zimski semestar akademske godine 2012/2013 - Filozofski fakultet u ...

SVEUČILIŠTE U RIJECI
FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI
Studijski program: KULTUROLOGIJA
jednopredmetni diplomski studij
Izvedbeni planovi
Zimski semestar akademske godine 2012./2013.

Naziv kolegija
Film i kultura 1
Nositelj kolegija
Dr.sc.Hajrudin
Hromadžić
Asistent
Mag.cult. Boris Ružić
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Broj ECTS-a
Nastavno opterećenje
Vrijeme I mjesto
održavanja nastave
6 15+0+30 prema rasporedu
Vrijeme za
konzultacije
Vrijeme za
konzultacije
pon. 15.30-17.00 i
čet. 13-14
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Kabinet Telefon E-mail
Kabinet Telefon E-mail
F-814 bruzic@ffri.hr
Cilj kolegija je razmotriti film kao kulturalni spektakl dvadesetog stoljeća, te ponuditi načine
upoznavanja i/ili proširivanja kritičkog razumijevanja upoznajući studente s ključnim teorijskim
konceptima, intelektualnim tradicijama raznih kultura i etniciteta, kao i s poviješću rasprava i
polemika unutar same discipline filma i kulturalnih studija.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju:
Obrazložiti razliku između pojmova kao što su - Filmski pravac (kao i specifičnosti pojedinog
pravca – holivudski film prije nego što je usvojen klasični sustav, Ruski avangardni film,
Francuski avangardni film, Njemački ekspresionizam, Talijanski neorealizam, Francuski novi
val, Novi njemački film, novoholivudski film).
Navesti ključne filmsko-teorijske koncepte i debate posebno one koji se odnose na semiotičku
i psihoanalitičku teoriju filma (Metz) kao i rasprave o stvarnosti (Bazin) i impresiji stvarnosti
(Metz).
Objasniti među-utjecaj europske i holivudske kinematografije i referirati se na ključne debate.
Kategorizirati ključne filmove najutjecajnijih filmskih pravaca, nacionalnih kinematografija i/ili
autora te obrazložiti sličnosti i razlike koristeći konkretne parametre.
Objasniti razvoj filmskog stila u odnosu na kulturološke aspekte – na koji način nacionalna
kultura utječe na film.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
X X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
X
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS
BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 0.5 0
Aktivnost u nastavi. 1 20
Tjedni seminari
1.5
20
Finalni seminar
1.5
30

Pismeni ispit/završni ispit 1.5 30
UKUPNO 6 100
* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje
IV. LITERATURA
Obvezna literatura:
Bazin, André, ''Bicycle Thief'' i ''De Sica: Metteur en Scène''
''An Aesthetic of Reality: Neorealism''
What is Cinema? Vol.2, Berkley: University of Cal. Press, 1971.
Bordwell, David, Steiger, Janet & Thompson, Kristin, ''Story Causality and Motivation'' i ''Classical
Narration''
The Classical Hollywood Cinema: Film Style and Mode of Production to 1960, London: Routledge,
1991.
Crofts, Stephen, ''Concepts of National Cinema''
World Cinema: Critical Approaches, urednici Hill, John i Church Gibson, Pamela, Oxford: Oxford
University Press, 2000.
Deleuze, Gilles, ''Beyond the Movement-Image'' i ''The Crystals of Time''
Cinema 2: The Time-Image, London: The Athlone Press, 1983.
Doane, Mary Anne, ''Technophilia: Technology, Representation and the Feminine''
Liquid Metal: The Science Fiction Film Reader, London & NY: Wallflower Press, 2004
Eisenstein, Sergei, ''Montaža atrakcija''
Eisenstein, Izbor materijala: Filip Aćimović, Vladimir Pogačić, Basa Slijepčević, Dušan Stojanović,
Jugoslavenska kinoteka: Beograd, 1957.
Elsaesser, Thomas, ''National or International Cinema''
New German Cinema: A History, London: MacMillan Press, 1989.
_______________, ''Tales of Sound and Fury: Observations on the Family Melodrama''
Film Genre Reader III, urednik Grant, Barry Keath, Austin: Texas University Press, 2003.
Kolker, Robert, ''Validity of the Image''
Altering Eye: Contemporary International Cinema, Oxford, NY, Toronto & Melbourne: Oxford
University Press.
Kracauer, Siegfried, ''Introduction'', ''Caligari'' i dio ''Procession of Tyrants''
From Kaligari to Hitler: Psychological History of the German Film, Prunceton: Princeton University
Press, 1974.
Lev, Peter, ‘‘Paris, Texas an American Dream’’ i ‘‘Art and Commerce in Contempt’’
The Euro American Cinema. Austin: University of Texas Press, 1993.
Monaco, James, ''The Introduction: Camera Writes'' i ''Godard:Modes of Discourse''
The New Wave: Truffaut, Godard, Chabrol, Rohmer, Rivette, New York: Oxford University Press,
1976.
Mulvey, Laura, ''Afterthoughts on 'Visual Pleasure and Narrative Cinema' inspired by King Vidor's
Duel in the Sun (1946)''
Visual and Other pleasures, Bloomington: Indiana University Press, 1989.

Neale, Steve, ''Questions of Genre''
Film Genre Reader III, urednik Grant, Barry Keath, Austin: Texas University Press, 2003.
_____________ “Art Cinema as Institution”, Screen 22, no.1, 1981.
Nowell-Smith, Geoffrey, ''Art Cinema''
The Oxford History of World Cinema, New York: Oxford University Press, 1989.
Orr, John, ''Film and the Paradox of the Modern''
Cinema and Modernity, Cambridge Mas.: Polity Press, 1993.
Sanford, John, ''Wim Wenders'' i dio poglavlja ''Rainer Werner Fassbinder''
The New German Cinema, London: Oswald Wolff, 1980.
Schwartz, Thomas, ''The New Hollywood''
Film Theory Goes to the Movies, ur. Jim Collins et al., New York: Routledge, 1993.
Shrader, Paul, ''Notes on Film Noir''
Film Genre Reader III, urednik Grant, Barry Keath, Austin: Texas University Press, 2003.
Sobchack, Vivian, ''Cities on the Edge of Time: The Urban Science Fiction Film''
Liquid Metal: The Science Fiction Film Reader, London & NY: Wallflower Press, 2004
Škrabalo, Ivo, ''Producentska kinematografija (rezultati)''
101 Godina filma u Hrvatskoj 1896-1997, Zagreb: Nakladni zavod Globus, 1998.
Thompson, Kristin, ''Realism in the Cinema: Bicycle Thieves''
Breaking the glass Armour: Neoformalist Film analysis, Princeton, New Jersey: Princeton
University Press, 1988.
Turković, Hrvoje, ''Paradigma modernizma: Jean Luc Godard''
Film: Zabava, žanr, stil, Rasprave, Zagreb: Hrvatski filmski savez, 2005.
Williams, Linda, ''Something Else Besides a mother: Stella Dallas and the Maternal Melodrama'',
Cinema Journal 24, No. 1, Fall 1984.
Wood, Robin, ''Ideology, Genre, Auteur''
Film Genre Reader III, urednik Grant, Barry Keath, Austin: Texas University Press, 2003.
Zavattini, Cesare, ''A Thesis on Neorealism''
David Overbey, ured., Springtime in Italy: A Reader in Neo-Realism, London: Talisman, 1978.
Izborna literatura:
V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU
POHAĐANJE NASTAVE

Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima. Studenti smiju izostati 3
puta, svaki sljedeći izostanak utjecat će na konačnu ocjenu.
PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA
Od studenta će se zahtijevati da pišu tematske seminare o kojima će se raspravljati na satu.
Studenti su dužni pridržavati se rokova pisanja seminara. Radove koji ne pristignu dana
navedenog na rasporedu predavanja neće se prihvatiti.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Predavanja, seminari, konzultacije, e-mail.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
"Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom
krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!“
VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2012 / 2013.
Datum/tjedan Tema Prethodna priprema
studenata
1 Povijesna perspektiva: rani,
klasični i post-klasični Hollywood
2 Povijesna perspektiva Hollywood II
3 Rani europski film
4 Moderni europski film 1
neorealizam
5 Moderni europski film 2
Francuski novi val
6 Moderni europski film 3
Hrvatski film u europskom
kontekstu
7 Fenomen ‘art filma’ u europskom
filmu
8 Novi njemački film
9 Ruska avangarda
10 Francuska avangarda
11 Impresionizam
12 Suvremeni europski film
13 Novi Hollywood i suvremeni
američki film
Čitanje tekstova i
gledanje filmova
Napomena

14 Pojam nacionalne kinematografije
15 Rekapitulacija

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme I mjesto
održavanja nastave
Teorija i praksa novih
medija
Nositelj kolegija
dr. sc. Katarina
Peović Vuković
Asistent
6 15+0+45 Srijedom 11,15-15,00h
Vrijeme za
konzultacije
Kabinet Telefon E-mail
Utorkom 15-17 h F-811 051/265700 kpvukovic@ffri
Vrijeme za
konzultacije
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Kabinet Telefon E-mail
Epistemologija novih medija. Disciplinarna razgraničenja. Socijalna antropologija, filologija, kulturalni studiji i marksističko
nasljeđe, filozofija i filozofija tehnologije, sociologija medija, poststrukturalizam i semiotika. Uloga Škole iz Toronta u
epistemološkom prevratu proučavanja medija. Kulturalni studiji i kritička teorija, društveni kontekst i pitanje ideologije medija.
Šira i uža definicija medija. Epistemološki problemi teorije novih medija. Problemi s poljem i terminologijom. Digitalni mediji i
Mreža kao kraj distinkcije komunikacijskih medija i masmedija. Prednosti i mane termina “novi mediji”. Definicija medija i
novih medija.
Razlika digitalnog i analognog znaka. Razumijevanje opsega promjena. Lev Manovich i temeljna načela novih medija.
Smrt starih medija? Imedijacija, hipermedijacija, remedijacija (D. Bolter i R. Gusin)
Faze kritičke refleksije novih medija. Subjekt i novi mediji. Optimizam dekonstrukcionističkih teorija (D. Harraway, H.
Rheinghold, S. Turkle).
Razlika decentraliziranih i centraliziranih medija. Mreža kao distribuirani dijagram. Kulturalne i strukturalne promjene medija
krajem devedesetih. Distribuirani dijagram i kontrola.
Problemi suvremene kritike masmedija. Masmediji i diverzifikacija masovne publike. Informacijski sustavi i samomaskomunikacije.
Moć i kontra-moć (M. Castells)
Mreža kao virtualna agora (H. Rheinghold). Antropologija novih medija, kultura amatera. Važnost kritičke teorije u interpretaciji
politike novih medija.
Ideja slobodne informacije. Alternativne kulture. Pokret slobodnog softvera i otvorenog koda. Kulture otpora. Taktički mediji,
elektronički građanski neposluh; culture jamming. Uloga društvenih mreža u revolucijama. Slactivizam.
Ideologija (i) novi/h mediji/a. Teorije ideologije (A. Gramsci, L. Althusser, S. Žižek). Hegemonija i aproprijacija kulture otpora.
Tri kulture Mreže. Zakonska regulacija Mreže. Cenzura Mreže. Paradoks hegemonije otvorenih medija. Nametnuti slobodni
izbori.
Virtualna realnost i filozofija. Metafizika virtualne realnosti (M.Heim). Postmoderne virtualnosti (M.Poster), kultura stvarne
virtualnosti (M.Castells), P. Virilio, S. Žižek.
Uloga psihoanalize u analizi subjekta na Mreži. J. Lacan i virtualno.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Studenti bi nakon položenog ispita trebali biti sposobni:
Razlikovati discipline koje se bave medijima. Interpretirati razlike medijske teorije i kulturalnih studija.
Objasniti razliku analognih i digitalnih medija. Objasniti prednosti i mane termina “novi medij”, kao i drugih termina koji su u
upotrebi (digitali mediji, interaktivni mediji itd.).
Interpretirati razliku između digitalnih medija i Mreže, kao i komunikacijskih medija i masmedija. Objasniti zbog čega Mreža
nije medij u tradicionalnom smislu?
Objasniti opseg promjena analogno/digitalno prema Levu Manovichu. Definirati Manovicheva načela novih medija, objasniti na
primjerima.
Interpretirati tezu o “smrti starih medija”. Definirati pojmove imedijacija, hipermedijacija i remedijacija, interpretirati na
primjeru.
Razlikovati faze u proučavanju novih medija. Objasniti na čemu se temelji optimizam dekonstruktivističkih teorija?
Razlikovati decentralizirane i centralizirane medije. Objasniti strukturu Mreže, kao temelje kulture otpora.
Objasniti probleme suvremene kritike masmedija. Objasniti pojmove M. Castellsa “diverzifikacija masovne publike" i "samomaskomunikacije"
Interpretirati ideju slobodne slobodne informacije. Definirati pojmove “slobodni softver” i “otvoreni kod”. Razlikovati oblike
kulture otpora na Mreži. Definirati pojmove taktički mediji, elektronički građanski neposluh i culture jamming. Interpretirati

