1. Popis obveznih i izbornih predmeta - Filozofski fakultet u Splitu

1. Popis obveznih i izbornih predmeta - Filozofski fakultet u Splitu 1. Popis obveznih i izbornih predmeta - Filozofski fakultet u Splitu

from ffst.hr More from this publisher

01.10.2013 Views

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 / 1 6 1 Popis obveznih i izbornih predmeta 1. semestar Predmet (Naziv, Kod, ECTS) Obvezan predmet, 5 ECTS Osnove likovnih umjetnosti UAL001 5 ECTS astavnik i/ili suradnik Dr.sc. Ivo Babić, red.prof./ Barbara Gaj, asistentica Barbara Gaj, suradnik I. semestar astava (satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo) Predavanja (soba 13): 45 sati 6.10.'06. – 19.01.'07. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno Literatura, konzultacije i ispit mogući na talijanskom i francuskom jeziku Seminari (soba 13): 15 sati 6.10.'06. – 19.01.'07. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno Ispit (način polaganja, ispitni rokovi) Pismeni ispit: siječanj 2007. veljača 2007. lipanj 2007.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 / 1

6 1

Popis obveznih i izbornih predmeta

1. semestar

Predmet

(Naziv, Kod, ECTS)

Obvezan predmet, 5 ECTS

Osnove likovnih

umjetnosti

UAL001

5 ECTS

astavnik i/ili

suradnik

Dr.sc. Ivo Babić,

red.prof./ Barbara

Gaj, asistentica

Barbara Gaj,

suradnik

I. semestar

astava

(satnica, početak i završetak,

mjesto izvođenja, oblici

nastave, mogućnost nastave

na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja (soba 13):

45 sati

6.10.'06. – 19.01.'07.

15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

Literatura, konzultacije i

ispit mogući na talijanskom i

francuskom jeziku

Seminari (soba 13):

15 sati

6.10.'06. – 19.01.'07.

15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

Ispit

(način polaganja,

ispitni rokovi)

Pismeni ispit:

siječanj 2007.

veljača 2007.

lipanj 2007.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 2 / 1

6 1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

NASTAVA

KONZULTACIJE

Osnove likovnih umjetnosti

UAL001

5 ECTS boda (45 sati predavanja + 15 sati seminara i 60 sati individualnog

studentskog rada u biblioteci na pripremi za seminare, nastavu i ispit).

Prof. dr. sc. Ivo Babić / Barbara Gaj, stručni suradnik

Usvojeno znanje omogućuje nastavak studija.

P.Breber, D.Leg, Percepcija i informacija, Beograd 1976.

R.Arnhajm, Umetnost i vizualno opažanje, Beograd 1981.

R.Ivančević, Perspektive, Zagreb 1996.

E.H.Gombrih, Umetnost i iluzija, Beograd 1984.

C. Semenzato, Svijet umjetnosti, Zagreb 1991.

W. Mueller, G. Vogel , Atlas arhitekture, I knjiga, Zagreb , 1999.

P.Vitruvius, Deset knjiga o arhitekturi, Zagreb 1997.

B.Zevi, Gledati arhitekturu, Zagreb 2000.

+ odabrana poglavlja iz dostupne literature

Frontalna nastava uz korištenje multimedijalnih sredstava.

Seminarski rad (30% ocjene) i završni ispit (70% ocjene).

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

TERMIN:

PROSTORIJA: soba 13 (Visoka)

TERMIN:

PROSTORIJA: soba 7 (Visoka)

Termin astavne jedinice Trajanje

1 - Pojam svjetlosti. Područje vidljivog. Osnovni pojmovi

optike, uključujući boje spektra.

- Fiziologija mozga. Građa oka. Dekodiranje slike.

3+1

2 - Teorija percepcije, posebno s aspekta teorije informacija.

Psihologija forme s osnovnim pojmovima poput obrisa, figure

i fonda.

- Teorija boja; zbrajanje i miješanje boja kao pigmenta.

3+1

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 3 / 1

6 1

Miješanje boja kao svjetla. Fiziološki i simbolički aspekti boja.

3 - Percepcija prostora. Monookularne naznake prostira

(maskiranje, tekstura...).različiti načini naznačavanja prostora

u kartografiji i slikarstvu.

- Naznake prostora u egipatskom, bizantskom i

srednjovjekovnom slikarstvu. Nestanak prostora, zlatni

fondovi ,te prostor bez prostora u bizantskom slikarstvu.

4 - Renesansa i linearna perspektiva.

- Pitanje očišta u slikarstvu, s osobitim obzirom na bizantsko

slikarstvo. Analogije s pitanjem očišta u književnosti. Različita

očišta i prostorni planovi u renesansnom i baroknom

slikarstvu, s posebnim naglaskom na krajolik i urbane vedute.

5 - Opća morfologija. Pojam agregatnih stanja i njihov

morfološki aspekt. Razlike organsko- anorgansko.

- Morfologija kristala i njihova analogija u umjetnosti,

posebno u arhitekturi.

6 - Morfologija tekućeg stanja.modaliteti prikazivanja vode,

uključujući njen simbolizam u kulturi,posebno u umjetnosti.

- Morfologija plinovitog stanja i prikazivanje atmosfere,

posebno oblaka u slikarstvu.

- Energija i dinamika, njena vizualizacija s osobitim obzirom

na pitanje vremenske perspektive

7 - Prethistorijsko slikarstvo, teme i konvencije

- Razvoj oblika i prostornih konvencija u antičkom slikarstvu s

osobitim obzirom na vaze.

8 - Renesansno slikarstvo, napuštanje simboličkih boja, novi

pristup prostoru.

- Barokno slikarstvo, pitanje obrisne linije i novih inventara i

gramatika motiva.

9 - Umjetnost XIX. i XX. stoljeća; sudbina oblika i prostora, s

posebnim obzirom na apstrakciju.

- Ljudsko tijelo, posebno akt kroz povijest slikarstva

10 - Krajolik kroz povijest slikarstva

- Skulptura i oblikovanje volumena, njena sličnost ali i razlike

u odnosu na arhitekturu.

11 - Elementarni pojmovi kiparstva: puna plastika, vrste reljefa,

tehnike, materijali...

- Kiparstvo starog vijeka, evolucija skulpture, pitanje pokreta i

otvaranja volumena

12

- Velike teme kiparstva: ljudsko tijelo

- Velike teme kiparstva: konji i konjanici

13 - Skulptura u XX. stoljeću, ključna imena i problemi

- Opći pojmovi arhitekture i odnos s ostalim likovnim

umjetnostima (sinteza u arhitekturi).; semiologija u arhitekturi.

Osnovni pojmovi: oblikovanje unutrašnjeg prostora i

arhitektonske mase; odnos puno - prazno; nosivo – nošeno

14 - Sakralne građevine, hramovi, crkve, posebno u antičkom i

ranokršćanskom razdoblju

- Romanička i gotička arhitektura, posebno stilska obilježja.

3+1

3+1

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 4 / 1

6 1

15 - Renesansna i barokna arhitektura, posebno stilska obilježja

- Arhitektura XX. stoljeća, nove konstrukcije i materijali

Predmet

(Naziv, Kod, ECTS)

Obvezan predmet, 4 ECTS

Osnove arhitekture i

urbanizma

UAL002

4 ECTS

astavnik i/ili

suradnik

Dr.sc. Željko

Peković, red. prof.,

Duško Violić,

asistent

Duško Violić,

asistent

I. semestar

astava

(satnica, početak i završetak,

mjesto izvođenja, oblici

nastave, mogućnost nastave

na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja (soba 13):

• 45 sati

• 1.10.'06. – 20.01.'07.

• 15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

• Literatura, konzultacije i ispit

mogući na francuskom i

engleskom jeziku

Seminari (soba 13):

• 15 sati

• 01.10.'06. – 20.01.'07.

• 15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

• Literatura, konzultacije i ispit

mogući na engleskom jeziku

3+1

Ispit

(način polaganja,

ispitni rokovi)

Usmeni:

• siječanj 2007.

• veljača 2007.

• 2 u rujnu 2007.

Pismeni:

• siječanj 2007.

• veljača 2007.

• 2 u rujnu 2007.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 5 / 1

6 1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

NASTAVA

KONZULTACIJE

Osnove arhitekture i urbanizma

UAL002

4 ECTS (45 sati predavanja + 15 sati seminara, te 30 sati za individualnu

pripremu studenata za seminare i ispite)

Dr.sc. Željko Peković, red. prof., Duško Violić, asistent

Studenti se osposobljavaju za prepoznavanje i razlikovanje stilskih obilježja

arhitektonskog i urbanističkog naslijeđa.

B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća 1,2,3, Zagreb, 1994.-2002.

H.W.Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti, dopunjeno izdanje,

Varaždin, Stanek d.o.o., 2003.

B. Fletcher, A History of Architecture, Nineteenth Edition, (ur. John

Musgrove), Butterworths, The Royal Institute of British Architects and the

University of London, 1987.

L. Mumford, Grad u historiji, Zagreb, 1968.

M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb, 2002.

Predavanja, seminari

Ocjena će se dodijeliti na temelju aktivnog sudjelovanja u nastavi (10 %),

kvalitete seminarskih radova ( 30%) i završnog ispita (60%)

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

TERMIN:

PROSTORIJA: Fausta Vrančića 17, soba 13

TERMIN:

PROSTORIJA: Fausta Vrančića 17, soba 13

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 6 / 1

6 1

Termin astavne jedinice Trajanje

listopad Prapovijesne kulture; naselja, gradine, grobišta i svetišta. 4 sata

1.tjedan Prednja Azija, Egipat i Bliski istok; gradovi, hramovi, palače,

piramide

listopad

2.tjedan

listopad

3.tjedan

listopad

4. tjedan

Seminari i diskusije 1 sat

Literatura:

B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća 1, Zagreb, 1994., (str.22 - 124)

B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća 2, Zagreb, 1995.,(str. 71-75…)

H.W.Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti, dopunjeno

izdanje, Varaždin, Stanek d.o.o., 2003., (str. 50-97)

B. Fletcher, A History of Architecture, Nineteenth Edition,

(ur. John Musgrove), Butterworths, The Royal Institute of

British Architects and the University of London, 1987. (str.24-

95)

Razvoj grčkog grada, urbanizam i arhitektura.

Seminari i diskusije 1 sat

Literatura:

B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća 1, Zagreb, 1994. (str 101-119)

H.W.Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti, dopunjeno

izdanje, Varaždin, Stanek d.o.o., 2003., (str.124-139)

B. Fletcher, A History of Architecture, Nineteenth Edition,

(ur. John Musgrove), Butterworths, The Royal Institute of

British Architects and the University of London, 1987. (str.95-

142)

Kreta, Mikena, grčki kolonijalni grad, klasično doba,

helenizam

Seminari i diskusije 1 sat

Literatura:

B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća 1, Zagreb, 1994. (str. 89-100,

122-136)

H.W.Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti, dopunjeno

izdanje, Varaždin, Stanek d.o.o., 2003., (str. 99-101, 106-109)

B. Fletcher, A History of Architecture, Nineteenth Edition,

(ur. John Musgrove), Butterworths, The Royal Institute of

British Architects and the University of London, 1987. (str.

142-153)

Razvoj rimskog grada, urbanizam i arhitektura; agrimetacija,

rimska kolonizacija, javni prostori grada, stanovanje.

Seminari i diskusije 1 sat

Literatura:

B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća 1, Zagreb, 1994. (str. 181-203,

208-261)

H.W.Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti, dopunjeno

izdanje, Varaždin, Stanek d.o.o., 2003., (str.176-188)

B. Fletcher, A History of Architecture, Nineteenth Edition,

(ur. John Musgrove), Butterworths, The Royal Institute of

British Architects and the University of London, 1987. (str.

4 sata

4 sata

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 7 / 1

6 1

studeni

1.tjedan

studeni

2.tjedan

studeni

3. tjedan

studeni

4. tjedan

prosinac

1.tjedan

prosinac

2.tjedan

210-267)

Stupovni redovi.

Seminari i diskusije 1sat

Literatura:

Vitruvije, Deset knjiga o arhitekturi, Golden marketing,

Institut građevinarstva Hrvatske, Zagreb, 1999. (str. 73-96)

Antički grad na istočnom Jadranu; grčka kolonizacija, rimska

kolonizacija.

Fortifikacija, planimetrija i morfologija, arhitektonska

izgradnja

Seminari i diskusije 1 sat

Literatura:

M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb, 2002.

Kasna antika. Bizant, Justinijanovo doba; arhitektonski

spomenici istočnog Jadrana.

Seminari i diskusije 1sat

Literatura:

B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća 2, Zagreb, 1995. (str.53-69)

H.W.Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti, dopunjeno

izdanje, Varaždin, Stanek d.o.o., 2003., (str. 249-258)

B. Fletcher, A History of Architecture, Nineteenth Edition,

(ur. John Musgrove), Butterworths, The Royal Institute of

British Architects and the University of London, 1987. (str.

268-307)

Kasnoantičko i ranokršćansko naslijeđe; kasnoantičko

naslijeđe pri doseljenju Hrvata.

Seminari i diskusije 1 sat

Literatura:

B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća 1,2,3, Zagreb, 1994.-2002.

H.W.Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti, dopunjeno

izdanje, Varaždin, Stanek d.o.o., 2003., (str. 230-237)

Predromanička arhitektura; starohrvatska arhitektura i

ornamentika.

Seminari i diskusije 1 sat

Literatura:

T. Marasović, Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji,

Split, 1994.

Romanička arhitektura

Seminari i diskusije 1 sat

Literatura:

H.W.Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti, dopunjeno

izdanje, Varaždin, Stanek d.o.o., 2003., (str. 292-304)

B. Fletcher, A History of Architecture, Nineteenth Edition,

4 sata

4 sata

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 8 / 1

6 1

prosinac

3.tjedan

prosinac

4.tjedan

siječanj

1.tjedan

siječanj

2.tjedan

siječanj

3.tjedan

siječanj

4.tjedan

(ur. John Musgrove), Butterworths, The Royal Institute of

British Architects and the University of London, 1987.

(str.307-387)

Razvoj ranosrednjovjekovnoga grada.

Seminari i diskusije 1 sat

Literatura:

B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća 1,2,3, Zagreb, 1994.-2002.

H.W.Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti, dopunjeno

izdanje, Varaždin, Stanek d.o.o., 2003., (str. 275-280)

B. Fletcher, A History of Architecture, Nineteenth Edition,

(ur. John Musgrove), Butterworths, The Royal Institute of

British Architects and the University of London, 1987.

(str.307-387)

Gotička arhitektura.

Seminari i diskusije 1 sat

Literatura:

H.W.Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti, dopunjeno

izdanje, Varaždin, Stanek d.o.o., 2003., (str. 320-344)

B. Fletcher, A History of Architecture, Nineteenth Edition,

(ur. John Musgrove), Butterworths, The Royal Institute of

British Architects and the University of London, 1987. (str.

387 - 521)

Grad visokog srednjeg vijeka.

Seminari i diskusije 1 sat

Literatura:

H.W.Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti, dopunjeno

izdanje, Varaždin, Stanek d.o.o., 2003.

Urbanizam dalmatinskih gradova; prostorno uređenje i

komunalna uprava.

Seminari i diskusije 1 sat

Literatura:

B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća 2, Zagreb, 1995. (str.142-144)

M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb, 2002.

Renesansni grad.

Renesansna arhitektura.

Seminari i diskusije 1 sat

Literatura:

B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća 3, Zagreb, 2002.( str. 7-22,77-

129)

H.W.Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti, dopunjeno

izdanje, Varaždin, Stanek d.o.o., 2003., (str. 418-423, 434-437,

452…-480, 498-503)

B. Fletcher, A History of Architecture, Nineteenth Edition,

(ur. John Musgrove), Butterworths, The Royal Institute of

British Architects and the University of London, 1987.

(str.841-1000)

Barokne urbane transformacija pape Siksta V.

Barokna arhitektura.

4 sata

4 sata

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 9 / 1

6 1

Predmet

(Naziv, Kod, ECTS)

Obvezan predmet, 4 ECTS

Ikonologija

UAP001

4 ECTS

Seminari i diskusije 1 sat

Literatura:

B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća 3, Zagreb, 2002. (str.143-160)

H.W.Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti, dopunjeno

izdanje, Varaždin, Stanek d.o.o., 2003., (str. 548-549, 560-564,594,

601- 606)

B. Fletcher, A History of Architecture, Nineteenth Edition,

(ur. John Musgrove), Butterworths, The Royal Institute of

British Architects and the University of London, 1987.

astavnik i/ili

suradnik

Mr. Branko Jozić,

viši predavač

Mr. Branko Jozić,

viši predavač

I. semestar

astava

(satnica, početak i završetak,

mjesto izvođenja, oblici

nastave, mogućnost nastave

na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja (soba 14):

• 45 sati

• 1.10.'06. – 15.01.'07.

• 15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

• Literatura, konzultacije i ispit

mogući na engleskom jeziku

Seminari (soba 14)

• 15 sati

• 15.10.'06. – 15.01. 07.

• 15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

• Literatura, konzultacije i ispit

mogući na engleskom jeziku

Ispit

(način polaganja,

ispitni rokovi)

Usmeni:

• veljača 2007.

• Srpanj 2007.

• Rujan 2007.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 0 /

1 6

1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta Ikonologija

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

NASTAVA

KONZULTACIJE

UAP001

4

Mr. Branko Jozić, viši predavač

Osposobljavanje studenata za interpretaciju - otčitavanje slojeva sadržaja -

poruka pojedinih likovnih djela, pri čemu se likovno djelo shvaća kao

komunikacijski kanal. Kroz teorijski i praktični rad razvija se ‘humanistički’

pristup likovnom djelu (povezanost povijesti umjetnosti s drugim

humanističkim znanostima), uočavaju se zakonitosti likovnog govora, odnos

s tekstualnim predlošcima i simbolička značenja.

R. Ivančević: “Uvod u ikonologiju”, u Leksikon ikonografije, liturgike i

simbolike zapadnog kršćanstva

E. Panofsky: Ikonološke studije

R. v. Straten, Uvod u ikonografiju

R. Wittkower, “Tumačenje optičkih znakova”, u Život umjetnosti, 48-49

(1991)

A. Warburg: Ritual zmije; Geneza ikonologije

Winckelmann – Wölfflin – Warburg: Ideal, forma, simbol

Gadamer – Boehm – Bätschmann – Imdahl: Slika i riječ

H. G. Gadamer – Čitanka

J. Belamarić: Studije iz srednjovjekovne i renesansne umjetnosti na Jadranu

I Prijatelj-Pavičić: Kroz Marijin ružičnjak

J. Huizinga: Jesen srednjeg vijeka

C. Ripa, Ikonologija

Referentni rječnici, leksikoni

Projekcija likovnih djela, analiza, tekstualni predlošci

Praćenje sudjelovanja na nastavi (20% ocjene); pismeni rad i prezentacija

teme pred kolegama (20% ocjene); ocjena usmenog ispita (60% ocjene).

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

TERMIN:

Fausta Vrančića 17, I kat, soba

PROSTORIJA:

14

TERMIN:

PROSTORIJA: Soba 6

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 1 /

1 6

1

Termin astavne jedinice Trajanje

1. tjedan Umjetnost kao komunikacija - aspekt čovjekova integralnog

iskustva o sebi i svijetu pekt čovjekova integralnog iskustva o sebi i

svijetu

4

2. tjedan Povijest umjetnosti kao humanistička disciplina. Istraživanja

A. Warburga i E. Panofskog

4

3. tjedan Literarna vrela likovne umjetnosti (religiozne /kršćanske teme

i simboli; klasične teme); literatura

4

4. tjedan Literarna vrela likovne umjetnosti (religiozne /kršćanske teme

i simboli; klasične teme); literatura

4

5. tjedan Tumačenje optičkih znakova. Moć optičkog znaka 4

6. tjedan Ikonografija i ikonologija; slojevitost umjetničkog djela:

predikonografski opis; ikonografska analiza; ikonografska

interpretacija /ikonološka analiza (na likovnim primjerima)

4

7. tjedan Ikonografija: tko je tko i što je što (prepoznavanje tema /

poznavanje tekstualnih izvora). “Kulturno-teološka” razdoblja

4

8. tjedan Personifikacije, simboli, amblemi i alegorijski prikazi

(doslovno, i preneseno značenje)

4

9. tjedan Elementi ikonografske analize: pet ikonografskih metoda

kršćanske umjetnosti

4

10. tjedan Govor simbola: ‘jasnoća’ i mnogoznačnost simbola na

primjeur prve kršćanske umjetnosti

4

11. tjedan Simboli i simboličke scene: nekršćanski motivi i kršćansko

značenje

4

12. tjedan Starozavjetni motivi: tipološka metoda 4

13. tjedan Novozavjetni motivi: čudesa – muka – portret 4

14. tjedan Marija Bogorodica; sveci zaštitnici i njihovi atributi 4

15. tjedan Završna razmatranja: važnost ikonološke metode u povijesnoumjetničkoj

analizi

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 2 /

1 6

1

1. Popis obveznih i izbornih predmeta

Predmet

2 ECTS

Engleski 1 za studente

Odsjeka povijesti

umjetnosti

???

2 ECTS

astavnik i/ili

suradnik

Siniša Ninčević,

predavač

I. semestar

astava

Predavanja, seminari, vježbe

• 30 sati

• 1.10.2006. – 20.01.2007.

• 15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

Učionica D3 u zgradi

Filozofskoga fakulteta u

Radovanovoj ulici

(petak 8-10 sati)

Literatura:

- McCarthy, M., O'Dell, F.,

English Vocabulary in Use

(Advanced), Cambridge

University Press, 2005

- O'Driscoll, J. Britain

(revised and updated),

Oxford University Press,

2004

- Hewings, M., Advanced

Grammar in Use,

Cambridge University Press,

2000

Različiti rječnici, napr.

Cambridge Advanced

Learner's Dictionary,

Cambridge International

Dictionary of English i sl.

Ispit

Pismeni:

• siječanj 2007.

• veljača 2007.

• 2 u rujnu 2007.

Usmeni:

siječanj 2007.

veljača 2007.

2 u rujnu 2007.

Kolokvij (pismeni)

kao uvjet za

pristupanje ispitu,

domaći zadaci

(sastavci na zadane

teme), aktivno

sudjelovanje u

nastavi putem

usmenoga izčaganja

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 3 /

1 6

1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

NASTAVA

KONZULTACIJE

Engleski 1 za studente Odsjeka povijesti umjetnosti

???

2

Siniša Ninčević, predavač

Samostalno čitanje i razumijevanje različitih vrsta tekstova. Prepoznavanje

i razlikovanje specifičnih stilova i registara i njihova uporaba u

svakodnevnom i akademskom okruženju. Usvajanje osnovne terminologije

iz opće kulture (književnost, glazba, kazalište, film) s posebnim naglaskom

na područje likovnih umjetnosti. Sposobnost praćenja i razumijevanja

predavanja na engleskome jeziku iz područja struke. Valjano služenje

jednojezičnim i dvojezičnim rječnicima te stručnom i inom literaturom na

engleskome jeziku.

- McCarthy, M., O'Dell, F., English Vocabulary in Use (Advanced),

Cambridge University Press, 2005

- Izbor primjerenih autentičnih tekstova, napr. O'Driscoll, J. Britain

(revised and updated), Oxford University Press, 2004

- Hewings, M., Advanced Grammar in Use, Cambridge University Press,

2000

Različiti rječnici, napr.

Cambridge Advanced Learner's Dictionary, Cambridge International

Dictionary of English i sl.

Predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata, vježbe, izlaganje seminarskih

radova. Povremeno pismeno testiranje.

Praćenje sudjelovanja u nastavi. Kolokvij sa svrhom provjere svladavanja

općega jezika (vokabulara i gramatike), te pismeni i usmeni ispit s

naglaskom na obrađenom gradivu, stručnoj terminologiji te općoj

komunikacijskoj kompetenciji.

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

TERMIN:

PROSTORIJA: učionica D3

TERMIN:

PROSTORIJA: učionica D4

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 4 /

1 6

1

astavne jedinice Trajanje

Uvodno predavanje. Upoznavanje studenata sa svrhom i sadržajem

kolegija, načinom polaganja ispita, preporučenom i dopunskom

literaturom i sl.

2 sata

The Arts (introductory) 1 sat

The arts in society. The characteristics of British arts and letters in

comparison with the current situation in Croatia.

1 sat

Visual arts and performing arts. Thetre, cinema, music, and

litearature. The fine arts.

2 sata

Serious arts and high culture Vs. the so-called entertainment and

mass-culture. Arts as represented in the media.

2 sata

Making the most of your dictionary. Basic meaning, multiple

meanings, different senses. Synonymy. Examples and instructions.

2 sata

Collocation.. Discussion, examples, exercises. 2 sata

Polysemy. Distinguishing between related, similar and opposite

meanings.

2 sata

Metaphor and its uses in colloquial and formal style. 2 sata

Academic, technical and scientific style and register. Literary,

poetic and archaic style.

2 sata

Connotation and cultural associations. 1 sat

Abbreviations and acronyms. Prefixes and suffixes in creating new

meanings.

1 sat

Work and Study:

Cramming for success: study and academic work.

2 sata

Education: debates and issues. 2 sata

Leisure and Lifestyle:

The performance arts: reviews and critiques.

2 sata

The plastic arts 2 sata

Talking about books 2 sata

Ukupno: 30 sati

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 5 /

1 6

1

1. Popis obveznih i izbornih predmeta

Predmet

2 ECTS

Talijanski 1 za studente

Odsjeka povijesti

umjetnosti

???

2 ECTS

astavnik i/ili

suradnik

Doc.dr.sc. Marina

Marasović-

Alujević

(nositeljica

kolegija)

Marijana Alujević,

asistentica

Marijana Alujević,

asistentica

I. semestar

astava

Predavanja

15 sati

• 1.10.2006. – 20.01.2007.

• 15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

Seminari

15 sati

1.10.2006-20.01.2007.

15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

Ispit

Pismeni:

• siječanj 2007.

• veljača 2007.

• 2 u rujnu 2007.

Kolokvij (pismeni)

kao uvjet za

pristupanje ispitu,

domaći zadaci

(sastavci na zadane

teme), aktivno

sudjelovanje u

nastavi putem

usmenoga izčaganja

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 6 /

1 6

1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

NASTAVA

KONZULTACIJE

Talijanski 1 za studente Odsjeka povijesti umjetnosti

????

2

Doc.dr.sc. Marina Marasović-Alujević – Marijana Alujević, asistentica

Samostalno čitanje i razumijevanje različitih vrsta tekstova. Prepoznavanje

i razlikovanje specifičnih stilova i registara i njihova uporaba u

svakodnevnom i akademskom okruženju. Usvajanje osnovne terminologije

iz opće kulture (književnost, glazba, kazalište, film) s posebnim naglaskom

na područje likovnih umjetnosti. Sposobnost praćenja i razumijevanja

predavanja na talijanskom jeziku iz područja struke. Valjano služenje

jednojezičnim i dvojezičnim rječnicima te stručnom i inom literaturom na

talijanskom jeziku.

- M. Deanović-J. Jernej Hrvatsko-talijanski rječnik; Talijansko-hrvatski

rječnik Zagreb, Školska knjiga, 1994.

M. Dardano-P.Trifone, La lingua italiana, Bologna, Zanichelli 1999

- Izbor primjerenih autentičnih tekstova iz povijesti umjetnosti koji će se

podijeliti studentima

- L. Costamagna, Pronunciare l'italiano, Perugia, Guerra Edizioni 2006

Predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata, vježbe, izlaganje seminarskih

radova. Povremeno pismeno testiranje.

Praćenje sudjelovanja u nastavi. Kolokvij sa svrhom provjere svladavanja

općega jezika (vokabulara i gramatike), te pismeni ispit s naglaskom na

obrađenom gradivu, stručnoj terminologiji te općoj komunikacijskoj

kompetenciji.

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

TERMIN:

PROSTORIJA: učionica D

TERMIN:

PROSTORIJA: kabinet

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 7 /

1 6

1

astavne jedinice Trajanje

Uvodno predavanje. Upoznavanje studenata sa svrhom i sadržajem 2 sata

kolegija, načinom polaganja ispita, preporučenom i dopunskom

literaturom i sl.

