuje odmah na početku
semestra. Ukoliko nisu u mogućnosti to učiniti, moraju naći zamjenu, odnosno dogovoriti se s
kolegama tko će uskočiti u njihov termin.
Pisani seminarski rad valja predati 2 tjedna nakon izlaganja (iznimno, oni studenti koji imaju termin
izlaganja u lipnju, moraju pisanu verziju seminara poslati dan nakon izlaganja). Nastavnik je dužan
pregledati, ocijeniti i vratiti zbog eventualnih korekcija sve seminarske radove do kraja semestra,
odnosno do lipnja 2013. Pridržavanje rokova dogovorenih na početku seminara, a vezanih uz
datum izlaganja i predaju pisanog seminarskog rada je neophodno, zbog ograničenog broja
nastavnih termina, odnosno tjedana nastave koji su na raspolaganju.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Osobno, elektronskom poštom na zajednički mail studenata IV. semestra studija povijesti
umjetnosti.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Osobno na nastavi i konzultacijama, elektronskom poštom.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Poželjna je aktivna komunikacija tijekom nastave. To znači da su sva pitanja i zanimanje za
dodatna pojašnjenja dobrodošli, kao i diskusija o temi predavanja ili seminarskog rada.
"Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom
krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"
VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012. / 2013.
Datum/tjedan Tema
1.tjedan
2.tjedan
3.tjedan
4.tjedan
5.tjedan
Prethodna priprema
studenata
Napomena

6.tjedan
7.tjedan
8.tjedan
9.tjedan
10.tjedan
11.tjedan
12.tjedan
13.tjedan
14.tjedan
15. tjedan

Obvezna literatura:
Cormac, R. Byzantine Art. Oxford 2000
Vicelja, M., Istra I Bizant. Rijeka, 2008.
Reader
Izborna literatura:
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje
Umjetnost Bizanta
Nositelj kolegija
dr.sc. Marina Vicelja
Matijašić
Asistent
4 15+0+30
Vrijeme za
konzultacije
Kabinet Telefon E-mail
IV. LITERATURA
Vrijeme i mjesto
održavanja nastave
Ponedjeljkom od 11:15 do
14 sati
nakon nastave 461 265-603 mvicelja@ffri.hr
Vrijeme za
konzultacije
Kabinet Telefon E-mail
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
- povijesni okvir nastanka bizantske umjetnosti – osnovne odrednice i različiti pristupi u definiranju
- tri faze razvoja Bizantske umjetnosti – osnovne formalne odrednice kroz analizu i tumačenje umjetničkih
djela
- ikonografija Bizantske umjetnosti
- pogled s Istoka i sa Zapada
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
- poznavanje pojmova, povijesnih odrednica, razvoja stilskih mijena unutar Bizantske umjetnosti
- prepoznavanje i mogućnost formalno-ikonografske analize određenog djela, te njegovo smještanje u
povijesni kontekst
- mogućnost povezivanja centara i prepoznavanja odnosa centar-perfierija-provincija
- samostalan rad na zadanu temu
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
x Multimedija
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE
UDIO AKTIVNOSTI U ECTS MAX BROJ BODOVA
OCJENJUJE
BODOVIMA
POHAĐANJE NASTAVE 0,5 15
SEMINARSKI RAD
PISMENI ISPIT
ZAVRŠNI ISPIT
2 50
AKTIVNOST U NASTAVI 1,5 35
UKUPNO 4 100

Krautheimer R, (Curcic S). Early Christian and Byzantine Architecture. Yale UP 1992.
Grabar, A., Umetnost Bizanta. Novi Sad, 1986.
Rice, D.T., The Art of Byzantine Era. New York 1994.
Rodney, L., Byzantine Art and Architectue (An Introduction). Cambridge 1996.
Izbor članaka
POHAĐANJE NASTAVE
Obavezno
V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU
PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIH ROKOVA
Studenti imaju obavezu pročitati i komentirati izabrana poglavlja (tekstove) koji spremaju za svaki
sat. Imaju obavezu napisati i prezentirati seminarski rad na zadanu temu.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
E‐mailom
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Konzultacije i e‐mailom
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
- povratne informacije o studentskom razumijevanju na predavanjima – pisane i usmene
- zaključna rasprava o program kolegija, nastavu i nastavnom materijalu
- evaluacije na kraju provedbe kolegija (zajednički upitnik za cijeli fakultet)
- ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata
- portfolio svakog studenta (praćenje napredovanja)
VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012. / 2013.
Datum/tjedan Tema
11.03.2012. Uvodno izlaganje i dogovor oko
načina izvođenja nastave, evaluacije,
literature i seminarskih radova
18.03.2012.
Bizant – upotreba i zloupotreba
Suvremeni diskursi
Vremensko i prostorno određenje
Ikonološka pitanja Arhitektura –
Platon – teologija - prostor
Prethodna priprema
studenata
Napomena