ulogu društvenih mreža u revolucijama.
Objasniti teorijske pretpostavke ideologije novih medija, definirati pojmove hegemonije i aproprijacije kulture otpora.
Definirati pojam pojam “virtualne realnosti” u filozofijskim znanostima i informacijskim znanostima
Interpretirati ulogu psihoanalize u analizi subjekta na Mreži.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
X X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
X
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS
BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Aktivnost u nastavi 1 20
Kontinuirana provjera znanja 2 25
Seminarski rad 2 25
ZAVRŠNI ISPIT 1 30
UKUPNO 6 100
* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje
IV. LITERATURA
Obavezna literatura
Barbrook, Richard «Cyber-komunizam: kako Amerikanci izguravaju kapitalizam iz cyberspacea»; Libra Libera #11
Bolter, David i Richard Grusin (2000) „Immediacy, Hypermediacy, and Remediation", prvo poglavlje studije Remediation:
Understanding New Media. The MIT Press
Castells, Manuel (2009) Communication Power, (ulomci 42-54., 54-71 str.) , Oxford University Press, New York
Castells, Manuel: Internet Galaksija. Razmišljanja o Internetu, poslovanju i društvu; «Lekcije iz povijesti Interneta», 11-46. str.
Galloway, Alexander R. (2010) “Protokol. Postoji li kontrola nakon decentralizacije?” Zbornik Trećeg programa Hrvatskog radija
Heim, Michael (2000) Virtual Realism, Oxford University Press, ulomak “VR 101”
Lister, Martin, Jon Dovey, Seth Giddings, Iain Grant, Kieran Kelly (2003/2009) New Media. A Critical Introduction, Rutledge,
London i New York, str. 9-12; 13-20, 21-44, https://tpnm.jottit.com
Manovich, Lev (2006): “Novi mediji: upute za uporabu”; Književna smotra, godište XXXVIII, broj 140 (2), str. 43-53.
Peović Vuković, Katarina (2012) Mediji i kultura. Ideologija medija nakon decentralizacije, Jesenski i Turk, Zagreb
Rheingold, Howard (2010) "Virtualna zajednica", Zbornik Trećeg programa Hrvatskog radija, ur. K. Peović Vuković i B. Ružić
Žižek, Slavoj (1997) «Cyberspace, Or The Unbearable Closure of Being", u The plague of phantasies, Verso, London/New York,
127-167
Izborna:
Castells, Manuel (2003) Internet Galaksija. Razmišljanja o Internetu, poslovanju i društvu; Naklada Jesenski i Turk, Zagreb
(«Uvod: mreža je poruka»; «Lekcije iz povijesti Interneta», 11-46. str.)
Castells, Manuel (2000): Uspon umreženog društva, [str. 37-99]
Deleuze, Gilles (2004) «Postskriptum uz društva kontrole»

Habermas, Jürgen (1986) Tehnika i znanost kao ideologija . Školska knjiga, Zagreb, str. 53-88.
Hands, Joss (24. ožujka 2011.) “Digital activism and the anti-cuts agenda”, OurKingdom. Power & Libery in Britain, URL:
http://www.opendemocracy.net/ourkingdom/joss-hands/digital-activism-and-anti-cuts-agenda
Haraway, Donna (1999) «Kiborški manifest: Znanost, tehnologija i socijalistički feminizam dvadesetog stoljeća», Književna
smotra, br. 114 (4), 35-45. str.
Lévy, Pierre (2001 [1997]) Cyberculture, preveo Robert Bononno, Minnesota Press, original Cyberculture. Rapport au Conseil
de l Europe dans le cadre du projet “Nouvelles technol
Poster, Mark (2004) "Kiberdemokracija", Etnografije interneta, Institut za etnologiju i folkloristiku (Biblioteka Nova etnografija) i
Iibis grafika, Zagreb
Silver, David (2000) „Looking Backwards, Looking Forward: Cyberculture Studies 1990-2000
Turkle, Sherry (1995) Life on the Screen: Identity in the Age of the Internet
Söderberg, Johan (ožujak, 2002) “Copyleft vs. Copyright. A Marxist Critique”, First Monday, 7, br. 3-4
Williams, Raymond. “Base and Superstructure in Marxist Cultural Theory.” Problems in Materialism and Culture. London: Verso,
1980. Rpt. as Culture and Materialism. London: Verso, 2005. 31-49.
Slavoj Žižek: Škakljivi subjekt. Odsutni centar političke ontologije, Sarajevo_ Šahinpašić. 2006. preveo s engleskog Dinko
Telećan.
V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU
POHAĐANJE NASTAVE
Obavezno je pohađanje 70% nastave (3 izostanka).
PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA
Seminarski rad je potrebno predati sedam dana prije kraja semestra (23.1. 2012.)
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Stranice kolegija (ffri.hr i https://tpnm.jottit.com/).
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Konzultacije, elektronička pošta.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
"Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom
krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"
VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012. / 2013.
Datum/tjedan Tema Prethodna priprema
1 10.10.12. Ogledno predavanje – izlaganje izvedbenog
plana, obrazloženje literature, obrazloženje
zadataka, termina kolokvija. Tumačenje
zadaće seminarskog rada.
2 17.10.12 Disciplinarna razgraničenja. Socijalna
antropologija, filologija, kulturalni studiji i
marksističko nasljeđe, filozofija i filozofija
tehnologije, sociologija medija,
poststrukturalizam i semiotika. Uloga
studenata
Napomena

Torontske škole u epistemološkom prevratu
proučavanja medija. Kulturalni studiji i
kritička teorija, društveni kontekst i pitanje
ideologije medija.
3 24.10.12. Šira i uža definicija medija. Epistemološki
problemi teorije novih medija. Problemi s
poljem i terminologijom. Digitalni mediji i
Mreža kao kraj distinkcije komunikacijskih
medija i masmedija.
Prednosti i mane termina “novi mediji”.
Definicija medija i novih medija.
Rasprava o ulomcima iz studije New Media. A
Critical Introduction.
4 31.10.12. Razlika digitalnog i analognog znaka.
(Ne)razumijevanje opsega promjena.
Lev Manovich i temeljna načela novih medija.
Softverski studiji. Razgovor o ulomku iz
studije Leva Manovicha.
5. 07.11.12 Smrt starih medija? Imedijacija,
hipermedijacija, remedijacija.
Razgovor o ulomku iz studije Davida Boltera i
Richarda Gusina, Remedijacija.
6 14.11.12 Kolokvij. Prezentacija sinopsisa seminarskog
rada.
7 21.11.12 Subjekt i novi mediji. Optimizam
dekonstrukcionističkih teorija (D. Harraway,
H. Rheinghold, S. Turkle).
Rasprava o eseju H. Rheingolda.
8 28.11.12 Mreža kao decentralizirani/distribuirani
sustav. Razlika decentraliziranih i
centraliziranih medija. Decentralizirana
struktura Mreže (M.Castells).
Mreža kao distribuirani dijagram.
Distribuirani dijagram i kontrola.
Rasprava o odlomku iz studije M. Castellsa i
uvodnom poglavlju studije Alexandera R.
Gallowaya: Protokol.
9 05.12.12 Kulture otpora
Problemi suvremene kritike masmedija.
Masmediji i diverzifikacija masovne publike.
Informacijski sustavi i samomaskomunikacije.
Drugo medijsko doba i
kiberdemokracija (M. Poster). Meža kao javna
sfera.
Moć i kontra-moć (M. Castells).
Rasprava o poglavlju studije M. Castellsa,
Com
Mreža kao “univerzalnost bez totaliteta” (P.
Levy). Umreženo društvo kao društvo
organizirano oko bipolarne suprotnosti Mreže
i Sebstva (M. Castells). Mreža kao virtualna
agora (H. Rheinghold). Antropologija novih
Martin Lister, Jon Dovey, Seth
Giddings, Iain Grant, Kieran
Kelly (2003/2009) New
Media. A Critical Introduction,
Rutledge, London i New York,
. 9-12; 13-20, 21-44
Manovich, Lev (2006): “Novi
mediji: upute za uporabu”;
Književna smotra, godište
XXXVIII, broj 140 (2), str. 43-
53.
Bolter, David i Richard Grusin
(2000) Remediation:
Understanding New Media.
The MIT Press, prvo poglavlje
Immediacy, Hypermediacy,
and Remediation.
Rok za predaju sinopsisa
seminarskog rada.
H. Rheingold - The Virtual
Community (1993)
Izborna:
David Silver: Looking
Backwards, Looking Forward:
Cyberculture Studies 1990-
2000
Castells, Manuel: Internet
Galaksija. Razmišljanja o
Internetu, poslovanju i društvu;
«Lekcije iz povijesti
Interneta», 11-46. str.
Ili
Galloway, Alexander R.
(2010) “Protokol. Postoji li
kontrola nakon
decentralizacije?” Zbornik
Trećeg programa Hrvatskog
radija,
Izborna literatura:
G. Deleuze: «Postskriptum uz
društva kontrole»
Castells, Manuel (2009)
Communication Power, (42-
54.str.)
Izborna literatura:
Poster, Mark (2004)
"Kiberdemokracija",
Etnografije interneta, Institut
za etnologiju i folkloristiku
(Biblioteka Nova etnografija) i
Iibis grafika, Zagreb

medija, kultura amatera.
10 12.12.12 Kolokvij.
Ideja slobodne informacije. Pokret slobodnog
softvera i otvorenog koda.
Kulture otpora. Taktički mediji, elektronički
građanski neposluh; culture jamming. Uloga
društvenih mreža u revolucijama.
Slactivizam.
Rasprava o eseju R. Barbrooka.
11 19.12.12 Ideologija (i) novi/h mediji/a.
Teorije ideologije (A. Gramsci, L. Althusser,
S. Žižek). Hegemonija i aproprijacija kulture
otpora. Tri kulture Mreže.
Cenzura i nadzor. Zakonska regulacija Mreže.
Cenzura Mreže.
Paradoks hegemonije otvorenih medija.
Nametnuti slobodni izbori.
12 09.01.12. Virtualna realnost i filozofija. Metafizika
virtualne realnosti (M.Heim). Postmoderne
virtualnosti (M.Poster), kultura stvarne
virtualnosti (M.Castells), P. Virilio, S. Žižek.
Rasprava o tekstu M. Heima.
13 16.01.12. Uloga psihoanalize u analizi subjekta na
Mreži. J. Lacan i virtualno.
Rasprava o tekstu S. Žižeka.
14 23.01.12. Kolokvij
Sažetak tema kolegija, izlaganja seminarskih
radova.
15 30.01.12. Priprema za završni ispit.
Barbrook, Richard (2002):
«Cyber-komunizam: kako
Amerikanci izguravaju
kapitalizam iz cyberspacea»;
Libra Libera #11
Izborna literatura:
Söderberg, Johan (ožujak,
2002) “Copyleft vs. Copyright.
A Marxist Critique”, First
Monday, 7, br. 3-4
Hands, Joss (2011) “Digital
activism and the anti-cuts
agenda”
Konzultacije o pisanju
seminarskog rada.
Heim, Michael (2000) Virtual
Realism, Oxford University
Press, ulomak “VR 101”
Žižek, Slavoj (1997)
«Cyberspace, Or The
Unbearable Closure of Being",
u The plague of phantasies,
Verso, London/New York,
127-167.
Predaja seminarskih radova.