Il palazzo di Diocleziano dalle origini a oggi

1 +1

-l' articolo determinativo

SEMINAR

Dal quarto al sesto secolo

1 +1

-l'articolo indeterminativo

SEMINAR

Dal settimo al undicesimo secolo

1 +1

-preposizioni articolate

SEMINAR

Dal dodicesimo al quattordicesimo secolo

1 +1

-il genere del nome

SEMINAR

Dal quindicesimo al diciottesimo secolo

1 +1

-formazione del femminile

SEMINAR

Il diciannovesimo secolo

1 +1

-formazione del plurale

SEMINAR

Il ventesimo secolo

1 +1

-uso dei modi e dei tempi

SEMINAR

Il palazzo di Diocleziano- La facciata nord

1+1

Tempi dell'indicativo

SEMINAR

La porta nord

1+1

-il presente

SEMINAR

La torre nord-ovest

1 +1

-l'imperfetto

SEMINAR

Il convento medievale

1 +1

-il passato prossimo

SEMINAR

La torre nord-est

1+1

-il passato remoto

SEMINAR

Il muro est

1+1

-il trapassato prossimo e il trapassato remoto

SEMINAR

La porta est

1+1

-il futuro semplice

SEMINAR

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 8 /

1 6

1

Ukupno: 30 sati (15 + 15)

Predmet

(Naziv, Kod, ECTS)

Fakultativan predmet, 0 ECTS

Latinski jezik

UAL009

0 ECTS

astavnik i/ili

suradnik

Nikša Dodoja,

predavač

Nikša Dodoja,

predavač

I. semestar

astava

1+1

(satnica, početak i završetak,

mjesto izvođenja, oblici

nastave, mogućnost nastave

na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja:

• 15 sati

• 1. 10. '06. – 30. 01. '07.

• 15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

• Literatura, konzultacije i ispit

mogući na engleskom jeziku

Vježbe:

• 15 sati

• 1. 10. '06. – 30. 01. '07.

• 15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

• Literatura, konzultacije i ispit

mogući na engleskom jeziku

Ispit

(način polaganja,

ispitni rokovi)

Ispit:

• siječanj 2007.

• veljača 2007.

• 2 u rujnu 2007.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 9 /

1 6

1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

NASTAVA

KONZULTACIJE

Latinski jezik

UAL009

0 (15 sati predavanja + 15 sati vježbi)

Nikša Dodoja, predavač

Vladanje osnovnim morfološkim oblicima imenica, pridjeva i glagola. Osposobljenost

polaznika za korištenje rječnika i latinske gramatike u granicama gore određenih

morfoloških kategorija.

Predmetni nastavnik će na kolegiju dati studentima odabrane tekstove.

Predavanja, vježbe

Vježbe tijekom semestra (30% ocjene) i završni ispit (70% ocjene).

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)*

TERMIN:

PROSTORIJA: Gripe, Grafika

TERMIN:

PROSTORIJA: Gripe

Napomena: nastava za studente 1. godine Povijesti umjetnosti upisane 2005. godine koja nije

održana u 1. semestru zbog opravdanih razloga, će biti nadoknañena u 2. semestru

Termin astavne jedinice Trajanje

1. Tradicionalni i klasični izgovor 1

2. Razlike između klasičnog i tradicionalnog izgovora, naglasak 1

3. Razdioba glagola kroz indikativ prezenta aktivnog 1

4. Imenice prve deklinacije 1

5. Imenice druge deklinacije 1

6. Pridjevi prve i druge deklinacije 1

7. Vježba sintagmi (imenica i pridjeva I i II deklinacije) 1

8. Imenice treće deklinacije, konsonantske osnove muškog roda 1

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 2 0 /

1 6

1

9. Imenice treće deklinacije, konsonantske osnove ženskog roda 1

10. Imenice treće deklinacije, konsonantske osnove srednjeg roda 1

11. Sistematizacija treće deklinacije - konsonantskih osnova 1

12. Treća deklinacija i – osnove jednakosložne 1

13. Treća deklinacija i – osnove nejednakosložne 1

14. Treća deklinacija i – osnove neutrum 1

15. Sistematizacija i – osnova treće deklinacije 1

16. Pridjevi treće deklinacije s tri završetka 1

17. Pridjevi treće deklinacije s dva završetka 1

18. Pridjevi treće deklinacije s jednim završetkom 1

19. Sistematizacija pridjeva i imenica treće deklinacije 2

20. Imenice četvrte deklinacije 1

21. Imenice pete deklinacije 1

22. Vježba sintagmi imenica i pridjeva svih deklinacija 1

23. Komparativ pridjeva 1

24. Superlativ pridjeva (issimus) 1

25. Superlativ pridjeva (rimus/limus) 1

26 Sistematizacija komparacije pridjeva kroz sintagme 1

27. Dicta et sententiae 1

28. Tvorba i komparacija priloga načina 1

29. Sistematizacija priloga načina 1

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 2 1 /

1 6

1

Popis obveznih i izbornih predmeta

2. semestar

Predmet

(Naziv, Kod, ECTS)

Obvezni predmeti, 4 ECTS

Umjetnost starog vijeka

FFU102

4 ECTS

astavnik i/ili

suradnik

Prof. dr. Jasna

Jeličić – Radonić,

red. prof.

Dr. Sc. Radoslav

Bužančić, viši

asistent

II. semestar

astava

(satnica, početak i završetak,

mjesto izvođenja, oblici

nastave, mogućnost nastave

na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja:

• 45 sati

• 15. 02. '07. – 10. 06. '07.

• 8 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

• Literatura, konzultacije i ispit

mogući na engleskom jeziku

Seminari:

• 15 sati

• 15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

• Literatura, konzultacije i ispit

mogući na engleskom jeziku

Ispit

(način polaganja,

ispitni rokovi)

Usmeni:

• lipanj 2007.

• srpanj 2007.

• 2 u rujnu 2007.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 2 2 /

1 6

1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta Povijest umjetnosti staroga vijeka

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

Oblici

FFU102

4 ECTS boda (45 sati predavanja, 15 sati seminara)

Dr.sc. Jasna Jeličić – Radonić, red.prof./ dr. sc. Radoslav Bužančić, viši

asistent

Stjecanje znanja iz područja umjetnosti staroga vijeka.

H.W. Janson: Historija umjetnosti. Odabrana poglavlja, uključivo Egipat i

Mezopotamija

R. Higgins, Minoan and Mycenaean Art

J. Boardman, Greek Art

A. W. Lawrence, Greek Architecture

J. Boardman, Greek Sculpture: Archaic Period

J. Boardman, Greek Sculpture: Classical Period

J. Boardman, Greek Sculpture: Late Classical Period

J. Boardman, Athenian Red Figure Vases: The Classical Period

R.R.R. Smith, Hellenistic Sculpture

T. H. Carpenter, Art and Myth in Ancient Greece

P. Olalla, Mitološki atlas Grčke

O. Brendel, Etruscan Art

M. Pallottino, Etrušćani

J. B.Ward - Perkins, Roman Imperial Architecture

D. E.E. Kleiner, Roman Sculpture

J. Charnonneaux, R. Martin, F. Villard, Archaic Greek Art

The Western Greeks (ed. by G. Pugliese Carratelli)

M. Miličević Bradač, Stara Grčka, Grci na Crnome moru

P. Gros, L' architecture romaine

F. Chamoux: Grčka civilizacija

P. Grimal. Rimska civilizacija.

A. Musić, Nacrt grčkih i rimskih starina

F. Durando: Drevna Grčka

A.M. Liberati- F. Bourbon: Drevni Rim

(studenti će na kolegiju dobiti dodatnu literature ovisno o nastavnoj jedinici

Metoda usmenog izlaganja s digitalnom projekcijom i seminari.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 2 3 /

1 6

1

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

NASTAVA

KONZULTACIJE

Usmeni ispit (70% ocjene) - seminar (30% ocjene).

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

TERMIN:

PROSTORIJA: Soba 6

TERMIN:

PROSTORIJA: Soba 7

Termin astavne jedinice Trajanje

1. Egejske civilizacije brončanog doba I: geografske značajke,

kronologija i terminologija

3+1

2. Egejske civilizacije brončanog doba II: graditeljstvo,

umjetnost i obrt

3+1

3. Grčka umjetnost I: geometrijski i arhajski period 3+1

4. Grčka umjetnost II: klasični period 3+1

5. Grčka umjetnost III: klasični period 3+1

6. Grčka umjetnost IV: helenistički period 3+1

7. Umjetnost Apeninskog poluotoka I: geografske značajke,

kronologija i terminologija

3+1

8. Umjetnost Apeninskog poluotoka III: Apeninska i Vilanovska

kultura

3+1

9. Umjetnost Apeninskog poluotoka II: Grčka umjetnost Magnae

Graeciae

3+1

10. Umjetnost Apeninskog poluotoka III: Etrurija i Rim u

arhajskom i klasičnom periodu

3+1

11. Umjetnost Apeninskog poluotoka IV: Etrurija i Rim u

helenističkom periodu

3+1

12. Rimska umjetnost I: graditeljstvo, umjetnost i obrt julijevskoklaudijevskog

perioda

3+1

13. Rimska umjetnost II: graditeljstvo, umjetnost i obrt

flavijevskog perioda

3+1

14. Rimska umjetnost III: graditeljstvo, umjetnost i obrt u periodu

adoptivnih careva

3+1

15. Rimska umjetnost IV: graditeljstvo, umjetnost i obrt u periodu

vojničkih careva

3+1

II. semestar

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 2 4 /

1 6

1

Predmet

(Naziv, Kod, ECTS)

Obvezan predmet, 2 ECTS

Umjetnost Rimskog

Carstva na tlu Hrvatske

FFU103

2 ECTS

astavnik i/ili

suradnik

Prof. dr. Jasna

Jeličić Radonić,

red. prof.

Prof. dr. Jasna

Jeličić - Radonić,

red. prof.

astava

(satnica, početak i završetak,

mjesto izvođenja, oblici

nastave, mogućnost nastave

na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja (soba 8):

• 15 sati

• 15. 02. '07. – 10. 06. '07.

• 15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

• Literatura, konzultacije i ispit

mogući na engleskom jeziku

Seminari i terenska nastava

• 15 sati

• 15.02.'07. – 10. 06.'07.

• Literatura, konzultacije i ispit

mogući na engleskom jeziku

Ispit

(način polaganja,

ispitni rokovi)

Usmeni:

• lipanj 2007.

• srpanj 2007.

• 2 u rujnu 2007.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 2 5 /

1 6

1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta Umjetnost Rimskog Carstva na tlu Hrvatske

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

FFU103

2 (15 sati predavanja, 10 sati seminara, 5 sati terenske nastave)

Prof. dr. Jasna Jeličić Radonić, red. prof.

Upoznavanje studenata s likovnim umjetnostima na tlu Hrvatske u razdoblju

Rimskog Carstva, od protoantike do kasne antike

1. D. Rendić-Miočević, Iliri i antički svijet, Split 1989

2. J. Brunšmid, Natpisi i novac grčkih gradova u Dalmaciji, Split 1998

3. Pedro Olalla, Mitološki atlas Grčke, Zagreb 2006

4. Antička Salona, Split 1991

5. M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003

6. N. Cambi, Kiparstvo rimske Dalmacije, Split 2005

7. N. Cambi, Atički sarkofazi na istočnoj obali Jadrana, Split 1988.

8. N. Cambi, Sarkofag Dobrog pastira i njegova grupa, Split 1994

9. E. Dyggve, Povijest salonitanskog kršćanstva, Split 1996

10. Časopis Histria Antiqua, Pula 4/1998, 5/1999

Studentima će biti dana cjelovita literatura prema pojedinim temama i

odabrana poglavlja i članci iz stručnih časopisa

1. M. Suić, Odabrani radovi iz stare povijesti Hrvatske, Zadar 1996.

2. M. Zaninović, Od Helena do Hrvata, Zagreb 1996

3. F. Bulić, Po ruševinama stare Salone, Split 1986

4. R. Matijašić, Antička Pula, Pula 1996

5. N. Cambi, Atički sarkofag s prikazom lova, Split 1992

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 2 6 /

1 6

1

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

NASTAVA

KONZULTACIJE

6. M. Bonačić-Mandinić, Grčki novac u stalnom postavu Arheološkog

muzeja u Splitu, Split 2004

Metoda usmenog izlaganja, terenska nastava i seminari

Seminari (50 % cjene) i usmeni ispit (50 % ocjene)

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

TERMIN:

PROSTORIJA: Soba 7

TERMIN:

PROSTORIJA: Soba 7

Termin astavne jedinice Trajanje

1. Protoantika na tlu Hrvatske I: geografske značajke, kronologija

i terminologija

1+1

2. Protoantika na tlu Hrvatske II: Iliri i antički svijet 1+1

3. Protoantika na tlu Hrvatske III: antički grad 1+1

4. Protoantika na tlu Hrvatske IV: umjetnost i obrt 1+1

5. Rimska umjetnost I: rimski grad 1+1

6. Rimska umjetnost II: fortifikacijska arhitektura – bedemi i

gradska vrata

1+1

7. Rimska umjetnost III: Forum – urbani centar s kultnim i

upravnim građevinama (hramovi, gradske vijećnice, bazilike,

terme)

1+1

8. Rimska umjetnost IV: Teatar i amfiteatar 1+1

9. Rimska umjetnost V: Rimska stambena arhitektura 1+1

10. Rimska umjetnost VI: Skulptura 1+1

11. Rimska umjetnost VII: Slikarstvo – mozaici i freske 1+1

12. Ranokršćanska umjetnost 1+1

13. Ranokršćanska umjetnost I: Arhitektura 1+1

14. Ranokršćanska umjetnost II: Skulptura i slikarstvo 1+1

15. Kasnoantički grad 1+1

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 2 7 /

1 6

1

Popis obveznih i izbornih predmeta

Predmet

(Naziv, Kod, ECTS)

Obvezan predmet, 5 ECTS

Umjetnost ranog srednjeg

vijeka

UAP104

5 ECTS

astavnik i/ili

suradnik

mr.sc.Ita Praničević

Borovac, viši

predavač

mr. sc. Ita

Praničević Borovac

II. semestar

astava

(satnica, početak i završetak,

mjesto izvođenja, oblici

nastave, mogućnost nastave

na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja (soba 13):

• 60 sati

• 27.02.'07 – 9.06.'07.

• 15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

• Literatura, konzultacije i ispit

mogući na engleskom jeziku

Seminar (soba 13)

• 15sati

• 27.2.'06 – 9.6.'06.

• 15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

• Literatura, konzultacije i ispit

mogući na engleskom jeziku

Ispit

(način polaganja,

ispitni rokovi)

Usmeni:

• lipanj/srpanj

2007.

• 2 u rujnu 2007.

Kolokvij:

• tijekom nastave,

travanj

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 2 8 /

1 6

1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

NASTAVA

KONZULTACIJE

Umjetnost ranog srednjeg vijeka

UAP104

5 ECTS bodova:

- Umjetnost ranog srednjeg vijeka u Europi: 45 sati predavanja,

Umjetnost ranog srednjeg vijeka na tlu Hrvatske: 15 sati predavanja,

15 sati seminara, do 75 sati pripreme za izradu seminarskog rada, polaganje

kolokvija i ispita.

mr. sc. Ita Praničević Borovac, viši predavač

Stjecanje znanja o likovnim umjetnostima ranog srednjeg vijeka u Europi kao i na

tlu Hrvatske. Razvijanje kritičkog odnosa prema građi koja se izučava. Razvijanje

sposobnosti služenja stručnom literaturom u obradi pojedine tematske jedinice.

Stjecanje znanja i sposobnosti koje omogućuju pristup sljedećim kolegijima

povijesti umjetnosti.

A.Grabar, L'Arte paleocristiana 200-395, Rizzoli, 1981.

N. Cambi, Antika, Zagreb, 2002. str.206-318.

J. Beckwit, Early Medieval Art, Thames and Hudson, 1996.

- '' - , Early Christian and Byzantine Art, Yale, 1998.

T. Marasović, Dioklecijanova palača –svjetska kulturna baština, Split, 1994

T. Marasović, Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, Split, 1994.

I. Petricioli, Od Donata do Radovana, Split, 1990. str. 5-65.

Ž. Rapanić, Predromaničko doba u Dalmaciji, Split,1987.

Katalog izložbe ''Hrvati i Karolinzi'', Split, 2001.

K.J. Conant, Carolingian and Romanesque Architecture, Pelican, 1993.

C. Mango, Archittetura Byzantina, Electa, Milano, 1979.

I dr. specijalistička literatura bit će dana studentima tijekom nastave.

Metode usmenog izlaganja, demonstracija, razgovor (diskusija), konzultacije,

terenska nastava.

Ocjena će se dodijeliti na temelju aktivnog sudjelovanja u raspravama u nastavi

(10%), kvalitete seminarskog rada (20%), kvalitete kolokvija (30%) i kvalitete

završnog ispita (40%).

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

TERMIN: ?

PROSTORIJA: Predavaonica 13, F. Vrančića 17

TERMIN: ?

PROSTORIJA: Soba 10, F. Vrančića 17

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 2 9 /

1 6

1

Termin astavne jedinice Trajanje

ožujak

1. tjedan

Uvod u predmet

Kasnoantička umjetnost- novi likovni izraz u poganskoj i

kršćanskoj umjetnosti. Temelj razvitka ranokršćanske i

ranosrednjovjekovne umjetnosti.

Umjetnost tetrarhijskog doba – najvažniji spomenici i

lokaliteti: Solun, Felix Romuliana, Trier, Milano, Rim, Piazza

Armerina, Dioklecijanova palača.

Lit:

R. Bianchi Bardinelli, Roma, la fine dell'arte antica, Milano

1998, str. 1-39;

H. L'Orange, Art Forms and Civic Life in the Late Roman

Empire, Princeton, 1965. i kasnija izdanja.

Uvod u ranosrednjovjekovnu umjetnost na tlu Hrvatske.

Periodizacija ranosrednjovjekovne umjetnosti na tlu Hrvtske.

Pregled likovnih ostvarenja iz prapovijesti na tlu Hrvatske.

Grčka kolonizacija i rimska urbanizacija u Jadranu.

Lit:

M. Suić: Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb,

2002.,str., str, 80-112.

N. Cambi: Antika, Zagreb, 2002., str., str. 7-35.

-''- , uvodni tekst u: Antička Salona, Split, 1991., str 1-35.

Seminari i diskusije

apomena: Teme seminarskih radova i odgovarajuća

literatura, te njihov redoslijed dogovorit će se na početku

semestra.

2. tjedan

Ranokršćanska umjetnost – problemi porijekla i razvitka

umjetnosti. Religio illicita i starokršćanska umjetnost. Objekti

kulta i umjetnost. Religio licita i promjene u ranokršćanskoj

umjetnosti. Objekti kulta. Razvitak slikarstva i kiparstva.

Centri starokršćanske umjetnosti.

Lit:

J. Beckwith, Early Christian and Byzantine Art, Yale, 1998.

A.Grabar, L'Arte paleocristiana 200-395, Rizzoli, 1981.

Umjetnost kasnoantičkog doba u Hrvatskoj. Transformacija

grada –propadanje antičkih urbanih središta, afirmacija novih

naselja; Pojam kastrizacije.

Lit:

4+1 h

4+1 h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 3 0 /

1 6

1

ožujak

N. Cambi, Antika, 2002., 206-318.

M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, 2002., 341-375.

Z. Karač, Tragovi bizantskog urbanizma u Hrvatskoj, Prostor,

vol.3, 1995., br. 2 (10), STR. 285-298.

Seminari i diskusije

3. tjedan

Umjetnost Bizantskog carstva - osnovna periodizacija,

povijesno-društveni okviri razvitka.

Bizantska umjetnost u prvim stojlećima – urbanizam i

arhitektura. Justinianovo doba.

Umjetnost maloazijskih i afričkih provincija.

Lit:

C. Mango, Archittetura Bizantina, Electa 1979: poglavlje III:

»Citta del periodo Paleobizantino», str. 1-32; poglavlje IV.

»Architettura religiosa paleobizantina»str. 33-54.

A. Grabar, L'Età d'oro di Giustiniano

C. Mango, Archittetura Bizantina, Electa 1979: poglavlje V.

»L'età di Giustiniano» str. 55-86

D. Talbot Rice, Art of the Byzantion Era,World of Art, str.

132-158

J. Beckwith, Early Christian and Byzantine Art, Yale 1998,

str.100-141

R. Krautheimer, Early christian and byzantine architecture,

Pelikan, 1979.

Kasna antika. Dioklecijanova palača. Povijest građevine.

Analiza glavnih dijelova. Historiografija istraživanja.

Lit:

F.Bulić, Lj.Karaman: Palača cara Dioklecijana, Zagreb,

1927.

T. Marasović: Dioklecijanova palača - svjetska kultuma

baština, Split 1994.

Seminari i diskusije

4. tjedan

Bizantska umjetnost od ikonoklazma do drugog zlatnog

doba bizantske umjetnosti. Umjetnost ikone i ikonoklazam.

Umjetnost makedonske i komnenske dinastije.

Lit:

C. Mango, Archittetura Bizantina, Electa 1979: poglavlje VI.

»Il periodo mezzo-bizantino»

D. Talbot Rice, Art of the Byzantion Era,World of Art, str.

160- 200

4+1 h

4+1h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 3 1 /

1 6

1

J. Beckwith, Early Christian and Byzantine Art, Yale, 1998,

str.142- 160.

R. Krautheimer, Early christian and byzantine architecture,

Pelikan, 1979.

Terenska nastava: Obilazak Dioklecijanove palače.

ožujak 5. tjedan

Paleološka renesansa arhitektura i slikarstvo. Centri Arta

Mistra Carigrad. Umjentost provincije. Utjecaji na zapadu:

Sicilija i Venecija. Postbizantska umjetnost.

Lit:

J. Beckwith 159-186, II 219-269

C. Mango, Archittetura Bizantina, Electa 1979: poglavlje VIII:

»Il periodo tardo bizantino»

Kasnoantičke palače na prostoru Dalmacije. Mogorjelo,

Polače na Mljetu.

Starokršćanska umjetnost na istočnoj obali Jadrana.

Lit:

N. Cambi: Antika, Zagreb, 2002., 206-318

Antička Salona, uredio N. Cambi, Split, 1991.

Grupa autora: Ranokršćanski spomenici otoka Brača, Split

1994.

P. Chevalier: Salona II, Split 1995.

E. Dyggve: Povijest salonitanskog kršćanstva, Split, 1996.

Seminari i diskusije

travanj 6. tjedan

Islamska umjetnost. Geneza i periodizacija.Pregled umjetnsti

po razdobljima; urbanizam, arhitektura sliakarstvo,

primjenjena umjetnost.

Lit:

C. J. Du Ry, Svijet Islama, Rijeka, 1971.

H.W. Janson, Istorija umetnosti, 1986., 185-195.

T. Marasović, Kulturna baština 1, Split, 2001., 235-244.

Starokršćanska Salona. Crkve unutar grada. Kršćanski kultni

centar. Groblja i cemeterijalne bazilike.

Lit:

N. Cambi, Antika, Zagreb, 2002., 206-318.

E. Dyggve, Povijest salonitanskog kršćanstva, Split, 1996.

E. Marin, Salona christiana, Split, 1994.

4+1h

4+1 h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 3 2 /

1 6

1

Seminari i diskusije

travanj 7. tjedan

Umjetnost ranog srednjeg vijeka-razvojne faze

ranosrednjovjekovne umjetnosti u Europi. Regionalne

značajke i istaknuta ostvarenja Italije (umjetnost Germanskih

osvajača, umjetnost Langobarda )

Lit:

K. J. Conant, Carolingian and Romansesque architecture 800-

1200,Yale University Press 1993, str. 32-41 ; 69-106.

M.Backes, R. Dölling, Rađanje Evrope, Rijeka, 1970.

Eufrazijeva bazilika u Poreču. Starokršćanska Pula.

Starokršćanski spomenici u Zadru. Starokršćanska

umjetnost na prostoru provincije van urbanih centara.

Lit:

N. Cambi, Antika, Zagreb, 2002.

M. Prelog,Eufrazijeva bezilika u Poreču, Zagreb,1986.( 2004.)

P. Chevalier, Salona II, Split 1995.

B. Marušić, Kasnoantička i bizantska Pula, Pula, 1967.

P. Vežić, Starokršćanska arhitektura u Zadru i na zadarskom

području, GZSKH 12, 1987., 161-177.

Seminari i diskusije

travanj 8. tjedan

Umjetnost ranog srednjeg vijeka-razvojne faza

ranosrednjovjekovne umjetnosti u Europi. Regionalne

značajke i istaknuta ostvarenja na tlu Španjolske.

Lit:

K. J. Conant, Carolingian and Romansesque architecture 800-

1200,Yale University Press 1993.

J. B. Beckwith, Early Medieval Art, Yale 1990.

M.Backes, R. Dölling, Rađanje Evrope, Rijeka, 1970.

Rani srednji vijek. Uvod. Povijesne okolnosti. Periodizacija.

Ranosrednjovjekovna arhitektura.. Stambena arhitektura.

Lit:

Ž. Rapanić, Predromaničko doba u Dalmaciji, Split, 1987.

T. Marasović, Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji,

Split, 1994.

I. Petricioli, Od Donata do Radovana (dio o predromanici),

4+1 h

4+1 h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 3 3 /

1 6

1

travanj

svibanj

Split, 1990.

Seminari i diskusije

9. tjedan

Karolinška renesansa. Razvitak umjetnosti i utjecaj na Europu.

jemačka. Arhitektura. Westverk.

Lit:

K. J. Conant, Carolingian and Romansesque architecture 800-

1200,Yale University Press 1993.

J. B. Beckwith, Early Medieval Art, Yale 1990.

M.Backes, R. Dölling, Rađanje Evrope, Rijeka, 1970.

Ranosrednjovjekovna crkvena arhitektura . Adaptacije.

Centralne građevine, jednoprostorne i složene.

Crkva Sv. Trojstva (Donata) u Zadru.

Lit:

T. Marasović, Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji,

Split, 1994.

I. Petricioli, Od Donata do Radovana (dio o predromanici),

Split, 1990.

P. Vežić, Crkva sv. Trojstva u Zadru, Zagreb, 1995.

Seminari i diskusije

10. tjedan

Karolinška renesansa..Skulptura, crkveni namještaj; bjelokosti;

umjetnički obrt (liturgijski predmeti..)

Lit:

K. J. Conant, Carolingian and Romansesque architecture

800-1200,Yale University Press 1993.

J. B. Beckwith, Early Medieval Art, Yale 1990.

Ranosrednjovjekovna crkvena arhitektura Longitudinalne

jednobrodne građevine (tipovi s obzirom na raščlanjenost

zidnih ploha, oblikovanje apside itd.)

Lit:

T. Marasović, Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji,

Split, 1994.

I. Petricioli, Od Donata do Radovana (dio o predromanici),

Split, 1990.

Seminari i diskusije

11. tjedan

4+1

4+1 h

4+1 h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 3 4 /

1 6

1

svibanj.

svibanj

Karolinška renesansa..Slikarstvo: monumentalno i knjiško.

Škole knjiškog slikarstva: Ada – grupa, Liuthard – grupa, Metz

– grupa; Škola u Remsu, Toursu, Franko-Saksonska, škola u

St. Denisu

Lit:

K. J. Conant, Carolingian and Romansesque architecture 800-

1200,Yale University Press 1993, str. 43-68

J. B. Beckwith, Early Medieval Art, Yale 1990.

C.R. Dodwell, Painting in Europe 800-1200, Harmondsworth,

1971.

Ranosrednjovjekovna crkvena arhitektura. Primjeri

dvobrodnih i trobrodne crkve. Benediktinski utjecaj na

arhitektonsko oblikovanje crkve.

Lit:

T. Marasović, Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji,

Split, 1994.

I. Petricioli, Od Donata do Radovana (dio o predromanici),

Split, 1990.

M. Jurković, Od ina do Knina, Zagreb, 1992.

Seminari i diskusije

12. tjedan

Ranosrednjovjekovna umjetnost na Britanskim otocima

(Engleska, Irska).