25.03.2012.
Ikona
08.04.2012. Ikonoklazam – kontroverze – politika
- teologija
15.04.2013. Povratak “slike” – ortodoksija i
inovacija – srednji bizantski period
22.04.2012. Crve, samostani i svete knjige – nova
duhovnost 11. stoljeća
29.04.2013. Križari i Bizantsko carstvo
06.05.2013. Bizant i Islam
13.05.2012. Kasna bizantska umjetnost: Balkan
20.2012. TERENSKA NASTAVA
27.05.2012. Završno izlaganje
PREZENTACIJE U dogovoru s
predmetnim
nastavnikom

Naziv kolegija
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Broj ECTS-a
Nastavno opterećenje
Vrijeme I mjesto održavanja
nastave
Venecijanska skulptura 17.
stoljeća
4 15 + 0 + 30 Srijedom od 12:15 do 15 sati
Nositelj kolegija Vrijeme za
konzultacije
Kabinet Telefon E-mail
dr. sc. Damir Tulić Nakon nastave 462 265-738 damir.tulic@gmail.com
Asistent
Vrijeme za
Kabinet Telefon E-mail
konzultacije
Danijel Ciković Nakon nastave 462 danijel.ciković@yahoo.co
m
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Skulptura 17. stoljeća u Veneciji obilježena je neprekidnim stilskim previranjima. Oko 1600. te u prvoj četvrtini 17.
stoljeća dominantan je utjecaj velikana kasne renesanse: Alessandra Vittorije, Girolama Campagne, Giulia del Mora,
Tiziana Aspettija, Francesca Terillija. U drugoj se četvrtini seicenta javljaju kipari koji nastavljaju stilske odrednice
generacije starijih kipara no nisu u mogućnosti slijediti njihovu kvalitetu izraza: Francesco Cavrioli, Giambattista Palerari,
Clemente Moli. Sredinom stoljeća u Veneciju pristiže velik broj stranaca, privučenih gradnjama, na prvom mjestu bazilike
Santa Maria della Salute, arhitekta Baldassarea Longhene. Najznačajniji kipar seicenta u Veneciji je Giusto Le Court, a
njegova je ekspresivna i herojska skulptura dominirala sve do kraja stoljeća. Uz Le Courta djeluju Bernardo Falconi,
Tommaso Rues, Enrico Merengo, Michele Fabris zvan Ongaro, Angelo i Orazio Marinali, Giacomo Piazzetta, Paolo
Callalo, Giovanni Bonazza, Andrea Brustolon, Francesco Pianta. U zadnjoj četvrtini 17. stoljeća u Veneciju stižu novi
utjecaji Filippo Parodi, Bernardo Tabacco, da bi krajem 17. stoljeća do izražaja došao povratak na rješenja bliža
klasičnijoj skulpturu iz vremena renesanse (neocinquecentizam) u djelima Giuseppea Torettija, Francesca Cabiance,
Antonia Tarsije.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Osposobljavanje studenta za prepoznavanje, kompariranje i razumijevanje pojedinih djela, autora i umjetničkih škola kao
i njihova utjecaja na suvremenike i kasnije generacije. Kritičko promatranje, analiziranje te razumjevanje specifičnosti
kiparskih spomenika nastalih na području Venecije i njenih nekadašnjih pokrajina.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
x
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS
BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
AKTIVNOST U NASTAVI 0,5 15
SAMOSTALNO ISTRAŽIVANJE 0,5 15
SEMINARSKI RAD 1 20
ZAVRŠNI ISPIT 2 50
UKUPNO 4 100
* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje
IV. LITERATURA
Obvezna literatura:
Rossi, Paola, „La Scultura“, N. N., Storia di Venezia, Temi: L'arte (Il Seicento), Roma 1995., 119 - 160.