Naziv kolegija
Vizualna antropologija
Nositelj kolegija
dr. sc. Sanja Puljar
D'Alessio
Asistent
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Broj ECTS-a
Nastavno opterećenje
Vrijeme i mjesto
održavanja nastave
6 15+0+15 prema rasporedu
Vrijeme za
konzultacije
Vrijeme za
konzultacije
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Kabinet Telefon E-mail
F-807 spuljar@ffri.hr
Kabinet Telefon E-mail
Kolegij „Vizualna antropologija” daje povijesni pregled uporabe filma u antropološke svrhe: transformaciju etnografskih slika iz
hladnih „objektivnih” dokumenata u reprezentacije susreta zapadnih promatrača sa subjektima istraživanja – pripadnicima drugih
kultura. Povijesni pregled kreće od početka etnovizualnih istraživanja (empatijska etno-kinematografija Roberta Flahertyja i
vizualno-antropološki projekt Gregoryja Batesona i Margaret Mead). Slijedi tema filmskoga snimanja nevidljivoga u okviru koje se
izlaže rad Maye Deren Jeana Roucha. Dalje se obrađuje opservacijski film (Timothy Ash, John Marshall, Robert Gardner), rodna
antropologija na filmu („N!Ai“ Johna Marshalla), i stilistička evolucija opservacijskog filma („Forrest of Bliss“). Transkulturalnom
kinematografijom Davida MacDougalla kolegij opisuje svoj puni krug.
Posebna cjelina unutar kolegija posvećena je regionalnoj antropološkoj kinematografiji.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: definirati disciplinu, opisati što predstavlja etnografski film; opisati
razvojnu nit vizualne antropologije, razlikovati i usporediti pravce u vizualnoj antropologiji (opservacijski film,
participacijski film, transkulturalni film).
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
x x x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS
BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 1.0 0
Seminar 2.0 40
Kontinuirana provjera znanja (1 kolokvij) 2.0 30
ZAVRŠNI ISPIT 1 30
* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje
IV. LITERATURA
Obvezna literatura:

Grimshaw, A. 2001. The Ethnographer's Eye. Cambridge: Cambridge University Press.
Brigard, Emilie de. 2003. „The History of Ethnographic Film“. U Principles of Visual Anthropology.
Paul Hockings, ur. New York: Mouton de Gruyter, 13-44.
Rouch, Jean. 2003. „The Camera and Man“. U Principles of Visual Anthropology. Paul Hockings, ur.
New York: Mouton de Gruyter, 79-98.
MacDougall, David. 1992. „Whose Story is it?“. U Ethnographic Film Aesthetics and Narrative
Traditions. Peter Crawford, ur. Aarhus: Intervention Press, 25-41.
Morphy, Howard and Marcus Banks. 1997. „Introduction: rethinking visual anthropology“. U
Rethinking Visual Anthropology. Morphy et al., ur. New Haven: Yale University Press, 1-35.
MacDougall, David. 1997. „The visual in anthropology“. U Rethinking Visual Anthropology. Morphy
et al., ur. New Haven: Yale University Press, 276-295.
Izborna literatura:
Barthes, Roland. 1979. Image, music, text. New York: Hill and Wang. (poglavlje The Third Meaning)
MacDougall, David. 1998. Transcultural Cinema. Princeton: Princeton University Press. (poglavlje
Visual Anthropology and the Ways of Knowing)
Loizos, Peter. 1997. „First exits from observational realism: narrative experiments in recent
ethnographic films“. U Rethinking Visual Anthropology. Morphy et al., ur. New Haven: Yale University
Press, 81-104.
Nichols, Bill. 1992. „The Ethnographer's Tale“. U Ethnographic Film Aesthetics and Narrative
Traditions. Peter Crawford, ur. Aarhus: Intervention Press, 43-74.
Hastrup, Kirsten. 1992. „Anthropological visions: some notes on visual and textual authority“. U Film
as Ethnography. Peter Crawford, ur. Manchester: Manchester University Press, 8-25.
V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU
POHAĐANJE NASTAVE
Studenti su obvezni redovno prisustvovati predavanjima
PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA
Kolokvij: 13. tjedan nastave
Rok za predaju seminara: 12. tjedan nastave
Seminari koji nisu predani prije dogovorenog roka izgubit će odmah 10 bodova, a 5 bodova po svakom danu
kašnjenja.
Ukoliko se dogode nepredviđene okolnosti zbog kojih student ne može prisustvovati kolokviju ili predati
seminar u dogovorenom terminu tada se isti MORA UNAPRIJED javiti prof. Sanji Puljar D'Alessio u vrijeme
trajanja konzultacija.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Konzultacije
Oglasna ploča Odsjeka
E-pošta
Web fakulteta

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Usmeno
E-pošta
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
"Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom
krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"
Seminar eseja mora imati:
1. Uvod
2. Razradu
3. Zaključak
4. Literaturu
Esej mora sadržavati minimalno 6 do maksimalno 8 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova uključujući
razmake]
Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference [npr. APA, MLA, Harvard etc] ali se njega moraju i
pridržavati.
Kolokvij se sastoji od 3 pitanja, a svako pitanje boduje se s deset bodova.
VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2012. / 2013.
Datum/tjedan Tema Prethodna priprema
studenata
1. tjedan Definiranje osnovnih
vizualnoantropoloških pojmova:
etnografija, etnografski film, predmet
i metoda vizualnoantropološkog
istraživanja
2. tjedan Rođenje etnografskog filma
(ekspedicija u Tjesnacu Torres,
Baldwin Spencer)
3. tjedan Robert Flaherty: Nanook oft he
North
4. tjedan Jean Rouch: cinema verité,
etnofiction i rođenje reportaže.
Chronique d'un été.
5. tjedan Dokumentiranje nevidljivog: Les
Mâtres fous
6. tjedan Dokumentiranje nevidljivog II: Divine
Horsemen Maye Deren
7. tjedan Opservacijski film: The Feast i The
Ax Fight T. Asha
Napomena

8. tjedan Lirska vizija opservacijskog filma:
Forrest of Bliss Roberta Flaherty
9. tjedan Rodna antropologija i N!Ai Jonha
Marshalla
10. tjedan Regionalni etnografski film
11. tjedan Regionalni etnografski film
12. tjedan Regionalni etnografski film Predaja seminara
13. tjedan Kolokvij
14. tjedan Zaključak

Naziv kolegija
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Broj ECTS-a
Glazba i kulturni kontekst 6
Nositelj kolegija Vrijeme za
konzultacije
dr. sc. Diana Grgurić
Asistent
Vrijeme za
konzultacije
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
1
Nastavno opterećenje
Vrijeme I mjesto
održavanja nastave
15+0+30 prema rasporedu
Kabinet Telefon E-mail
812
Kabinet Telefon
diana.grguric@ri.tcom.hr
E-mail
Istraživanje odnosa između glazbe I društva kroz Attalijeve političke ekonomije glazbe; razmatranje složene interaktivne
mreže između glazbenog čina i socijalnih okolnosti u kojima on nastaje. Pitanje identiteta kroz glazbu – glazbeni identitet i
glazba kao nositeljica određenog sistema vrijednosti; Glazba kao mjerilo tradicionalnosti; Adornova tipologija slušatelja
kao socijaliziranih bića; Adorno i Horkheimer o glazbi kao industriji zabave; World Music unificiranje ili diferenciracija ?;
Pokušaj definiranja glazbenih sudova ukusa; Politika i glazba na primjeru Hrvatske glazbene scene.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Očekuje se interpretiranje temeljnih glazbenih pojmova, teorijskih ključeva, te razlučivanje i definiranje glazbe kroz
različite prizme: umjetnička, društvena; izrada seminara u kojemu je potrebno izvršiti primjenu teorijskog aparata na
recentna glazbena ostvarenja ili glazbeno-društvena zbivanja.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)
Predavanja x Seminari x Konzultacije Samostalni rad
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad x Ostalo
(konzultacije)
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS
BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 0,5 0
Aktivnost u nastavi/zadaće 0,5 20
Pismeni ispit 3 50
ZAVRŠNI ISPIT 2 30
UKUPNO 6 100
* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje
IV. LITERATURA
Gligo, N. Zvuk-znak-glazba, Zagreb MIC, 1999. (izabrani tekstovi)
Horkheimer, M. i Adorno Th. Dijalektika prosvjetiteljstva Sarajevo, Svjetlost, 1989. (izabrani tekstovi)
Ober, Loran, Muzika drugih, Beograd, 2007.
Attali, Jacques. Ogledi o političkoj ekonomiji glazbe, Beograd, 2007.
Razni tekstovi: Philosophical and Cultural Theories of Music, (2010) ur. E. Fuente and P. Murphy

Izborna literatura:
http://www.wbm.be/dbfiles/doc263_3-Worldmusic.pdf
Dahlhaus, C. Eggebrecht H.H., Što je glazba?, Zagreb, HDGT, 2009.
Frith, S. Performing Rites, Harvard University Press, 1998. (odabrani tesktovi)
V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU
POHAĐANJE NASTAVE
Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i informirati se o nastavi s
koje su izostali. U slučaju neredovitog pohađanja nastave student može dobiti dodatni seminarski zadatak.
PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA
Nepridržavanje dogovorenih rokova kažnjava se smanjivanjem ocjene.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i putem e-maila.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Nastavnik je dostupan za vrijeme dogovorenih konzultacije i putem elektroničke pošte.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
"Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom
krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"
VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2012 / 2013.
Datum/tjedan Tema Prethodna priprema
studenata
1. Glazba kao tekst ne
2. Politička ekonomija glazbe ne
3. Politička ekonomija glazbe ne
4. Glazba i tradicija ne
5. Glazbene tradicije i povijesni procesi internet
6. World Music ne
7. Glazba i ideologija internet
8. Glazbeni sudovi internet
2
Napomena

9. Kritički tekstovi o glazbi i društvu/rad studenata internet
10. Horkheimer i Adorno: glazba i društvo ne
11. Horkheimer i Adorno: glazba i društvo ne
12. Cyberglazbene prakse (shreds) Youtube.
13. Cyberglazbene prakse (brainwaves) Youtube
14. Pismeni ispit
15. Diskusija na temu
Aktivnost u nastavi
Aktivnost u nastavi predviđa analiziranje slušnih glazbenih primjera i zadaće.
Pismeni ispit
Pismeni ispit studentu može donijeti maksimalno 50 bodova. Student je obvezan pristupiti pismenom ispitu.
Ospit se sastoji od ukupno pet pitanja čiji odgovorim zahtijevaju esejistički pristup.
Završni ispit
Završni ispit je usmeni. Student odgovara na šet pitanja ( tri iz teorije i tri iz glazbene analize), a na svako
pitanje može dobiti maksimalno 5 bodova prema sljedećim kriterijima:
1 bod – zadovoljava minimalne uvjete
2 boda – zadovoljava, ali sa znatnim nedostacima
3 boda – prosječan s primjetnim pogreškama
4 boda – iznadprosječan, s ponekom greškom
5 bodova – izniman odgovor
3

Naziv kolegija
Odabrane kulturološke teme
3: Konzumerizam
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Broj ECTS-a
1. godina diplomskog studija
Nositelj kolegija Vrijeme za
konzultacije
Dr. sc. Hajrudin
Hromadžić, doc.
Asistent
Nastavno opterećenje
Vrijeme i mjesto
održavanja nastave
6 15+0+15 Srijedom.
Zimski semestar.
Utorak (12-13 h)
Srijeda (10-11 h)
Vrijeme za
konzultacije
Kabinet Telefon E-mail
F-810 265 697 hhromadzic@ffri.hr
Kabinet Telefon E-mail
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Kolegij pristupa proučavanju konzumerizma kao općedruštvenog i sveobuhvatnog fenomena današnjice koji našu epohu
određuje i kao eru potrošačkog kapitalizma. U na taj način koncipiranom kontekstu, kolegij ukazuje na niz tematika ključnih
za razumijevanje suvremenog potrošačkog društva (Povijesni konteksti razvoja konzumerističkog društva, Teorijskoistraživačke
tradicije izučavanja fenomena, Ekonomski i politički aspekti konzumerizma, Specifičnosti potrošačke kulture u
tzv. tranzicijskim društvima, Antipotrošačke taktike otpora konzumerizmu...), te otvara paletu problemskih pitanja vezanih
uz kulturu konzumerizma (Kako potrošačke prakse reprezentiraju identitete potrošača, njihove životne stilove, interese,
svjetonazore; Pomaže li konzumerizam izražavanju vlastite osobnosti ili tek pruža privid istoga; Jesu li današnje prakse
potrošnje nametnuta ideologija suvremenog kapitalizma ili tek slobodan izbor pojedinaca; Kako izgradnja šoping centara
utječe na mijenjanje vizure gradova i javnog prostora općenito; Možemo li govoriti o svojevrsnoj transformaciji iz
potrošača u protrošača (prosumer)...).
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Očekuje se da će studenti i studentice, putem upoznavanja s glavnim konceptima vezanim uz teorijska i praktična
istraživanja konzumerizma u suvremenom globalnom društvu, steći sposobnosti za definiranje, analizu i povijesnokomparativno
vrednovanje fenomena potrošačkog društva iz šire interdisciplinarne perspektive humanističkih i
društvenih znanosti, kao i sposobnosti kritičkog promišljanja uloge i značaja produkata potrošačke industrije. Polaznici
kolegija će, putem analiza niza fenomena konzumerizma, dobiti priliku provjeriti (prihvatiti ili odbaciti) ishodišne teze u
kolegiju: (1) suvremeno potrošačko društvo u kasnom stadiju kapitalizma predstavlja reprezentativno polje artikulacije
životnih, identitetskih i svjetonazorskih modela postmodernističke kulture naše svakodnevice; (2) premda se
konzumerizam može činiti kao potreba i predstavljati se kao lifestyle, u osnovi je to ipak ideologija koja upravlja
modernim globalnim društvom u eri neoliberalnog kapitalizma.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
X X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
X
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS
BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Aktivnost u nastavi 1 20
Kolokvij (dva) 3 50
ZAVRŠNI ISPIT (pismeni) 2 30
UKUPNO 6 100
* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje
IV. LITERATURA
Obvezna literatura:
Hromadžić, Hajrudin, Konzumerizam. Potreba, životni stil, ideologija, Jesenski i Turk, Zagreb, 2008.