Lit:

K. J. Conant, Carolingian and Romansesque architecture 800-

1200,Yale University Press 1993, str. 43-68

J. B. Beckwith, Early Medieval Art, Yale 1990.

Ranosrednjovjekovna crkvena arhitektura. Regionalni

tipovi (šesterolisne crkve, tzv. južnodalmatinski kupolni tip,

jednobrodne crkvice na braču). Westverk u hrvatskoj

predomaničkoj arhitekturi.

Lit:

T. Marasović, Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji,

Split, 1994.

I. Petricioli, Od Donata do Radovana (dio o predromanici),

Split, 1990.

M. Jurković, Od Nina do Knina, Zagreb, 1992.

Seminari i diskusije

13. tjedan

4+1 h

4+1h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 3 5 /

1 6

1

lipanj

Umjetnost Skandinavije u ranom srednjem vijeku

Lit:

K. J. Conant, Carolingian and Romansesque architecture 800-

1200,Yale University Press 1993, str. 43-68

J. B. Beckwith, Early Medieval Art, Yale 1990.

Seminari i diskusije

Terenska nastava: obilazak ranosrednjovjekovnih

građevina i prostora u staroj jezgri grada Splita. 3 h

14. tjedan

Otonska umjentost posljednja faza predromaničke umjentosti.

Lit:

J. B. Beckwith, Early Medieval Art, Yale 1990, str. 81-120

K. J. Conant, Carolingian and Romansesque architecture 800-

1200,Yale University Press 1993, str. 107-156

M.Backes, R. Dölling, Rađanje Evrope, Rijeka, 1970.

Ranosrednjovjekovna skulptura. Splitsko-zadarska i

zadarsko-kninska radionica. Ranosrednjovjekovno slikarstvo

- zidno i knjiško. Umjetnički obrt.. Epigrafika.

Lit:

I. Petricioli: Pojava romaničke skulpture u Dalmaciji, Zagreb,

1960.

Tisuću godina hrvatskog kiparstva, katalog izložbe, Zagreb,

1997, N. Jakšić o predromaničkom kiparstvu.

I. Petricioli, Od Donata do Radovana (dio o predromanici),

Split, 1990.

I. Fisković, Romaničko slikarstvo u Hrvatskoj, Zagreb, 1987.

(dio o predromaničkom slikarstvu)

Seminari i diskusije

lipanj 15. tjedan

Otonska umjentost početak romaničke umjentosti.

Lit:

J. B. Beckwith, Early Medieval Art, Yale 1990, str. 81-120

K. J. Conant, Carolingian and Romansesque architecture 800-

1200,Yale University Press 1993, str. 107-156

M.Backes, R. Dölling, Rađanje Evrope, Rijeka, 1970.

Urbanizam ranosrednjovjekovnog grada. Split, Zadar, Nin.

Ranosrednjovjekovna naselja van gradskih zidina.

Lit:

T. Marasović, Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji,

Split, 1994.

B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, II, Zagreb, 1995.

4+1 h

4+1 h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 3 6 /

1 6

1

Predmet

Seminari i diskusije

Obvezan predmet, 2 ECTS

Engleski 2 za studente

Odsjeka povijesti

umjetnosti

????

2 ECTS

astavnik i/ili

suradnik

Siniša Ninčević,

predavač

II. semestar

astava

Predavanja, seminari, vježbe

• 30 sati

• 27.2.2007. – 20.01.2007.

• 15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

Učionica D3 u zgradi

Filozofskoga fakulteta u

Radovanovoj ulici

Literatura:

- McCarthy, M., O'Dell, F.,

English Vocabulary in Use

(Advanced), Cambridge

University Press, 2005

- O'Driscoll, J. Britain

(revised and updated),

Oxford University Press,

2004

- Hewings, M., Advanced

Grammar in Use,

Cambridge University Press,

2000

Različiti rječnici, napr.

Cambridge Advanced

Learner's Dictionary,

Cambridge International

Dictionary of English i sl.

Ispit

Pismeni:

• siječanj 2007.

• veljača 2007.

• 2 u rujnu 2007.

Usmeni:

siječanj 2007

veljača 2007

2 u rujnu

Kolokvij (pismeni)

kao uvjet za

pristupanje ispitu,

domaći zadaci

(sastavci na zadane

teme), aktivno

sudjelovanje u

nastavi putem

usmenoga izčaganja

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 3 7 /

1 6

1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

Engleski II za studente Odsjeka povijesti umjetnosti

????

2

Siniša Ninčević, predavač

Usvajanje osnovne terminologije iz opće kulture (povijest, književnost,

glazba, kazalište, film) s posebnim naglaskom na struku (povijest

umjetnosti). Sposobnost razumijevanja i parafraziranja relevantnih tekstova

na engleskome jeziku, kao i prevođenja nešto složenijih tekstova s

hrvatskoga na engleski jezik. Osposobljavanje studenata za komunikacijsku

kompetenciju u domeni općega jezika, a posebno na specijalističkom

području struke, kao i za samostalno izlaganje (pismeno i usmeno) na

zadane teme.

Odabrani relevantni tekstovi iz različitih publikacija i časopisa.

Michael McCarthy/Felicity O'Dell, English Vocabulary in Use (Advanced),

Cambridge University Press 2002 (odabrana poglavlja)

James O'Driscoll, Britain, Oxford University Press,1995 (odabrana

poglavlja)

Michael Clarke,The Concise Oxford Dictionary of Art Terms, Oxford

University Press 2001

B.D. Graver, Advanced English Practice, Oxford University Press 1971

Martin Hewings, Advanced Grammar in Use, Cambridge University Press,

1999

Različiti tekstovi iz opće kulturalne tematike, poglavito iz povijesti

umjetnosti (napr. članci i radovi iz stručne i znanstvene periodike), kao i

odabrana poglavlja iz biografija velikih umjetnika.

Predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata, vježbe, izlaganje seminarskih

radova. Povremeno pismeno testiranje.

Praćenje sudjelovanja u nastavi. Kolokvij sa svrhom provjere svladavanja

općega jezika (vokabulara i gramatike), te pismeni i usmeni ispit s

naglaskom na obrađenom gradivu, stručnoj terminologiji te općoj

komunikacijskoj kompetenciji.

.

NASTAVA TERMIN:

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 3 8 /

1 6

1

KONZULTACIJE

Termin

PROSTORIJA:

TERMIN:

učionica D4

PROSTORIJA: učionica D4

astavne jedinice Trajanje

1 The Plastic Arts. Introduction of basic terminology. 2

2 Vocabulary consolodation and practice.

2

3 Britain’s leading museums and art galleries.

Present Simple Vs Present Continuous.

4 The so-called high culture Vs popular arts.

Comparison of Adjectives (regular, irregular, periphrastic).

Examples and practice.

5 Painting techniques and materials-basic terminology.

6 Vocabulary work. Cloze tests and sentence tranfsormation.

Language points: Present Perfect Vs Simple Past Tense.

Explanation, examples and practice.

7 Using differents concepts (shape, colour, texture, size,

perspective) in describing works of art.

8 Introducing basic writing skills. Writing a short personal essay

as a preparation for writing a CV.

9 Oral presentation of homework essay. Comments, discussion,

evaluation.

10 Auxiliary and Modal Verbs (anomalous finites). Oral practice.

Short written language test.

11 Periods and styles in history of art – general review

Introducing basic vocabulary related to the topic.

12 Laying out an art exhibition: issues concerning selection,

cataloguing, promotion, etc. Presenting exemplary catalogue

items.

13 Language point: the Passive Voice. Examples and practice in

sentence transformation.

14 Sculpture: techniques and materials. Reading the relevant

passages from Irving Stone's The Agony and the Ecstasy.

Comments and discussion. Guidelines for writing an essay on

the topic.

15 Oral presentation /reading of essays in class. Comments and

evaluation.

Preparation for the language preliminary examination.

2

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 3 9 /

1 6

1

Popis obveznih i izbornih predmeta

Predmet

2 ECTS

Talijanski II za

studente Odsjeka

povijesti umjetnosti

2 ECTS

astavnik i/ili

suradnik

Doc.dr.sc. Marina

Marasović-

Alujević

(nositeljica

kolegija)

Marijana

Alujević,

asistentica

II. semestar

astava

Predavanja

• 15 sati

• 27.02.2007.-9.06.2007.

• 15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

Seminari

- 15 sati

- 27.02-9.06.2007

- 15 tjedana

ravnomjerno

raspoređeno

Ispit

(način polaganja,

ispitni rokovi)

Pismeni:

• lipanj 2006.

• srpanj 2006.

• 2 u rujnu 2006

Kolokvij (pismeni)

kao uvjet za

pristupanje ispitu,

domaći zadaci

(sastavci na zadane

teme), aktivno

sudjelovanje u

nastavi putem

usmenoga izčaganja

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 4 0 /

1 6

1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

NASTAVA

KONZULTACIJE

Talijanski II za studente Odsjeka povijesti umjetnosti

2

Doc. Dr. Marina Marasović-Alujević – Marijana Alujević, asistentica

Usvajanje osnovne terminologije iz opće kulture (povijest, književnost,

glazba, kazalište, film) s posebnim naglaskom na struku (povijest

umjetnosti). Sposobnost razumijevanja i parafraziranja relevantnih tekstova

na talijanskom jeziku, kao i prevođenja nešto složenijih tekstova s

hrvatskoga na talijanski jezik. Osposobljavanje studenata za

komunikacijsku kompetenciju u domeni općega jezika, a posebno na

specijalističkom području struke, kao i za samostalno izlaganje (pismeno i

usmeno) na zadane teme.

Odabrani relevantni tekstovi iz različitih publikacija i časopisa.

M. Deanović-J.Jernej, Hrvatsko talijanski rječnik; Talijansko-hrvatski

rječnik, Zagreb, Školska knjiga 1994

M. Dardano-P. Trifone, La lingua italiana, Bologna, Zanichelli 2006

Različiti tekstovi iz opće kulturalne tematike, poglavito iz povijesti

umjetnosti (napr. članci i radovi iz stručne i znanstvene periodike), kao i

odabrana poglavlja iz knjiga o Dioklecijanovoj palači.

Predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata, vježbe, izlaganje seminarskih

radova. Povremeno pismeno testiranje.

Praćenje sudjelovanja u nastavi. Kolokvij sa svrhom provjere svladavanja

općega jezika (vokabulara i gramatike), te pismeni ispit s naglaskom na

obrađenom gradivu, stručnoj terminologiji te općoj komunikacijskoj

kompetenciji.

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

TERMIN:

PROSTORIJA: učionica D

TERMIN:

PROSTORIJA: Kabinet

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 4 1 /

1 6

1

Termin

astavne jedinice Trajanje

1 La torre sud-est

-i tempi del congiuntivo

SEMINAR

2 IL muro ovest

-tempi del condizionale

SEMINAR

3 La porta ovest

-tempi dell'imperativo

SEMINAR

4 La facciata sud

-tempi dell'infinito

SEMINAR

5 L’ appartamento di Diocleziano

-avverbi di modo

SEMINAR

6 Le sale sotterranee

-avverbi di luogo

SEMINAR

7 IL vestibolo

-avverbi di tempo

SEMINAR

8 La sala centrale

-avverbi di quantità

SEMINAR

9 La grande sala

-avverbi interrogativi

SEMINAR

10 Il triclinio

-la preposizione di

SEMINAR

11 Il crittoportico

-la preposizione a

SEMINAR

12 I bagni occidentali

-la preposizione in

SEMINAR

13 I bagni orientali

-la preposizione con

1+1

1+1

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 4 2 /

1 6

1

SEMINAR

14 Il peristilio

-la preposizione su

SEMINAR

15 Il protiro

-la preposizione per

SEMINAR

1+1

1+1

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 4 3 /

1 6

1

Popis obveznih i izbornih predmeta

Predmet

(Naziv, Kod, ECTS)

Izborni predmet, 2 ECTS

Grčka civilizacija na

Jadranu

II. semestar

astavnik i/ili

suradnik

dr. sc. Branko

Kirigin

Tea Katunarić,

asistentica

astava

(satnica, početak i završetak,

mjesto izvođenja, oblici

nastave, mogućnost nastave

na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja i seminari (soba ?):

• 10 sati

• 10 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

• Konzultacije i ispit mogući

na hrvatskom, engleskom i

talijanskom jezik

Terenska nastava:

5 sati

Ispit

(način polaganja,

ispitni rokovi)

Završni ispit i

seminarski rad

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 4 4 /

1 6

1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta

Kod

Grčka civilizacija na Jadranu

ECTS ECTS boda (10 sati predavanja i seminara + 5 sati terenske nastave i 15 sati

individualnog studentskog rada na pripremi za nastavu, seminare i ispit)

astavnici

suradnici

i/ili Dr. sc. Branko Kirigin / Tea Katunarić, asistentica

Kompetencije

koje se stječu

Nastavni program predmeta omogućiti će studentima usvajanje znanja o

grčkoj kulturi i umjetnosti na Jadranu te zbivanjima na istočnoj obali

Jadrana u prvom tisućljećju prije Krista u kontekstu društvenih i kulturno

umjetničkih procesa na Sredozemlju i jugositočnoj Evropi. Studenti će stjeći

znanja o povijesti istraživanja grčke civilizacije na Jadranu, razvoju

teorijske misli i metodologiji znanstvenog terenskog i kabinetskog rada.

Preporučena

literatura

J. Burckhardt, Povijest grčke kulture 1 i 2, Zagreb 2001.

E. Friedel, Povijest grčke kulture, Zagreb 2001.

L. Bracessi, Grecita Adriatica, Bologna 1979.

J. Brunšmid, Natpisi i novac grčkih gradova u Dalmaciji, Split 1998.

Cambi, Čače i Kirigin (urednici), Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana

(zbornik radova), Split 2002.

B. Kirigin, Issa, Zagreb 1996.

B. Kirigin, Faros, parska naseobina, prilog proučavanju grčke kolonizacije u

Dalmaciji, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 96, Split 2004, 1-

301.

A. Stipčević, Iliri, Zagreb 1974.

J. Wilkes, Iliri, Split 2001.

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

G. P. Caratelli (urednik), I Greci in Occidente, Milano 1996.

J. Boardman, The Greeks Overseas, London 1980.

I Greci in Adriatico 1 i 2 (L. Braccesi i M. Luni (ur.), Hesperia 15 i 18, Roma

2002. i 2004.

+ poglavlja knjiga te odabrani znanstveni i specijalizirani članci i studije

vezani uz teme koje se obrađuju na predavanjima, seminarima i

diskusijama.

Frontalna nastava uz korištenje multimedijalnih sredstava, seminari, terenska

nastava i konzulatacije.

Aktivno sudjelovanje u nastavi (10% ocjene), seminarski rad (40% ocjene) i

završni ispit (50% ocjene).

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 4 5 /

1 6

1

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

NASTAVA

KONZULTACIJE

TERMIN:

PROSTORIJA:

TERMIN:

PROSTORIJA:

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 4 6 /

1 6

1

1. Uvod u kolegij:

Cilj i zadatci predmeta. Izvedbeni plan i program.

Popis literature i upute o korištenju literature.

Dogovor o temama seminara. Podjela tema. Upute o načinu

pisanja i izlaganja seminara te citiranju literaturu.

2. Uvod u poznavanje grčke civilizacije:

Opći pregled grčke civilizacije. Opće karakteristike (geološke,

klimatske, vegatacijske) zemljopisnog i kulturnog pejsaža

prostora grčke civilizacije.

Seminari.:

Diskusija.

Lit: E. Friedel, Povijest grčke kulture, Zagreb 2001.

3. Uvod u istraživanje grčke civilizacije na Jadranu:

Povijest istraživanja. Metode istraživanja. Proučavanje pisanih,

epigrafskih i numizmatičkih izvora.

Seminari.

Diskusija.

Lit: J. Brunšmid, Natpisi i novac grčkih gradova u Dalmaciji,

Split 1998.

P. Lisičar, Crna Korkira i kolonija antičkih grka na Jadranu,

Skopje 1955.

G. Novak, Stari Grci na Jadranskom moru, Rad JAZU 322,

Zagreb 1961, 145-221.

R. J. Beaumont, Greek influence in the Adriatic sea before the

fourth century BC, Juornal of Hellenic Studies 54, London

1936, 159-204.

4. Periodizacija grčke civilizacije:

Mikenski, geometrijski, arhajski, klasični i helenistički period

na Jadranu i Sredozemlju.

Seminari.

Diskusija.

Lit: F. Chamoux, Grčka civilizacija u arhajsko i klasično doba,

Beograd 1967.

P. Lisičar: Grci i Rimljani, Zagreb 1971.

5. Grčka kolonizacija:

Grčko koloniziranje Sredozemlja s naglaskom na Jadran.

Grčka naselja (urbanizam i organizacija grada) na Jadranu:

Kerkira, Apolonija, Epidamno – Dyrrachion, Lissos, Faros,

Issa i njene naseobine, Herakleja.

Seminari.

Diskusija.

1 školski sat

1 školski sat

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 4 7 /

1 6

1

Lit: J. Boardman, The Greeks Overseas, London 1980.

B. Kirigin, Faros, parska naseobina, prilog proučavanju grčke

kolonizacije u Dalmaciji, Vjesnik za arheologiju i historiju

dalmatinsku 96, Split 2004, 1-301.

L. Bracessi, Grecita Adriatica, Bologna 1979.

6. Grčka umjetnost i zanati na Jadranu:

Arhitektura i urbanizam (Faros, Issa), kiparstvo (skulptura,

reljefi i dekorativna plastika).

Seminari.

Diskusija.

Lit: B. Kirigin, Issa, Zagreb 1996.

B. Kirigin, Faros, parska naseobina, prilog proučavanju grčke

kolonizacije u Dalmaciji, Vjesnik za arheologiju i historiju

dalmatinsku 96, Split 2004, 1-301.

7. Grčka umjetnost i zanati na Jadranu:

Lončarstvo (oslikane i reljefne posude, terakote), nakit, oružje,

oruđe i toreutika.

Seminari.

Diskusija.

Lit: B. Kirigin, Issa, Zagreb 1996.

B. Kirigin, Faros, parska naseobina, prilog proučavanju grčke

kolonizacije u Dalmaciji, Vjesnik za arheologiju i historiju

dalmatinsku 96, Split 2004, 1-301.

N. Cambi, Antika, Zagreb 2002.

8. Religija Grka na Jadranu:

Općenito o grčkoj religiji i kultovima. Kultovi na Jadranu:

Diomed, Antenor, Cadmo i Harmonija, Jonije. Grčka svetišta.

Pogrebni običaji.

Seminari.

Diskusija.

Lit: Cambi, Čače i Kirigin (urednici), Grčki utjecaj na istočnoj

obali Jadrana (zbornik radova), Split 2002.

B. Kirigin i S. Čače, Archeological Evidence for the Cult of

Diomedes in the Adriatic, Hespsria 9, Roma 1998, 63-110.

M. Šašel Kos, Cadmus and Harmonia in Illyria, Arheološki

vestnik 44, Ljubljana 1993, 113-136.

R. J. Beaumont, Greek influence in the Adriatic sea before the

fourth century BC, Juornal of Hellenic Studies 54, London

1936, 159-204.

9. Grčko gospodarstvo na Jadranu:

Proizvodnja, trgovina i plovidba.

1 školski sat

1 školski sat

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 4 8 /

1 6

1

Seminari.

Diskusija.

Lit: B. Kirigin, Faros, parska naseobina, prilog proučavanju

grčke kolonizacije u Dalmaciji, Vjesnik za arheologiju i

historiju dalmatinsku 96, Split 2004, 1-301.

M. Kozličić, Historijska geografoja istočnog Jadrana u starom

vijeku, Split 1990.

B. Kirigin, T. Katunarić, L. Šešelj, Anfore i fina keramika (od

4. do 1. st. pr. Kr.) iz srednje Dalmacije: preliminarni

ekonomski i socijalni pokazatelji, Vjesnik za arehologij

ipovijest dalmatinsku 98, Split 2005, 7-24.

10. Kulturni kontakti i kulturne promjene na Jadranu u osvit

civilizacije:

Odnos Grka i autohtonog ilirskog stanovništva. Odnos grčkog

i autohtonog ilirskog stanovništva prema Rimljanima.

Seminari.

Diskusija.

Lit: J. Wilkes, Iliri, Split 2001.

A. Stipčević, Iliri, Zagreb 1974.

Cambi, Čače i Kirigin (urednici), Grčki utjecaj na istočnoj

obali Jadrana (zbornik radova), Split 2002.

I Greci in Adriatico 1 i 2 (L. Braccesi i M. Luni (ur.), Hesperia 15

i 18, Roma 2002. i 2004.

11. Terenska nastava:

Posjet jednoj od institucaija (muzej, galeraija i sl.) u kojoj bi se

studenti neposredno upoznali s materijalom i umjetničkim

djelima prezentiranim tijekom predavanja.

12. Terenska nastava:

Posjet jednom od ilirskih i grčko-helenističkih nalazišta:

Resnik, Sv Nofar, Trogir, Rt Ploča, Faros, Issa, Škrip i dr.

1 školski sat

2 školska sata

3 školska sata

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 4 9 /

1 6

1

Popis obveznih i izbornih predmeta

Predmet

(Naziv, Kod, ECTS)

Izborni predmeti, 2 ECTS

Skulptura i arhitektura

ranosrednjevjekovne

hrvatske države

?????

2 ECTS

astavnik i/ili

suradnik

II. semestar

astava

(satnica, početak i završetak,

mjesto izvođenja, oblici

nastave, mogućnost nastave

na stranom jeziku, i drugo)

Dr. Ante Milošević Predavanja, terenska nastava

(soba ??):

• 15 sati

• 1.10.'06. – 30.01.'07.

Ispit

(način polaganja,

ispitni rokovi)

Usmeni ispit:

• siječanj 2007.

• veljača 2007.

• 2 u rujnu 2007.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 5 0 /

1 6

1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta

Kod

ECTS (uz

odgovarajuće

obrazloženje)

astavnik

Kompetencije

koje se stječu

Sadržaj

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

Skulptura i arhitektura ranosrednjovjekovne hrvatske države

2

Dr. Ante Milošević

Proširivanje postojećih i stjecanje novih znanja o skulpturi i graditeljstvu

ranoga srednjeg vijeka u Hrvatskoj predavanjima na fakultetu.

Osposobljavanje studenata za znanstveni pristup i kritičko promišljanje

odabranih tema obilaskom i razgledom odabranih spomenika na terenu.

Odabrane teme iz umjetnosti i arhitekture od 8. do 12. stoljeća promatrane i

analizirane s arheološkoga i povijesno-umjetničkoga polazišta.

Kontekstuiranje umjetnosti navedenoga razdoblja s područja

ranosrednjovjekovne hrvatske države spram one u širem okruženju i u

zapadnoj Europi.

- Prilozi istraživanju starohrvatske arhitekture, Split, 1978.

- Ž. Rapanić, Predromaničko doba u Dalmaciji. Split, 1987.

- Starohrvatska prosvjeta 22, Split, 1995.

- R. Katičić, Literarum studia. Književnost i naobrazba ranoga hrvatskog

srednjovjekovlja, Zagreb, 1998.

- Starohrvatska prosvjeta 26, Split, 1999. (2004).

- Hrvati i Karolinzi. I-II. (ur. A. Milošević), Split, 2000.

- P. Vežić, Rotunda Sv. Trojstva u Zadru, Split, 2002.

- Milošević, Scultura ornamentale dell VII e VIII secolo nei Balcani

occidentali, Hortus artium medievalium, 9, Zagreb - Motovun, 2003, str.

357-382.

- A. Miloševć, Dvori hrvatskih vladara u Biskupiji kraj Knina, Zbornik

Tomislava Marasovića, Split, 2002, str. 200-207.

- Lj. Karaman, O spomenicima VII. i VIII. stoljeća u Dalmaciji i o

pokrštenju Hrvata, Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva 22-23,

Zagreb, 1942.

- J. Hubert – J. Porcher – W., F. Volbach, L Europa carolingien, Milano,

1968.

- K. J. Conant, Carolingian and Romanesque Architecture, Pelican –

History of Art, 1978.

- R. Krautheimer, Architettura paleocristiana e bizantina, Torino, 1986.

- 799 – Kunst und Kultur der Karolingerzeit I-III. (ur. M. Wenhoff),

Paderborn, 1999.

- Il futuro dei Longobardi I-II. (ur. G. P. Brogiolo), Brescia 2000.

- A. Milošević, Jeli crkva u Bilimišću kod Zenice ranosrednjovjekovna

građevina, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja AUBiH, 31,

Sarajevo, 2004, str. 253-278.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 5 1 /

1 6

1

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

Jezik poduke i

mogućnosti

praćenja na

drugim jezicima

ačin praćenja

kvalitete i

uspješnosti

izvdbe svakog

predmeta i /ili

modula

NASTAVA

KONZULTACIJE

- A. Milošević, Oggeti preziosi segni carolingi distintivi della Croazia. I

tesori della Croazia altomedievale, L'Adriatico dalla tarda antichità all'età

Carolingia, Firenze, 2005, str. 245-270.

Predavanja uz multimedijalnu prezentaciju i terenska nastava.

Usmeni ispit

Hrvatski

Anketno ispitivanje na kraju semestra

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

TERMIN:

PROSTORIJA:

TERMIN:

PROSTORIJA:

Termin astavne jedinice Trajanje

1. Skulptura i arhitektura 7. i 8. stoljeća na zapadnom Balkanu 1

2. Liutprandska renesansa i njeni odjeci na skulpturi

istočnojadranske obale

1

3. Umjetnost i arhitektura karolinškog doba u Hrvatskoj 1

4. Bizantska komponenta u nastanku i razvoju

ranosrednjovjekovne umjetnosti u Hrvatskoj

Bizantska umjetnost ranoga srednjeg vijeka (sa ishodištem na

Apeninskom poluotoku) ostavila je znatnoga traga na

ranosrednjovjekovnu skulpturu i arhitekturu u Hrvatskoj.

1

5. Ranosrednjovjekovni kastrum na Bribirskoj glavici u

1

šibenskom zaleñu

6. Predkarolinška i ranokarolinška skulptura splitsko-trogirskoga

prostora /Splitu (u katedrali), u Solinu (u Granini i Šupljoj crkvi)

i u Trogiru (u gradu i u Bijaćima).

Crkva Sv. Mihajla kod Stona na Pelješcu

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 5 2 /

1 6

1

7. Crkva Sv. Marte u Bijaćima kod Trogira 1

8. Crkva Sv. Marije u Biskupiji kod Knina 1

9. Crkva Sv. Spasa na vrelu Cetine 1

10. Crkva Sv. Donata u Zadru 1

11. Crkva Sv. Trojice u Splitu

Usporedba: Brnaze, Pridraga, Škabrnja, Kašić, i u dalmatinskim

gradovima (Split, Zadar, Trogir).

1

12. Crkva Sv. Križa u Ninu 1

13. Trogir

primjeri ranosrednjovjekovnih crkvenih grañevina

1

14. Splitska katedrala

prilagodbe koje su napravljene tijekom ranoga srednjeg vijeka

kada je mauzolej korišten kao kršćanska crkva.

15. Muzej hrvatskih arheoloških spomenika

Obilaskom Muzeja stiće se potpun uvid u nastanak i razvoj

ranosrednjovjekovne umjetnosti u Hrvatskoj.

1

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 5 3 /

1 6

1

Popis obveznih i izbornih predmeta

3. semestar

Predmet

(Naziv, Kod, ECTS)

Obvezni predmet, 5 ECTS

Umjetnost zrelog i

kasnog srednjeg vijeka

UAP205

5 ECTS

Nastavnik i/ili

suradnik

mr.sc.Daniela

Matetić Poljak, viši

predavač

III. semestar

astava

(satnica, početak i završetak,

mjesto izvođenja, oblici nastave,

mogućnost nastave na stranom

jeziku, i drugo)

Predavanja (soba 13):

• 60 sati

• 02.10.'06 - 20. 01.

• 15 tjedana ravnomjerno

rasporeñeno

• Literatura, konzultacije i ispit

mogući na engleskom jeziku

Seminar (soba 13)

• 15 sati

• 02.10.'06 - 20. 01.