Rossi, Paola, „Sculpture in Venice in the Seventeenth Century“, (ur.) Giandomenico Romanelli, Venice Art &
Architecture, Könneman, 2005., 424 – 455
Bacchi, Andrea, La scultura a Venezia da Sansovino a Canova, Milano, 2000.
Izborna literatura:
Semenzato, Camillo, La scultura veneta del Seicento e del Settecento, Venezia, 1966.
Bacchi, Andrea, „Le cose più belle e principali nelle chiese di Venezia sono opere sue: Giusto Le Court a Santa Maria
delle Salute (e altrove)“, Nuovi Studi, Rivista di arte antica e moderna, XI/12, 2006.: 145 – 158.
Breuing, Rudolf, Enrico Meyring, 1628 - 1723: ein Bildhauer aus Westfalen in Venedig, Rheine: Stadt Rheine, 1997.
De Vincenti, Monica; Guerriero, Simone; Rigon, Fernando, Orazio Marinali e la scultura veneta fra Sei e Settecento,
Vicenza: Biblos, 2003.
Favilla, Massimo; Rugolo, Ruggero, Venezia barocca. Splendori e illusioni di un mondo in 'decadenzia', Schio: Sassi,
2009.
Guerriero, Simone, „La prima attivita di Giovanni Bonazza“, Arte Veneta, 67, 2010.: 72 – 101.
Klemenčič, Matej, „Od Enrica Merenga do Paola Callala: Problem avtorstva kipov na oltarjih ljubljanskih kamnoseških
delavnic okrog leta 1700“, Zbornik za umetnostno zgodovino, Nova vrsta, XXXVI, 2000., 193 – 211
Paola Rossi, „La scultura a Venezia al tempo del Brustolon“, (ur.) Ana Maria Spiazzi; Massimo De Grassi; Giovana
Galasso, Andrea Brustolon 1662 – 1732. 'Il Michelangelo del legno', Milano, 2009., 69 – 81.
Rossi, Paola, „L'intaglio e la scultura a Venezia nel Seicento“, (ur.) Giovanni Caniato, Con il legno e con l'oro. La
Venezia artigiana degli intagliadori, battiloro e doratori, Verona, 2009. 68 – 93.
Tulić, Damir, „Per Giovanni Comin: l'arredo marmoreo secentesco della capella Ballarin a Murano“, Arte Documento,
25, 2009., 164 – 171.
Tulić, Damir, „Per un catalogo delle opere veneziane di Giacomo Piazzetta, scultore in legno e marmo“,
V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU
POHAĐANJE NASTAVE
Student je dužan redovito pohađati nastavu. O prisustvovanju nastavi vodit će se evidencija. Ukoliko je
student prisutan na nastavi manje od 50% nema pravo na potpis.
PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA
Studenti su dužni izložiti svoj seminarski rad onog datuma koji se utvrđuje odmah na početku semestra.
Ukoliko nisu u mogućnosti to učiniti, moraju naći zamjenu, odnosno dogovoriti se s kolegama tko će uskočiti
u njihov termin.
Seminarski rad valja predati isti dan kada je održana PP prezentacija i to u elektronskom obliku. Nastavnik
je dužan pregledati, vratiti na eventualne korekcije te u konačnici prihvatiti i dati ocjenu tiskanog rada.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Osobno, elektronskom poštom na zajednički e-mail studenata
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Osobno na nastavi i konzultacijama, elektronskom poštom
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Poželjna je aktivna komunikacija tijekom nastave. To znači da su sva pitanja i zanimanje za dodatna
pojašnjenja dobrodošli, kao i diskusija o temi predavanja ili seminarskog rada.
"Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i
podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012 / 2013.
Datum/tjedan Tema Prethodna priprema
studenata
13.03.2013. Uvod i pregled dosadašnjih
istraživanja o mramornoj skulpturi 17.
stoljeća u Veneciji
20.03.2013. Kiparska tradicija u Veneciji u 16.
stoljeću: obitelj Lombardo i Jacopo
Sansovino
27.03.2013. Skulptura u Veneciji u drugoj polovici
16. stoljeća: Alessandro Vittorija,
Girolamo Campagna, Giulio del Moro,
Tiziano Aspetti
10.04.2013 Kiparska strujanja oko 1600.
17.04.2013. Francesco Terilli I Giambattista
Albanese
24.04.2013. Baldassare Longhena, arhitektonski
projekti i njegovi kipari suradnici:
Francesco Cavrioli, Clemente Molli,
01.05.2013.
– nastava će se
održati u
drugom terminu
radi državnog
praznika
obitelj Paliari
Venecija oko 1650.; dolazak kipara
stranaca; Melchior Barthel, Clode
Perraeu, Michele Fabris
08.05.2013. Giusto Le Court
15.05.2013. Bernardo Falconi i Tommaso Rues
22.05.2013. Giacomo Piazzetta
29.05.2013. Enrico Merengo
05.06.2013. Giovanni Comin, Paolo Callao,
Bernardo Tabacco, Filipo Parodi
12.06.2013. Kiparska previranja i nove struje oko
1700.
Napomena