Lipovetsky, Gilles, Paradoksalna sreća. Ogled o hiperpotrošačkom društvu, Antibarbarus, Zagreb, 2008 (Prvi dio
knjige).
Walker, Rob, Kupujem se – Tajna veza između toga što kupujemo i tko smo, Ljevak, Zagreb, 2009.
Izborna literatura:
Appadurai, Arjun (ed.), The Social Life of Things: Commodities in Cultural Perspective, Cambridge University Press,
UK, 1986.
Bauman, Zygmunt, Consuming Life, Polity Press, Cambridge, UK, 2007.
Campbell, Colin, The Romantic Ethic and the Spirit of Modern Consumerism, Basil Blackwell, Oxford, New York, 1987.
Douglas, Mary and Isherwood, Baron, The World of Goods. Towards an Anthropology of Consumption, Routledge,
London and New York, 1979 / 1996.
Duda, Igor, U potrazi za blagostanjem, O povijesti dokolice i potrošačkog društva u Hrvatskoj 1950-ih i 1960-ih,
Srednja Europa, Zagreb, 2005.
Duda, Igor. Pronađeno blagostanje: svakodnevni život i potrošačka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih,
Srednja Europa, Zagreb, 2010.
Erdei, Ildiko. Antropologija potrošnje, XX. Vek, Beograd, 2008.
Featherstone, Mike, Consumer Culture and Postmodernism, Sage, London, 1991.
Klein, Naomi, No Logo, V. B. Z., Zagreb, 2002.
Kowinski, William, The Malling of America: an Inside Look at the Great Consumer Paradise, William Morrow, New
York, 1985. Drugo, prošireno izdanje, 2002.
Miles, Steven, Consumerism As a Way of Life, SAGE Publications, London, 1998.
Storey, John, Cultural Consumption and Everyday Life, Arnold, London, 1999.
Peterson, Mark, Consumption and Everyday Life, Routledge, London & New York, 2006.
Underhill, Paco, Zašto kupujemo – znanost kupnje, Olimpic International d.o.o., Zagreb, 2006.
Urry, John, Consuming places, Routledge, London i New York, 1995.
V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU
POHAĐANJE NASTAVE
Za dobivanje potpisa potrebno je minimalno 75% prisustvo na nastavi.
PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA
Ispitni rokovi određuju se početkom akademske godine a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan
dana prije. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka i na web stranicama
fakulteta.
Odjava ispita mora se izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student/ica rok iskoristio/la.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Konzultacije
Oglasna ploča Odsjeka
E-pošta
Web fakulteta
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Usmeno, na konzultacijama ili nakon nastave i preko e-pošte.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Aktivnost u nastavi podrazumijeva da studenti i studentice dođu pripremljeni na seminar, što znači da pročitaju
seminarski tekst predviđen za čitanje u tom tjednu, te da se pripreme za razgovor i diskusiju na temu zadanog teksta.
Studenti i studentice koji pokažu aktivnost u seminaru, dobit će odgovarajući broj bodova u svakom pojedinačnom
seminarskom terminu (moguće je osvojiti maksimalnih 20 bodova).
Predviđeno je održavanje dva kontrolna testa (kolokvija) tijekom semestra (u 7. i 13. tjednu nastave). Svaki se kolokvij
sastoji od pet pismenih pitanja baziranih na seminarskim tekstovima koje smo čitali i analizirali u dotadašnjem dijelu
seminarske nastave. Svaki pojedinačni odgovor na postavljeno pitanje ocjenjuje se bodovnom skalom 1-5 (25 bodova
na jednom kolokviju, dakle moguće je osvojiti maksimalnih 50 bodova na oba kolokvija kumulativno).
Pismeni ispit sastoji se od šest ispitnih pitanja sastavljenih na osnovu obavezne ispitne literature. Svaki pojedinačni
odgovor ocjenjuje se bodovnom skalom 1-5 (moguće je osvojiti maksimalnih 30 bodova).
"Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i
podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"
VI. POPIS TEMA zimski semestar 2012/2013.
Datum/tjedan Tema Prethodna
priprema studenata
1. tjedan Uvod u kolegij. Definiranje
osnovne terminologije,
problemskih motiva i ključnih
koncepta vezanih uz
interdisciplinarno proučavanje
potrošačke kulture.
2. tjedan Seminarska obrada zadanog
teksta
3. tjedan Povijesni kontekst razvoja
suvremenog potrošačkog
društva. Teorijskoistraživačke
studije fenomena
konzumerizma.
4. tjedan Seminarska obrada zadanog
teksta.
5. tjedan Ekonomski aspekti
konzumerizma.
Neoliberalizam.
Postfordistička organizacija
ekonomije i konzumerizam.
6. tjedan Seminarska obrada zadanog
teksta.
7. tjedan Kolokvij I.
8. tjedan Seminarska obrada
prethodno zadanog teksta.
9. tjedan Potrošačka kultura u tzv.
tranzicijskim
postsocijalističkim društvima.
10. tjedan Seminarska obrada
prethodno zadanog teksta.
11. tjedan Potrošačka kultura u
svakodnevnom životu.
Potrošački trendovi i
individualizacija potrošnje.
Postmodernizam i kultura
potrošnje.
12. tjedan Seminarska obrada
prethodno zadanog teksta.
Pročitan
seminarski tekst.
Pročitan
seminarski tekst.
Pročitan
seminarski tekst.
Pročitan
seminarski tekst.
Pročitan
seminarski tekst.
Pročitan
seminarski tekst.
Napomena
Osnovna literatura korištena u pripremi predavanja
Miles, Steven, Consumerism As a Way of Life,
SAGE Publications, London, 1998.
Čolić, Snježana, “Sociokulturni aspekti potrošnje,
potrošačke kulture i društva”. Društvena
istraživanja 98.
Bauman, Zygmunt, Consuming Life, Polity Press,
Cambridge, UK, 2007.
Storey, John, Cultural Consumption and Everyday
Life, Arnold, London, 1999.
Peračković, Krešimir, “Društvo i (ili) tržište
sociološka konceptualizacija procesa marketizacije
društva”, Društvena istraživanja 98.
Hromadžić, Hajrudin, Konzumerizam. Potreba,
životni stil, ideologija, Jesenski i Turk, Zagreb,
2008.
Slater, Don, Consumer Culture and Modernity
(uvodno poglavlje), Polity Press, 1997.
Appadurai, Arjun, Modernity at Large (4.
poglavlje), University of Minnesota Press, 1996.
Duda, Igor, Pronađeno blagostanje: svakodnevni
život i potrošačka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i
1980-ih, Srednja Europa, Zagreb, 2010.
Goss, Jon, “The ‘Magic of the Mall’”, Annals of the
Association of American Geographers, 1993.
Featherstone, Mike, Consumer Culture and
Postmodernism, Sage, London, 1991.
Peterson, Mark, Consumption and Everyday Life,
Routledge, London & New York, 2006.
Maslov, Gordan, “Jean Baudrillard i Slavoj Žižek o
potrošačkom društvu”, Revija za sociologiju 40
(39).

13. tjedan Kolokvij II.
14. tjedan Ultimativni potrošački teritoriji:
šoping centri.
15. tjedan Antipotrošačke taktike i oblici
otpora potrošačkom društvu.
Koncept “protrošača“.
Kowinski, William, The Malling of America: an
Inside Look at the Great Consumer Paradise,
William Morrow, New York, 1985. Drugo, prošireno
izdanje, 2002.
Underhill, Paco, Zašto kupujemo – znanost kupnje,
Olimpic International d.o.o., Zagreb, 2006.
Hromadžić, Hajrudin, Konzumerizam. Potreba,
životni stil, ideologija, Jesenski i Turk, Zagreb,
2008.

Naziv kolegija
TEORIJE IDEOLOGIJE 6.0
Nositelj kolegija
dr. sc. Nenad
Fanuko, doc.
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Broj ECTS-a
Vrijeme za
konzultacije
Srijedom od 13 do
14 i od 15.30 do 16
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Nastavno opterećenje
30+0+15
Vrijeme I mjesto
održavanja nastave
Kabinet Telefon E-mail
808 051/265694 nfanuko@ffri.hr
Svrha predmeta je pružiti pregled shvaćanja ideologije kao višeznačnog i kontroverznog pojma u socijalnoj teoriji.
Razmotrili bi se: povijest pojma i klasifikacije definicija, kritičko i neutralno shvaćanje, ideologija kao sistem ideja i kao
“življeno iskustvo”. Ideologija je važan koncept kako u socijalnoj teoriji, tako i u najšire shvaćenim kulturnim disciplinama.
Teorije ideologije su osnova za razumijevanje brojnih fenomena u suvremenim društvima – od pitanja identiteta (rodnih,
klasnih, etničkih), preko uloge masovnih medija i novih komunikacijskih tehnologija do značenja popularne kulture i
potrošačkog društva. Kako je povijest pojma ideologije ponajprije povezana s Marxom i marksizmom, studenti filozofije
dobit će dopunski uvid u tu filozofsku tradiciju, ali i u druge teorijske orijentacije u istraživanju ideologije.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Nakon položenog ispita studenti/ce će biti u stanju:
opisati povijesne okolnosti nastanka i značenje pojma ideologije
povezati promjene sadržaja i opsega pojma ideologije s društvenim promjenama tijekom posljednja dva stoljeća
klasificirati različite definicije ideologije
razlikovati epistemološku i socio-političku dimenziju ideologije
definirati kriterije za klasifikaciju različitih shvaćanja ideologije (kritičko – neutralno, marksističko – nemarksističko,
strukturalno – akcijsko)
analizirati različite definicije ideologije (primjerice: Marx, Engels, marksizam, klasična sociologija, Parsons,
Geertz, Giddens, Luhmann, Habermas, Bourdieu, Ricoeur, Bloch)
usporediti različita shvaćanja ideologije
definirati snage i slabosti marksističkih teorija ideologije
razmotriti aktualnost bavljenja ideologijom danas
interpretirati pojave iz svakodnevnog života kao primjere manifestacije ili učinka ideologije
argumentirati izbor i interpretaciju iz prethodne točke pomoću izabrane teorije ideologije
i još mnogo toga...
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS
BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
POHAĐANJE NASTAVE 1.0 0
SEMINARSKI RADOVI X 2 2.0 20
KOLOKVIJI x 2 2.0 50

