Katedra za filmsku i televizijsku produkciju

Katedra za filmsku i televizijsku produkciju Katedra za filmsku i televizijsku produkciju

12.10.2013 Views

Katedra za filmsku i televizijsku produkciju Neposredno posle Drugog svetskog rata, u atmosferi obnove i izgradnje zemlje, uz nastojanje da se stvore uslovi za razvoj kulture i umetnosti, uočena je neophodnost obrazovanja kadrova za organizaciono delovanje u oblasti pozorišta, filma, radija (kasnije i televizije) i kulture u celini. Osnivanje i prva decenija rada Akademije, uz iskustva stečena u školovanju glumaca i reditelja ostvarili su realne uslove za početak školovanja pravih profesionalaca, koji će zahvaljujući stečenim znanjima, uz odgovarajući talenat za organizaciono delovanje u kulturi, osmišljavati, usmeravati, koordinisati, upravljati, voditi i sinhronizovati sve elemente koji omogućuju ostvarenje delatnosti pozorišta, kinematografije, radija, televizije, kao i kulture u celini. Prva klasa studenata na odseku za organizaciju upisana je 1961. godine. Koliko značaja je Akademija pridavala novoj grupi studija pokazuje i sastav Komisije za prvi prijemni ispit, koju su sačinjavali istaknuti profesori: Hugo Klajn, Josip Kulundžić, Vjekoslav Afrić, Stanislav Bajić i Isak Amar. Prijemni ispit je položilo i na prvi godinu studija upisano po petnaest redovnih i vanrednih studenata. Nastavni plan je bio veoma ambiciozan, tako da su na prvoj godini studenti slušali 14 predmeta: Organizacija filmske proizvodnje (Dejan Kosanović), Organizacija kulturno umetničkih delatnosti (Isak Amar), Istorija svetskog pozorišta i drame (Stanislav Bajić), Muzika (Dušan Skovran), Osnovi režije (Vjekoslav Afrić), Organizacija radija i televizije (Sava Mrmak), Istorija jugoslovenskog pozorišta i drame ( Đuza Radović), Istorija umetnosti (dr Dejan Medaković), Psihologija (Jovan Putnik), Osnovi nauke o društvu (dr M. Samardžija), Organizacija i ekonomika kulturno umetničkih delatnosti (dr Z. Antonijević), Istorija filma (Vladimir Petrić), Engleski i Francuski jezik (N. Obradović) i Predvojnička obuka (major Ž. Latinović). Kao i na drugim grupama studija, prva godina je bila kontrolna, pa su gubili pravo na dalje školovanje oni koji nisu uspeli da polože ispit iz glavnog predmeta. Druga generacija studenata upisana je sledeće, 1962. godine, a zatim je napravljena jednogodišnja pauza, tako da 1963. godine nije raspisan konkurs za prijem studenata na grupu organizacije. Ideja je bila da se školovanja ovih kadrova obavlja bijenalno. Međutim, potrebe društva za visoko obrazovanim organizatorima u oblasti kulture i umetnosti uslovile su brzu promenu ove ideje, tako da od 1964. godine prijem na studije i školovanje ovih kadrova imaju permanentan kontinuitet. Nastava na grupi za organizaciju je doživljavala stalna unapređenja i modernizaciju, uz praćenje svetskih trendova u ovoj disciplini, kao i sve veće učešće studenata u praktičnom radu na različitim kulturno-umetničkim projektima. Ovakav pristup je pokazao neophodnost specijalizacije nastave. Umesto da svi studenti imaju po četiri, a jedno vreme i pet glavnih predmeta, uz mogućnost specijalizovanog opredeljenja tek prilikom izrade diplomskog rada, pri čemu je bilo gotovo nemoguće tokom svih godina studija organizovati uspešnu stručno-umetničku praksu iz svih matičnih predmeta, a pri tome ostvariti i optimalnu saradnju sa ostalim grupama (FTV režija, Pozorišna i radio režija, Gluma, Dramaturgija, a kasnije i FTV Kamera i FTV Montaža), trebalo je pronaći model novog koncepta školovanja ovih kadrova u 1 / 3

<strong>Katedra</strong> <strong>za</strong> <strong>filmsku</strong> i <strong>televizijsku</strong> <strong>produkciju</strong><br />

Neposredno posle Drugog svetskog rata, u atmosferi obnove i izgradnje zemlje, uz nastojanje<br />

da se stvore uslovi <strong>za</strong> razvoj kulture i umetnosti, uočena je neophodnost obrazovanja kadrova<br />

<strong>za</strong> organi<strong>za</strong>ciono delovanje u oblasti pozorišta, filma, radija (kasnije i televizije) i kulture u celini.<br />