Naziv kolegija
Teme iz umjetnosti
srednjeg vijeka II
Nositelj kolegija
DR.SC. MARINA
VICELJA-
MATIJAŠIĆ
Asistent
PALMA
KARKOVIĆ
TAKALIĆ
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Broj ECTS-a
Nastavno
opterećenje
Vrijeme i mjesto
održavanja nastave
3 45 (1+2) ut. 10.15-13.00
(470)
Vrijeme za
konzultacije
Vrijeme za
konzultacije
pon. nakon
predavanja
i čet. 11-12 h
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Kabinet
Telefon
E-mail
461 265-603 mvicelja@ffri.hr
Kabinet Telefon E-mail
466 265-747 pkarkovic@ffri.hr
osvrt na definiciju i poimanje grada i urbanizma u prošlosti i danas
koliko je urbanizam uključen u povijest umjetnosti – istraživanja, kurikulumi, struka
kratak pregled i upoznavanje s literaturom te odabir teme istraživanja studenata
kratko ponavljanje i definiranje povijesnih i kronoloških okvira kasne antike, pregled osnovnih
obilježja umjetnosti toga razdoblja s posebnim osvrtom na urbanizam i na područje istočne
obale Jadrana
kratko ponavljanje i definiranje povijesnih okolnosti vezanih uz širenje kršćanstva, rani i puni
Srednji vijek kao i pregled osnovnih oblježja ranokršćanske i srednjovjekovne umjetnosti I
urbanizma također s primjerima na području istočne obale Jadrana
kratki pregled izvora s posebnim naglaskom na pisane izvore i njihovo korištenje u
istraživanju
definiranje elemenata urbanog tkiva pojedinih gradova/lokaliteta, praćenje promjena, razvoja
unutar predviđenih kronoloških okvira, utvrđivanje eventualnih „pravila“ razvoja, usporedba s
europskim lokalitetima
pregled recentnih istraživanja teme u europskom okviru
nove tehnologije u načinu prezentacije i interpretacije rasta i promjena u urbanom tkivu –
rekonstrukcije, modeli, kompjutorska grafika...
terenska nastava
samostalni rad studenata vezan uz određeni hrvatski ili europski lokalitet
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Utvrđivanje osnovnih elemenata i obilježja urbanizma gradova istočne obale Jadrana u razdoblju
između kasne antike i srednjeg vijeka. Usvajanje vještina prepoznavanja, utvrđivanja promjena i
interpretacije elemenata kasnoantičkog i srednjovjekovnog urbanizma i arhitekture na danas
dostupnim lokalitetima. Ponavaljanje osnova i metodologija pristupa samostalnom istraživanju u