ZAVRŠNI ISPIT 1.0 30
UKUPNO 6.0 100
* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje
IV. LITERATURA
Obvezna literatura:
Freeden, M.: Političke ideologije: novi prikaz, Zagreb, 2006., pogl. 1., 2., 3., 9. i 12.
Habermas, J., Tehnika i znanost kao “ideologija”, Zagreb, 1986., str. 53 – 87.
Hawkes, D., Ideology, London, 1996., pogl. 4. do 6.
Katunarić, V.: Teorija društva u frankfurtskoj školi, Zagreb, 1990.
Morley, D. i Ch. Kuan-Hsing (eds.), Stuart Hall: Critical Dialogues in Cultural Studies, London, 1996., pogl. 1. i 2.
Ritzer, G., Suvremena sociologijska teorija, Zagreb, 1997., pogl. 4.
van Dijk, T.A..: Ideologija: multidisciplinarni pristup, Zagreb, 2006.
Schwarzmantel, J., Doba ideologije, Zagreb, 2005., pogl. 1. i 2., te 7. do 9.
Izborna literatura:
Althusser, L., On Ideology, London, 2008.
Balkin, J. M., Cultural Software: A Theory of Ideology, New Haven, 1998.
Boudon, R., The Analysis of Ideology, Chicago,1989.
Castells, M.: Moć identiteta, Zagreb, 2003.
CCCS, University of Birmingham, On Ideology, London ,1978.
Eagleton, T., Ideology: An Introduction, London, 2007.
Larrain, J., The Concept of Ideology, London, 1979.
Močnik, R., 3 teorije: Ideologija, nacija, institucija, Beograd, 2003.
Ravlić, S. Suvremene političke ideologije, Zagreb, 2003.
Taylor, Ch., Modern Social Imaginaries, Durham, 2004.
Therborn, G., The Ideology of Power and Power of Ideology, London, 1980.
Thompson, J. B., Studies in the theory of Ideology, Cambridge, 1984.
Thompson, J. B., Ideology and Modern Culture, Standford, Ca. 1990., pogl. 1. i 2.
Wuthnow, R., Meaning and Moral Order, Berkeley, 1987.
Žižek, S. (ed.), Mapping Ideology, London, 1994.
Seminarska literatura:
1. Marx, K. i F. Engels: Njemačka ideologija, razna izdanja.
2. Marx, K.: Kapital, 1. glava, razna izdanja.
3. Durkheim, E.: Elementarni oblici religijskog života, str. 325-420 u: V. Cvjetičanin i R. Supek, E. Durkheim i
francuska sociološka škola, Zagreb, 2003.
4. Weber, M. Protestantska etika i duh kapitalizma, str. 272-302 u: M. Đurić, Sociologija Maxa Webera, MH, Zagreb,
1964.
5. Lukacs, G.: Povijest i klasna svijest, Zagreb 1970. „Klasna svijest“, str. 105 – 149.
6. Lukacs, G.: Povijest i klasna svijest, Zagreb 1970. „Postvarenje i svijest proletarijata“, str. 149 – 308.
7. Mannheim, K.: Ideologija i utopija, Beograd, 1968., pogl. 2.
8. Mannheim, K.: Ideologija i utopija, Beograd, 1968., pogl. 4.
9. Horkheimer, M. i T. Adorno: Dijalektika prosvjetiteljstva, Sarajevo, 1974.
10. Althusser (Altise), L.: Za Marxa, Beograd, 1971., str. 203-234.
11. Althusser, L.: Ideologija i ideološki aparati države, str. 119-140, u S. Flere (ur), Proturječja suvremenog
obrazovanja, Zagreb, 1986.
12. Poulantzas, N.: Politička vlast i društvene klase, Beograd, 1978., str. 190-227.
13. Marcuse, H.: Čovjek jedne dimenzije, Sarajevo, 1968.
14. Berger, P.L. i Th. Luckmann: Socijalna konstrukcija zbilje, str. 153-208, Zagreb, 1992.
15. Geertz (Gerc), C.: Ideologija kao kulturni sistem, u Tumačenje kultura I, Beograd, 1998.
16. Habermas, J.: Problemi legitimacije u kasnom kapitalizmu, Zagreb, 1982., str. 9-65.
17. Habermas, J.: Problemi legitimacije u kasnom kapitalizmu, Zagreb, 1982. , str. 86-116.
18. Foucault, M.: Poredak diskursa, str.115-142, u M. Foucault, Znanje i moć, Zagreb, 1994.
19. Žižek, S., Sublimni objekt ideologije, Zagreb, 2002., pogl. 1.

Upute za seminarske radove:
Opseg: 7 – 10 kartica (1 kartica = 1800 slovnih mjesta, u Word Countu = 12500– 18000 characters with spaces);
Naslovnica: Odsjek za filozofiju, kulturalne studije; Kolegij: Teorije ideologije; Nastavnik: Nenad Fanuko; Student:
Ime i Prezime; Naslov seminarskog rada; Rijeka, 201x.
Stil: pisati kratko i sažeto. Nije potrebno mehanički prepričati sadržaj, nego izdvojiti najvažnije i najzanimljivije ideje iz
odabrane teme. Po mogućnosti, dodati vlastito mišljenje koje bi se trebalo zasnivati na argumentima i drugoj
pročitanoj literaturi, a ne naprosto na “zdravom razumu” i općim mjestima. Konzultirati i druge izvore kako bi se autor
ili neke ideje stavili u povijesni ili teorijski kontekst.
Rok za predaju seminarskih radova:
prvi rad: profesor ce navesti rok na prvom predavanju
drugi rad: profesor ce navesti rok na prvom predavanju
V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU
POHAĐANJE NASTAVE
Obvezno. Nikako se neće tolerirati izostanci u terminima kolokvija (2 tijekom semestra).
PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIH ROKOVA
Predaja seminarskih radova u dogovorenim rokovima. Dva kolokvija u određenom terminu (vidi niže). Bez
nadoknada.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Na nastavi, web stranica kolegija.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Na nastavi, konzultacijama i elektronskom poštom.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
"Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i
podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"
VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2012 / 2013.
Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena
P1 Povijesni izvori koncepta ideologije: od
preteča do francuske revolucije.
P2 Epistemološka i socijalno-politička
koncepcija ideologije. Klasifikacije
definicija.
P3 Marxove teorije ideologije I: osnove
Marxovog stajališta, historijski
materijalizam, alijenacija; Njemačka

ideologija: camera obscura, vladajuće
ideje, osjećaji i iluzije.
P4 Marxove teorije ideologije II: “strukturalna”
teorija ideologije: baza i nadgradnja,
fetišizam robe.
P5 Marksističke teorije ideologije: Lenjin,
Lukacs, Gramsci, kritička teorija,
Althusser.
P6 Teorije o zajedničkoj kulturi: Durkheim,
Weber, Parsons, Levi-Strauss.
P7 Ideologija i sociologija znanja: Mannheim,
Merton, Berger i Luckmann.
P8 Suvremena sociološka teorija i ideologija:
Habermas, Luhmann, Giddens i Bourdieu.
P9 Ideologija i društvena reprodukcija, kritika
kulturne industrije i transformacija javne
sfere.
P10 Društvene funkcije ideologije: identitet,
solidarnost, orijentacija, integracija.
Dominantna ideologija i zajednička
kultura.
P11 Postmarksizam, postmodernizam i
kulturalni studiji: ideologija od Foucaulta
do Žižeka.
P12 Novije teorije ideologije I: racionalno
djelovanje, socijalne reprezentacije,
teorija retorike.
P13 Novije teorije ideologije II: kognitivna
antropologija, memetička teorija.
P14 Kulturalna sociologija i ideologija: Archer,
Wuthnow, Alexander.
Freeden, M.: Političke ideologije:
novi prikaz, Zagreb, 2006., pogl. 1. i
3.
Hawkes, D., Ideology, London, 1996.,
pogl. 4. do 6.
Ritzer, G., Suvremena sociologijska
teorija, Zagreb, 1997., pogl. 4.
Habermas, J., Tehnika i znanost kao
“ideologija”, Zagreb, 1986., str. 53 –
87.
Schwarzmantel, J., Doba ideologije,
Zagreb, 2005., pogl. 1. i 2., te 7. do 9.
Kolokvij
Kolokvij

Naziv kolegija
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Broj ECTS-a
Nastavno opterećenje
Vrijeme I mjesto
održavanja nastave
Multimedija 4 15+0+30
Nositelj kolegija Vrijeme za
konzultacije
Kabinet Telefon E-mail
Dijana Grgurić
Asistent
Benedikt Perak
Vrijeme za
konzultacije
Kabinet
Telefon
E-mail
811 09862793 bperak@ffri.hr
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
- Informacijska znanost i multimedija: osnovna načela i teorija
- Digitalizacija: organizacija informacijskog sadržaja / Multimedijski računalni sustavi
- Primjena multimedije i hipermedije / Evaluacija i izbor multimedijskih sadržaja te izrada projekta
u elektroničkom okruženju
- Čitanje i percepcija u multimedijskom okruženju
- Korištenje i pretraživanje multimedijskih sadržaja
- Multimedija i World Wide Web
- Pojam Web dizajna
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Nakon položenog ispita studenti će biti u stanju:
• Opisati i obrazložiti osnovna načela informacijskih znanosti i multimedije.
• Opisati proces digitalizacije i organizacije informacijskog sadržaja.
• Primijeniti sustave multimedije i hipermedije, CMS sustava Joomla, te obrazložiti izbor alata u
odnosu na sadržaj.
• Usporediti multimedijalne sadržaje i kanale distribucija.
• Izrada vlastitih sadržaja u okviru mrežnih stranica Odsjeka.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
x x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
x x
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS
BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Nastava 0,5
Seminarski rad 1 20
Esej 1 30
Praktični rad 1 40
ZAVRŠNI ISPIT 0,5 10
UKUPNO 4 100
* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje

IV. LITERATURA
Barry North (2011) Joomla! 1.6: A User’s Guide: Bulding a Successful Joomla! Powered Website (2rd Edition)
Vaughan, T. (2010). Multimedia : Making It Work, Berkeley: McGraw-Hill Osborne Media.(10 th Edition)
Jennifer Niederst (2001). Learning Web Design: A Beginner's Guide to HTML, Graphics, and Beyond, O'Reilly.
Rosenborg, V., A Guide To Multimedia, New Readers Publishing, Carmel, 1993.
Cox N., Manley, C.T., Chea F., LAN Times Guide to Multimedia Networking, Osborne McGraw-Hill, Berkeley, 1995.
V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU
POHAĐANJE NASTAVE
Provodi se studentska i profesorska samoevaluacija i evaluacija u skladu s prihvaćenim standardima. Kroz semestar će se evaluirati
eseji i odrađivanje praktičnih zadataka o kojima će raspraviti na satu. Mogući su i drugi oblici evaluacije u skladu s propisima
poput izrade osobnih studentskih portfolija.
PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Mudri hr.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Mail, konzultacije
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2012. / 2013.
Datum/tjedan Tema Prethodna priprema
studenata
1 Uvod i pregled tema
2 Osnove multimedije Vaughan 2010 – pogl 1
3 Tekst Vaughan 2010 – pogl 2
4 Slika Vaughan 2010 – pogl 3
5 Zvuk Vaughan 2010 – pogl 4
6 Video Vaughan 2010 – pogl 6
7 Multimedija Vaughan 2010 – pogl 7, 8
8 CMS -sustav North 2011
9 Praktični rad
10 Praktični rad
11 Praktični rad
12 Praktični rad
13-15 Praktični rad
Napomena

Naziv kolegija
Rodna tekstualnost
Nositelj kolegija
dr. sc. Brigita Miloš
Asistent
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Broj ECTS-a
4 30+0+15
Vrijeme za
konzultacije
Ponedjeljkom
13.00 – 14.00 sati
Vrijeme za
konzultacije
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Nastavno opterećenje
Vrijeme i mjesto
održavanja nastave
Kabinet Telefon E-mail
F-816 00 385 51 265 699 bmilos@ffri.hr,
brigita.milos@ri.tcom.hr
Kabinet Telefon E-mail
Sociolingvističke i psiholingvističke varijacije s obzirom na kategoriju rodnosti. Konverzacijska praksa i
aspekt rodnosti. Javni govor i rodna obilježenost. Titule, statusi, oslovljavanje, patri/matrilinearna i
patri/matrilokalna praksa. Vjerske prakse, kodeksi ponašanja i spol(nost)
Tekstualnost i rod/spol. Oblici reprezentacije roda u tekstu. Oblikovanje poruke s obzirom na rodnu
pripadnost autora (female affiliation complex). Reprezentacija ženskosti i seksualnosti.
Pristupi problemima rodnosti: falocentrizam; žensko pismo i ženski izričaj (écriture feminine – Cixous) /
parler femme (Irigaray) Androginost tekstova – Woolf. Pitanje rodnih identiteta
Rodna tekstualnost i novi mediji.Cyberfeminizam. Rod(spol), tekst i virtualno tijelo. Istospolni identitete i
konstruiranje kibernetičkog prostora.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Nakon položenog ispita studenti će biti u stanju:
Razlikovati sociolingvističke i psiholingvističke varijacije s obzirom na kategoriju rodnosti;
Objasniti način na koji se rodnost iskazuje kroz konverzacijsku praksu;
Obrazložiti odnos javnog govora i rodne obilježenosti;
Analizirati oblike reprezentacije roda u tekstu;
Objasniti ključne pojmove vezane uz konstrukciju rodnosti;
Obrazložiti utjecaj novih medija na reprezentaciju rodnosti.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
x x x X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS MAX BROJ
BODOVIMA
BODOVA
Samostalni zadaci 1 30
Seminar 2 40
ZAVRŠNI ISPIT (usmeni) 1 30
UKUPNO 4 100
* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje

IV. LITERATURA
Obvezna literatura:
Brettell, C. B., Sargent, C. F. (ur.) Gender in Cross-Cultural Perspective. Prentice Hall College, 2000
Butler, J. Nevolje s rodom. Zagreb, 2000.
Butler, J. P. Bodies That Matter: On The Discursive Limits of «Sex». Routledge, 1993
Irigaray, L. Ja, ti, mi: za kulturu razlike. Zagreb, 1999.
Nanda, S. Gender Diversity: Crosscultural Variations. Waveland Press, 1999.
Izborna literatura:
Brown, A. Obrana žene: feminizam i biblija. Zagreb, 1996.
Mealey, L. J. Sex Differences: Development and Evolutionary Strategies. Academic Press, 2000
Nicholson, L. J. Feminizam/postmodernizam. Zagreb, 1999.
Pateman, C. The Sexual Contract. Stanford University Press, 1988
Pešut, J. Ženska perspektiva. Zagreb, 1998.
Philips, K. M., Reay, B. (ur.) Sexualities in History: A Reader. Routledge, 2001
Stuart, K. E. The Uninvited Dilemma: A Question of Gendre. Metarmophous Press, 1991
Volf, N. The Beauty Myth: How Images of Beauty are Used Against Women. Harperperennial Library, 2002
Wollstonecraft, M. Obrana ženskih prava. Zagreb, 1999.
Wright, E. Lacan i Postfeminizam. Zagreb, 2001
V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU
POHAĐANJE NASTAVE
Obavezno
PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA
Rok za predaju seminara: zadnji termin nastave
Ukoliko zbog nepredviđenih okolnosti studentica/student ne može predati seminar u dogovorenom terminu
tada neka se javi nositeljici kolegija u vrijeme trajanja konzultacija.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Konzultacije
Oglasna ploča Odsjeka
E-pošta
Web fakulteta
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Usmeno
E-pošta
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
1.) "Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i
podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"

2.) Seminarski rad mora sadržavati minimalno 6 do maksimalno 8 kartica teksta (1 kartica = 1800 znakova
uključujući razmake). Studentice i studenti mogu koristiti bilo koji sustav navođenja (APA, MLA, Harvard
...).
.
Seminarski rad treba sadržavati sljedeće elemente:
uvod (definiranje predmeta, svrhe, ciljeva i strukture istraživanja)
razrada teme (interpretacija, analiza)
zaključak (obrazloženje analize i upućivanje na smjernice za moguće daljnje istraživanje).
VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2012 / 2013.
Datum/tjedan Tema Prethodna
priprema
studenata
1.10. 2012.
Mapiranje i operativno određivanje
ne
(14.15. – 20.00 sati) (definiranje) osnovnih pojmova
15. 10. 2012. Jezik i rod I („Tko sam ja u jeziku?“ R. Borić) ne
29. 10. 2012. Jezik i rod II (jezik i društvo) ne
12. 11. 2012. Književnost i rod I (čitanje s ‘rodom na
repertoaru’, “female affiliation complex”)
da
26. 11. 2012. Književnost i rod II (écriture feminine; parler
femme)
da
10.12. 2012. Onkraj binarnosti I (diskurzivne granice 'spola'; da
„Paris is burning“)
Napomena
7.01. 2012. Onkraj binarnosti II (cyberfeminizam) ne
21.01. 2012. Zaključak ne Predaja seminara

Naziv kolegija
OKT4: Nova glazba
Nositelj kolegija
dr. sc. Diana Grgurić,
doc.
Asistent
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Broj ECTS-a
6
Vrijeme za
konzultacije
Vrijeme za
konzultacije
Nastavno
opterećenje
30+0+15
Kabinet Telefon E-mail
812
Kabinet Telefon E-mail
Vrijeme I mjesto održavanja
nastave
diana.grguric@ri.t-com.hr
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Pristup glazbenoj umjetnosti 20. stoljeća s aspekta Novoga zvuka i filozofske misli Adorna (Glazba u stavu negativiteta).
Antinomije same glazbe kao refleksije suvremenog društva; pitanje istinite i lažne glazbe: glazba kao spoznaja i glazba
kao kritika stvarnosti; skladateljska ishodišta: ideja i materijal kao “diktat same stvari” kao materijal ponikao iz stanja
tehnike postmodernog vremena; sagledavanje novonastalih relacija recepcijskoga lanca; pitanje determinacije djela u
eksperimentalnoj glazbi; povijesni momenti u djelima Novoga zvuka; Umjetnost buke u presjeku perspektiva od Attalia
preko futurista do Varesa i Cagea. Upoznavanje s cyber glazbenom praksom I DIY produktima.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz kolegija Glazba i kulturni kontekst (4
ECTS) mogu:
–– interpretirati temeljne glazbene pojmove
–– opisivati glazbene fenomene i definirati realcije, uzroke i posljedice
–– objasniti relacije društvenoga konteksta i glazbenoga teksta
–– izrada seminara
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)
Predavanja x Seminari x Konzultacije Samostalni rad
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad x Ostalo
(konzultacije)
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS
BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 0,5 0
Aktivnost u nastavi 0,5 20
PISMENI ISPIT 3 50
USMENI ISPIT 2 30

UKUPNO 6 100
* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje
IV. LITERATURA
Adorno, T.W. Essays on Music: Theodor W. Adorno (Uvod, Komentar i Bilješke – Leppert. R.D, ur.)
University of California Press, 2002. (izbor tekstova)
Atali, Žak, Buka, Beograd, Biblioteka XX vek, 2007. pr.E. Prohić
Clayton, Martin; Sager, Rebecca and Will, Udo (2005).In time with the music: the concept of
entrainment and its significance for ethnomusicology, ESEM CounterPoint, Vol.1, 2004.
2009
Tham David, Generative audiences and social media, Edith Cowan University
Research Online, 2009.
Razni članci - online
Izborna literatura:
Cage, John. 1973. Silence: Lectures and Writings, Wesleyan University Press, 1961.
V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU
POHAĐANJE NASTAVE
Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i informirati se o nastavi s
koje su izostali. U slučaju neredovitog pohađanja nastave student može dobiti dodatni seminarski zadatak.
PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA
Nepridržavanje dogovorenih rokova kažnjava se smanjivanjem ocjene.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i putem e-maila.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Nastavnik je dostupan za vrijeme dogovorenih konzultacije i putem elektroničke pošte.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
"Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom
krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"
VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2012. / 2013.
Datum/tjedan Tema Prethodna priprema
studenata
1. Glazba u stavu negativiteta ne
2.
Nazočnost povijesnog u suvremenoj
glazbi
ne
3.
Nova glazba u ogledalu recepcije: slušni
događaji
internet
4. Buka i futuristi ne
5. Varse i organizirani zvuk internet
6. Cage i buka ne
7. Buka u popularnom žanru ne
8. Elektronička glazba internet
9. Elektronička glazba internet
10. Cyber glazbene prakse ne
11. Cyber glazbene prakse DIY produkcije internet
12. Teorija entrainment internet
Teorija entrainment internet
13.
14. Kolokvij
15. Analize primjera internet
Aktivnost u nastavi
Aktivnost u nastavi predviđa analiziranje slušnih glazbenih primjera.
Seminarski rad
Napomena
Seminarski rad na zadanu temu izrađen je u skladu s uputama. Studentu može donijeti
maksimalno 30 bodova. Seminarski rad opsega 6-8 kartica mora sadržavati sljedeće
dijelove: sežetak, ključne riječi, uvod, eksplikaciju, zaključak, studentov osvrt na zadanu
temu, popis korištene literature, te biti opremljen fus notama. Pri ocjenjivanju u obzir se
uzimaju sljedeći elementi: razumijevanje teme, odabir i interpretacija relevantne literature,
struktura rada, pravopis i gramatika, izražavanje osvrta na interpretiranu temu.
Završni ispit
Završni ispit je usmeni. Student odgovara na tri pitanja, a na svako pitanje može dobiti
maksimalno 5 bodova prema sljedećim kriterijima:
1 bod – zadovoljava minimalne uvjete
2 boda – zadovoljava, ali sa znatnim nedostacima
3 boda – prosječan s primjetnim pogreškama
4 boda – iznadprosječan, s ponekom greškom

Naziv kolegija
Tiskani mediji
Nositelj kolegija
dr. sc. Nikola
Petković, red.prof.
Asistent
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Broj ECTS-a
Nastavno opterećenje
6
Vrijeme za
konzultacije
Prema dogovoru
Vrijeme za
konzultacije
Prema dogovoru
Branko Mijić
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
15+0+30
Vrijeme I mjesto
održavanja nastave
petak
Kabinet Telefon E-mail
Kabinet Telefon E-mail
817
npetkovic@ffri.hr
branko.mijic@novilist.hr
SADRŽAJ KOLEGIJA
Upoznavanje studenata s poviješću, tradicijom i aktualnim trenutkom hrvatskog novinarstva. Pokušati
naći odgovor na pitanje kakva je uloga novinara u društvu, koje su temeljne odrednice i vrijednosti na
kojima se temelji suvremeno novinarstvo. Na primjeru tekstova nekih od autora vidjeti da li oni
funkcioniraju i danas iako su izgubili poveznicu sa stvarnošću u kojoj su nastajali. Također, na primjeru
aktualnih tekstova iz tiskanih medija pokušati naći odgovor na pitanje što se u hrvatskom novinarstvu u
međuvremenu promijenilo, nabolje ili nagore.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju odgovoriti na pitanje jesu li tiskani mediji u nas i kako
vezani za politički okvir koji ih je u pojedinim razdobljima određivao i jesu li unatoč tome uspostavljeni
kontinuitet i tradicija djelovanja, te na čemu se temelje. Postoji li poveznica i univerzalne vrijednosti u
novinarstvu.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
x X x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U
ECTS BODOVIMA
Seminar I 2,5 50
Samostalni zadaci 1,5 20
ZAVRŠNI ISPIT 2 30
UKUPNO 6 100
MAX BROJ
BODOVA
* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje

IV. LITERATURA
Obvezna literatura:
Božo Novak: Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2005.
Stjepan Malović: Osnove novinarstva, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2005.
Veselko Tenžera: Sadašnjost za vječnost, Ljevak, Zagreb, 2005.
Aleksandar Vojinović: Ive Mihovilović – Spectator, Profil, Zagreb, 2005.
Izborna literatura:
Frane Barbieri: Lijeva i desna skretanja, Stvarnost, Zagreb, 1989.
Zvonimir Berković: Pisma iz Diletantije, Hena com, Zagreb, 2004.
Miljenko Smoje: Dnevnik jednog penzionera, Feral, Split, 1981.
Igor Mandić: Hitna služba, Zagreb, 2005.
Viktor Ivančić: Bilježnica Robija K., Feral, Split 1994.
Guenther Wallraff: Na samom dnu, Liber, Zagreb, 1986.
V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU
POHAĐANJE NASTAVE
Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima. Studenti smiju izostati 3 puta,
svaki sljedeći izostanak utjecat će na konačnu ocjenu.
PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA
Studenti su dužni pridržavati se rokova pisanja. Ispitni rokovi određuju se početkom akademske
godine a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan dana prije. O promjenama termina
ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka i na web stranicama fakulteta.
Odjava ispita se mora izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student rok
iskoristio.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Konzultacije
Oglasna ploča Odsjeka
Web stranice fakulteta i odsjeka
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Usmeno
E-pošta
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Studenti su dužni tijekom semestra predati seminarski rad, od 3-5 kartica. Radove koji ne pristignu
dana navedenog na rasporedu predavanja (do 17 sati) instruktor kasnije neće prihvatiti. Pristupanje
završnom ispitu je obavezno. Studenti koji ne pristupe završnom ispitu neće moći položiti kolegij.

"Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom
krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"
VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2012. / 2013.
Datum/tjeda Tema Prethodna priprema
n
Uvodno predavanje i dogovor oko
načina i ritma rada
Upoznavanje s problematikom i
pojedinačnim djelima
studenata
.
Hrvatsko novinarstvo jučer, danas
Od Gaja do Supila
Osnove novinarstva Praćenje tiskanih medija
po grupama: Jutarnji list,
Slobodna Dalmacija,
Večernji list, Nacional,
Globus
Novinarska hrabrost
Novinar – svjedok vremena
Satira i humor u novinama
Istraživačko novinarstvo
Estradizacija i žutilo, proizvodnja
vijesti
Zašto nestaju kulturni prilozi u
dnevnim novinama
Cenzura i autocenzura
Novinarstvo na filmu:
Orson Welles: Građanin Kane
Analiza dnevnog i tjednog tiska u
Hrvatskoj
.
Napomena
Studenti predaju
seminar

Naziv kolegija
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Broj ECTS-a
Nastavno opterećenje
Vrijeme i mjesto
održavanja nastave
Antropologija svakodnevice. 6 30+0+15 Utorak.
2. godina diplomskog studija
Zimski semestar.
Nositelj kolegija Vrijeme za
konzultacije
Kabinet Telefon E-mail
Dr. sc. Hajrudin
Hromadžić, doc.
Asistent
Utorak (12-13 h)
Srijeda (10-11 h)
Vrijeme za
konzultacije
F-810 265 697 hhromadzic@ffri.hr
Kabinet Telefon E-mail
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Kolegij “Antropologija svakodnevice“ istraživački će i teorijski usporediti široku paletu praksi, institucija, odnosa,
životnih uvjeta, rituala i ideologija svakodnevnog života, poput: ljudskih navika, običaja, svakodnevnih rutina, dokolice,
životnih stilova, kultura i supkultura, osjećanja, vjerovanja, socijalnih interakcija, imaginarija... Sadržaj predmeta
zapravo je otvorenog karaktera kao što su i otvoreni životni uvjeti proizvođenja novih praksi svakodnevice. Ishodišna
teza na kolegiju jest da svakodnevica suvremenih društava u kasnom stadiju kapitalizma predstavlja reprezentativno
polje artikulacije životnih, identitetskih i svjetonazorskih modela postmodernističke kulture naše epohe.
Ciljevi su predmeta definirati i analizirati mikrorazinsku strukturu svakodnevnog života u suvremenom globalnom
društvu i objasniti važnost njezina proučavanja u kontekstu životnih uvjeta društvenih aktera. Kolegij pristupa
znanstvenom proučavanju fenomena svakidašnjice iz interdisciplinarne perspektive, povezujući u svoj epistemološki
opus antropološke, sociološke, filozofske, povijesne, lingvističke i ostale srodne humanističke i društveno znanstvene
discipline, s ciljem uspoređivanja i kritičkog promišljanja mjesta, uloge i značaja karakterističnih pojavnosti
svakodnevnog života u socijalnoj konstrukciji realnosti. Namjera je predmeta objasniti neke od glavnih teorijskih i
analitičkih pristupa proučavanju fenomena svakodnevnog života, osposobiti studente/studentice za definiranje i kritičku
analizu socijalnih pojavnosti, zakonitosti, rituala i rutina koje konstruiraju realnost društvene svakodnevice i problemski
ih približiti ključnom analitičkom pitanju u tom kontekstu: kako se znanstveno relevantno suočiti s najširom paletom
naših svakidašnjih aktivnosti?
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Kolegij “Antroplogija svakodnevice“ doprinijet će daljnjem razvoju analitičkih kompetencija studenata u istraživanjima
konvergencija svakodnevnih mikrosvjetova, društvenih i kulturnih habitusa osobnog svijeta, pogleda na različite
stilizacije svakodnevice, na modele oblikovanja urbanih stilskih plemena, svakodnevne mitove i pop vjerovanja,
ideologije prehrane i identitetske performativne igre. Predmet se sadržajem i pristupima uklapa u postojeći kurikulum
studijskog programa Kulturalnih studija i na taj način tematski pridonosi njegovom daljnjem razvijanju i nadgradnji.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
X X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
X
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS
BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Aktivnost u nastavi 1 20
Kolokvij (dva) 3 50
ZAVRŠNI ISPIT (pismeni) 2 30
UKUPNO 6 100
* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje
IV. LITERATURA
Obvezna literatura:

Michael E. Gardiner, Critiques of Everyday Life, Routledge, London & New York, 2000.
Ben Highmore, Everyday Life and Cultural Theory, Routledge, London & New York, 2002.
Izborna literatura:
Mark Ože (Mark Augé), Prilog antropologiji savremenih svetova, Biblioteka XX vek, Beograd, 2005.
Peter L. Berger i Thomas Luckmann, Socijalna konstrukcija zbilje: rasprava o sociologiji znanja, Naprijed, Zagreb,
1992.
Pier Bourdieu, Distinction. A Social Critique of the Judgement of Taste, Routledge and Kegan Paul, London, 1984.
Michel de Certeau, Invencija svakodnevice, Naklada MD, Zagreb, 2003.
Guy Debord, Društvo spektakla & Komentari Društvu spektakla, Arkzin, Zagreb, 1999.
Johan Fornäs, Karin Becker, Erling Bjurström, Hillevi Ganetz, Consuming Media: Communication, Shopping and
Everyday Life, Berg, Oxford & New York, 2007.
Harold Garfinkel, Studies in Ethnometodology, Politiy Press, Cambridge, 1967.
Jukka Gronow, Sociologija ukusa, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2000.
Henri Lefebvre, Kritika svakidašnjeg života, Naprijed, Zagreb, 1988.
Mark Peterson, Consumption and Everyday Life, Routledge, London & New York, 2006.
George Ritzer, McDonaldizacija društva, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 1999.
Georg Simmel, Kontrapukti kulture, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.
Ivana Spasić, Značenje susreta: Gofmanova sociologija interakcije, IFDT/Filip Višnjić, Beograd, 1996.
Ivana Spasić, Sociologije svakodnevnog života, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004.
John Storey, Cultural Consumption and Everyday Life, Arnold, London, 1999.
Roch Sulima, Antropologija svakodnevice, Biblioteka XX vek, Beograd, 2005.
Aleksandar Štulhofer (ur.), Sociologija svakidašnjice, Treći program hrvatskog radija, 42, 1993.
Inga Tomić-Koludrović, Anči Leburić, Sociologija životnog stila, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002.
V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU
POHAĐANJE NASTAVE
Za dobivanje potpisa potrebno je minimalno 75% prisustvo na nastavi.
PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA
Ispitni rokovi određuju se početkom akademske godine a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan
dana prije. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka i na web stranicama fakulteta.
Odjava ispita mora se izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student/ica rok iskoristio/la.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Konzultacije
Oglasna ploča Odsjeka
E-pošta
Web fakulteta

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Usmeno, na konzultacijama ili nakon nastave i preko e-pošte.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Aktivnost u nastavi podrazumijeva da studenti i studentice dođu pripremljeni na seminar, što znači da pročitaju
seminarski tekst predviđen za čitanje u tom tjednu, te da se pripreme za razgovor i diskusiju na temu zadanog teksta.
Studenti i studentice koji pokažu aktivnost u seminaru, dobit će 1 ili 2 boda u svakom pojedinačnom seminarskom
terminu (moguće je osvojiti maksimalnih 20 bodova).
Predviđeno je održavanje dva kontrolna testa (kolokvija) tijekom semestra (u 7. i 13. tjednu nastave). Svaki se kolokvij
sastoji od pet pismenih pitanja baziranih na seminarskim tekstovima koje smo čitali i analizirali tijekom prethodnih pet
tjedana seminarske nastave. Svaki pojedinačni odgovor na postavljeno pitanje ocjenjuje se bodovnom skalom 1-5 (25
bodova na jednom kolokviju, dakle moguće je osvojiti ukupno 50 bodova na oba kolokvija kumulativno).
Pismeni ispit sastoji se od šest ispitnih pitanja sastavljenih na osnovu obavezne ispitne literature. Svaki pojedinačni
odgovor ocjenjuje se bodovnom skalom 1-5 (moguće je osvojiti maksimalnih 30 bodova).
VI. POPIS TEMA zimski semestar 2012/2013
Datum/tjedan Tema Prethodna
priprema studenata
1. tjedan Uvod u kolegij i njegovo
predstavljanje. Uvod u
seminar, predstavljanje tema,
literature i studentskih
obaveza vezanih uz kolegij.
2. tjedan Definiranje osnovne
terminologije, problemskih
motiva i ključnih koncepta
vezanih uz analizu fenomena
svakodnevnog života.
Seminarski tekst.
3. tjedan Metodološki pristupi
proučavanju fenomena
svakodnevnog života.
Etnometodologija Harolda
Garfinkela i sociološki
interakcionizam Ervinga
Gofmana. Seminarski tekst.
4. tjedan Povijesni pregled osnovnih
ideja i teza vezanih uz
teorijske analize
svakodnevice I. Fragmenti
svakodnevnog života Georga
Simmela. Seminarski tekst.
5. tjedan Povijesni pregled osnovnih
ideja i teza vezanih uz
teorijske analize
svakodnevice II. Dijalektika
svakodnevnog života Henrija
Lefebvrea. Seminarski tekst.
6. tjedan Povijesni pregled osnovnih
ideja i teza vezanih uz
teorijske analize
svakodnevice III.
Situacionistička
internacionala i
spektakularizacija
svakodnevnog života.
Seminarski tekst.
Ne
Pročitan
seminarski tekst.
Pročitan
seminarski tekst.
Pročitan
seminarski tekst.
Pročitan
seminarski tekst.
Pročitan
seminarski tekst.
7. tjedan Kolokvij I. Priprema za
kolokvij.
8. tjedan Povijesni pregled osnovnih Pročitan
ideja i teza vezanih uz
teorijske analize
svakodnevice IV. Poetika
seminarski tekst.
Napomena
Osnovna literatura korištena u pripremi predavanja
Ben Highmore, Everyday Life and Cultural
Theory: An Introduction, Routledge, London & New
York, 2002.
Ivana Spasić, Sociologije svakodnevnog života,
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd,
2004.
Harold Garfinkel, Studies in Ethnometodology,
Politiy Press, Cambridge, 1967.
Ivana Spasić, Značenje susreta: Gofmanova
sociologija interakcije, IFDT/Filip Višnjić, Beograd,
1996.
Georg Simmel, Filozofija novca, Izdavačka
knjižnarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci,
Novi Sad, 2004.
Henri Lefebvre, Kritika svakidašnjeg života,
Naprijed, Zagreb, 1988.
Michael E. Gardiner, Critiques of Everyday Life,
Routledge, London & New York, 2000.
Guy Debord, Društvo spektakla & Komentari
Društvu spektakla, Arkzin, Zagreb, 1999.
Michel de Certeau, Invencija svakodnevice,
Naklada MD, Zagreb, 2003.

svakodnevnog života Michela
de Certeaua.
9. tjedan Povijesni pregled osnovnih
ideja i teza vezanih uz
teorijske analize
svakodnevice V.
„Prisluškivanje“ svakodnevice
Michela Maffesolija.
10. tjedan Klasni ukusi, životni stilovi i
koncept habitusa Pierra
Bourdieua.
11. tjedan Racionalnost, etika i
svakodnevni život u radu
Agnes Heller.
12. tjedan Dadaizam, nadrealizam,
mass obsrvation.
Pročitan
seminarski tekst.
Pročitan
seminarski tekst.
Pročitan
seminarski tekst.
Pročitan
seminarski tekst.
Ivana Spasić, Sociologije svakodnevnog života,
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd,
2004.
Pier Bourdieu, Distinction. A Social Critique of the
Judgement of Taste, Routledge and Kegan Paul,
London, 1984.
Michael E. Gardiner, Critiques of Everyday Life,
Routledge, London & New York, 2000.
Ben Highmore, Everyday Life and Cultural
Theory: An Introduction, Routledge, London & New
York, 2002.
13. tjedan Kolokvij II. Priprema za
kolokvij.
14. tjedan Uvod u tematiku utopija Ne Karl Manheim, Ideologija i utopija, Jesenski i Turk,
15. tjedan Socijalne utopije 19. stoljeća;
Engleska, Francuska,
Njemačka
Zagreb, 2007.
Ne Izbor iz radova Saint Simona i Fouriera.