• 15 tjedana ravnomjerno

rasporeñeno

• Literatura, konzultacije i ispit

mogući na engleskom jeziku

Ispit

(način polaganja, ispitni

rokovi)

Usmeni:

• 2 u veljači 2007.

• 2 u lipnju 2007.

Kolokvij:

• tijekom nastave,

studeni/prosinac

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 5 4 /

1 6

1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta Umjetnost zrelog i kasnog srednjeg vijeka

Kod

ECTS

(uz odgovarajuće

obrazloženje)

astavnik

Kompetencije

koje se stječu

Sadržaj

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

UAP205

5 ECTS boda:

- Umjetnost kasnog srednjeg vijeka u Europi i Hrvatskoj: 60 sati

predavanja, 15 sati seminara, 75 sati pripreme za izradu seminarskog rada,

polaganje kolokvija i ispita

mr. sc. Daniela Matetić Poljak, viši predavač

Stjecanje znanja o likovnim umjetnostima iz područja

kasnosrednjovjekovne umjetnosti, razvijanje kritičkog odnosa prema građi

koja se izučava. Razvijanje sposobnosti služenja stručnom literaturom u

obradi pojedine tematske jedinice. Stjecanje znanja i sposobnosti koje

omogućuju pristup sljedećim kolegijima povijesti umjetnosti.

Kroz problematska predavanja izučavaju se likovne umjetnosti kasnog

srednjeg vijeka, romanike i gotike na području Europe i Hrvatske. Predmet

obuhvaća osnovnu periodizaciju romaničke i gotičke umjetnosti: kulturnopovijesni

okvir razvitka; specifičnosti sakralne i profane arhitekture,

slikarstva, skulpture i primijenjene umjetnosti uz izučavanje regionalnih

karakteristika, umjetnosti srednjeg i kasnog bizantskog perioda, te islamsku

umjetnmost kasnog srednjeg vijeka evropsko-mediteranskog prostora.

Posebni akcent biti će stavljen na dostignuća hrvatskih regija (kvarnersko

područje, sjevernodalmatinsko područje, srednje i južnodalmatinsko

područje, i prostor sjeverne Hrvatske) kao kulturno-povijesni okvir razvitka

romanike i gotike.

Odabrana poglavlja knjiga i studija :

H. E. Kubach, P. Bloch, Romanička umetnost, Novi Sad 1974.

Romanesque Architecture, Sculpture, Painting, Könemann, Köln 1997.

Gothic Architecture, Sculpture, Painting, Könemann, Köln 1998.

A. Martindale, Gothic Art, Thames and Hudson, London 1987.

M. Prelog, Romanika, Beograd-Zagreb-Mostar, 1984.

I. Fisković, Romaničko slikarstvo u Hrvatskoj, Katalog izložbe, Zagreb,

1987.

Tisuću godina hrvatskog kiparstva, Katalog izložbe, Zagreb, 1997.

R. Ivančević, E. Cevc, A. Horvat, Gotika u Sloveniji i Hrvatskoj, Zagreb,

1984.

Odabrana poglavlja knjiga i studija

Srednji vijek i Kasni srednji vijek (edicija Umjetnost u slici), Rijeka 1968.

J. Le Goff, Civilizacija srednjovjekovnog Zapada, Zagreb 1998.

E. Panofsky, Gotička arhitektura i skolasticizam, "Život umjetnosti",

47/1990.

A. Erlande-Bandenburg, Katedrala, Zagreb 1997.

E. Hilje, Gotičko slikarstvo u Zadru, Zagreb, 1999

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 5 5 /

1 6

1

I. Petricioli, Škrinja sv. Šimuna u Zadru, Zagreb, 1983. (1990)

- '' - , Od Donata do Radovana, Split, 1990., 67-115.

A. Badurina, Iluminirani rukopisi u Hrvatskoj, 1995.

Oblici provoñenja nastave Metode usmenog izlaganja, demonstracija, razgovor (diskusija),

Način provjere znanja i

polaganja ispita

NASTAVA

KONZULTACIJE

konzultacije, terenska nastava.

Ocjena će se dodijeliti na temelju aktivnog sudjelovanja u raspravama u

nastavi (10%), kvalitete seminarskog rada (30%), kvalitete kolokvija (30%)

i kvalitete završnog ispita (30%).

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

TERMIN: ?

PROSTORIJA: Predavaonica 13, F. Vrančića 17

TERMIN: ?

PROSTORIJA: Soba 10, F. Vrančića 17

Termin astavne jedinice Trajanje

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 5 6 /

1 6

1

listopad

1. tjedan

Uvod u predmet

Periodizacija razdoblja razvijenog i kasnog srednjeg vijeka.

Povijesne okolnosti i ekonomska konjuktura kao preduvjeti za

promjenu likovnog senzibiliteta i pojavu novih stilova.

Lit.

E. Kubah, P. Bloh, Romanička umetnost, ed. Umetnost u

svetu, Novi Sad 1974., str. 7-40

H. E. Kubach, Architettura Romanica, Electa Editrica, Milano

1978

Romanesque Architecture, Sculpture, Painting, Könemann,

Köln 1997, poglavlje:

E. Kluckert, Romanesque building styles, str. 20-32.

Umjetnost razvijenog i kasnog srednjeg vijeka na tlu

Hrvatske. Povijesne i ekonomske okolnosti, pojava i širenje

samostanskih redova kao preduvjeti za promjenu likovnog

senzibiliteta i pojavu novih stilova.

Lit.

M. Prelog, Povijesno umjetničke studije I. Između antike i

romanike, Djela 2, Zagreb, 1994.

i. Petricioli, Od Donata do Radovana, Split, 1990.

Seminari i diskusije

apomena: Teme seminarskih radova i odgovarajuća

literatura, te njihov redoslijed dogovorit će se na početku

semestra.

2. tjedan

Romanička umjetnost- geneza stila. Romanička arhitektura –

razvitak arhitekture po umjetničkim oblastima (jezgra

Europe, jugozapad Europe, oblast između sjevernog i

jadranskog mora).

Lit.

E. Kubah, P. Bloh Romanička umetnost, ed. Umetnost u svetu,

Novi Sad 1974., str. 40-140

H. E. Kubach, Architettura Romanica, Electa Editrica, Milano

1978.

Romanesque Architecture, Sculpture, Painting, Könemann,

Köln 1997., konzultirati poglavlja:

W. Kaiser Romaniesque architecture in Germany

B , U. Laule, Romanesque architecture in France

B. Klein , Romanesque architecture in Spain and Portugal

4 + 1 h

4 + 1 h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 5 7 /

1 6

1

listopad

H. Wischermann, Romanesque architecture in Great Britain

The Romanesque period in Scandianavia

The Romanesque period in Central Europe

Seminari i diskusije

3. tjedan

Romanička arhitektura – razvitak arhitekture po

umjetničkimm oblastima (oblast južno od Alpa , romanika na

Cipru, Malti i u Svetoj zemlji)

Stamena arhitekura.

Lit.

E. Kubah, P. Bloh Romanička umetnost, ed. Umetnost u svetu,

Novi Sad 1974., str. 40-140

H. E. Kubach, Architettura Romanica, Electa Editrica, Milano

1978

Romanesque Architecture, Sculpture, Painting, Könemann,

Köln 1997., Poglavlje:

A. McLean, Romanesque architecture in Italy,

Umjetnost romanike na tlu Hrvatske. Uvod, povijesni okvir,

regionalne odrednice, kulturna strujanja i utjecaji.

Južnojadranska regija: ostvarenja romanike u Kotoru,

Dubrovniku, na Mljetu.

Lit.

I. Petricioli, Od Donata do Radovana, Split, 1990.

M. Prelog, Romanika, Zagreb, 1984.

V. Radauš, Srednjovjekovni spomenici Slavonije, Zagreb, 1973.

Seminari i diskusije

4. tjedan

Umjetnost romanike na tlu Hrvatske. Rana romanika:

benediktinske bazilike. Zrela romanika. Jadranske regije.

Srednjojadranska regija: Split, Trogir. Sjeverno područje:

Zadar, Nin, Rab, Krk.

Stambena arhitektura

Lit.

I.Petricioli, Romanika u Zadru, Zadar (zbornik), 1964.

M. Prelog, Povijesno umjetničke studije I. Između antike i

romanike, Djela 2, Zagreb, 1994.

C. Fisković, Romaničke kuće u Splitu i Trogiru, Starohrvatska

4 + 1 h

4 + 1 h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 5 8 /

1 6

1

prosvjeta, III serija, sv. 52, Split, 1952., 120-178.

T. Marasović, Stambena kuća u Trogiru Radovanova doba,

zbornik radova znanstvenog skupa ''Majstor Radovan i

njegovo doba'', Trogir, 1994., str. 193- 199.

Seminar i diskusija

studeni 5. tjedan

Romaničko kiparstvo: razvitak stila, ikonografski programi ,

regionalne škole i specifičnosti, umjetnici.

Romaničko slikarstvo – razvitak i secifičnosti; tehnike

(fresko-slikarstvo, slikarstvo na dasci, iluminacije)

Lit.

E. Kubah, P. Bloh, Romanička umetnost, ed. Umetnost u

svetu, Novi Sad 1974., str. 180-235

Romanesque Architecture, Sculpture, Painting, Könemann,

Köln 1997., poglavlja :

- U. Geese, Romanesque sculpture

- E. Kluckert, Romanesque painting

Umjetnost romanike na tlu Hrvatske.. Romaničko kiparstvo.

Lit.

I. Petricioli, Pojava romaničke skulpture u Dalmaciji, Zagreb,

1960.

Katalog izložbe ''Tisuću godina hrvatskog kiparstva'', katalog

izložbe, Zagreb, 1997.

Seminari i diskusije

studeni 6. tjedan

Umjetnost romanike na tlu Hrvatske. Slikarstvo - Zidno,

knjiško, slikana raspela i Bogorodice na drvu. Zlatarstvo.

Lit.

I. Fisković, Romaničko slikarstvo, katalog izložbe, 1987.

C. Fisković, Dalmatinske freske, Zagreb, 1965.

B. Fučić, Istarske freske, Zagreb, 1963.

G. Gamulin, Slikana raspela u Hrvatskoj, Zagreb, 1983.

A. Badurina, Iluminirani rukopisi u Hvatskoj, Zagreb, 1995.

Seminari i diskusije

4 + 1 h

4 + 1 h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 5 9 /

1 6

1

studeni 7. tjedan

Srednje razdoblje bizantske umjetnsti. Umjetnost

Komnenske dinastije i Latinskog carstva. Utjecaj na Zapadnu

Europu.

Lit:

C. Mango, Archittetura Bizantina, Electa 1979: poglavlje VI.

»Il periodo mezzo-bizantino»

D. Talbot Rice, Art of the Byzantion Era,World of Art, str.

160- 200

J. Beckwith, Early Christian and Byzantine Art, Yale, 1998,

str.142- 160

Gotička umjetnost – geneza stila.

Lit.

Gothic Architecture, Sculpture, Painting, Könemann, Köln

1998.

poglavlje:

P. de la Riestra, Elements of religious and secular Ghotic

Architecture, p. 18-28

B. Klein, The BEginnings of Gothic Architecture In France

and its Neighbors

L. Grodecki, Architettura Gotica, Electra Editrice, Milano,

1978. Poglavlje: L'architettura Gotica nel secolo XII

Seminari i diskusije

studeni 8. tjedan

Razdoblja i razvitak gotičke arhitekture.

Studeni/

prosinac

Lit

L. Grodecki, Architettura Gotica, Electra Editrice, Milano,

1978.

Gothic Architecture, Sculpture, Painting, Könemann, Köln

1998.

Seminari i diskusije

9. tjedan

Umjetnost gotike na tlu Hrvatske. Pojava gotičke arhitekture

4 + 1 h

4 + 1 h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 6 0 /

1 6

1

prosinac

u Hrvatskoj, utjecaj propovjedničkih redova na oblikovanje

sakralnog prostora. Arhitektura jadranske regije. Gotička

arhitektura na sjeveru Hrvatske.

Lit.

R. Ivančević – E. Cevc- A. Horvat, Gotika u Sloveniji i

Hrvatskoj, Zagreb, 1984.

D. Vukičević Samardžija, Sakralna gotička arhitektura u

Slavoniji, Zagreb, 1986.

D. Vukičević Samardžija, Gotičke crkve Hrvatskog zagorja,

Zagreb, 1993.

Seminari i diskusije

10. tjedan

Umjenotst Paleološke renesanse. Centri Arta Mistra

Carigrad. Umjentost provincije. Utjecaji na zapadu: Sicilija i

Venecija. Postbizantska umjetnost.

Lit:

J. Beckwith E arly Christian and Byzantine Art, Yale, 1998

159-186, 219-269

C. Mango, Archittetura Bizantina, Electa 1979: poglavlje VIII:

»Il periodo tardo bizantino»

Seminari i diskusije

11. tjedan

Gotička skulptura. Ikonografski program i razvitak skulpture

vezane uz arhitekturu; devociona skulptura, grobna skulptura.

Gotičko slikarstvo. Dosezi na tlu Italije : toskanska i sienska

škola. Sjever i zapad Europe.

Lit.

A. Martindale, Gothic Art, London, 1987.

Gothic Architecture, Sculpture, Painting, Könemann, Köln

1998., poglavlja:

- U. Greese, Gothic Sculpture in France, Italy , Germany

and England

- E. Klluckert, Gothic Painting

Seminari i diskusije

12. tjedan

Umjetnost gotike na tlu Hrvatske. Skulptura,

slikarstvo(freske, slikarstvo na drvu, knjižno sl.,). Zlatarstvo.

4 + 1 h

4 + 1 h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 6 1 /

1 6

1

siječanj

Lit.

G. Gamulin, Slikana raspela u Hrvatskoj, Zagreb, 1983.

G. Gamulin, Bogorodica u hrvatskoj umjetnosti, zagreb, 1971.

I. Petricioli, Škrinja sv. Šimuna, Zagreb, 1990.

B. Fučić, Istarske freske, Zagreb, 1963.

V. Ekl, Gotičko kiparstvo u Istri, Zagreb, 1982.

M. Domijan-I. Petricioli- P. Vežić, Sjaj zadarskih riznica,

Zagreb, 1990.

Seminari i diskusije

13. tjedan

Islamska umjetnost. Islam na Španjolskom tlu.

Lit:

C. J. Du Ry, Svijet Islama, Rijeka, 1971. (iustracije)

H.W. Janson, Istorija umetnosti, 1986., 185-195.

T. Marasović, Kulturna baština 1, Split, 2001., 235-244.

Urbanizam srednjovjekovnih gradova u Europi.

Lit.

B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, Zagreb, 1995.

Seminari i diskusije

14. tjedan

Urbanizam srednjovjekovnih komuna u Hrvatskoj.

Gradovi na jadranskoj obali. Gradovi koji kontinuiraju iz

antike. Poreč, Pula, Krk, Osor, Rab, Zadar, Trogir, Split.

Lit.

T. Marasović, Srednjovjekovni urbanizam hrvatskih gradova

na Jadranu, Edicija HAZU ''Hrvatska i Europa'' : Srednji vijek

i renesansa, Zagreb, 2000., str. 527-551.

B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća 2, Zagreb, 1995.

Seminari i diskusije

siječanj 15. tjedan

Urbanizam srednjovjekovnih komuna u Hrvatskoj. Novi

gradovi na jadranskoj obali. Srednjovjekovni grad na sjeveru

Hrvatske.

4 + 1 h

4 + 1 h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 6 2 /

1 6

1

Lit.

T. Marasović, Srednjovjekovni urbanizam hrvatskih gradova

na Jadranu, Edicija HAZU ''Hrvatska i Europa'' : Srednji vijek

i renesansa, Zagreb, 2000., str. 527-551.

B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća 2, Zagreb, 1995.

A. Mohorovičić, Razvoj naselja i gradova na području sjeverne

Hrvatske, Edicija HAZU ''Hrvatska i Europa'' : Srednji vijek i

renesansa, Zagreb, 2000., str. 553-583.

Seminari i diskusije

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 6 3 /

1 6

1

Popis obveznih i izbornih predmeta

Predmet

(kolegij, kod, ECTS)

Obvezni predmet, 6 ECTS

Umjetnost XV. i XVI.

stoljeća

UAP206

6 ECTS

III. semestar

Nastavnik i/ili suradnik Nastava

prof. dr. Ivana

Prijatelj Pavičić, red.

prof.

(satnica, početak i završetak, mjesto

izvoñenja, oblici nastave, mogućnost nastave

na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja (soba 13):

• 60 sati

• 1.10.'06. – 30.1.'07.

• 15 tjedana ravnomjerno

rasporeñeno

• Literatura, konzultacije i ispit

mogući na engleskom jeziku

Seminari (soba 13):

• 15 sati

• 1.10.'06. – 15.12.'05.

• 15 tjedana ravnomjerno

rasporeñeno

• Literatura, konzultacije

mogući na engleskom jeziku

Ispit

(način polaganja, ispitni

rokovi)

Završni ispit:

• siječanj 2006.

• veljača 2006.

• srpanj/lipanj 2006.

Kolokvij

• tijekom nastave,

prosinac 2006.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 6 4 /

1 6

1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta Umjetnost XV. i XVI. stoljeća

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

UAP206

6 ETCS

-Umjetnost XV. i XVI. stoljeća u Europi: cca. 60 sati predavanja

-Umjetnost XV. i XVI. st. na tlu Hrvatske: cca. 15 sati predavanja i

terenskog rada

-15 sati seminara

Ivana Prijatelj Pavičić, red. prof.

Nastavni program je koncipiran kako bi omogućio stjecanje znanja iz

europske i nacionalne povijesti umjetnosti XV. i XVI. stoljeća. Tijekom

kolegija bit će predstavljena stilska pitanja i problemi iz područja likovnih

umjetnosti (arhitekture, skulpture i slikarstva) XV. i XVI. stoljeća;

regionalne škole, prijenos umjetničkih utjecaja i umjetničke individualnosti

u europskom i hrvatskom kontekstu. Tijekom nastavnog programa studenti

će biti upućeni u korištenje znanstvene i stručne literature, u znanstveni

pristup istraživanju, interpretaciji i valorizaciji likovnih umjetnosti XV. i

XVI. stoljeća, posebno glede naconalnog umjetničkog blaga XV. i XVI.

stoljeća

AAVV, Srednji vijek i renesansa, Hrvatska i Europa, 2. dio, Zagreb 2000.,

AAVV, Hrvatska renesansa, Zagreb, Galerija Klovićevi dvori, 2004., ur.

Miljenko Jurković, Alain Erlande-Brandenburg, str. 134-220 i kataloške

jedinice;

H. W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti, dopunjeno izdanje,

Varaždin, Stanek d.o.o., 2003. (1962.), str. 352-381, 403-547, 630-635.

Heinrich Wölfflin, Klasična umjetnost, Matica hrvatska, Zagreb 1969.:

AAVV, Zlatno doba Dubrovnika XV. i XVI. stoljeća, katalog izložbe,

Zagreb, Muzejski prostor, 1987., ur. Vladimir Marković;

AAVV, Manirizam, Zagreb, Institut za povijest umjetnosti, 2000., ur. Milan

Pelc; i dr.

Specijalistička literatura o pojedinim temama bit će dana studentima

tijekom nastave.

Predavanja, seminari, terenska nastava

Ocjena će se dodijeliti na temelju aktivnog sudjelovanja u nastavi (10%),

kvalitete seminarskog rada (20%), kolokvija (30%) i završnog ispita (40%)

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 6 5 /

1 6

1

NASTAVA

KONZULTACIJE

IZVEDBENI PROGRAM

(NASTAVNI SADRŽAJI PO TERMINIMA)

TERMIN: Ponedjeljak, 9-14 h

PROSTORIJA: Soba 13, Fausta Vrančića 17

TERMIN: Ponedjeljak, 8.30-9 h

PROSTORIJA: Soba 9, Fausta Vrančića 17

Termin astavne jedinice Trajanje

Listopad

1. tjedan

1.

Uvod u kolegij. Ciljevi i zadaci kolegija. Izvedbeni plan i

program.

5 h

Listopad

2. tjedan

Listopad

3. tjedan

Osnovne značajke i teoretski problemi renesanse.

Renesansa kao kulturno-historijsko razdoblje. Predznaci

renesanse u Duecentu i Trecentu.

Podjela tema za seminare. Metodologija seminara,

korištenje literature i citiranje.

Lit.: R. Ivančević, Perspektive, Zagreb, 1995., str. 111-

114. J. Burchardt, Kultura renesanse u Italiji (preveo M.

Prelog), Zagreb, 1997. (odabrana poglavlja). H. W.

Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, dopunjeno

izdanje, Varaždin, 2003.

2.

Arhitektura XV. stoljeća u Italiji. Toskanska

arhitektura rane renesanse. Brunelleschi. Michelozzo.

Alberti. Širenje renesansne arhitekture u Laciju, Venetu,

Umbriji, Markama, Lombardiji i Campagni. Rimska

arhitektura nakon 1450. Donato Bramante u Milanu i Rimu.

Maso di Bartolomeo, Luciano Laurana i Francesco di

Giorgio u Urbinu. Udio Luciana Laurane u razvoju

renesansnog graditeljstva.

Seminari, analize i diskusije.

Lit. H. W. Janson, 2003.; N. Huse-W. Wolters, Venedig, Die

Kunst der Renaissance. Architectur. Sculptur, Malerei 1460-

1590, 1986.; P. Murray, Renaissance Architectur, 1971.

3.

Toskanska skulptura rane renesanse (Ghiberti. Donatello.

Michelozzo. Obitelj della Robbia. Jacopo della Quercia.

5 h

5 h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 6 6 /

1 6

1

Listopad

4. tjedan

Studeni

1. tjedan

Andrea del Verocchio. Mino da Fiesole, ...). Toskansko

slikarstvo rane renesanse (Masaccio. Piero della Francesca.

Paolo Uccello. Sandro Botticelli,...).

Seminari, analize i diskusije.

Lit. H. W. Janson, 2003.

Uvod. Kulturno-povijesni kontekst umjetnosti XV. stoljeća

na tlu Hrvatske. Prijelazno gotičko-renesansno razdoblje u

Dalmaciji.

Lit. R. Ivančević, Arhitektura od romanike do manirizma, u

skupina autora, Srednji vijek i renesansa. Hrvatska i Europa, 2.

dio, Zagreb 2000., str. 595-600.

4.

Šibenska katedrala*

*Terenska nastava: Šibenik (ovisno o dogovoru i vremenskim

prilikama)

Seminari, analize i diskusije.

Djelovanje Jurja Dalmatinca u Splitu, Zadru, Pagu,

Dubrovniku i Italiji. Krug Jurja Dalmatinca (Ivan

Pribislavljić u Šibeniku, braća Andrijić na Pagu,...)

Lit. : Hrvatska renesansa, katalog izložbe, Zagreb

2004., ur. Miljenko Jurković, Alain Erlande-

Brandenburg, str. 79-86, 162-167, 223-225, 249-250.

I. Fisković, Kiparstvo u skupina autora, Srednji vijek

i renesansa, 2000., str. 654-655.

5.

Andrija Aleši. Djelatnost ikole Firentinca u Dalmaciji i

Italiji. Širenje renesansne arhitekture u Dalmaciji i na

sjevernom Jadranu (izuzev Dubrovačke Republike): širenje

trolisnog pročelja u sakralnoj arhitekturi istočne obale

Jadrana; arhitektura ljetnikovaca u Mletačkoj Dalmaciji.

Kiparstvo Jurja Petrovića.*

*Terenska nastava (ovisno o dogovoru): obilazak gotičkorenesansne

i renesansne arhitekture u Splitu; obilazak Trogira

(kapela bl. Ivana Trogirskog; Muzej grada Trogira, mala i

velika palača Čipiko, vijećnica i gradska loža, Muzej sakralne

umjetnosti, i dr.)

5 h

5 h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 6 7 /

1 6

1

Studeni

2. tjedan

Studeni

3. tjedan

Studeni

4. tjedan

Seminari, analize i diskusije

Lit. : Hrvatska renesansa, katalog izložbe, Zagreb 2004., ur.

Miljenko Jurković, Alain Erlande-Brandenburg, str. 76-109,

135-155, 173-180, 225-226, 251-254.

6.

Skulptura renesanse u Rimu u XV. st. Uloga I. Duknovića i

F. Laurane u kontekstu kiparstva XV. stoljeća. Isaia da Pisa,

Andrea Bregno. I. Duknović u Italiji. F. Laurana u Italiji i

Francuskoj. Niccolò dell'Arca. Skulptura renesanse u

Veneciji i Venetu. A. Rizzo, Pietro, Tullio i Antonio

Lombardo.

Lit. Hrvatska renesansa. Katalog izložbe, str. 246-249, 254-

256. N. Huse-W. Wolters, Venedig…

Seminari, analize i diskusije

7.

Graditeljstvo i skulptura u Dubrovačkoj Republici u

XV. i prvoj polovini XVI. stoljeća (Petar Martinov iz

Milana i suradnici, braća Andrijić, braća Petrović, Paskoje

Miličević, Pavao Dubrovčanin. Prisustvo toskanskih

umjetnika, Michelozza, Masa di Bartolomea, Salvija di

Michielea iz Fisolea zvanog il Greco. Arhitektura

dubrovačkih ljetnikovaca. Stambena i obrambena

arhitektura Quattrocenta i Cinquecenta u Mletačkoj

Dalmaciji. Renesansa u Zadru, Rabu, Osoru, Cresu).*

Lit. Hrvatska renesansa. Katalog izložbe. Zagreb 2004., ur.

Miljenko Jurković, Alain Erlande-Brandenburg. (odabrana

poglavlja).

*Terenska nastava: ovisno o dogovoru, odlazak u Dubrovnik,

Kaštela, Zadar ili Pag.

Seminari, analize i diskusije

Slikarstvo XV. stoljeća u Italiji. Toskansko slikarstvo rane

renesanse. Masaccio. Paolo Uccello. Beato Angelico.

8.

Slikarstvo rane renesanse Toskane, Umbrije i Lacija

5 h

5 h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 6 8 /

1 6

1

Prosinac

1. tjedan

Prosinac

2. tjedan

Seminari, analize i diskusije

Slikarstvo rane renesanse u Veneciji i Venetu: Antonio i

Bartolomeo Vivarini. Jacopo Bellini. Francesco Squarcione.

Andrea Mantegna. Juraj Ćulinović. Gentile i Giovanni Bellini.

Vittore Carpaccio.

Lit.: E. Panofsky, Ikonološke studije. Humanističke teme u

renesansnoj umjetnosti, Nolit, Beograd, 1985. (odabrana

poglavlja)

9.

Antonello da Messina. Slikarstvo XV. st. u Ferrari. Ercole

de Roberti. Cosmé Tura. Francesco del Cossa.

Squarcioneova škola: Marco Zoppo. Carlo i Vittore Crivelli.

Renesansno slikarstvo Francuske

Seminari, analize i diskusije/ kolokvij*

*Umjesto seminara prvi ili drugi tjedan u prosincu predviđeno

je održavanje kolokvija, o čemu će studenti biti unaprijed

obavješteni

Dalmatinska slikarska škola. Slikarstvo XIV.-XVI. stoljeća u

Mletačkoj Dalmaciji i Dubrovačkoj Republici (utjecaj Paola

Veneziana i njegova kruga, Menegelo de Canalis, Blaž Jurjev,

Ivan Petrov iz Milana, Dujam Vučković, suradnja kipara

(poput M. Moronzona i P. Riboldisa) s dalmatinskim

slikarima, Nikola Vladanov, Petar Jordanić, import

venecijanskih slikara XV. stoljeća.

Lit. K. Prijatelj, “Dalmatinska slikarska škola” (1350-1550) u

europskom kontekstu, u Skupina autora, Srednji vijek i

renesansa, 2000., str. 615-634.

10.

Dubrovačko slikarstvo XV. i XVI. st. Matko Junčić, Ivan i

Stjepan Ugrinović, Nikola Božidarević, Mihajlo Hamzić,

Petar Ivanov iz Reccanatija, Vicko Lovrin, Kristofor

Antunović, Franjo Matijin, import kretsko-venecijanskih

ikona). Fresko-slikarstvo u Istri. Odabrane teme iz umjetnosti

XV i XVI st. u Hrvatskom primorju i kontinentalnoj

Hrvatskoj. Renesansa u Zagrebu. Renesansa u Slavoniji.