povijesti umjetnosti, na zadanu temu.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
X X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
X
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS MAKSIMALNI
BODOVIMA
BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 10
Aktivnost na nastavi 20
Samostalni rad/prezentacija+pisani rad 50
ZAVRŠNI ISPIT – usmeni 20
UKUPNO 100
* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se
ocjenjuje
IV. LITERATURA
Cambi, N. (2002.) Antika, Naklada Ljevak, Zagreb.
Vicelja- Matijašić, M. (2007.) Istra i Bizant, Matica hrvatska- ogranak u Rijeci, Rijeka, odabrana poglavlja.
Marasović, T. (2008.-2010.) Dalmatia praeromanica I-III, Splitski književni krug, Split, odabrana poglavlja.
Reader.
Suić, M. (2003.) Antički grad na istočnom Jadranu, Golden marketing, Zagreb, odabrana poglavlja.
Vicelja- Matijašić, M. (2007.) Istra i bizant, Matica hrvatska- ogranak u Rijeci, Rijeka, poglavlja koja nisu u
obaveznoj literaturi.
Marasović, T. (2008.-2010.) Dalmatia praeromanica I-III, Splitski književni krug, Split, poglavlja koja nisu u
obaveznoj literaturi.
V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU
U akademskoj godini 2012.-2013. posebna pažnja će se posvetiti utvrđivanju elemanata kontinuiteta između
kasne antilke i srednjeg vijeka i to u vidu obilježja urbanizma, tehnika gradnje, tipologije građevina, formalnih i
ikonografskih obilježja arhitekture i pripadajuće skulpture. Navedene pod-teme obrađuju se na nastavi i kroz

samostalni rad studenata (seminar).
VI. IZVEDBENI PROGRAM, ljetni semestar 2012. / 2013.
Datum/tjedan Teme predavanja Trajanje
(P+S)
12.03./I. Uvodno izlaganje,
upoznavanje s ciljevima
kolegija i razmišljanjima,
komentarima studenata.
3+0
Pregled literature.
Kasna antika na istočnoj obali
Jadrana, kratko ponavljanje.
Rani i puni srednji vijek na
istočnoj obali Jadrana, kratko
ponavljanje.
Pisani izvori, pregled.
19.03./II. Elementi kontinuiteta
umjetnosti i kulture kasne
antike u umjetnosti i kulturi
srednjeg vijeka.
26.03./III. Elementi kontinuiteta u
urbanizmu na primjeru
lokaliteta istočne obale
Jadrana.
02.04./IV.
Predavanja nema
radi praznika.
09.04./V. Elementi kontinuiteta u
tehnikama gradnje i tipologiji
građevina na primjerima s
područja istočne obale
Jadrana.
Elementi kontinuiteta u
arhitekturi na primjeru
lokaliteta istočne obale
Jadrana.
3+0
Teme seminara/samostalnih zadataka
1+2 Teme po dogovoru.
3+0 Teme po dogovoru

16.04./VI. Elementi kontinuiteta u
urbanizmu, tehnikama gradnje,
tipologiji građevina i arhitekturi
na primjeru kasnoantičke i
srednjovjekovne Rijeke.
Gostujuće predavanje P.
Predoević.
23.04./VII. Elementi kontinuiteta u
urbanizmu, tehnikama gradnje,
tipologiji građevina i arhitekturi
na primjeru kasnoantičke i
srednjovjekovne Rijeke.
Terenska nastava.
30.04./VIII. Prezentacije studenata
07.05./IX. Skulptura kao element
arhitekture. Elementi
kontinuiteta u vidu tipoloških,
formalnih i ikonografskih
obilježja.
14.05./X. Skulptura kao element
arhitekture. Elementi
kontinuiteta u vidu tipologije,
oblika i ikonografije.
20.05./XI. Skulptura kao element
arhitekture. Elementi
kontinuiteta u vidu tipologije,
oblika i ikonografije na
primjerima s područja istočne
obale Jadrana.
28.05./XII. Skulptura kao element
arhitekture. Elementi
kontinuiteta u vidu tipologije,
oblika i ikonografije na
primjerima s područja istočne
obale Jadrana.
04.06./XIII. Terenska nastava (mjesto će
se još utvrditi).
3+0
3+0
0+3 Teme po dogovoru.
3+0
3+0
11.06./XIV. Zaključno predavanje. 2+0
1+2 Teme po dogovoru.
1+2 Teme po dogovoru.