Osnivanje i prva decenija rada Akademije, uz iskustva stečena u školovanju glumaca i reditelja<br />

ostvarili su realne uslove <strong>za</strong> početak školovanja pravih profesionalaca, koji će <strong>za</strong>hvaljujući<br />

stečenim znanjima, uz odgovarajući talenat <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>ciono delovanje u kulturi, osmišljavati,<br />

usmeravati, koordinisati, upravljati, voditi i sinhronizovati sve elemente koji omogućuju<br />

ostvarenje delatnosti pozorišta, kinematografije, radija, televizije, kao i kulture u celini.<br />

Prva klasa studenata na odseku <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>ciju upisana je 1961. godine. Koliko značaja je<br />

Akademija pridavala novoj grupi studija pokazuje i sastav Komisije <strong>za</strong> prvi prijemni ispit, koju su<br />

sačinjavali istaknuti profesori: Hugo Klajn, Josip Kulundžić, Vjekoslav Afrić, Stanislav Bajić i Isak<br />

Amar. Prijemni ispit je položilo i na prvi godinu studija upisano po petnaest redovnih i vanrednih<br />

studenata. Nastavni plan je bio veoma ambicio<strong>za</strong>n, tako da su na prvoj godini studenti slušali 14<br />

predmeta: Organi<strong>za</strong>cija filmske proizvodnje (Dejan Kosanović), Organi<strong>za</strong>cija kulturno<br />

umetničkih delatnosti (Isak Amar), Istorija svetskog pozorišta i drame (Stanislav Bajić), Muzika<br />

(Dušan Skovran), Osnovi režije (Vjekoslav Afrić), Organi<strong>za</strong>cija radija i televizije (Sava Mrmak),<br />

Istorija jugoslovenskog pozorišta i drame ( Đu<strong>za</strong> Radović), Istorija umetnosti (dr Dejan<br />

Medaković), Psihologija (Jovan Putnik), Osnovi nauke o društvu (dr M. Samardžija),<br />

Organi<strong>za</strong>cija i ekonomika kulturno umetničkih delatnosti (dr Z. Antonijević), Istorija filma<br />

(Vladimir Petrić), Engleski i Francuski jezik (N. Obradović) i Predvojnička obuka (major Ž.<br />

Latinović). Kao i na drugim grupama studija, prva godina je bila kontrolna, pa su gubili pravo na<br />

dalje školovanje oni koji nisu uspeli da polože ispit iz glavnog predmeta.<br />

Druga generacija studenata upisana je sledeće, 1962. godine, a <strong>za</strong>tim je napravljena<br />

jednogodišnja pau<strong>za</strong>, tako da 1963. godine nije raspisan konkurs <strong>za</strong> prijem studenata na grupu<br />

organi<strong>za</strong>cije. Ideja je bila da se školovanja ovih kadrova obavlja bijenalno. Međutim, potrebe<br />

društva <strong>za</strong> visoko obrazovanim organi<strong>za</strong>torima u oblasti kulture i umetnosti uslovile su brzu<br />

promenu ove ideje, tako da od 1964. godine prijem na studije i školovanje ovih kadrova imaju<br />

permanentan kontinuitet.<br />

Nastava na grupi <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>ciju je doživljavala stalna unapređenja i moderni<strong>za</strong>ciju, uz praćenje<br />

svetskih trendova u ovoj disciplini, kao i sve veće učešće studenata u praktičnom radu na<br />

različitim kulturno-umetničkim projektima. Ovakav pristup je poka<strong>za</strong>o neophodnost<br />

specijali<strong>za</strong>cije nastave. Umesto da svi studenti imaju po četiri, a jedno vreme i pet glavnih<br />

predmeta, uz mogućnost specijalizovanog opredeljenja tek prilikom izrade diplomskog rada, pri<br />

čemu je bilo gotovo nemoguće tokom svih godina studija organizovati uspešnu<br />

stručno-umetničku praksu iz svih matičnih predmeta, a pri tome ostvariti i optimalnu saradnju sa<br />

ostalim grupama (FTV režija, Pozorišna i radio režija, Gluma, Dramaturgija, a kasnije i FTV<br />

Kamera i FTV Montaža), trebalo je pronaći model novog koncepta školovanja ovih kadrova u<br />

1 / 3


<strong>Katedra</strong> <strong>za</strong> <strong>filmsku</strong> i <strong>televizijsku</strong> <strong>produkciju</strong><br />

skladu sa izmenjenim potrebama društva, a u okviru postojećeg sistema rada Akademije.<br />

Posle temeljnih anali<strong>za</strong>, uz praćenje iskustava najznačajnijih srodnih umetničkih akademija i<br />

fakulteta u svetu, dolazi do uvođenja specijali<strong>za</strong>cije u dve oblasti, po sličnim principima kao kod<br />

režije. Proces prelaska na novi sistem studija počinje 1974. godine, kada se formiraju dva<br />

smera: Filmsko-televizijski i Pozorišno-kulturološki, uz mogućnost da studenti koji ne žele da<br />