Lit. K. Prijatelj, “Dalmatinska slikarska škola” (1350-

1550) u europskom kontekstu, u Skupina autora, Srednji

vijek i renesansa, 2000., str. 615-634. I. Fisković,

Figuralne umjetnosti renesansnog doba u Hrvatska

renesansa, katalog izložbe, Zagreb 2004., ur. Miljenko

5 h

5 h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 6 9 /

1 6

1

Prosinac

3. tjedan

Prosinac

4. tjedan

Jurković, Alain Erlande-Brandenburg, 182-187 te kat.

jed., str. 265-272.

Seminari, analize i diskusije

Flandrijsko slikarstvo XV. stoljeća. Braća de Limbourg.

Majstor iz Flémallea, Jan i Hubert van Eyck, Robert

Campin, Petrus Christus, Rogier van der Weyden, Dieric

Bouts, Justus van Gent, Hugo van der Goes, Hans

Memling.

Lit. H. W. Janson, Povijest umjetnosti, 2003., str. 504-

518; E. Panofsky, Early Netherlandish Painting, 1971.

11.

Flandrijsko slikarstvo XVI. stoljeća., Hieronimus Bosch,

Pieter Bruegel, Quentin Matsys, Jan Gossaert – Mabuse,

Bernard van Orley, Lucas van Leyden, Jan Scorel, Martin de

Vos. Flandrijski slikari u Strossmayerovoj galeriji u Zagrebu.

Seminari, analize i diskusije

Umjetnost XVI. stoljeća u Italiji. Slikarstvo Italije u

Cinquecentu. Visoka renesansa. Leonardo da Vinci.

Lit. H. W. Janson, Povijest umjetnosti, 2003., str. 515-518; E.

Panofsky, Early Netherlandish Painting, 1971.

12.

Raffaello. Michelangelo kao slikar i kipar. Fra Bartolomeo,

Sodoma, Andrea del Sarto, Sebastiano del Piombo, Palma

Stariji, Paris Bordone...

Manirizam kao kulturno-historijsko razdoblje.

Osnovne stilske značajke manirizma.

Seminari, analize i diskusije

Lit.: H. W. Janson, Povijest umjetnosti, 2003., str. 459-471

(Michelangelo); str. 471-475 (Raffaello); AAVV, Manirizam,

Zagreb, Insititut za povijest umjetnosti, 2000., ur. Milan Pelc

(odabrane stranice). G. Rene Hocke, Svijet kao labirint,

Manira i manija u europskoj umjetnosti, Zagreb, 1991.

(odabrane stranice)

Siječanj 13. 5 h

5 h

5 h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 7 0 /

1 6

1

1. tjedan

Siječanj

2. tjedan

Siječanj

3. tjedan

Slikarstvo Cinquecenta u Firenci i Parmi (Jacopo

Pontormo, Agnolo Bronzino, Rosso Fiorentino,

Correggio, Parmigianino, Domenico Beccafumi,

Giulio Romano, Vasari.)

Venecijansko slikarstvo XVI. stoljeća: Giorgione, Tizian,

Lorenzo Lotto, Paolo Veronese, Tintoretto, obitelj Bassano.

Djela venecijanskih i flandrijskih slikara XVI. st. u

Dalmaciji

Slikarstvo i skulptura XVI. st. u Fontainebleau

"fontainebleauška škola".

Seminari, analize i diskusije

Lit. H. W. Janson, Povijest umjetnosti, 2003., str. 473-495; A.

Blunt, Art and Architecture in France 1500-1570, The Pelican

History of Art, 1972., Renesansa u Francuskoj, Remek djela iz

kolekcije Nacionalnog muzeja renesanse u Écouenu, katalog

izložbe, ur. M. Jurković-A. Erlande-Brandenburg, Klovićevi

dvori, Zagreb 2005.

14.

Slikarstvo jemačke, Austrije i Češke u XV. i XVI. stoljeću

Arhitektura Cinquecenta u Italiji (gradnja sv. Petra u

Vatikanu, Raffaello, G. i A. da Sangallo st. i ml., B. Peruzzi,

Michelangelo u Firenci i Rimu). Teme iz talijanske arhitekture

XVI. st. Mantova (Giulio Romano); Toscana ( B. Ammannati,

Vasari, Bernardo Buontalenti), bizzarie. Rimske palače XVI.

st.; Pirro Ligorio, Vignola, Giacomo della Porta, Domenico

Fontana.

Seminari, analize i diskusije

Lit. H. W. Janson, Povijest umjetnosti, 2003.

15.

Arhitektura Venecije i Veneta u XVI. stoljeću.

(Sanmichieli, mletačke palače XVI. st., Jacopo Sansovino,

Palladio, Scamozzi). Djela mletačkih kipara i graditelja u

Dalmaciji u XVI. stoljeću.

Skulptura Italije u Cinquecentu-odabrane teme.

Andrea i Jacopo Sansovino, Benvenuto Cellini,

Giambologna, Alessandro Vittoria. Razvoj skulpture u

ostalim europskim krajevima: trajanje gotičkih oblika i

5 h

5 h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 7 1 /

1 6

1

utjecaji talijanske umjetnosti. Pojava manirizma u

europskoj skulpturi

Pojava manirističkih elemenata u umjetnosti Dalmacije.

Pavao Gospodnetić. Nikola Lazanić. Schiavoni (Andrea

Meldola. Julije Klović. Martin Kolunić Rota, Natale

Bonifacio). Horacije Fortezza. Prodor renesansnih elemenata

iz mađarskog kulturnog kruga i alpske regije. Svjetovno

graditeljstvo i utvrde na sjeveru Hrvatske.

Lit. Hrvatska renesansa, katalog izložbe; monografije o

Kloviću, Roti Koluniću, Nataleu Bonifaciju, Horaciju Fortezzi.

H. W. Janson, Povijest umjetnosti, 2003.

Seminari i diskusije

Završna evaluacija kolegija.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 7 2 /

1 6

1

Popis obveznih i izbornih predmeta

Predmet

Obvezan predmet

Engleski III za studente

Odsjeka povijesti

umjetnosti

???

2 ECTS

astavnik i/ili

suradnik

Siniša Ninčević,

predavač

III. semestar

astava

Predavanja, seminari, vježbe

• 30 sati

• 1.10.06. – 20.01.07.

• 15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

Učionica D4 u zgradi

Filozofskoga fakulteta u

Radovanovoj ulici

Konzultacije moguće na

engleskom jeziku.

Ispit

Pismeni:

- siječanj 2007.

- veljača 2007.

- 2 ispitna roka u

rujnu 2007.

Usmeni:

- siječanj 2007.

- veljača 2007.

- 2 u rujnu 2007.

Kolokvij (pismeni)

kao uvjet za

pristupanje ispitu,

domaći zadaci (

sastavci na zadane

teme), aktivno

sudjelovanje na

nastavi, seminarski

radovi i usmene

prezentacije.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 7 3 /

1 6

1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

NASTAVA

KONZULTACIJE

Engleski jezik III za studente Odsjeka povijesti umjetnosti

2

Siniša Ninčević, predavač

Usvajanje osnovne terminologije iz teorije i povijesti umjetnosti.

Sposobnost razumijevanja i parafraziranja relevantnih tekstova na

engleskome jeziku, kao i prevođenje složenijih tekstova iz područja struke s

hrvatskoga na engleski jezik. Osposobljavanje studenata za pisanje

seminarskih radova i njihovu prezentaciju na engleskome jeziku.

- Michael McCarthy/Felicity O'Dell, English Vocabulary in Use

(Advanced), Cambridge University Press 2002

- Ian Chilvers, The Concise Oxford Dictionary of Art and Artists, Oxford

University Press 2003,

- Michael Clarke, The Concise Oxford Dictionary of Art Terms, Oxford

University Press 2001

- Martin Hewings, Advanced Grammar in Use, Cambridge University Press

1999

- Anna C.Krausse, The Story of Painting, Könemann, Cologne 1995

- Heinrich Wölfflin, Classic Art (An Introdiction to the Italian Renaissance),

Phaidon Press Limited, London 2002

- Monographs of Titian, Caravaggio, El Greco, Rubens, Rembrandt

Predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata, vježbe, usmeno izlaganje

seminarskih radova.

Praćenje sudjelovanja u nastavi. Ocjenjivanje seminarskih radova i njihove

usmene prezentacije. Kolokvij sa svrhom provjere općega jezika

(gramatike) te jezika struke s naglaskom na vokabularu. Pismeni i usmeni

ispit na temelju obrađenoga gradiva s naglaskom na stručnoj terminologiji

te općoj komunikacijskoj kompetenciji.

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

TERMIN: srijeda 8-10

PROSTORIJA: učionica D4

TERMIN: srijeda 10-11

PROSTORIJA: učionica D4

Termin astavne jedinice Trajanje

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 7 4 /

1 6

1

(redni broj

nastavne

jedinice)

1. Usvajanje engleske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova iz područja srednjeg vijeka (Mediaeval

art: painting, sculpture and architecture. Basic characteristics,

motifs, iconography, techniques)

2. Usvajanje engleske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova iz područja romanike (Romanesque art).

3. Usvajanje engleske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova iz područja gotike (Gothic art. Major

features of the Renaissance as opposed to Mediaeval art.

4. Usvajanje engleske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova iz područja slikarstva srednjeg vijeka

(Predecessors of the Renaissance. Giotto di Bondone,

Ambrogio Lorenzetti)

5. Usvajanje engleske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova iz područja rane renesanse (Early

Renaissance. Masaccio, Paolo Uccello, Fra Angelico, Antonio

del Pollaiuolo, Piero della Francesca)

6. Usvajanje engleske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova iz područja slikarstva rane renesanse

(Andrea Mantegna, Sandro Botticelli)

7. Usvajanje engleske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova iz područja visoke renesanse (High

Renaissance)

8. Usvajanje engleske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova iz područja visoke renesanse (Leonardo,

Michelangelo, Raphael)

9. Usvajanje engleske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova iz područja visoke renesanse (Venetian

painting: Titian, Paolo Veronese).

10. Usvajanje engleske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova iz područja manirizma (Painting of

Mannerism: Parmigianino, Tintoretto.

11. Usvajanje engleske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova iz područja manirizma (Spanish painting:

El Greco).

12. Usvajanje engleske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o flandrijskom renesansnom slikarstvu

(Dutch painting: Jan van Eyck, Hieronymus Bosch, Pieter

Bruegel).

13. Usvajanje engleske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o njemačkom renesasnom slikarstvu

(Renaissance in Germany: Mathias Grünewald, Albrecht

Dürer)

2

14. Revizija: umjetnost renesanse i manirizma. Seminari (The art 2

2

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 7 5 /

1 6

1

of Renaissance and Manerism: Revision. Seminar paper

presentation).

15. Language points (revision and consolidation). Preparation for

the language preliminary examination.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 7 6 /

1 6

1

Popis obveznih i izbornih predmeta

Predmet

2 ECTS

Talijanski III za studente

Odsjeka povijesti

umjetnosti

???

2 ECTS

astavnik i/ili

suradnik

Doc.dr.sc. Marina

Marasović-Alujević

(nositeljica

kolegija)

Marijana Alujević,

asistentica

Marijana Alujević,

asistentica

III. semestar

astava

Predavanja

• 15 sati

• 1.10.07. – 20.01.08.

• 15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

Konzultacije moguće na

talijanskom jeziku.

Seminari

-15 sati

-1.10.07.-20.01.08.

- 15 tjedana ravnomjerno

raspoiređeno

Ispit

Pismeni:

- siječanj 2008.

- veljača 2008.

- 2 ispitna roka u

rujnu 2008.

Kolokvij (pismeni)

kao uvjet za

pristupanje ispitu,

domaći zadaci (

sastavci na zadane

teme), aktivno

sudjelovanje na

nastavi, seminarski

radovi i usmene

prezentacije.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 7 7 /

1 6

1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

NASTAVA

KONZULTACIJE

Termin

(redni broj

nastavne

jedinice)

Talijanski jezik III za studente Odsjeka povijesti umjetnosti

2

Dr. Marina Marasović-Alujević, docent, Marijana Alujević, asistentica

Usvajanje osnovne terminologije iz teorije i povijesti umjetnosti.

Sposobnost razumijevanja i parafraziranja relevantnih tekstova na

talijanskom jeziku, kao i prevođenje složenijih tekstova iz područja struke s

hrvatskoga na talijanski jezik. Osposobljavanje studenata za pisanje

seminarskih radova i njihovu prezentaciju na talijanskom jeziku.

M. Deanović-J.Jernej Hrvatsko-talijanski rječnik; Talijansko-hrvatski

rječnik, Zagreb, Školska knjiga 1994.

M. Dardano-P.Trifone, La lingua italiana, Bologna, Zanichelli 2006.

Izbor tekstova iz stručne literature

J.Jernej, Talijanska konverzacijska gramatika, Zagreb, 1999.

Predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata, vježbe, usmeno izlaganje

seminarskih radova.

Praćenje sudjelovanja u nastavi. Ocjenjivanje seminarskih radova i njihove

usmene prezentacije. Kolokvij sa svrhom provjere općega jezika

(gramatike) te jezika struke s naglaskom na vokabularu. Pismeni ispit na

temelju obrađenoga gradiva s naglaskom na stručnoj terminologiji te općoj

komunikacijskoj kompetenciji.

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

TERMIN: srijeda 8-10

PROSTORIJA: učionica D

TERMIN: Pon 10-11

PROSTORIJA: Kabinet

astavne jedinice Trajanje

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 7 8 /

1 6

1

1. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova iz područja srednjeg vijeka (Arte

Medievale: pittura, scultura ed architettura)

SEMINAR

2. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova iz područja romanike

SEMINAR

3. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova iz područja gotike

SEMINAR

4. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova iz područja slikarstva srednjeg vijeka

SEMINAR

5. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova iz područja rane renesanse (Bruneleschi,

Donatello, Verrocchio)

SEMINAR

6. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova iz područja slikarstva rane renesanse

(Andrea Mantegna, Sandro Botticelli)

7. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova iz područja visoke renesanse (Palladio)

SEMINAR

8. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova iz područja visoke renesanse (Leonardo,

Michelangelo, Rafael)

9. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova iz područja visoke renesanse (Pittori

veneziani,Tiziano, Paolo Veronese).

SEMINAR

10. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova iz područja manirizma : Parmigianino,

Tintoretto, Bronzino.

11. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova iz područja manirizma (Cellini)

SEMINAR

12. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o flandrijskom renesansnom slikarstvu

(Dutch painting: Jan van Eyck, Hieronymus Bosch, Pieter

Bruegel).

SEMINAR

13. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova iz talijanske književnosti

SEMINAR

14. Revizija

SEMINAR

15. Ponavljanje gramatike

SEMINAR

1+1

1+1

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 7 9 /

1 6

1

Predmet

(Naziv, Kod, ECTS)

Izborni predmet, 2 ECTS

Srednjevjekovni

urbanizam na istočnom

Jadranu

????

2 ECTS

III. semestar

Nastavnik i/ili suradnik Nastava

Prof. dr. Tomislav

Marasović, emeritus

(satnica, početak i završetak, mjesto

izvoñenja, oblici nastave, mogućnost nastave

na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja (soba ?):

• 15 sati

• 30.02.'07.-10. 06. 07.

• Literatura, konzultacije i ispit

mogući na engleskom jeziku

Ispit

(način polaganja, ispitni

rokovi)

Usmeni:

• lipanj 2007.

• srpanj 2007.

• 2 u rujnu 2007.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 8 0 /

1 6

1

Izvedba nastave po predmetima

Naziv predmeta Srednjovjekovni urbanizam na istočnom Jadranu

Kod

ECTS

Nastavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

2

dr.Tomislav Marasović, professor emeritus

Usvajanje temeljnih pojmova i stjecanje stručnih znanja o kontinuitetu i

slojevitosti urbanizma i gradogradnje na istočnom Jadranu

I. BABIĆ: Prostor između Splita i Trogira, Trogir,1984.

I. BABIĆ: Mjesta pod utvrdama u Dalmaciji, Radovi Filozofskog fakulteta

u Zadru, OOUR u Splitu, Split, 1989, str.7-25.

T. MARASOVIĆ: Doprinos starokršćanskog doba urbanizmu

istočnojadranskog prostora, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, OOUR

Split, 4, Split1989, str. 221-232.

T. MARASOVIĆ: Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, Split,

1994.

T. MARASOVIĆ: Srednjovjekovni urbanizam hrvatskih gradova na

Jadranu, Hrvatska i Europa, sv. II, srednji vijek i renesansa,Zagreb, 2000.,

str. 527-551.

B. MILIĆ: Razvoj grada kroz stoljeće, 2, Srednji vijek, Zagreb, 1995.

A. MOHOROVIČIĆ: Analiza razvoja urbanističke strukture naselja na

otocima zapadnog Kvarnera, Ljetopis JAZU, 61.Zagreb,1956, str. 461-493.

Ž. PEKOVIĆ: Urbani razvoj Dubrovnika do 13. stoljeća, Split, 1997

I. PETRICIOLI: Lik Zadra u srednjem vijeku, Radovi Instituta JAZU u

Zadru, XI-XII, Zadar,1966, str. 143-186.

M. PLANIĆ-LONČARIĆ: Planirana izgradnja na području Dubrovačke

Republike, Zagreb, 1980.

M. SUIĆ: Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb, 1976.

M. DOMIJAN: Rab u srednjem vijeku, Split, 2004.

I. FISKOVIĆ: Grad Pag -petstogodišnje urbanističko djelo, Mogućnosti, 1-

3/XLI, Split, 1994., str.111-149.

R. IVANČEVIĆ: Odnos antičkog i srednjovjekovnog rastera Poreča,

Peristil, 6-7, Zagreb, 1964, str.5-12.

N. JAKŠIĆ: Knin, srednjovjekovna prijestolnica, Split, 1995.

N. JAKŠIČ, in hrvatska prijestolnica, Split, 1997

B. KALOGJERA: Korčula, portret jednog grada na istočnom Jadranu,

Korčula, 1995.

N. KLAIĆ: Trogir u srednjem vijeku, javni život grada u njegovih ljudi,

Trogir, 1985.

N. KLAIĆ - I. PETRICIOLI: Zadar u srednjem vijeku do 1409. godine.

T. MARASOVIĆ: Povijesno-graditeljsko naslijeđe otoka Hvara, Hvar,

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 8 1 /

1 6

1

Oblici

provoñenja

nastave

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

NASTAVA

KONZULTACIJE

Zagreb,1995, str.181-199.

T. MARASOVIĆ: Split u starohrvatsko doba, Split, 1996.

G. NOVAK: Povijest Splita, I, Split, 1957.

M. PRELOG: Poreč, grad i spomenici, Beograd, 1957.

M. PRELOG: Urbanistički razvitak Dubrovnika, Peristil, 14-15,

Zagreb,1972.

Ž. RAPANIĆ: Klis, hrvatske srednjovjekovne utvrde, Split, 1996.

Ž. RAPANIĆ: Split, grad u palači, palača u gradu, Split, 1997.

predavanja

terenska nastava

ispiti s atribucijama pokazane slikovne građe

IZVEDBENI PROGRAM

(NASTAVNI SADRŽAJI PO TERMINIMA)

TERMIN:

PROSTORIJA:

TERMIN:

PROSTORIJA:

Termin astavne jedinice Trajanje

1. Urbanističko naslijeđe antike: grčki i rimski gradovi na

Jadranu

2.Gradovi pravokutnog i koncentrično-radijalnog tipa 1

3. Restrukturiranje antičkoga grada u starokršćansko doba 1

4. Ranosrednjovjekovni ager - grad i naselje 1

5. Urbani kontinuitet i diskontinuitet u ranom srednjem vijeku 1

6. Grad u visokom srednjem vijeku: topografski tipovi 1

7. Gradovi antičkog kontinuiteta: Split, Trogir, Zadar, Poreč,

Pula, Rab

8. Širenje izvan antičke jezgre: primjer Dubrovnika 1

9. Razvitak predgrađa i periferna izgradnja: primjer Splita 1

10. Srednjovjekovni grad u luci i na poluotoku: primjer Hvara 1

i Korčule

11. Kontinuitet gradova kasteljerskog tipa: istarski gradovi 1

12. Planska izgradnja u dubrovačkoj republici: Ston i mali 1

Ston

13. Kasnosrednjovjekovni grad: izgradnja u ranomletačkom 1

razdoblju

14. Terenska nastava: srednjovjekovni urbanizam na primjeru 1

Splita

15. Terenska nastava: Povijesno-urbanistička dokumentacija ju 1

1

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 8 2 /

1 6

1

Mediteranskom centru za graditeljsko naslijeđe

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 8 3 /

1 6

1

Popis obveznih i izbornih predmeta

Predmet

(Naziv, Kod, ECTS)

Izborni predmet, 2 ECTS

Hrvatska fortifikacijska

arhitektura-odabrane

teme

????

2 ECTS

astavnik i/ili

suradnik

Dr. sc. Andrej

Žmegač

III. semestar

astava

(satnica, početak i završetak,

mjesto izvođenja, oblici

nastave, mogućnost nastave

na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja, seminari, terenska:

• 15 sati

• 1.10.'06. – 30.01.'07.

• Kumulativno

• Literatura, konzultacije i ispit

mogući na engleskom jeziku

Ispit

(način polaganja,

ispitni rokovi)

Usmeni:

• siječanj 2007.

• veljača 2007.

• 2 u rujnu 2007.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 8 4 /

1 6

1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

NASTAVA

KONZULTACIJE

Hrvatska fortifikacijska arhitektura – odabrane teme

2

Dr. sc. Andrej Žmegač

Razumijevanje temeljnih načela obrambenoga graditeljstva i sposobnost

njihova tumačenja na našim istaknutim spomenicima

A. Deanović, Utvrde, u: Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture, Zagreb

1980.

Hrvatska renesansa, katalog izložbe, Zagreb 2004. (dionice o utvrdama)

A. Horvat, Između gotike i baroka, Zagreb 1975. (dionice o utvrdama)

A. Deanović, Utvrde i perivoji, Zagreb 2001.

L. Beritić, Obalna utvrđenja na našoj obali, u: Pomorski zbornik, I, Zagreb

1962.

J. Ćuzela, Šibenski fortifikacijski sustav, Šibenik 2005.

L. Beritić, Utvrđenja grada Dubrovnika, Zagreb 1955. i d.

A. Žmegač, Bastioni kontinentalne Hrvatske, Zagreb 2000.

Predavanja; seminari (većinom na terenu)

Seminarski rad 30%, završni ispit 70% ocjene

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

TERMIN:

PROSTORIJA:

TERMIN:

PROSTORIJA:

Termin astavne jedinice Trajanje

1 Uvodno predavanje: literatura i podjela seminarskih tema 1

2 Povijesni razvoj fortifikacijske arhitekture u Europi 1

3 Pregled fortifikacijskih ostvarenja u Hrvatskoj s težištem na

razdoblju turskih ratova; politička podjela hrvatskog prostora u

tom razdoblju

1

4 Srednjovjekovno utvrđivanje; u kontinentalnoj Hrvatskoj 1

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 8 5 /

1 6

1

5

plemićki gradovi (V. Tabor i dr.), u obalnoj Hrvatskoj splitski

kaštel, stonske utvrde i dr.

Pojava kružnih kula, novih oblika u fortifikacijskom

graditeljstvu – Michelozzo u Dubrovniku

1

6 Ostali primjeri kružnih kula u Dalmaciji (Korčula) te pregled

utvrda na sjeveru (zagrebačka katedrala, sisački kaštel)

1

7 Pojava bastionskog utvrđivanja u Hrvatskoj – Zadar (M. i G.

Sanmicheli)

1

8 Bastionsko utvrđivanje 16. st. u kontinentalnoj Hrvatskoj:

Varaždin, Koprivnica, Karlovac

1

9 Utvrde 17. i 18. st. u Hrvatskoj: Šibenik, Split, Slavonski Brod,

Osijek

1

10 Seminar na terenu: Trogir, kaštel Kamerlengo 1

11 Seminar na terenu: Kaštela, osobito kaštel Vitturi u Kaštel

Lukšiću

2

12 Seminar na terenu: Šibenik, utvrda Sv. Nikole i ostale šibenske

utvrde

2

13 Seminar na terenu: Split, tvrđava Gripe 1

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 8 6 /

1 6

1

Popis obveznih i izbornih predmeta

4. semestar

Predmet

(Naziv, Kod, ECTS)

Obvezni predmet, 5 ECTS

Umjetnost XVII .i XVIII.

st.

UAP307

5 ECTS

astavnik i/ili

suradnik

dr. sci. Ivana

Prijatelj Pavičić,

red. prof.

IV. semestar

astava

(satnica, početak i završetak,

mjesto izvođenja, oblici

nastave, mogućnost nastave

na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja (soba 13):

• 60 sati

• 15.02.'07. – 10.06.'07.

• 15 tjedna ravnomjerno

rasporeñeno

Seminari (soba 13):

• 15 sati

• 15.2.'07. – 10.06.'07.

• 15 tjedana ravnomjerno

rasporeñeno

Ispit

(način polaganja,

ispitni rokovi)

Završni ispit:

• lipanj 2007.

• srpanj 2007.

• 2 u rujnu 2007.

Kolokvij:

• tijekom nastave,

svibanj 2007.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 8 7 /

1 6

1

Izvedba nastave po predmetima

Naziv predmeta Umjetnost XVII. i XVIII. stoljeća

Kod UAP307

ECTS 5 ETCS

60 sati predavanja i terenskog rada (Umjetnost XVII. i XVIII. stoljeća u

Europi, Umjetnost XVII. i XVIII. st. na tlu Hrvatske), 15 sati seminara

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sci. Ivana Prijatelj Pavičić, red. prof.

Kompetencije koje se

stječu

Nastavni program je koncipiran kako bi se omogućilo stjecanje znanja iz

europske (a manjim dijelom i latinoameričke umjetnosti) i nacionalne

povijesti umjetnosti XVII. i XVIII. stoljeća. Tijekom kolegija bit će

predstavljena stilska pitanja i problemi iz područja likovnih umjetnosti

(arhitekture, skulpture i slikarstva) XVII. i XVIII. stoljeća; regionalne škole,

prijenos umjetničkih utjecaja i umjetničke individualnosti u europskom i

hrvatskom kontekstu. Tijekom nastavnog programa studenti će biti upućeni

u korištenje znanstvene i stručne literature te u znanstveni pristup

istraživanju, interpretaciji i valorizaciji likovnih umjetnosti XVII. i XVIII.

stoljeća, posebno glede nacionalnog umjetničkog blaga navedenog

razdoblja.

Preporučena literatura H. W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti, dopunjeno izdanje,

Varaždin, Stanek d. o.o., 2003., str. 502-503, 549-629, 635-643, 647-675;

G. Bazin, Barok i rokoko, 1964. (naslov originala: Baroque and Rococo)

AAVV, Hrvatska i Europa III, Barok i prosvjetiteljstvo, Zagreb HAZU,

Školska knjiga 2003., , izd. Ivan Supičić i Ivan Golub, str. 618-702.

R. Matejčić-A. Horvat-K. Prijatelj, Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982.

Dopunska literatura Tijekom nastave studenti će biti upozoreni na specijalističke knjige, studije i

članke vezane uz predavanja, seminare, diskusije ili one koji su korisna

dopunska literatura za ispit

Oblici provoñenja nastave Predavanja, seminari, terenska nastava

Način provjere znanja i

polaganja ispita

NASTAVA

KONZULTACIJE

Ocjena će se dodijeliti na temelju aktivnog sudjelovanja u nastavi (10%),

kvalitete seminarskog rada (20%), kolokvija (30%) i završnog ispita (40%)

IZVEDBENI PROGRAM

(NASTAVNI SADRŽAJI PO TERMINIMA)

TERMIN:

PROSTORIJA: Soba 13, Fausta Vrančića 17

TERMIN:

PROSTORIJA: Soba 9, Fausta Vrančića 17

Termin astavne jedinice Trajanje

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 8 8 /

1 6

1

Ožujak 1. tjedan

Uvod u kolegij. Ciljevi i zadaci kolegija. Izvedbeni plan i

program. Upoznavanje s literaturom.