Naziv kolegija
OKT1:Antropologija
prostora
Nositelj kolegija
dr. sc. Sanja Puljar
D’Alessio
Asistent
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Broj ECTS-a
Nastavno opterećenje
Vrijeme I mjesto
održavanja nastave
6 15+0+15 prema rasporedu
Vrijeme za
konzultacije
Vrijeme za
konzultacije
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Kabinet
Telefon E-mail
F 807 spuljar@ffri.hr
Kabinet Telefon E-mail
- Spacijalni obrat u humanističkim i društvenim znanostima: analiza koncepata „krajolika”, „mjesta” i
„prostora”. Odnos između spacijalne konfiguracije i društvene strukture u antropološkoj teoriji.
Društveni prostori u sociološkoj teoriji.
- Odnos između kulture i prostora: kritika ideje spacijalno ograničenih kultura, kritika metafore
„korijena”, deteritorijalizacija.
- Ambivalentna spacijalnost Michela Foucaulta.
- Proizvodnja društvenog prostora Henrija Lefebvrea.
- Koncept „trećeg prostora” kod Soje, Bhabhe i Anzaldue, te na primjerima antropoloških istraživanja
(De Boeck i Lovell).
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: objasniti upotrebu koncepata „prostora”, „mjesta” i
„krajolika” u antropološkoj teoriji, objasniti povijest ovih koncepata u zapadnoj misli, razlikovati
fizičke, ekološke i strukturalne tipove prostora, objasniti odnos između kulture i prostora, navesti
elemente društvenog prostora prema Lefebvreu te prikazati razvoj ideje trećeg prostora u
antropološkoj teoriji i postkolonijalnoj kritici.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
X X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS
BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 1 0
Kontinuirana provjera znanja (kolokvij) 2 30
Seminar 2 40

ZAVRŠNI ISPIT 1 30
UKUPNO 6 100
* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje
IV. LITERATURA
Obvezna literatura:
Lefebvre, H. 1991. The Production of Space. Oxford: Blackwell Publishers Ltd.
Low, Setha i Lawrece-Zuniga, Denise. 2003. The Anthropology of Space and Place. Oxford:
Blackwell Publishing (Uvod).
Strathern, Marilyn. 2004. Partial connections. Oxford: Altamira Press. (Odabrana poglavlja)
Gupta, Akhil i Ferguson, James. 1992. “Beyond “Culture”: Space, Identity and Politics of
Difference”. Cultural Anthropology 7/11, 6-23.
Soja, Edward. 1996. Thirdspace. Cambridge: Blackwell Publishing.
Izborna literatura:
Coleman, Simon i Collins, Peter. 2006. Locating the Field. Space, Place and Context in
Anthropology. Oxford: Berg (Odabrana poglavlja)
Warf, Barney i Arias, Santa. 2009. The Spatial Turn. London i New York: Routledge.
Rutherford, Jonathan. 1990. The Third Space. Interview with Homi Bhabha. U: “Identity, Community,
Culture, Difference”. London: Lawrence and Wishart, 207-222.
Agnew, John. 2005. Space: Place. U: “Spaces of Geographical Thought”. Cloke i Johnston, ur.
London: Sage, 81-96.
Crang, Mike. 2005. Time Space. U: “Spaces of Geographical Thought”. Cloke i Johnston, ur. London:
Sage, 81-96.
Derek, Gregory. 1994. Geographical Imaginations. Oxford i Cambridge: Blackwell Publishing.
(Odabrana poglavlja).
Boyarin, Jonathan. 1994. Remapping Memory. The Politics of TimeSpace. Minneapolis: University of
Minnesota Press. (Odabrana poglavlja)
V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU
POHAĐANJE NASTAVE
Studenti su obavezni redovno prisustvovati nastavi.
PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA
Kolokvij: 13. tjedan nastave u semestru.
Rok za predaju seminara: 12. tjedan nastave u semestru.
Seminari koji nisu predani u dogovorenome roku izgubit će odmah 10 bodova, a 5 bodova po svakom danu
kašnjenja.

Ukoliko se dogode nepredviđene okolnosti zbog kojih student ne može prisustvovati kolokviju ili predati
seminar u dogovorenom terminu tada se isti MORA UNAPRIJED javiti prof. Sanji Puljar D'Alessio u vrijeme
trajanja konzultacija.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Na nastavi i novostima Odsjeka.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Konzultacije, e-pošta.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom
krađom I podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
Seminar mora imati:
1. Uvod
2. Razradu
3. Zaključak
4. Literaturu
Esej mora sadržavati minimalno 6 do maksimalno 8 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova uključujući
razmake]
Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference [npr. APA, MLA, Harvard etc] ali se njega moraju i
pridržavati.
Kolokvij se sastoji od 3 pitanja, a svako pitanje boduje se s deset bodova.
Gradivo za kolokvij je obavezna literatura.
VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2012 / 2013.
Datum/tjedan Tema Prethodna priprema
studenata
1. tjedan Margaret Rodman: multivokalnost i
multilokalnost
2. Doreen Massey: prostor i mjesto
3. O partikularnosti prostora i
univerzalnosti mjesta
4. Društveni prostori (Mauss,
Durkheim, Radcliffe-Brown, Levi-
Strauss)
5. Antropološki pristupi kulturi i
Napomena

6.
prostoru (dekonstruktivistički
pristupi i studiji globalizacije)
Heterotopije
7. H. Lefebvre: uvod
8. H. Lefebvre: proizvodnja prostora
9. H. Lefebvre: prostori reprezentacije
10. Vrijeme kao prostor
11. Mjesto kao kulturalna i prirodna
tekstura
12. Umještanje i prijelazna stanja u
društvu Watchi
13. Kolokvij.
Predaja seminara

Naziv kolegija
Politička kultura
Nositelj kolegija
Dr. sc. Nenad
Fanuko, doc.
Asistent
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Broj ECTS-a
Nastavno opterećenje
Vrijeme I mjesto
održavanja nastave
6 30+0+30 prema rasporedu
Vrijeme za
konzultacije
Vrijeme za
konzultacije
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Kabinet Telefon E-mail
Kabinet Telefon E-mail
nfanuko@ffri.hr
Politika, vlast i država – konceptualni okvir za razumijevanje političke kulture
Teorije moći – elitizam, pluralizam, marksizam, poststrukturalizam
Teorije demokracije – problem legitimnosti i uloga političke kulture
Modernost, postmodernost i postmodernizam – od politike redistribucije do politike priznanja, od solidarnosti do identiteta.
Kraj“metapripovijesti” kao jezgre političke kulture modernosti. Religija i politička kultura. Tradicija, detradicionalizacija i
retradicionalizacija
Definicije i funkcije političke kulture - psihološke i subjektivne dimenzije politike i političkog djelovanja. Bijeg od slobode(Fromm),
autoritarna ličnost (Adorno), represivna tolerancija (Marcuse), “običaji srca” (habits of the heart) (Bellah), civilnost(Shils), civilna kultura
(Almond i Verba), povjerenje (Fukuyama, Sztompka), socijalni kapital (Coleman, Putnam, Bourdieu)
Politička socijalizacija i politička kultura: norme, vrijednosti i obrasci ponašanja; politička kulture i javno mnijenje; mediji. Politička
kultura u odnosu na popularnu kulturu i potrošačku kulturu
Politička kultura i institucionalna politika – političke stranke i ideologije. Nacija i nacionalizam. Ponašanje na izborima. Politički rituali,
spektakli i skandali.
Društveni pokreti, kolektivni identiteti i politička kultura. Politička kultura i (ne)mogućnost društvene promjene. Politička kultura u
tranzicijskim društvima.
Globalizacija i politička kultura – dezorganizirani kapitalizam i postmaterijalističke vrijednosti; religijski fundamentalizam i
sekularizacija; postkomunizam, nacionalizam i demokracija.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Nakon položenog ispita studenti će biti u stanju:
definirati osnovne pojmove kao primjerice: politička kultura, politički sustav, politička socijalizacija, legitimnost, javnost, civilno
društvo
opisati razvoj političke filozofije i političke teorije i mjesto političke kulture u njima
razlikovati sadržaje političke kulture pretežno modernističke od pretežno postmodernističke orijentacije
definirati različite pretežno psihološke poglede na političku kulturu
uočiti elemente političke kulture u naizgled nepolitičkim sferama društva - tradiciji, religiji, popularnoj kulturi
prepoznati svakodnevne pojave kao političke rituale i spektakle
analizirati različite teorije društvenih pokreta s posebnim naglaskom na kulturnu dimenziju
analizirati stalne i promjenjive elemente u političkoj kulturi tranzicijskih društava, posebice hrvatskoga
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
X X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS
BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
POHAĐANJE NASTAVE 2 0
KOLOKVIJ x2 2 70
ZAVRŠNI ISPIT 2 30
UKUPNO 6 100
IV. LITERATURA
Obvezna literatura:
Beck, U.: Pronalaženje političkog, Naklada Jesenski i Turk i HSD, Zagreb, 2001.
Best, S., Introduction to Politics and Society, London, 2002.
Castells, M.: Moć identiteta, Golden Marketing, Zagreb, 2003.
Crothers, L. i Ch. Lockhart (eds.), Culture and Politics: A Reader, New York, 2000.
Fukuyama, F.: Povjerenje, Izvori, Zagreb, 2000.
Furedi, F.: Politika straha, Antibarbarus, Zagreb, 2008.
Habermas, J.: Problem legitimacije u kasnom kapitalizmu, Naprijed, Zagreb, 1982.
Hague, R., Harrop, M. i S. Breslin, Komparativna vladavina i politika, Zagreb, 2001., II dio.
Ingelhart, R. i Ch. Welzel, Modernizacija, kulturna promjena i demokracija, Politička kultura, Zagreb, 2007.
Janoski Th et al. (eds.), The Handbook of Political Sociology, Cambridge, 2005.
Johnston, H. i B. Klandermans (eds.), Social Movements and Culture, Minneapolis, 1995.
Katunarić, V. Lica kulture, Zagreb, 2007.
Kertzer, D. I., Ritual, Politics and Power, New Haven, 1988.
Izborna literatura:
Alexander, J. C., The Civil Sphere, Oxford, 2006.
Alexander, J. C., The Meanings of Social Life, Oxford, 2003.
Almond, G. A. i S. Verba, Civilna kultura, Zagreb, 2000.
Billig, M., Banal Nationalism, London, 1995.
Crossley, N., Making Sense of Social Movements, Buckingham, 2002.
Crow, G., Social Solidarities, Buckingham, 2002.
Eliasoph, N., Avoiding Politics, Camcridge, 1998.
Held, D., Modeli demokracije, Zagreb, 1990.
Ingelhart, R. i P. Norris, Sveto i svjetovno, Politička kultura, Zagreb, 2007.
Kasapović, M. i N. Zakošek (ur.), Legitimnost demokratske vlasti, Zagreb, 1996.
Malešević, S., Ideologija, legitimnost i nova država, Zagreb, 2004.
Marx, A. W. Faith in Nation, Oxford, 2003.
Melucci, A.; Challenging Codes. Collective Action in the Information Age. Cambridge, 1999.
Puri, J., Encoutering Nationalism, Oxford, 2004.
Rochon, Th., Culture Moves, Princeton, 1998.
Shils, E., The Virtue of Civility, Liberty Fund, 1997.
Touraine, A., Kritika modernosti, Politička kultura, Zagreb, 2007.
V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU
POHAĐANJE NASTAVE
PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Konzultacije
Oglasna ploča Odsjeka
E-pošta
Web fakulteta
Na nastavi, konzultacijama i elektronskom poštom: nfanuko@ffri.hr
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Na nastavi, konzultacijama i elektronskom poštom: nfanuko@ffri.hr
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
"Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i
podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"
VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2012. / 2013.
Datum/tjedan Tema Prethodna priprema
studenata
P1 Bit će obznanjeno
P2
P3
P4
P5
P6
P7
Napomena