<strong>za</strong>počete studije <strong>za</strong>vrše kroz specijali<strong>za</strong>ciju ostanu na Opštem smeru. Već sledeće godine<br />

dolazi do formiranja <strong>za</strong>sebnih grupa i katedara <strong>za</strong> Organi<strong>za</strong>ciju filmske i televizijske delatnosti i<br />

Organi<strong>za</strong>ciju pozorišne i radio delatnosti.<br />

Prela<strong>za</strong>k na novi sistem školovanja kadrova <strong>za</strong> različite poslove konceptuali<strong>za</strong>cije, planiranja,<br />

osmišljavanja, koordinisanja, vođenja, rukovođenja u oblasti kinematografije i televizije (koja se<br />

intenzivno razvijala) doveo je do formiranja Katedre <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>ciju filmske i televizijske<br />

delatnosti, koja je ubrzo promenila naziv, pa u skladu sa suštinom obrazovnog procesa i profila<br />

koji školuje, poštujući opšte prihvaćenu terminologiju, postaje <strong>Katedra</strong> <strong>za</strong> <strong>filmsku</strong> i <strong>televizijsku</strong><br />

<strong>produkciju</strong>.<br />

<strong>Katedra</strong> <strong>za</strong> FTV <strong>produkciju</strong> tokom četiri decenije svog postojanja (najpre u <strong>za</strong>jedništvu sa<br />

pozorišnom i radio produkcijom, a četvrtinu veka samostalno) stručno je osposobila na<br />

visokoškolskom nivou značajan broj kadrova, koji obavljaju složene i odgovorne poslove u<br />

oblasti kinematografije, televizije, kao i kulture u celini, i to kako u Srbiji, SR Jugoslaviji, tako i na<br />

prostorima bivše SFRJ, kao i u mnogim zemljama širom sveta. Naši diplomirani studenti rade<br />

kao producenti, urednici, voditelji, direktori filmskih preduzeća i televizijskih stanica, stručni i<br />

umetnički savetnici i saradnici, organi<strong>za</strong>tori, vođe snimanja, reditelji, asistenti režije, autori,<br />

saradnici i rukovodioci u marketinškim agencijama i drugim kompanijama, profesori, predavači i<br />

saradnici na fakultetima, akademijama i koledžima i to bukvalno od Novog Zelanda, preko Azije,<br />

Evrope do Holivuda. Bivši i sadašnji studenti, kao i nastavnici i saradnici Katedre <strong>za</strong> FTV<br />

<strong>produkciju</strong> čine veliku porodicu, koja je bazirana na struci, uz permanentnu razmenu<br />

stručno-umetničkih iskustava i saznanja iz oblasti kinematografije i televizije.<br />

Značajni rezultati Katedre <strong>za</strong> FTV <strong>produkciju</strong>, pre svega na planu uspešnog profesionalnog rada<br />

njenih diplomiranih studenata i nastavnika, omogućeni su temeljnim i sveobuhvatnim procesom<br />

studiranja, koji objedinjuje stručno-umetničku specijali<strong>za</strong>ciju u oblasti kinematografije i televizije<br />

(nastavni predmeti: Filmska produkcija, Televizijska produkcija, Tehnologija filma, Tehnologija<br />

televizije, Filmski i TV scenario, Filmska režija, Televizijska režija, Teorija filma, Istorija filma,<br />

Mediji masovne komunikacije), kao i fundamentalna znanja iz tangentnih disciplina (Estetika,<br />

Psihologija, Istorija umetnosti, Menadžment i marketing u kulturi, Autorsko pravo, Istorija<br />

svetskog pozorišta i drame, Sociologija), uz maksimum praktičnog rada, kako na <strong>za</strong>jedničkim<br />

projektima u okviru FDU, tako i u profesionalnim filmskim i televizijskim ekipama. Činjenica je da<br />

poslednjih godina, usled dobro poznatih razloga koji su uticali na lošu ekonomsku situaciju u<br />

čitavoj zemlji, a posebno u oblasti obrazovanja, kao i kinematografske i televizijske delatnosti,<br />

Fakultet dramskih umetnosti, pa i <strong>Katedra</strong> <strong>za</strong> FTV <strong>produkciju</strong> nisu mogli da idealno sprovedu<br />

svoju koncepciju, posebno u smislu optimalnne reali<strong>za</strong>cije studentskih vežbi, ali i u tim<br />

skromnim uslovima, ispunjenim brojnim problemima, studenti, nastavnici i saradnici ove Katedre<br />

uspevali su da u <strong>za</strong>jedništvu sa ostalim katedrama obezbede ispunjenje osnovnih <strong>za</strong>hteva<br />

stručno-umetničke prakse FTV grupa FDU.<br />

2 / 3


<strong>Katedra</strong> <strong>za</strong> <strong>filmsku</strong> i <strong>televizijsku</strong> <strong>produkciju</strong><br />