Osnovne značajke i teoretski problemi baroka. Barok kao

kulturno-historijsko razdoblje.

Podjela tema za seminare. Metodologija seminara,

korištenje literature i citiranje

Lit. H. W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti,

dopunjeno izdanje, Varaždin, Stanek d. o.o., 2003., str. 502-

503, 549-629, 635-643, 647-675; R. Witkover, Art and

Architecture in Italy 1600-1750, The Pelican History of Art,

1972. ; L. Andersen, Barok i rokoko u knjizi Renesansa i

barok, Umjetnost u slici, Otokar Keršovani, Rijeka 1978.

Ožujak 2. tjedan

Ožujak 4. tjedan

Arhitektura baroka u Italiji. Giacomo della Porta, Vignola,

Carlo Maderno, Domenico Fontana, Martino Longhi st. i ml.,

Gian Lorenzo Bernini, Francesco Borromini, i dr.

Seminari, analize i diskusije

Arhitektura XVII. stoljeća u habsburškim i njemačkim

zemljama. Arhitektura XVII. st. u Španjolskoj i Francuskoj, i

dr.

Lit. R. Witkover, Art and Architecture in Italy 1600-1750, The

Pelican History of Art, 1972.

3. tjedan

Uvod u umjetnost XVII i XVIII. st. na tlu Hrvatske.

Umjetnost XVII. i XVIII. st. u Mletačkoj Dalmaciji i

Dubrovačkoj Republici. Arhitektura. Djela domaćih

graditelja XVII. i XVIII. st. u Mletačkoj Dalmaciji i

Dubrovačkoj Republici.

Seminari, analize i diskusije

Lit. R. Matejčić, A. Horvat, K. Prijatelj, Barok u Hrvatskoj,

Zagreb, 1982.; skupina autora, Barok i prosvjetiteljstvo,

Hrvatska i Europa, 3. dio, Zagreb 2004.

Djela inozemnih graditelja XVII. i XVIII. st. u Mletačkoj

5 h

5 h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 8 9 /

1 6

1

Ožujak 5. tjedan

Dalmaciji i Dubrovačkoj Republici. Arhitektura baroka u Istri i

Hrvatskom primorju. Arhitektura baroka u kontinentalnoj

Hrvatskoj.

Seminari, analize i diskusije. Prema dogovoru moguća

terenska nastava (Galerija umjetnina u Splitu)

Lit. R. Matejčić, A. Horvat, K. Prijatelj, Barok u Hrvatskoj,

Zagreb, 1982.; skupina autora, Barok i prosvjetiteljstvo,

Hrvatska i Europa, 3. dio, Zagreb 2004.; V. Marković, Barokni

dvorci Hrvatskog zagorja, Zagreb 1995.; isti, Crkve 17. i 18.

stoljeća u Istri- tipologija i stil, Zagreb 2004.

Skulptura baroka. Skulptura baroka u Italiji. Skulptura

baroka u germanskim zemljama Skulptura XVII i XVIII st. u

Francuskoj. Skulptura baroka u Španjolskoj i zemljama

Srednje i Latinske Amerike.

Seminari, analize i diskusije

Lit. R. Witkover, Art and Architecture in Italy 1600-1750, The

Pelican History of Art, 1972.

Travanj 6. tjedan

travanj 7. tjedan

Kiparstvo XVII. i XVIII. st. u Mletačkoj Dalmaciji i

Dubrovačkoj Republici. Djela domaćih kipara XVII. i XVIII.

st. u Mletačkoj Dalmaciji i Dubrovačkoj Republici. Djela

inozemnih kipara XVII. i XVIII. st. u Mletačkoj Dalmaciji i

Dubrovačkoj Republici. Umjetnički obrt XVII. i XVIII. st. u

Mletačkoj Dalmaciji i Dubrovačkoj Republici.

Skulptura baroka u Istri i Hrvatskom primorju. Skulptura

baroka u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Seminari, analize i diskusije. Ovisno o dogovoru, terenski

rad u Dubrovniku.

Lit. R. Matejčić, A. Horvat, K. Prijatelj, Barok u Hrvatskoj,

Zagreb, 1982.; R. Tomić, Barokni oltari i skulptura u

Dalmaciji, Zagreb 1995.; skupina autora, Barok i

prosvjetiteljstvo, Hrvatska i Europa, 3. dio, Zagreb 2004.

Slikarstvo baroka. Slikarstvo baroka u Italiji. Carravaggio i

caravaggisti. Obitelj Carracci. Guido Reni, Gentileschi,

Sassoferrato,…

5 h

5 h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 9 0 /

1 6

1

Seminari, analize i diskusije

Lit. R. Witkover, Art and Architecture in Italy 1600-1750, The

Pelican History of Art, 1972.

travanj 8. tjedan

Travanj 9. tjedan

svibanj 10. tjedan

Slikarstvo XVII i XVIII. st. u Mletačkoj Dalmaciji i

Dubrovačkoj Republici. Djela inozemnih slikara XVII. i

XVIII. st. u Mletačkoj Dalmaciji i Dubrovačkoj Republici.

Djela domaćih slikara XVII. i XVIII. st. u Mletačkoj Dalmaciji

i Dubrovačkoj Republici.

Seminari, analize i diskusije

Lit. R. Matejčić, A. Horvat, K. Prijatelj, Barok u Hrvatskoj,

Zagreb, 1982.; skupina autora, Barok i prosvjetiteljstvo,

Hrvatska i Europa, 3. dio, Zagreb 2004.

Slikarstvo baroka u Istri i Hrvatskom primorju. Slikarstvo

baroka u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Francusko slikarstvo baroka. Claude Lorrain, Poussin,…

Slikarstvo baroka u Španjolskoj. Velasquez, Murillo,

Zurbaran, Ribera.

Seminari, analize i diskusije

Lit. R. Matejčić, A. Horvat, K. Prijatelj, Barok u Hrvatskoj,

Zagreb, 1982.; AAVV, Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-

1786., katalog izložbe, Muzej za umjetnost i obrt, ur. Đ.

Cvitanović, V. Maleković, J. Petričević, Zagreb, 1989; AAVV,

Isusovačka baština u Hrvata, Muzejsko galerijski centar,

Muzejski prostor 1992., katalog izložbe, ur. B. Rauter Plančić,

Zagreb 1992.; AAVV, Sveti trag, MGC-Muzej Mimara,

katalog izložbe, 1994.; AAVV, Mir i dobro, katalog izložbe,

Galerija Klovićevi dvori, Zagreb 2000.; skupina autora, Barok

i prosvjetiteljstvo, Hrvatska i Europa, 3. dio, Zagreb 2004.; M.

Repanić-Braun, Barokno slikarstvo u hrvatskoj franjevačkoj

provinciji sv. Ćirila i Metoda, Zagreb 2004.

Slikarstvo baroka u Belgiji. Rubens, A. Van Dyck.

Slikarstvo baroka u Holandiji. Rembrandt, Hals, Vermeer.

Seminari, analize i diskusije

5 h

5 h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 9 1 /

1 6

1

S. Rosenberg, S. Slive, E. H. Ter Kuile, Dutch Art and

Architecture 1600-1800, Penguin Books, 1972.

svibanj 11. tjedan

Osnovne stilske značajke rokoka. Rokoko kao kulturnohistorijsko

razdoblje

Francisco Goya. Rokoko u Francuskoj. Slikarstvo XVIII. st.

u Francuskoj, Watteau, Boucher, Chardin, Fragonard.

Seminari, analize i diskusije.*

*Umjesto seminara, drugi ili treći tjedan u svibnju

predviđeno je održavanje kolokvija za razdoblje

umjetnosti XVII. st., o čemu će studenti biti unaprijed

obavješteni.

Lit. G. Bazin, Barok i rokoko, 1964. H. W. Janson, Anthony F.

Janson, Povijest umjetnosti, dopunjeno izdanje, Varaždin,

Stanek d. o.o., 2003.

svibanj 12. tjedan

Rokoko u Italiji. Slikarstvo XVIII st. u Italiji. Tiepolo.

Pietro Longhi, Canaletto, Guardi, Bellotto, Federiko Benković

Seminari, analize i diskusije.*

Lit. H. W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti,

dopunjeno izdanje, Varaždin, Stanek d. o.o., 2003.

svibanj 13. tjedan

Slikarstvo, skulptura i arhitektura XVIII. st. u habsburškim i

njemačkim zemljama.

Seminari, analize i diskusije.

Lit. H. W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti,

dopunjeno izdanje, Varaždin, Stanek d. o.o., 2003.

lipanj 14. tjedan

Arhitektura i skulptura XVIII. st. u Francuskoj, Španjolskoj,

Portugalu i Latinskoj Americi.

Rokoko u Engleskoj. Umjetnost Petra Velikog u Rusiji.

Seminari, analize i diskusije.

lipanj

Lit. H. W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti,

dopunjeno izdanje, Varaždin, Stanek d. o.o., 2003.

15. tjedan 5 h

5 h

5 h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 9 2 /

1 6

1

Klasicizam. Robert Adam i Charles Louis Clérisseau:

Dioklecijanova palača i klasicizam, Piranesi, Pompeo Battoni,

Mengs, David, Canova

Seminari, analize, diskusije i završna evaluacija kolegija.

Lit. H. W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti,

dopunjeno izdanje, Varaždin, Stanek d. o.o., 2003.D.

Kečkemet, Robert Adam. Dioklecijanova palača i klasicizam,

Zagreb 2003.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 9 3 /

1 6

1

Popis obveznih i izbornih predmeta

Predmet

(Naziv, Kod, ECTS)

Obvezni predmeti

Umjetnost 19. stojeća –

opći problemi i

komparativne studije

UAP308

4 ECTS

astavnik i/ili

suradnik

mr. sc. Dunja

Pivac, viši

predavač

IV. semestar

astava

(satinica, početak i

završetak, mjesto izvođenja,

oblici nastave, mogućnost

nastave na stranom jeziku, i

drugo)

Predavanja (soba 14?):

• 45 sati

• 1.10.'06. – 30.1.'07.

• 15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

• Literatura, konzultacije i ispit

mogući na engleskom jeziku

Seminari (soba 14?):

• 15 sati

• 1.10.'06. – 30.1.'07.

• 15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

• Literatura, konzultacije i ispit

mogući na engleskom jeziku

Ispit

(način polaganja,

ispitni rokovi)

Usmeni:

• siječanj 2007.

• veljača 2007.

• srpanj/lipanj

2007.

Kolokvij:

• tijekom nastave,

prosinac 2006.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 9 4 /

1 6

1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska

Umjetnost 19. stoljeća – opći problemi i komparativne studije

UAP308

4 ETCS

cca. 45 sati predavanja i terenske nastave + 15 sati seminara + max. 60 sati

individualne pripreme za seminar, kolokvij i ispit

mr. sc. Dunja Pivac, viši predavač

Nastavni program je koncipiran kako bi omogućio stjecanje znanja o

povijesti likovnih umjetnosti XIX. stoljeća. Tijekom kolegija bit će

predstavljena stilska pitanja i problemi iz područja likovnih umjetnosti

(arhitekture, skulpture i slikarstva) XIX. stoljeća; regionalne škole, prijenos

umjetničkih utjecaja i umjetničke individualnosti u dominantno europskom i

hrvatskom kontekstu uz neke izvan europske komparacije. Tijekom

nastavnog programa studenti će biti upućeni u korištenje znanstvene i

stručne literature, u znanstveni pristup istraživanju, interpretaciji i

valorizaciji likovnih umjetnosti XIX. stoljeća, s posebnim naglaskom na

nacionalnim likovno-umjetničkim dosezima XIX. stoljeća

Osnovna literatura za opći pregled umjetnosti 19. stoljeća:

Arnason, H. H., Istorija moderne umetnosti, Izdavački zavod Jugoslavija,

Beograd, 1975., str. 13-100.

Janson, H. W., Istoria umetnosti, Prosveta, Beograd, 1989., str. 453-520.

Janson, H. W. i Janson, A. F., Povijest umjetnosti, dopunjeno izdanje,

Stanek d.o.o., Varaždin, 2003., str. 650-780.

Schultze, J., Devetnaesto stoljeće, edicija Umjetnost u slici, «Otokar

Keršovani», Rijeka, 1970., samo slikovni materijal

Bergdoll, B., European Architecture (1750-1890), Oxford History of Art,

Oxford University Press, Oxford - New York, 2000.

Pevsner, ., Pioniri modernog oblikovanja, od Morrisa do Gropiusa,

Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1990.

Osnovna literatura za pregled hrvatske umjetnosti 19. stoljeća:

Babić, Lj., Umjetnost kod Hrvata, sabrana djela Lj. Babića/knjiga I.,

naklada A. Velzek, Zagreb, 1943.

Gamulin, G., Hrvatsko slikarstvo XIX. stoljeća, sv. 1, edicija Povijest

umjetnosti u Hrvatskoj, Naprijed, Zagreb, 1995.

Gamulin, G., Hrvatsko slikarstvo na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće, sv. 2,

edicija Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Naprijed, Zagreb, 1995.

Gamulin, G., Hrvatsko kiparstvo XIX. i XX. stoljeća, sv. 5, edicija Povijest

umjetnosti u Hrvatskoj, Naprijed, Zagreb, 1999. (samo poglavlja koja se

odnose na sadržaj obuhvaćen 19. stoljećem)

Dodatne specijalističke knjige, studije i članci biti će dani studentima

tijekom nastave.

Giedion, S., Prostor, vreme, arhitektura, Građevinska knjiga, Beograd,

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 9 5 /

1 6

1

literatura 1969., dio III, IV i V, do poglavlja Frank Lloyd Wright.

Babić, Lj., Francusko slikarstvo XIX. stoljeća, Matica Hrvatska, Zagreb,

1953.

Bidermajer u Hrvatskoj, katalog izložbe, Muzej za umjetnost i obrt,

Zagreb, 1997.

Historicizam u Hrvatskoj, sv. I i II, katalog izložbe, Muzej za umjetnost i

obrt, Zagreb, 2000.

Secesija u Hrvatskoj, katalog izložbe, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb,

2003.

Enciklopedija likovnih umjetnosti, izd. Leksikografskog zavoda, vol. 1-4,

konzultirati osnovne bibliografske jedinice koje definiraju stilska razdoblja

(npr. klasicizam), obrađuju umjetnički razvoj 19. stoljeća u pojedinim

zemljama (npr. Francuska) ili analiziraju istaknuta imena i pojave (npr.

Cezanne).

Enciklopedija Hrvatske umjetnosti, sv. I i II, Leksikografski zavod

«Miroslav Krleža», Zagreb, 1995., konzultirati osnovne bibliografske

jedinice koje definiraju stilska razdoblja ili analiziraju istaknuta imena i

pojave iz 19. stoljeća na tlu Hrvatske.

Dodatne specijalističke knjige, studije i članci biti će dani studentima

tijekom nastave.

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

NASTAVA

KONZULTACIJE

predavanja, seminari, terenska nastava

Ocjena će se dodijeliti na temelju aktivnog sudjelovanja u nastavi (10%),

kvalitete seminarskog rada (20%), kolokvija (30%) i završnog usmenog

ispita (40%)

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

TERMIN:

PROSTORIJA: Soba br.14?, Fausta Vrančića 17

TERMIN:

Kabinet br. 10, Fausta Vrančića

PROSTORIJA:

17

Termin astavne jedinice Trajanje

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 9 6 /

1 6

1

listopad 1. tjedan

listopad 2. tjedan

listopad 3. tjedan

Uvod u kolegij. Ciljevi i zadaci kolegija. Izvedbeni plan i

program. 1h

Osnovne značajke i teoretski problemi 19. stoljeća.

Kulturno-povijesni, društveni i ekonomski aspekti «stoljeća

koje nije stvorilo stil». 2 h

Prijedlozi tema za seminare, analize i diskusije 1 h

Teme**: Stilski identitet epohe 19. stoljeća. Odnos fasade i

stvarnosti društvenog prostora. Kontinuitet historicističke

ideje i revolucionarni pomaci ka modernitetu u kontekstu

razvojne linije koja teče od Američke i Francuske revolucije

do Prvog svjetskog rata (Europa između restauracije i

revolucije). Razvoj evropskih društava kao okvir linearne

podjele stilskih razdoblja tijekom 19. stoljeća

(Prosvjetiteljstvo, empirizam, građansko društvo i industrijska

revolucija).

Osnovna lit. za praćenje predavanja i diskusiju: Hauser, A., Sociologija umjetnosti 1, Školska

knjiga, Zagreb, 1986., str. 229-241.; Povijest svijeta, Naprijed, Zagreb, 1990., str. 524-600.

Predznaci klasicizma u djelima G. R. Donera i N. Poussina.

Osnovne značajke klasicizma i njegovi pokretači

(Internacionalne kolonije u Rimu, Prix de Rome, arheološka

iskapanja, J. Winckelmann). Veliki francuski slikari

klasicizma: J. L. David, A.-J. Gros, F.-P. Gerard, P.-P.

Prud'hon, J.-A. D. Ingres. Skulptura klasicizma na

primjerima djela A. Canove, B. Thorvaldsena, J.-A. Houdona,

G. Schadowa, C. D. Raucha i J. Flaxmanna. 3h

Prijedlozi tema za seminare, analize i diskusije 1 h

Teme**: Winckelmannova uvjerenja i njegove posljedice na

stvaranje «uzvišenog» stila u skulpturi. Idealizam i

racionalizam u slikarstvu 19. stoljeća s naglaskom na

razdoblje do 1830. godine. Društveni mitovi 19. stoljeća i

njihov odraz u slikarskoj ikonografiji s naglaskom na

razdoblje do 1830. godine.

Osnovna lit. za praćenje predavanja i diskusiju: Janson, H. W., Istoria umetnosti, Prosveta,

Beograd, 1989., str. 471-475 i 485-487. Odabrane stranice iz specijalističkih knjiga, studija i

članaka biti će dane studentima tijekom nastave.

Pregled arhitekture klasicizma i njene značajke na

primjerima iz Italije (G.-A. Selva), Francuske (C. Percier, J. F.

T. Chalgrin, P. Vignon), Njemačke (K. F. Schinkel, K. G.

4h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 9 7 /

1 6

1

Langhans, L. von Klenze) i Engleske (R. i J. Adam). 1h

Prijedlozi tema za seminare, analize i diskusije. 1 h

Teme**: R . Adam i C.-L. Clerisseau o Dioklacijanovoj palači

u Splitu. A. Paladio i Vitruvie – uzori klasicističkih arhitekata.

Klasicističko graditeljstvo u Petrogradu i Moskvi. Kolonijalna

arhitektura u izvaneuropskom svijetu s naglaskom na SAD.

Romantizam – značajke i obilježja (revalorizacija

iracionalnog, religioznost i misticizam, individualizam,

nacionalizam, orijentalizam i egzotizam, utopija i idila,

historija i filozofija prirode). Predromantični pokret «Sturm

und Drang». Teoretičari romantizma: Ch. Baudelaire i J.

Ruskin. azarenci (F. Overbeck, P. Cornelius…).

Prerafaeliti (D. G. Rossetti, W. H. Hunt, J. E. Millais). 2h

Osnovna lit. za praćenje predavanja i diskusiju:: Janson, H. W., Istoria umetnosti, Prosveta,

Beograd, 1989., str. 453-462. Odabrane stranice iz specijalističkih knjiga, studija i članaka biti

će dane studentima tijekom nastave.

listopad 4. tjedan

studeni 1. tjedan

Engleski pejzažisti: J. Constable, R.-P. Bonington i W.

Turner i njihov utjecaj na razvoj francuskog slikarstva

romantizma (Th. Gèricault, E. Delacroix) te Barbizonske

škole (Th. Rousseau, J. Dupré, Ch.-F. Daubigny, J.-F. Millet ).

Lirski romantizam C. Corota. 3h

Prijedlozi tema za seminare, analize i diskusije. 1 h

Teme**: Fantastika i mistika u djelima W. Blakea te njegov

utjecaj na formiranje engleskih Prerafaelita. Analiza pojedinih

motivskih cjelina u slikarstvu F. de Goye i njihova izmjena od

rokokoovskih genre-scena do sablasnih simboličnih fantazija.

jemačka likovna romantika u slikarstvu C. D. Friedricha.

Osnovna lit. za praćenje predavanja i diskusiju:: Janson, H. W., Istoria umetnosti, Prosveta,

Beograd, 1989., str. 464-471, 474-485. Odabrane stranice iz specijalističkih knjiga, studija i

članaka biti će dane studentima tijekom nastave.

Skulptura romantizma na primjerima djela L. Bartolinia, F.

Rudea, J.-B. Carpeauxa i A.-L. Baryea. Značajke i obilježja

historicističke arhitekture te njen društveno uvjetovani stilski

obrazac na odabranim primjerima. E. E. Viollet-le-Duc –

arhitekt, teoretičar i radikalni pobornik «čistog stila» u

restauraciji arhitektonskih spomenika. Osnovne značajke

programatskog realizma i njegov predstavnik G. Courbet.

H. Daumier – između romantizma i realizma. 3h

4h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 9 8 /

1 6

1

Prijedlozi tema za seminare, analize i diskusije. 1 h

Teme**: Fotografija i realizam. Slikari haaške škole: braća

Maris, J. Israels…i njihov utjecaj na slikarstvo V. van Gogha.

Elementi realizma i impresionizma u slikarskom opusu J. A. M.

Whistlera. I. Rjepin i ruski naturalizam. Verizam u djelima

talijanskih umjetnika: G. Fattoria, T. Signorinia. Odjeci

realizma u njemačkom slikarstvu A. Böcklina, A. Feuerbacha i

H. von Maréesa.

Osnovna lit. za praćenje predavanja i diskusiju:: Janson, H. W., Istoria umetnosti, Prosveta,

Beograd, 1989., str. 461-464, 485-488 i 489-490. Odabrane stranice iz specijalističkih knjiga,

studija i članaka biti će dane studentima tijekom nastave.

studeni 2. tjedan

studeni 3. tjedan

studeni 4. tjedan

Impresionizam – značajke i obilježja (plein-air, novi

koloristički izraz, isječak kao motiv, sadržaj kao učinak svjetla

u odabranom trenutku). E. Manet i oslobađanje od «diktata

sižea». C. Monet i C. Pissarro – najdosljedniji impresionisti.

E. Degas i analiza pokreta. P. A. Renoir – evociranje

klasičnog. 3h

Prijedlozi tema za seminare, analize i diskusije. 1 h

Teme**: Razvoj fotografske optike i njen utjecaj na načine i

tehnike slikarske reprezentacije u drugoj polovici 19. stoljeća.

Impresionistički lirizam u slikarstvu A. Sisleya.

Osnovna lit. za praćenje predavanja i diskusiju: Janson, H. W., Istoria umetnosti, Prosveta,

Beograd, 1989., str. 490-502. Arnason, H. H., Istorija moderne umetnosti, Izdavački zavod

Jugoslavija, Beograd, 1975., str. 17-27. Odabrane stranice iz specijalističkih knjiga, studija i

članaka biti će dane studentima tijekom nastave.

Postimpresionizam. Divizionizam - pokušaj spajanja

idealizma i filozofije prirode putem znanstvenog pristupa u

slikarstvu G.-P. Seurata i P. Signaca. P. Cézanne – sinteza

oblika pokretima boje. Autentični opusi P. Gauguina, V. van

Gogha i H. de Toulouse – Lautreca i njihovi doprinosi

ekspresionizmu, simbolizmu i art nouveau. 3h

Prijedlozi tema za seminare, analize i diskusije. 1 h

Teme**: Utjecaj japanskih i drugih orijentalnih estampi na

umjetničke opuse V. van Gogha, H. de Toulouse – Lautreca i

P. Gauguina. H Rousseau – izvorna umjetnost i magija snova.

Osnovna lit. za praćenje predavanja i diskusiju: Janson, H. W., Istoria umetnosti, Prosveta,

Beograd, 1989., str. 505-511. Arnason, H. H., Istorija moderne umetnosti, Izdavački zavod

Jugoslavija, Beograd, 1975., str. 27-46. Odabrane stranice iz specijalističkih knjiga, studija i

članaka biti će dane studentima tijekom nastave.

4h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 9 9 /

1 6

1

Začeci moderne skulpture. A. Rodin – reakcija protiv

sentimentalnog idealizma akademičara. A. E. R. Hildebrand –

kipar i teoretičar koji se suprotstavio tradicijama dekorativnog

neobaroka. Slikari u skulpturi: H. Daumier, E. Degas, A.

Renoir, P. Gauguin, M. Rosso i njihov doprinos napuštanju

klasične skulptorske metode i tehnologije u korist novog

načina viđenja forme. 3h

Prijedlozi tema za seminare, analize i diskusije. 1 h

Teme**: Skulptura na prijelazu stoljeća (A. Maillol, A.

Bourdelle, C. Despiau). Eklekticizam u skulpturi (M. Klinger).

Realizam u skulpturi (C.-E. Meunier).

Osnovna lit. za praćenje predavanja i diskusiju: Janson, H. W., Istoria umetnosti, Prosveta,

Beograd, 1989., str. 503-504. Arnason, H. H., Istorija moderne umetnosti, Izdavački zavod

Jugoslavija, Beograd, 1975., str. 56-61, 65-67. Odabrane stranice iz specijalističkih knjiga,

studija i članaka biti će dane studentima tijekom nastave.

prosinac 1. tjedan

prosinac 2. tjedan

Industrijska arhitektura i građevinsko inženjerstvo;

problem odnosa između novih materijala i tehnologija te

društvene uvjetovanosti stila; stil protiv funkcije (Arts and

Crafts, Ecolle des Beaux-Arts, svjetske izložbe). Razvitak

urbanizma u 19 st. na odabranim primjerima (Pariz, Beč,

Barcelona); ideja «komunikacije» potiskuje ideju «mjesta».

Stvaranje modernističkog identiteta u djelima V. Horte, H.

P. Berlagea, A. Perreta, O. Wagnera, A. Gaudia… 3h

Prijedlozi tema za seminare, analize i diskusije. 1 h

Teme**: Razvoj arhitekture u SAD-u: Čikaška škola i počeci

nebodera. C. R. Mackintosh i Glasgowska škola. Bečki

doprinos modernitetu: O. Wagner, J. M. Olbrich i J. Hoffman.

A. Loos: Ornament i zločin.

Osnovna lit. za praćenje predavanja i diskusiju: Janson, H. W., Istoria umetnosti, Prosveta,

Beograd, 1989., str. 553-562. Arnason, H. H., Istorija moderne umetnosti, Izdavački zavod

Jugoslavija, Beograd, 1975., str. 47-55, 76-82. Odabrane stranice iz specijalističkih knjiga,

studija i članaka biti će dane studentima tijekom nastave.

Kulturno-historijski značaj art nouveaua i secesije. Nove

umjetničke tendencije u razdoblju od 1880. god. do 1914.

godine. Art nouveau i design. Grupa abis (P. Bonnard, E.

Vuillard i dr.) i njihov utjecaj na eksperimentalne (avangardne)

umjetnike 20. stoljeća. 2h

Prijedlozi tema za seminare, analize i diskusije. 1 h

Teme**: Uloga i značaj W. Morrisa i pokreta «Arts and

Crafts» za razvoj art nouveaua. Slikarski doprinos G. Klimta

4h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 0

0 / 1

6 1

bečkoj secesiji.

Kolokvij (pismeni)* 1h

* Po završetku općeg pregleda likovnih umjetnosti 19. stoljeća

u Europi predviđeno je održavanje kolokvija (u vremenu

predviđenom za održavanje seminara, analiza i diskusija, u

drugom ili trećem tjednu prosinaca), o čemu će studenti biti

unaprijed obaviješteni.