Naziv kolegija
Metodika povijest umjetnosti
Nositelj kolegija
dr.sc. Julija Lozzi
Barković
Asistent
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Broj ECTS-a
Nastavno opterećenje
5 45 + 0 + 30
Vrijeme za
konzultacije
Vrijeme i mjesto
održavanja nastave
Kabinet Telefon E-mail
nakon nastave 463 265-739 julija.lozzibarkovic@ri.t-com.hr
Vrijeme za
konzultacije
Kabinet Telefon E-mail
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Upoznavanje i usvajanje mogućnosti prezentacije umjetničkih djela preko osnovnih elemenata vizualnog jezika (linije,
plohe, boje i površine), likovnih počela (linija, točka, boja, vizualno-taktilnih pojmova) i univerzalnih načela (simetrije,
omjeri i razmjeri). Nastavnim planovima i programima određeni su načini prezentiranja pojedinih nastavnih cjelina.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Studenti će upoznati i usvojiti znanje koje će im omogućiti prezentaciju i interpretaciju bilo koje vizualne ili likovnoumjetničke
pojave. Također će usvojiti i potrebne vještine za kreativan pristup srednjoškolskoj nastavi likovne umjetnosti.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
x x X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
x
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS
BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
PRISUTNOST NA NASTAVI I AKTIVNOSTI 1,5 20
KOLOKVIJ 1 20
METODIČKE VJEŽBE 1 30
ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30
UKUPNO 5 100
* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje
IV. LITERATURA
Obvezna literatura:
1. Damjanov Jadranka, Vizualni jezik I likovna umjetnosti, Zagreb, Školska knjiga, 1991.
2. Damjanov Jadranka, Pogled I slika, Zagreb, Hermes, 1996.
3. Ivančević Radovan, Perspektive, Zagreb, Školska knjiga, 1996.
4. Vizualna kultura I likovno obrazovanje, odabrana poglavlja ( urednici Radovan Ivančević I Vera Turković),
Zagreb, Hrvatsko vijeće InSEA, 2001.

Izborna literatura:
1. Arnheim Rudolf, Novi eseji o Psihologiji umjetnosti, Zagreb, Matica hrvatske , 2008.
2. Arnheim Rudolf, Umetnost I vizualno opažanje, Beograd, Univerzitet umjetnosti u beogradu, 1987.
3. Damjanov Jadranka, Umjetnost avantura, Zagreb, Hermes, 1998.
4. Gibson James J, The Perception of the Visual World, Boston, Houghton Mifflin Company, 1950.
5. Goodman Nelson, Jezici umjetnosti, Zagreb, KruZak, 2002.
6. Panofsky Erwin, Katedrala, mjere I svjetlost, Zagreb, Institut za Povijest umjetnosti, 2003.
7. Read Herbert, Education through art, London, Faber and Faber, 1943.
8. Read Herbert, The forms of things unknown, London, Faber and Faber, 1960.
V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU
POHAĐANJE NASTAVE
Pohađanje nastave (predavanja I seminari) je obavezno. Student može izostati 4 puta (opravdano ili
neopravdano). Na predavanjima se od studenata očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi (raspravama).
PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA
Rokovi za predaju seminarskog rada kao I za ostale zadatke biti će dogovoreni na predavanjima.
Dogovorenog se treba pridržavati.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Studenti sve informacije mogu dobiti na predavanju ili u vrijeme konzultacija.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Studenti mogu kontaktirati nastavnika u vrijeme konzultacija na fakultetu ili e-mailom u svakom trenutku.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2012. / 2013.
Datum/tjedan Tema Prethodna priprema
studenata
1. Uvod u nastavni plan i program
2. Znanstveno utemeljenje viđenja,
gledanje
3. Što vidimo, kako gledamo i kako
sagledavamo
4. Linija, ploha i boja
5. Simetrija, omjeri i razmjeri
6. Analiza umjetničkog djela
7. Crtež -metode istraživanja i načini
prezentacije osnovnih elemenata
8. Kolokvij
9. Slikarstvo -metode istraživanja i
načini prezentacije osnovnih
elemenata
10. Skulptura - metode istraživanja i
načini prezentacije osnovnih
elementata forme
Napomena

11. Grad - oblici prostora
12. Arhitektura – metode istraživanja i
načini prezentacije osnovnih
elemenata arhitekture
13. Umjetnost i povijest- razvoj
moderne osjetljivosti
14. Umjetnost i psihologija
15. Završno predavanje