Od početka poslediplomskih studija na Fakultetu dramskih umetnosti, <strong>Katedra</strong> <strong>za</strong> FTV<br />

<strong>produkciju</strong> je učestvovala u njihovoj konceptuali<strong>za</strong>ciji, reali<strong>za</strong>ciji i unapređenju. Rezultat tog<br />

angažmana je i značajan broj magistarskih radova, kao i nekoliko doktorata iz oblasti filmske i<br />

televizijske produkcije, dok je više te<strong>za</strong> u procesu finali<strong>za</strong>cije. Iako je prvenstvena pažnja<br />

Katedre, kao i čitavog Fakulteta, usmerena ka stručno-umetničkom osposobljavanju studenata,<br />

uz maksimum kolektivnog rada na <strong>za</strong>jedničkim umetničkim projektima, ne <strong>za</strong>postavljaju se ni<br />

stručno-teorijska istraživanja i to, ne samo na nivou poslediplomskih studija, već i tokom<br />

redovnog dodiplomskog školovanja, kroz seminarske, kao i pismene delove diplomskih radova.<br />

Navedena koncepcija prevashodne stručno-umetničke orijentacije u obrazovanju filmskih i<br />

televizijskih producenata dobija pun značaj u <strong>za</strong>snivanju kreativnih radionica u okviru glavnih<br />

predmeta na ovoj Katedri. Iako je ovaj proces na samom početku, može se očekivati da će<br />

poboljšanje materijalno-tehničke situacije, obezbediti uslove <strong>za</strong> optimalnu reali<strong>za</strong>ciju ove ideje.<br />

Interesovanje <strong>za</strong> studije na Katedri <strong>za</strong> <strong>filmsku</strong> i <strong>televizijsku</strong> <strong>produkciju</strong> je konstantno veliko, tako<br />

da se i pored konkurencije nekoliko privatnih umetničkih fakulteta koji imaju slične smerove, <strong>za</strong><br />

svako slobodno mesto na prvoj godini studija prijavi skoro deset puta više kandidata. Kada se<br />

ima u vidu intenzivan razvoj medija koji se baziraju na svim oblicima pokretnih zvučnih slika,<br />

očigledno je da će potrebe <strong>za</strong> visokoobrazovanim kadrovima koji se školuju na Katedri <strong>za</strong><br />

<strong>filmsku</strong> i TV <strong>produkciju</strong> biti još veće. <strong>Katedra</strong> više godina naglašava neophodnost postojanja<br />

studija uz rad, kao i drugih oblika dodatnog obrazovanja kadrova koji već rade u oblasti<br />

kinematografije i televizije, što će verovatno biti omogućeno izmenom <strong>za</strong>konskih propisa koji<br />

regulišu ova pitanja.<br />

Nastavni proces koji neguje <strong>Katedra</strong> <strong>za</strong> FTV <strong>produkciju</strong> je <strong>za</strong>snovan na temeljnim i u praksi<br />

proverenim znanjima iz oblasti kinematografske i televizijske delatnosti, uz punu otvorenost<br />

prema novim saznanjima, kao i tehnološko-produkcionim inovacijama u ovim disciplinama.<br />

<strong>Katedra</strong> <strong>za</strong> FTV <strong>produkciju</strong> je neposredno i nesebično pomogla osnivanje sličnih katedara na<br />

fakultetima dramskih umetnosti u Skoplju i Cetinju (gde neki naši profesori vode predavanja), ali<br />

u ovom delu Evrope i dalje ostaje jedina specijalizovana <strong>za</strong> školovanje filmskih i televizijskih<br />

producenata.<br />

Nastavnici i saradnici Katedre <strong>za</strong> FTV <strong>produkciju</strong>, često u <strong>za</strong>jedništvu sa svojim studentima,<br />

ostvaruju stalnu vezu sa praktičnim oblicima kinematografske i televizijske delatnosti. Ta stalna<br />

ve<strong>za</strong> sa filmskom i televizijskom praksom, ne samo da pruža mogućnost <strong>za</strong> ugrađivanje tih<br />

saznanja u nastavni proces, već obezbeđuje i uslove <strong>za</strong> neposredno sagledavanje kadrovskih<br />

potreba datih institucija, uz trasiranje prostora <strong>za</strong> prakričan rad i adekvatno <strong>za</strong>pošljavanje naših<br />

studenata.<br />

3 / 3

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!