Pregled povijesti likovnih umjetnosti 19. stoljeća na tlu

Hrvatske u korelaciji i u kontekstu s europskim umjetničkim

tijekom. Složenost povijesnog hrvatskog identiteta; slika

stanja u vremenskom rasponu od apoleonovih osvajanja

do Prvog svjetskog rata. 1h

Osnovna lit. za praćenje predavanja i diskusiju: Arnason, H. H., Istorija moderne umetnosti,

Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd, 1975., str. 72-76, 82-99. Babić, Ljubo, Umjetnost kod

Hrvata, sabrana djela Lj. Babića/knjiga I., naklada A. Velzek, Zagreb, 1943., str. 5-17.

Odabrane stranice iz specijalističkih knjiga, studija i članaka biti će dane studentima tijekom

nastave.

prosinac 3. tjedan

prosinac 4. tjedan

Kontinuitet kasnobarokne tradicije. Klasicizam kao

razdjelnica dviju epoha: feudalne i građanske; klasicizam

plemića i klasicizam građanina; Biedermeier. R. Adam i

inspiracija Dioklecijanovom palačom. Klasicistička arhitektura

B. Felbingera. V. Andrić – zastoj realizacije. 2h

Prijedlozi tema za seminare, analize i diskusije. 1 h

Teme**: Klasicizam u Splitu. Klasicizam u Zadru.

Historicizam – ideološki, narodno-gospodarstveni i

kulturološki aspekti pojave neostilova u Hrvatskoj. 1h

Osnovna lit. za praćenje predavanja i diskusiju: Babić, Ljubo, Umjetnost kod Hrvata, sabrana

djela Lj. Babića/knjiga I., naklada A. Velzek, Zagreb, 1943., str. 31-37, 39-47. Bidermajer u

Hrvatskoj, katalog izložbe, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 1997.- odabrane stranice.

Odabrane stranice iz specijalističkih knjiga, studija i članaka biti će dane studentima tijekom

nastave.

Historicistički odraz u arhitekturi i urbanizmu u drugoj

polovici 19. stoljeća (Zagreb, Split) Proces industrijalizacije i

promjena identiteta grada. Uloga i značaj: J. J. Strossmayera, I.

Kršnjavija i H. Bollea. Secesija u hrvatskoj arhitekturi.

Počeci modernog pokreta u arhitekturi i urbanizmu – V.

Kovačić. 3h*

* U sklopu realizacije navedenih tema predviđena je terenska

nastava u Splitu i Zagrebu, tijekom koje bi se studente

4h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 0

1 / 1

6 1

upoznalo s najznačajnijim primjerima arhitekture te

urbanističkim zahvatima.

Prijedlozi tema za seminare, analize i diskusije. 1 h

Teme**: eostilska arhitektura u Dalmaciji. Industrijska

arhitektura u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća.

Arhitektura historicizma u Hrvatskom primorju i Istri.

Historicistička arhitektura u Slavoniji. Arhitektura kazališta u

Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća. Secesijska arhitektura

u Slavoniji i sjevernoj Hrvatskoj. Arhitektura secesije u Rijeci,

Hrvatskom primorju i Istri. Arhitektura secesije u Dalmaciji.

Osnovna lit. za praćenje predavanja i diskusiju: Historicizam u Hrvatskoj, sv. I i II, katalog

izložbe, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2000. Secesija u Hrvatskoj, katalog izložbe, Muzej

za umjetnost i obrt, Zagreb, 2003. - odabrane teme koje prate predavanje. Babić, Ljubo,

Umjetnost kod Hrvata, sabrana djela Lj. Babića/knjiga I., naklada A. Velzek, Zagreb, 1943.,

str. 174-182. Odabrane stranice iz specijalističkih knjiga, studija i članaka biti će dane

studentima tijekom nastave.

siječanj 1. tjedan

siječanj 2. tjedan

Slikarstvo prve polovice i sredine 19. stoljeća. «Bečka

škola» (M. Stroy, M. Brodnik, I. Zasche) i «Osječki likovni

krug» (H. C. von Hötzendorf, A. Waldinger); motivika u

rasponu od bidermajerskog portreta do romantičarskog i

realističkog pejzaža u slikarstvu. V. Karas i prve naznake

moderniteta u hrvatskom slikarstvu. 3h

Prijedlozi tema za seminare, analize i diskusije. 1 h

Teme**: Slikarstvo u 19. stoljeću u Splitu. Slikarstvo 19.

stoljeća u Zadru. Slikarstvo Rijeke u 19. stoljeću. Slikarstvo

klasicizma u Dubrovniku.

Osnovna lit. za praćenje predavanja i diskusiju: Gamulin, Grgo, Hrvatsko slikarstvo XIX.

stoljeća, sv. 1, edicija Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Naprijed, Zagreb, 1995. – odabrane

teme koje prate predavanje. Babić, Ljubo, Umjetnost kod Hrvata, sabrana djela Lj.

Babića/knjiga I., naklada A. Velzek, Zagreb, 1943., str. 48-63, 64-70. Odabrane stranice iz

specijalističkih knjiga, studija i članaka biti će dane studentima tijekom nastave.

Druga generacija slikarskog moderniteta: I. Kršnjavi, F.

Quiquerez i N. Mašić (prva generacija minhenskih đaka).

Treća generacija slikarskog moderniteta: od V. Bukovca do

B. Čikoša Sesije; sukob pariških, bečkih i minhenskih utjecaja

koji teku usporedno s početkom historijskog pokreta

«Moderne». Institucija «Umjetničkog paviljona», Hrvatski

salon – 1898. i «Zagrebačka šarena škola». 3h*

* U sklopu realizacije navedenih tema predviđena je terenska

nastava u Zagrebu – posjet Modernoj galeriji tijekom koje bi

se studente upoznalo s najznačajnijim primjerima slikarstva

4h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 0

2 / 1

6 1

19. stoljeća u Hrvatskoj.

Prijedlozi tema za seminare, analize i diskusije. 1 h

Teme**: Historijsko slikarstvo u Hrvatskoj u drugoj polovici

19. stoljeća. Pejzaži i vedute M. C. Crnčića. Melankolični

krajolici F. Kovačevića. S. Raškaj - s «onu stranu prirode».

Osnovna lit. za praćenje predavanja i diskusiju: Gamulin, Grgo, Hrvatsko slikarstvo XIX.

stoljeća, sv. 1, edicija Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Naprijed, Zagreb, 1995. – odabrane

teme koje prate predavanje. Gamulin, Grgo, Hrvatsko slikarstvo na prijelazu iz XIX. u XX.

stoljeće, sv. 2, edicija Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Naprijed, Zagreb, 1995. – odabrane

teme koje prate predavanje. Babić, Ljubo, Umjetnost kod Hrvata, sabrana djela Lj.

Babića/knjiga I., naklada A. Velzek, Zagreb, 1943., str. 70-95, 108-132, 142-148. Odabrane

stranice iz specijalističkih knjiga, studija i članaka biti će dane studentima tijekom nastave.

siječanj 3. tjedan

Četvrta generacija slikarskog moderniteta: Umjetničko

udruženje «Medulić» u kontekstu društveno-političkih

zbivanja. Mjesto E. Vidovića. Modernost «Münchenske škole»

(J. Račić, M. Kraljević; V. Becić, O. Herman). 1h

Razvojna linija kiparstva u 19. stoljeću (od A. D. Fernkorna

preko I. Rendića, R. Frangeš- Mihanovića i R. Valdeca, do I.

Meštrovića) u usporedbi s tada suvremenim europskim

kretanjima. 2h

Prijedlozi tema za seminare, analize i diskusije. 1 h

Teme**: Slike za široku potrošnju: hrvatska grafika druge

polovice 19. stoljeća. Razvoj fotografije u Hrvatskoj tijekom

19. stoljeća – od poze do pokrenute slike. Kiparstvo

đakovačke katedrale.

Završna evaluacija kolegija.

Osnovna lit. za praćenje predavanja i diskusiju: Gamulin, Grgo, Hrvatsko kiparstvo XIX. i

XX. stoljeća, sv. 5, edicija Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Naprijed, Zagreb, 1999. –

odabrane teme koje prate predavanje. Babić, Ljubo, Umjetnost kod Hrvata, sabrana djela Lj.

Babića/knjiga I., naklada A. Velzek, Zagreb, 1943., str. 163-173. Odabrane stranice iz

specijalističkih knjiga, studija i članaka biti će dane studentima tijekom nastave.

**Sve predložene teme seminara samo su neke od mogućih.

Predviđeno je da će se teme seminara izmjenjivati s novom

generacijom studenata i njihovim individualnim interesom, a u

dogovoru s predmetnim nastavnikom.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 0

3 / 1

6 1

Predmet

(Naziv, Kod, ECTS)

Obvezni predmeti

Zaštita spomenika

UAP309

2 ECTS

astavnik i/ili

suradnik

dr. sc. Ivo Babić,

red. prof.

Tea Katunarić,

asistentica

IV. semestar

astava

(satnica, početak i završetak,

mjesto izvođenja, oblici

nastave, mogućnost nastave

na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja (soba ?):

• 14 sati

• 15.02.'07. – 10.06.'07.

• 15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

• Literatura, konzultacije i ispit

mogući na engleskom i

talijanskom jeziku

Seminari (soba ?):

• 12 sati

• 15. 02.'07. – 10.06.'07.

• 12 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

Terenska nastava:

4 sata

Ispit

(način polaganja,

ispitni rokovi)

Završni ispit:

• lipanj 2007.

• srpanj 2007.

• 2 u rujnu 2007.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 0

4 / 1

6 1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

Zaštita spomenika

UAP309

2 ECTS boda (14 sati predavanja + 12 sati seminara + 4 sati terenske

nastave i 30 sati individualnog studentskog rada na pripremi za nastavu,

seminare i ispit)

Dr. sci. Ivo Babić, red. prof./ Tea Katunarić, asistentica

Nastavni program predmeta omogućiti će usvajanje znanja o zaštiti

spomenika. Potaknuti će razvijanje senzibiliteta za kulturno nasljeđe

sagledavajući ga kao dio čovjekove okoline u najširem antropološkom

smislu. Studenti će steći znanje o razvoju teorijske misli, zakonima,

ustanovama te znanstvenim metodama valoriziranja, istraživanja,

dokumentiranja i načinima zaštite kulturne baštine, posebice graditeljskog

nasljeđa, kroz povijest u svijetu i Hrvatskoj. Upoznati će se i s

mogućnostima prezentacije baštine. Tijekom nastave steći će uvid u

korištenje znanstvene i specijalizirane literature.

Kroz seminarske radove i diskusije uvježbati će se za samostalni znanstveni

rad na vrednovanju, istraživanju i zaštiti kulturne baštine.

B. M. Feilden: Uvod u konzerviranje kulturnog nasljeđa, Zagreb 1981.

T. Marasović: Zaštita graditeljskog nasljeđa, Zagreb 1989.

T. Marasović: Aktivni pristup graditeljskom nasljeđu, Split 1985.

L. Mumford: Grad u historiji, Zagreb 1988.

I. Babić: Prostor između Trogira i Splita, Kaštela 1991.

I. Babić: Od ubavog do gubavog, Split 1994.

I. Maroević: Sadašnjost baštine, Zagreb 1986.

Pauzania: Vodič po Heladi, Split 1989.

Pogledi 18, br.3/4, Split 1998. (broj posvećen zaštiti spomeničkih cjelina)

Vitruvius: Deset knjiga o arhitekturi, Zagreb 1997.

+ poglavlja knjiga te odabrani znanstveni i specijalizirani članci i studije

vezani uz teme koje se obrađuju na predavanjima, seminarima i

diskusijama.

Frontalna nastava uz korištenje multimedijalnih sredstava, seminari, terenska

nastava i konzulatacije.

Aktivno sudjelovanje u nastavi (10% ocjene), seminarski rad (40% ocjene) i

završni ispit (50% ocjene).

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 0

5 / 1

6 1

NASTAVA

KONZULTACIJE

TERMIN:

PROSTORIJA: soba ?, Fausta Vrančića 17

TERMIN:

PROSTORIJA: soba ?, Fausta Vrančića 17

Termin astavne jedinice Trajanje

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 0

6 / 1

6 1

ožujak

1.

Uvod u kolegij:

Cilj i zadatci predmeta. Izvedbeni plan i program.

Popis literature i upute o korištenju literature.

Dogovor o temama seminara. Podjela tema. Upute o načinu

pisanja i izlaganja seminara te citiranju literaturu.

Osnovni pojmovi i svrha zaštite kulturne baštine

Pojma kulturne baštine. Vrste spomenika. Vrijednosti kulturne

baštine.

Diskusija.

Lit: I. Babić: Za jedno antropološko shvaćanje spomenika, Pogledi 18, br.

3/4, Split 1988, 703-708.

B. M. Feilden: Uvod u konzerviranje kulturnog nasljeđa, Zagreb 1981.

T. Marasović: Zaštita graditeljskog nasljeđa, Zagreb 1989.

A. Chastel: Pojam Baštine, Pogledi 18, br. 3/4, Split 1988, 793-820.

2. Metodologija istraživanja spomenika

Metode istraživanja i dokumentiranja spomenika. Uzroci

propadanja i oštećenja kulturnog nasljeđa. Vrste intervencija i

načini zaštite spomenika.

Seminari.

Diskusija.

Lit: B. M. Feilden: Uvod u konzerviranje kulturnog nasljeđa, Zagreb 1981.

T. Marasović: Zaštita graditeljskog nasljeđa, Zagreb 1989.

3. Terenska nastava

Posjet jednoj od restauratorskih radionica kako bi se studenti

neposredno upoznali s metodama zaštite i restauracije

spomenika.

4. Pohrana i prezentacija kulturne baštine

Ustanove koje istražuju, pohranjuju i prezentiraju kulturnu

baštinu (muzeji, galerije i dr.). Načini pohrane spomenika.

Kriteriji po kojima se spomenik odabir za prezentaciju. Načini

prezentacije baštine.

Seminari.

Diskusija.

Lit: B. M. Feilden: Uvod u konzerviranje kulturnog nasljeđa, Zagreb 1981.

A. Chastel: Pojam Baštine, Pogledi 18, br. 3/4, Split 1988, 793-820.

5. Terenska nastava

Posjet jednoj od ustanova ili lokaliteta čija je glavna djelatnost

istraživanje pohrana i prezentacija kulturnih spomenika

travanj

6.

(muzeji, galerije, arheološki lokaliteti…).

Povijesni razvoj, poimanje i načini zaštite kulturnog,

posebice graditeljskog nasljeđa u starom vijeku (do kraja

5. st.) u Evropi i Hrvatskoj.

Kulturno-povijesni kontekst razdoblja.

Antički izvori (Pauzania, Plinije Stariji i dr.). Rušenja

(osvajanje Siciliije i dr.). Pljačka (osvajanje Korinta,

2

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 0

7 / 1

6 1

Makedonije i dr.). Kolekcionarstvo (Rim i dr.). Briga za

spomenike (Djoserova piramida, Memnosovi kolosi, Heraion i

dr., Ciceronov govor protiv Vera). Majorijanov edikt.

Seminari.

Diskusija.

Lit: I. Babić: Prostor između Trogira i Splita, Kaštela 1991.

T. Marasović: Zaštita graditeljskog nasljeđa, Zagreb 1989.

L. Mumford: Grad u historiji, Zagreb 1988.

Vitruvius: Deset knjiga o arhitekturi, Zagreb 1997.

Pauzania: Vodič po Heladi, Split 1989.

7. Povijesni razvoj, poimanje i načini zaštite kulturnog,

posebice graditeljskog nasljeđa u srednjem vijeku (6. - 15.

st.) u Evropi i Hrvatskoj.

Kulturno-povijesni kontekst razdoblja.

Evropa: Izvori (Kasiodor i dr.). Rušenja, pregradnje i obnove

(antičke građevine Rima, srednjovjekovne crkve u alpskim

zemljama i dr.). Zakoni (Teodorikov edikt i Justinijanov

kodeks ).

Hrvatska: Devastacije (Salona i dr.). Pregradnje

(Dioklecijanova palača i dr.). Zaštita i obnova (zvonika sv.

Marije u Zadru, statuti Dubrovnika, Splita i Trogira i dr.)

Seminari.

Diskusija.

Lit: I. Babić: Prostor između Trogira i Splita, Kaštela 1991.

T. Marasović: Zaštita graditeljskog nasljeđa, Zagreb 1989.

L. Mumford: Grad u historiji, Zagreb 1988.

8. Povijesni razvoj, poimanje i načini zaštite kulturnog

posebice, graditeljskog nasljeđa u vrijeme renesanse i

baroka (od sredine 15. st. do sredine 18. st.) u Evropi i

Hrvatskoj.

Kulturno-povijesni kontekst razdoblja. Ponovno vrednovanje

baštine antike.

Evropa: Traktati (Alberti i dr.). Rušenja i obnove (Koloseum,

Panteon i dr.). Kompletiranje crkava (San Stefano Rotondo,

Malatestin hram i dr.). Prvi zakoni i konzervatorske službe

(Švedska i dr.). Prvi javni muzej: Palazzo Nouvo na Kapitolu,

Rim.

Hrvatska: Proučavanje antičkih starina (Marulić i dr. hrvatski

humanisti, Palladio, F. von Erlach i dr.). Rušenja (Salona i dr.)

Pregradnje (Splitska katedrala, palače J. Dalmatinca i dr.).

Zaštita (Dubrovnik). Građanska briga za baštinu (A. Papalića).

Seminari.

2

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 0

8 / 1

6 1

Diskusija.

Lit: I. Babić: Prostor između Trogira i Splita, Kaštela 1991.

T. Marasović: Zaštita graditeljskog nasljeđa, Zagreb 1989.

L. Mumford: Grad u historiji, Zagreb 1988.

9. Povijesni razvoj, poimanje i metode zaštite kulturnog,

posebice graditeljskog nasljeđa u razdoblju klasicizma (od

sredine 18. st. do sredine 19. st.) u Evropi i Hrvatskoj.

Kulturno-povijesni kontekst razdoblja.

Prva konzervatorska doktrina vrednovanja baštine antike.

Početci znanstvenog pristupa zaštiti.

svibanj

10.

Evropa: Prva arheološka istraživanja i metode zaštite (Italija:

Valadier i Grčka). Kompletiranje crkava: neoklasični stil (S.

Pancrazio, S. Apostoli i dr.); stilska obnova (Milanska

katedrala). Devastacije (Napoleon).

Hrvatska: Devastacije i istraživanja arheoloških lokaliteta

(Dioklecijanova palača, Salona i dr. Cassas, R. Adam i dr.).

Devastacije u duhu klasicizma (Marmont i dr.). Prvi muzeji

(Nadbiskupski i Arheološki u Splitu).

Seminari.

Diskusija.

Lit: I. Babić: Prostor između Trogira i Splita, Kaštela 1991.

Lj. Krmpotić: Spon, Adam, Cassas, Lavallée u Hrvatskoj, Hannover,

Čakovec 1997.

T. Marasović: Zaštita graditeljskog nasljeđa, Zagreb 1989.

L. Mumford: Grad u historiji, Zagreb 1988.

Povijesni razvoj, poimanje i metode zaštite kulturnog,

posebice graditeljskog nasljeđa u razdoblju romantizma

(19. st.) u Evropi.

Kulturno-povijesni kontekst razdoblja. Pored antike vrednuje

se i nasljeđe srednjeg vijeka. Prvi muzej na otvorenom:

Skansen, Švedska.

Restauratorski romantizam. Viollet-le-Duc i dr. Obnove po

principu stilske čistoće (Notre -Dame u Parizu, S. Maria in

Cosmedini u Rimu i dr.). Prve obnove utvrđenih gradova

(Carcassone). Faksimilska obnova (zvonik sv. Marka u

Veneciji).

Konzervatorski romantizam. Ruskin, Morris i dr. Društva

ljubitelja starina.

Seminari.

Diskusija.

Lit: T. Marasović: Zaštita graditeljskog nasljeđa, Zagreb 1989.

2

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 0

9 / 1

6 1

L. Mumford: Grad u historiji, Zagreb 1988.

11. Povijesni razvoj, poimanje i metode zaštite kulturnog,

posebice graditeljskog nasljeđa u razdoblju romantizma

(19. st.) u Hrvatskoj.

Kulturno-povijesni kontekst razdoblja.

Romantičarski konzervatorski pristup (Zagrebačka katedrala,

Splitska katedrala i dr.). Neostilske gradnje (Trogir i dr.).

Bolle, Hauser, V. Andrić, I. Kukuljević-Sakcinski, Lj. Marun.

Početak organizirane zaštite spomenika (osnovana

Konzervatorska služba). Društva ljubitelja starina (Bihać i dr.).

Seminari.

Diskusija.

Lit: I. Babić: Prostor između Trogira i Splita, Kaštela 1991.

D. Božić-Bužančić: Počeci zaštite spomenika i sabiranja umjetnina u

Dalmaciji, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 18, Split 1970, 145-159.

D. Kečkemet: Vicko Andrić, Split 1993.

T. Marasović: Zaštita graditeljskog nasljeđa, Zagreb 1989.

S. Pilipović: Alois Hauser u Dalmaciji, Split 2002.

12. Povijesni razvoj, poimanje i metode zaštite kulturnog,

posebice graditeljskog nasljeđa u razdoblju "biološke

zaštite" (od kraja 19. st. do sredine 20. st.) u svijetu.

Kulturno-povijesni kontekst razdoblja.

Potpuno znanstveni pristup. Vrednovanje svih spomeničkih

faze.

Organiziranje konzervatorskih službi. Zakoni. Talijanska i

atenska povelja.

Talijanska škola. Boito i Giovannoni. Pojam povijesnog

ambijenta. Arheološka istraživanja (Italija i Grčka).

Prezentacija baštine u urbanim sredinama (Rim). Valorizacija

značajnijih povijesnih slojeva i funkcije građevine (sv. Sabine

na Aventinu u Rimu). Fašistička rušenja

Austrijska konzervatorska škola. Riegel. Dvorak: Katekizmu

zaštite spomenika.

Seminari.

Diskusija.

Lit: Dvořák M., Katekizam zaštite spomenika, Pogledi 18, br.3/4, Split

1988, 793-820.

T. Marasović: Zaštita graditeljskog nasljeđa, Zagreb 1989.

L. Mumford: Grad u historiji, Zagreb 1988.

13. Povijesni razvoj, poimanje i metode zaštite kulturnog,

posebice graditeljskog nasljeđa u razdoblju "biološke

zaštite" (od kraja 19. st. do sredine 20. st.) u Hrvatskoj.

Kulturno-povijesni kontekst razdoblja.

Utjecaj austrijske konzervatorske doktrine. Povjerenstava za

zaštitu spomenika. Konzervatorski ured za Dalmaciju. Szabo.

2

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 1

0 / 1

6 1

lipanj

14.

Bulić. Karaman. Znanstveni pristup zaštiti i devastacije

(Dioklecianova palača i dr.) Regulacija povijesnih ambijenata

(Kovačić i dr.).

Seminari.

Diskusija.

Lit: I. Babić: Prostor između Trogira i Splita, Kaštela 1991.

Lj. Karaman: Razmatranje na liniji krilatice "Konzervirati, a ne

restaurirati", Bulletin JAZU 1.2.3 (1965), 44-89.

T. Marasović: Zaštita graditeljskog nasljeđa, Zagreb 1989.

Povijesni razvoj, poimanje i metode zaštite kulturnog,

posebice graditeljskog nasljeđa u razdoblju "aktivne"

zaštite (od polovice 20. st. do današnjih dana) u svijetu.

Kulturno-povijesni kontekst razdoblja.

Zakoni i službe zaštite. Međunarodna suradnja, organizacije,

simpoziji i dokumenti (Međunarodne povelje: Venecija, Haška

konvencija i dr.). Teorijske doktrine. Zaštita kulturne i

prirodne baštine. Urbani pejzaž i ambijent. Integralna zaštita.

Multidisciplinarnost. Asanacija, rehabilitacija i revitalizacija

povijesnih ambijenata (Paris, Genova, Urbino i dr.). Primjena

svih vrsta intervencija te metoda zaštite i obnove

(konzervacija, restauracija, rekonstrukcija: (faksimilska

obnova: Montecassino, nova izgradnja: Varšava, anastiloza,

reprodukcija, interpolacija, dislokacija: Abu Simbel i hramovi

na otočiću File). Muzeji te srodne institucije i načini

prezentacije baštine (edukativni programi, muzeji na

otvorenom i dr.).

Seminari.

Diskusija.

Lit: A. Chastel: Pojam Baštine, Pogledi 18, br. 3/4, Split 1988, 793-820.

T. Marasović: Aktivni pristup graditeljskom nasljeđu, Split 1985.

L. Mumford: Grad u historiji, Zagreb 1988.

15. Povijesni razvoj, poimanje i načini zaštite kulturnog,

posebice graditeljskog nasljeđa u razdoblju "aktivne"

zaštite (od polovice 20. st. do današnjih dana) u Hrvatskoj.

Kulturno-povijesni kontekst razdoblja. Zaštita u Hrvatskoj u

kontekstu svjetskih suvremenih metoda i nastojanja. Zakoni i

službe zaštite. Specijalizacije. Savjetovanja. Međunarodna

suradnja i dokumenti (Splitska deklaracija i dr.). Zaštita

kulturne i prirodne baštine. Ratne devastacije i obnova

(Šibenska vijećnica, Dubrovnik i dr.). Revitalizacije

spomenika (Dioklecijanova palača, Sorkočevićev ljetnikovac i

dr.). Muzeji te srodne institucije i načini prezentacije baštine

(edukativni programi, muzeji na otvorenom i dr.).

Seminari.

Diskusija.

2

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 1

1 / 1

6 1

Lit: I. Babić: Prostor između Trogira i Splita, Kaštela 1991.

I. Babić: Od ubavog do gubavog, Split 1994.

T. Marasović: Aktivni pristup graditeljskom nasljeđu, Split 1985.

M. Prelog: Zaštita spomenika i sudbina grada, Pogledi 18, br. 3.4, Split

1988, 821-826.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 1

2 / 1

6 1

Popis obveznih i izbornih predmeta

Predmet

Obvezan predmet

Engleski IV za studente

Odsjeka povijesti

umjetnosti

???

2 ECTS

astavnik i/ili

suradnik

Siniša Ninčević,

predavač

IV. semestar

astava

Predavanja, seminari, vježbe

• 30 sati

• 27.02.07. – 9.06.07.

• 15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

Učionica D4 u zgradi

Filozofskoga fakulteta u

Radovanovoj ulici

(srijeda 8-10 sati)

Konzultacije moguće na

engleskom jeziku.

Ispit

Pismeni:

- lipanj 2007.

- srpanj 2007.

- 2 ispitna roka u

rujnu 2007.

Usmeni:

- lipanj 2007.

- srpanj 2007.

- 2 u rujnu 2007.

Kolokvij (pismeni)

kao uvjet za

pristupanje ispitu,

domaći zadaci (

sastavci na zadane

teme), aktivno

sudjelovanje na

nastavi, seminarski

radovi i usmene

prezentacije.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 1

3 / 1

6 1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

NASTAVA

KONZULTACIJE

Engleski jezik IV za studente Odsjeka povijesti umjetnosti

2

Siniša Ninčević, predavač

Usvajanje naprednije terminologije iz teorije i povijesti umjetnosti.

Sposobnost razumijevanja i parafraziranja relevantnih tekstova na

engleskome jeziku, kao i prevođenje složenijih tekstova iz područja struke s

hrvatskoga na engleski jezik. Osposobljavanje studenata za samostalno

pisanje seminarskih radova i njihovu prezentaciju na engleskome jeziku.

- Michael McCarthy/Felicity O'Dell, English Vocabulary in Use

(Advanced), Cambridge University Press 2002

- Ian Chilvers, The Concise Oxford Dictionary of Art and Artists, Oxford

University Press 2003,

- Michael Clarke, The Concise Oxford Dictionary of Art Terms, Oxford

University Press 2001

- Martin Hewings, Advanced Grammar in Use, Cambridge University Press

1999

- Anna C.Krausse, The Story of Painting, Könemann, Cologne 1995

- Heinrich Wölfflin, Classic Art (An Introduction to the Italian

Renaissance), Phaidon Press Limited, London 2002

- Monographs of Caravaggio, El Greco, Rubens, Rembrandt, Velázquez,

Murillo, Goya, Van Gogh, Picasso, etc.

Predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata, vježbe, usmeno izlaganje

seminarskih radova.

Praćenje sudjelovanja u nastavi. Ocjenjivanje seminarskih radova i njihove

usmene prezentacije. Kolokvij sa svrhom provjere općega jezika

(gramatike) te jezika struke s naglaskom na vokabularu. Pismeni i usmeni

ispit na temelju obrađenoga gradiva s naglaskom na stručnoj terminologiji

te općoj komunikacijskoj kompetenciji.

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

TERMIN: srijeda 8-10

PROSTORIJA: učionica D4

TERMIN: srijeda 10-11

PROSTORIJA: učionica D4

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 1

4 / 1

6 1

Termin

(redni broj

nastavne

jedinice)

astavne jedinice Trajanje

1. Usvajanje engleske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o baroku (Baroque: general introduction.

2

Baroque in Italy: Andrea Pozzo and others).

2. Usvajanje engleske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o baroku (Caravaggio and his influence in

and outside Italy. 'Caravaggisti')

3. Usvajanje engleske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o baroku u Flandriji i Nizozemskoj

(Baroque in Flanders and Holland: Peter Paul Rubens and

Rembrandt van Rijn).

4. Usvajanje engleske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o baroku (Dutch portrait and landscape

painting of the 17th century).

5. Usvajanje engleske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o umjetnosti XVII. st. u francuskoj

(Baroque Classicism in France: Nicolas Poussin and Claude

Lorrain).

6. Usvajanje engleske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o baroku (Baroque in Spain: Diego

Velázquez and Bartolomé Estebán Murillo).

7. Usvajanje engleske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o rokokou (Rococo painting: Watteau,

Fragonard, Boucher, Chardin).

8. Usvajanje engleske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o neoklasicizmu (Neoclassicism: David,

Ingres).

9. Usvajanje engleske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o engleskom slikarstvu XVIII-XIX. st.

(English painting: William Hogarth, Sir Joshua Reynolds,

Thomas Gainsborough. John Constable, William Turner).

10. Usvajanje engleske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o Goyi (Francisco de Goya and his

oeuvre).

11. Usvajanje engleske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o romantizmu (Romanticism in France:

Géricault and Delacroix).

12. Usvajanje engleske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o impresionizu (Impressionism: Claude

Monet, Edouard Manet, Pierre-Auguste Renoir, Edgar Degas,

etc.).

13. Usvajanje engleske terminologije uz obradu i prevođenje 2

2

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 1

5 / 1

6 1

relevantnih tekstova o postimpresionizmu (Post-

Impressionism, Symbolism, Fauvism, Expressionism, Cubism,

Surrealism. General overview).

14. Usvajanje engleske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o postimpresionizmu (Paul Cézanne, Paul

Gaugin, Vincent van Gogh and his oeuvre).

15. Vocabulary and grammar revision and consolidation.

Preparation for the preliminary and final examinations.

2

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 1

6 / 1

6 1

Popis obveznih i izbornih predmeta

Predmet

2 ECTS

Talijanski IV za studente

Odsjeka povijesti

umjetnosti

HZP

2 ECTS

astavnik i/ili

suradnik

Doc.dr.sc. Marina

Marasović-Alujević

(nositeljica

kolegija)

Marijana Alujević,

asistentica

Marijana Alujević,

asistentica

IV. semestar

astava

Predavanja

• 15 sati

• 27.02.08. – 9.06.08.

• 15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

Konzultacije moguće na

talijanskom jeziku.

Seminari

-15 sati

-27.02.08.-9.06.08.

-15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

Ispit

Pismeni:

- lipanj 2008.

- srpanj 2008.

- 2 ispitna roka u

rujnu 2008.

Kolokvij (pismeni)

kao uvjet za

pristupanje ispitu,

domaći zadaci (

sastavci na zadane

teme), aktivno

sudjelovanje na

nastavi, seminarski

radovi i usmene

prezentacije.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 1

7 / 1

6 1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

NASTAVA

KONZULTACIJE

Termin

(redni broj

nastavne

jedinice)

Talijanski jezik IV za studente Odsjeka povijesti umjetnosti

2

Doc.dr.sc.Marina Marasović-Alujević, Marijana Alujević, asistentica

Usvajanje naprednije terminologije iz teorije i povijesti umjetnosti.

Sposobnost razumijevanja i parafraziranja relevantnih tekstova na

talijanskom jeziku, kao i prevođenje tekstova iz područja struke s

hrvatskoga na talijanski jezik. Osposobljavanje studenata za samostalno

pisanje seminarskih radova i njihovu prezentaciju na talijanskom jeziku.

M. Deanović-J.Jernej ,Hrvatsko-talijanski rječnik, Talijansko-hrvatski

rječnik, Zagreb, Školska knjiga 1994.

Izbor stručnih tekstova iz područja povijesti umjetnosti koji će biti

podijeljeni studentima

J.Jernej, Talijanska konverzacijska gramatika, Zagreb 1999.

Predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata, vježbe, usmeno izlaganje

seminarskih radova.

Praćenje sudjelovanja u nastavi. Ocjenjivanje seminarskih radova i njihove

usmene prezentacije. Kolokvij sa svrhom provjere općega jezika

(gramatike) te jezika struke s naglaskom na vokabularu. Pismeni ispit na

temelju obrađenoga gradiva s naglaskom na stručnoj terminologiji te općoj

komunikacijskoj kompetenciji.

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

TERMIN: srijeda 8-10

PROSTORIJA: učionica D

TERMIN: Pon10-11

PROSTORIJA: Kabinet

astavne jedinice Trajanje

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 1

8 / 1

6 1

1. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o baroku

SEMINATR

2. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o talijanskom baroku (Bernini,Boromini)

SEMINAR

3. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o baroku u Flandriji i Nizozemskoj ( Peter

Paul Rubens and Rembrandt van Rijn).

SEMINAR

4. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o talijanskom baroku u slikarstvu

(Caravaggio, Carraccio, Reni)

SEMINAR

5. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o rokokou (Wateau, Boucher)

SEMINAR

6. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o neoklasicizmu (Canova)

SEMINAR

7. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o impresionizmu (Renoir, Degas, Monet)

SEMINAR

8. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o kulturnoj baštini Jadrana.

SEMINAR

9. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o Jadranskim gradovima u svjetskoj

kulturnoj baštini.(Dubrovnik, Split, Trogir, Šibenik, Poreč)

SEMINAR

10. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o umjetnosti sjeverne Dalmacije

SEMINAR

11. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o umjetnosti srednje Dalmacije

SEMINAR.

12. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o nalazima u Dioklecijanovoj palači

SEMINAR

13. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o povijesti grada Rima.

SEMINAR

14. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

relevantnih tekstova o povijesti Venecije

SEMINAR

15. Usvajanje talijanske terminologije uz obradu i prevođenje

tekstova o povijesti Firence.

SEMINAR

1+1

1+1

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 1

9 / 1

6 1

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 2

0 / 1

6 1

Popis obveznih i izbornih predmeta

Predmet

(Naziv, Kod, ECTS)

Izborni predmet, 2 ECTS

Hrvatska stambena

arhitektura 17. i 18.

stoljeća u europskom

kontekstu (odabrane

teme)

????

2 ECTS

astavnik i/ili

suradnik

Dr. sc. Katarina

Horvat-Levaj

IV. semestar

astava

(satnica, početak i završetak,

mjesto izvođenja, oblici

nastave, mogućnost nastave

na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja, terenska, seminari

• 15 sati

• 1.03.'07. – 10.06.'07.

• kumulativno

• Literatura, konzultacije i ispit

mogući na engleskom jeziku

Ispit

(način polaganja,

ispitni rokovi)

Ispit:

• lipanj 2007.

• srpanj 2007.

• 2 u rujnu 2007.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 2

1 / 1

6 1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta Hrvatska stambena arhitektura 17. i 18. stoljeća u europskom kontekstu

(odabrane teme)

izborni kolegij

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

NASTAVA

KONZULTACIJE

2

Dr. sc. Katarina Horvat-Levaj, znanstvena savjetnica

Znanje o stilsko-tipološkim obilježjima stambene arhitekture 17. i 18.

stoljeća u Hrvatskoj u kontekstu europske barokne arhitekture, sposobnost

valorizacije i interpretacije arhitekture

C. NORBERG-SCHULZ, Baroque Architecture, Electa, New York, 1979.

(poglavlje o palačama i dvorcima)

C. NORBERG-SCHULZ, Late Baroque and Rococo Architecture, Electa,

New York, 1980. (poglavlje o palačama i dvorcima)

A. HORVAT, R. MATEJČIĆ, K. PRIJATELJ, Barok u Hrvatskoj, Zagreb,

1982. (poglavlja o stambenoj arhitekturi)

V. MARKOVIĆ, Arhitektura u Hrvatskoj, u: Hrvatska i Europa, Barok i

prosvjetiteljstvo, kultura, znanost i umjetnost, (ur.) I. Golub, Zagreb, 2003.,

599-616.

K. HORVAT-LEVAJ, Barokne palače u Dubrovniku, Zagreb – Dubrovnik,

2001.

V. MARKOVIĆ, Barokni dvorci Hrvatskog zagorja, Zagreb, 1975.

M. OBAD ŠĆITAROCI, Dvorci i perivoji u Slavoniji, Zagreb, 1998.

Kultura ladanja, Zbornik Dana Cvita Fiskovića I., (ur.) N. Grujić, Zagreb,

2006.

Terenska nastava

Frontalna nastava s korištenjem multimedijalnih sredstava

Prisustvovanje nastavi (20%), seminarski rad (20%), završni ispit (60%)

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

TERMIN:

PROSTORIJA:

TERMIN:

PROSTORIJA:

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 2

2 / 1

6 1

Termin astavne jedinice Trajanje

1. Stambena arhitektura 17. i 18. stoljeća u Hrvatskoj – uvod,

literatura, metodologija istraživanja, stilska periodizacija

1

2. Feudalna arhitektura 17. stoljeća između Drave i mora –

analiza četverokrilne koncepcije na primjerima rezidencija

Zrinskih (u kontekstu isprepletanja talijanskih i

srednjoeuropskih utjecaja)

1

3 Dvorci 18. stoljeća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj – podrijetlo

arhitektonskih tipova, utjecaji Štajerske i Beča, stilski razvoj,

pitanja atribucija (okolica Zagreba i Hrvatsko zagorje)

1

4 Palače 17. i 18. stoljeća u gradovima kontinentalne Hrvatske

– ishodišta, tipologija, stilski razvoj, povezanost s arhitekturom

dvoraca (Zagreb, Varaždin, Osijek)

1

5 Barokizacija Slavonije u 18. stoljeću – isprepletanje utjecaja

Banske Hrvatske, Mađarske i Beča, dvorci kao sjedišta velikih

vlastelinstava (Daruvar, Bilje, Valpovo, Ilok)

1

6 Stambena arhitektura Dubrovnika – uvod – kontekst, odnos

prema zatečenoj urbanističkoj strukturi grada

terenska nastava

7 Dubrovačka arhitektura 17. stoljeća (do potresa 1667.)renesansa,

manirizam, rani barok – pluralizam stilova

terenska nastava

8 Obnova Dubrovnika nakon potresa 1667. godine – doprinos

talijanskih arhitekata u barokizaciji sakralne arhitekture i

njihov utjecaj na profanu arhitekturu, posebna obrada djela

arhitekata Tommasa Napolija i Marina Gropellija

terenska nastava

9 Barokne palače u Dubrovniku – ishodišta u Dubrovniku,

Rimu i Genovi, tipologija, stilski razvoj, komparacija s

palačama 17. i 18. stoljeća u dalmatinskim gradovima i Boki

kotorskoj

terenska nastava

10 Dubrovački barokni ljetnikovci i suburbane rezidencije –

prevlast venecijanskih utjecaja, područje Pila, Rijeke

dubrovačke, Cavtata i Župe

terenska nastava

11 Utvrđena stambena arhitektura dubrovačkog izvangradskog

područja (kneževi dvorovi, kuće-kule, torete), područje

Konavala, Pelješca, Primorja i Elafita

terenska nastava

12 Utvrđena ladanjska arhitektura dalmatinskih otoka – analiza

reprezentativnih primjera na Braču i Visu, komparacije s

dubrovačkim izvangradskim područjem i južnom Italijom

terenska nastava

13 Palače 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji – Split, Trogir, Zadar terenska nastava

14 Reprezentativna stambena i profana arhitektura 18. stoljeća

u Istri i Hrvatskom primorju (palače, stancije, utilitarna

arhitektura), barok i klasicizam

1

15 Reprezentativna barokna stambena arhitektura Hrvatske –

palače i dvorci – u europskom kontekstu

1

apomena: Unutar predloženih tema, najviše je sati posvećeno

Dubrovniku, s obzirom na planiranu terensku nastavu. Ovisno

o potrebama studija međusobni odnos tema može se dalje

mijenjati u korist prezentacije Dubrovnika (ili obrnuto).

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 2

3 / 1

6 1

Popis obveznih i izbornih predmeta

Predmet

(Naziv, Kod, ECTS)

Izborni predmet, 2 ECTS

Slikarstvo i kiparstvo 17.

i 18. st. u sjevernoj

Hrvatskoj

????

2 ECTS

astavnik i/ili

suradnik

Dr. sc. Mirjana

Repanić Braun

IV. semestar

astava

(satnica, početak i završetak,

mjesto izvođenja, oblici

nastave, mogućnost nastave

na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja, terenska, seminari:

• 15 sati

• 1.03.'06. – 10.06.'07.

• Kumulativno

• Literatura, konzultacije i ispit

mogući na engleskom jeziku

Ispit

(način polaganja,

ispitni rokovi)

Usmeni:

• lipanj 2007.

• srpanj 2007.

• 2 u rujnu 2007.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 2

4 / 1

6 1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta Slikarstvo i kiparstvo 17. i 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

2

Dr. sc. Mirjana Repanić-Braun

Poznavanje slikarstva i kiparstva 17. i 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj

pridonosi cjelovitom sagledavanju hrvatske umjetničke karte i njezine

pripadnosti različitim kulturno-umjetničkim krugovima. Kroz kabinetski i

terenski rad otvara se mogućnost relevantnije valorizacije umjetnosti u

kontinentalnoj Hrvatskoj.

• A. Horvat, R. Matejčić, K. Prijatelj, Barok u Hrvatskoj, Zagreb,

1982., Sveučilišna naklada Liber.

• Barok i prosvjetiteljstvo, Hrvatska i Europa, sv. 3, Zagreb, 2003.,

Školska knjiga

• Kultura Pavilna u Hrvatskoj 1244.–1786. Ur.: Đ. Cvitanović, V.

Maleković, J. Petričević, Zagreb, Muzej za umjetnost i obrt, 1989.

• Isusovačka baština u Hrvata, Ur.: Bi. Rauter Plančić, Zagreb,

Muzejski prostor, MGC, 1992.

• Sveti trag. Devetsto godina umjetnosti zagrebačke nadbiskupije

1094.-1994., Ur.: Ž. Čorak, T. Lukšić et al., Zagreb, MGC-Muzej

Mimara, 1994.

• Mir i dobro. Umjetničko i kulturno naslijeđe Hrvatske franjevačke

provincije sv. Ćirila i Metoda o proslavi stote obljetnice utemeljenja,

Ur.: M. Mirković, F. E. Hoško, Zagreb, Galerija Klovićevi dvori,

2000.

Literatura će studentima biti preporučena ovisno o odabranim temama

seminarskih radova. Također će im se dostaviti članci za pripremu za

terensku nastavu.

Predavanja, seminari, vježbe, samostalni zadaci, multimedija i internet,

konzultacije, mentorski rad, terenska nastava.

Aktivnost u nastavi, referat/esej, seminarski rad, usmeni ispit.

NASTAVA TERMIN:

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 2

5 / 1

6 1

KONZULTACIJE

PROSTORIJA:

TERMIN:

PROSTORIJA:

Termin astavne jedinice Trajanje

1 Katolička obnova i sakralna umjetnost 17. stoljeća –

reprodukcija i invencija u djelima ranobaroknih slikara.

(kabinetska nastava)

1h

2 Drveni oltari, oltarna ornamentika i plastika prijelaznog

manirističko-ranobaroknog razdoblja u sjeverozapadnoj

Hrvatskoj. (kabinetska nastava)

1h

3 Barokni drveni oltari i razdoblje čistog akantusa. Od

tektonskog prema atektonskom u djelima zagrebačkog kipara

Ivana Komersteinera i njegovih suvremenika. (kabinetska

nastava)

1h

4 Barokno kiparstvo zagrebačkih i varaždinskih majstora u prvoj

polovini 18. stoljeća. (kabinetska nastava)

1h

5 Kiparstvo u mramoru i kamena plastika na području

kontinentalne Hrvatske. (kabinetska nastava)

1h

6 Ivan Krstitelj Ranger, protagonist iluzionističkog slikarstva

prve polovine 18. stoljeća i slikarstvo njegova vremena u

kontinentalnoj Hrvatskoj. (kabinetska nastava)

1h

7 Bečka akademija i barokno slikarstvo sjeverne Hrvatske u

kontekstu srednjoeuropskog kulturno-umjetničkog kruga.

(kabinetska nastava)

1h

8 Kiparstvo kasnog baroka u sjevernoj Hrvatskoj. (kabinetska

nastava)

1h

9 Iluzionističko slikarstvo druge polovine 18. stoljeća.

(kabinetska nastava)

1h

10 Kipari iz slovenske i austrijske Štajerske. (kabinetska nastava) 1h

11 Umjetnički obrt u razdoblju baroka. (kabinetska nastava) 1h

12 Barokno slikarstvo, kiparstvo i štuko dekoracija u Zagrebu i

Varaždinu. (terenska nastava)

1h

13 Franjevačka kiparska radionica i pavlinsko kiparstvo na

primjerima u Samoboru i Lepoglavi (terenska nastava).

1h

14 Belec i Trški Vrh – Gesamtkunstwerk sakralnih prostora

sjeverne Hrvatske. (terenska nastava)

1h

15 Kiparstvo i slikarstvo 18. stoljeća u Osijeku. (terenska nastava) 1h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 2

6 / 1

6 1

Popis obveznih i izbornih predmeta

Predmet

(Naziv, Kod, ECTS)

Obvezni predmet

Umjetnost XX. stoljeća –

temeljni problemi i kraj

modernosti

UAP40A

4 ECTS

aziv predmeta

Kod

ECTS

(uz odgovarajuće

obrazloženje)

astavnik

Kompetencije

koje se stječu

astavnik i/ili

suradnik

Dr.sc. Ive Šimat

Banov, izv.prof.

Dalibor

Prančević,

asistent

V. semestar

astava

(satinica, početak i

završetak, mjesto izvođenja,

oblici nastave, mogućnost

nastave na stranom jeziku, i

drugo)

Predavanja (soba 13):

45 sati

15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

Literatura, konzultacije i

ispit mogući na engleskom

jeziku

Seminari (soba 13):

15 sati

15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

Ispit

Umjetnost XX. stoljeća – temeljni problemi i kraj modernosti

UAP40A

(način polaganja,

ispitni rokovi)

Pismeni ispit:

veljača 2008.

lipanj 2008.

srpanj 2008.

4 ECTS boda (45 sati predavanja, 10 sati seminara, 5 sati terenske nastave i 60 sati

individualnog studentskog rada u biblioteci na pripremi za seminare, nastavu i

ispit).

Dr. sc. Ive Šimat Banov, izv. prof. / Dalibor Prančević, asistent

Nastavni program je koncipiran kako bi omogućio stjecanje znanja iz

europske i nacionalne povijesti umjetnosti XX stoljeća. Tijekom kolegija

biti će predstavljene promjene u arhitekturi slikarstvu, kiparstvu i drugim

granama umjetnosti početkom XX stoljeća. Pitanje sinteze umjetnosti i

života. Tijekom nastavnoga programa student će biti upućen u korištenje

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 2

7 / 1

6 1

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

Jezik poduke i

mogućnosti

praćenja na

drugim jezicima

ačin praćenja

kvalitete i

uspješnosti

izvedbe svakog

predmeta i /ili

modula

NASTAVA

KONZULTACIJE

znanstvene i stručne literature, uočavanju bitnih značajki i fenomena i

posebno na odnos hrvatske i europske moderne umjetnosti, na njihovo

suglasje ili razlaz.

Janson, H. W. Povijest umjetnosti, dopunjeno izdanje, izd. Stanek, Varaždin

2003 (poglavlje koje se odnosi na kraj XIX i XX stoljeće).

H. V. Aranson, Povijest moderne umjetnosti

Grupa autora, Umjetnost 20 stoljeća, Taschen, V. B. Z. Zagreb 2004.

Grgo Gamulin, Hrvatsko slikarstvo XX stoljeća, Naprijed-Ljevak, Zagreb

Grgo Gamulin, Hrvatsko kiparstvo XIX i XX stoljeća, Ljevak, Zagreb

Ive Šimat Banov, Robert Freangeš Mihanović, Art Studio Azinović, Zagreb

2004.

J. Denegri i Z. Rus, Apstraktna umjetnost u Hrvatskoj, Logos, Split 1986.

H. Read, Povijest modernoga slikarstva i Povijest modernoga kiparstva

Monografije i brojni katalozi retrospektivnih i monografskih izložbi

(Meštrović, Gecan, Babioć, Hegedušić, Junek, Bukovac, Račić, Kraljević,

Becić...), kritičkih studija i radova s područja moderne umjetnosti prve

polovice XX stoljeća.

Predavanja, terenska nastava, posjet izložbama, galerijama i muzejima

(Zagreb, Split)

Ocjena će se donijeti a temelju aktivnog sudjelovanja u nastavi (20 posto)

seminarskoga rada i usmeno izlaganje (20 posto) usmeni ispit (60 posto)

Hrvatski jezik

mogućnost konzulatacija na talijanskom, ruskom i engleskom

Anketno ispitivanje studenata na kraju tematskog bloka.

Analize, diskusije, seminari, razgovori nakon svakog bloka predavanja na

određenu temu. Razvijanje kod studenata osjećaja žive materije i

mogućnosti njezina povezivanja s drugim oblicima umjetnosti i života.

IZVEDBENI PROGRAM

(NASTAVNI SADRŽAJI PO TERMINIMA)

TERMIN:

PROSTORIJA:

TERMIN:

PROSTORIJA:

TERMIN

(TJEDAN)

SATI SADRŽAJ

1. 4 Što je zapravo povijest moderne umjetnosti? Uvod u kolegij. Ciljevi i

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 2

8 / 1

6 1

2. 4

3. 4

4. 4

5. 4

6. 4

7. 4

8. 4

9. 4

10. 4

11. 4

12. 4

zadaci kolegija. Koja mu je svrha. Na prvom satu studentima će biti

predočen cjeloviti popis literature koji im može služiti sa praćenje

predavanja, diskusija, izradu seminara i spremanje ispita. Posebice će biti

istaknuta važnost promišljanja, razgovora, i čitanja tekstova samih

umjetnika (Van Gogh, Klee, Kandinski, Duchmap...). Dosadašnja povijest

umjetnosti. Stranputice evolucionističke radikalizacije likovnoga jezika.

Razbijanje kontinuiteta. Entropija povjesnosti. Kraj povjesnoga shvaćanja

umjetnosti i malaksalost pri održavanju stare slike.

Osnovne značajke umjetnosti oko 1900-te. Izvori moderne umjetnosti

Povjest moderne umjetnosti, ne kao nastavak ranijih razdoblja nego prije

kao prekid sa tradicijom. Ismijani kriterij napredovanja i evolucionistički

princip umjetnosti. Prva desetljeća XX stoljeća kao desetljeća avangradi.

Bliženje slike i kipa (Degas, Reonire, Matisse...). Zašto Cezanne a ne

Rodin?

Uloga fotografije. Odnos fotografije i slikarstva. Fotografija kao

osloboditeljica referencijalne uloge moderne umjetnosti. Kratka povijest

fotografije. Fotografija na početku XX stoljeća.

Utjecaj Cezannea, Van Gogha i Gauguina na modernu umjetnost.

Umjetnički ''disdenti''. Živjeti izvan sistema. Izvori moderne umjetnosti.

Uloga primitivne, afričke i egzotične umjetnosti na modernu umjetnost.

Primitivno kao moderno. Antropofagijsko kao usvajanje i prož.imanje

kultura. Frenetičnost avangardi i naleti novoga. Inovacije jezika i raskid s

tradicijom umjetnosti. Fetišiziranje novoga i sotoniziranje staroga.

Zaborav zanata. Sjaj i bijeda tog zaborava.

Osnivač i otac modernoga slikarstva. Giiotto i novo doba slike. Pečat

stabilnosti i jasni vidljivi odnosi. Giotto kao put u modernu umjetnost

(Cezanne, Carra, Chirico, kostruktivizam...)

Povijesne avangarde (fovizam, kubizam, futurizam, dadaizam,

ekspresionizam, nadrealizam...). Slika i riječ (dada). Slikarstvo

unutrašnje nužnosti (Die Blaue Reiter, Kandinski, Duhovno u umjetnosti)

Ideja sinteze života i umjetnosti (Secesija, De stijl i neoplasticizam,

Bauhaus). Utopija ili postvarenje. Moguće i nemoguće. San o jedinstvu,

ravnoteži i harmoniji. Plemenitost utopije. Prodor u svakodnevnicu.

Miješanje medija.

Ruska avngarda. Malević i suprematizam. Primjeri utjecaja ruskoukrajinske

avangarde. Revolucionarna umjetnost ili odnos politike i

umjetnosti, totalitarizma i slobode.

Piet Mondrian i neoplasticizam. Teozofija, alkemija i antropozofija.

Religiozni temelji umjetnosti. Ekstremni objektivizam. Pitanje ravnoteže,

univerzalne harmonije i istine umjetnosti. Nizozemski ikonoklasti. Odnos

teozofije i umjetnosti (Steiner, Uspenski, Schoenmeker, Bohme i dr.)

Duchamp i ready-made kao predmet i ideja. Dekontekstualiziranje

predmeta. Sprdanje s teretom tradicije i ''stvaranjem'' umjetničkih djela

kao znakom nadahnuća. Oslobađanje od prisile na savršenstvo izraza.

Primjeri poricanja. Kriza štafelajne slike.

Povratak redu i stvarnosti kao reakcija na radikalizam avangardi (Neue

Sachlichkeit, Zemlja itd.)

Hrvatska moderna umjetnost u svjetlu novijih istraživanja. Hrvatska

umjetnost i njezin europski kontekst (do 1918). Visoke vrijednosti i

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 2

9 / 1

6 1

13. 4

14. 4

15. 4

dosezi hrvatskih umjetnika (Raškaj, Kraljević Herman, Bukovac, Čikoš,

Frangeš Mihanović Dešković, Meštrović...)

Pitanje izolacije, marginalizacije i ''samodovoljnosti ''nacionalne

umjetnosti. Hrvatska moderna umjetnost nakon 1918. godine. Bez

otvorenih vrata.

Ivan Rendić, Robert Frangeš Mihanović, R. Valdec, B. Dešković, Bela

Čikoš Sesija, V. Bukovac, S. Raškaj, E. Vidović... u vrhu europske

umjetnosti prvih destljeća XX stoljeća.

Pojava Ivana Meštrovića i nacionalnih i nadnacionalnih mitova. Politika i

ideologija u umjetnosti (Meštrović do 1918).

aziv predmeta Suvremena umjetnost

Kod

ECTS

(uz odgovarajuće

obrazloženje)

UAP40B

4 ECTS

(45 h predavanja + 15 h seminara i terenske nastave)

astavnik dr. sc. Ive Šimat Banov, izv. prof.; Dalibor Prančević, asistent

Kompetencije koje

se stječu

- istraživanje i savladavanje umjetničkih tendencija druge polovice dvadesetog

stoljeća uz izdvajanje njihovih glavnih protagonista

- upoznavanje s glavnim protagonistima umjetničkih scena druge polovice

dvadesetog stoljeća

- detektiranje osnovne problematike umjetnosti druge polovice dvadesetog

stoljeća

Sadržaj - upoznavanje s umjetničkom produkcijom druge polovice dvadesetog stoljeća;

detektiranje ključnih imena i tendencija kojima je isto razdoblje obilježeno;

- navedeno vremensko razdoblje obuhvaća svjetsku i nacionalnu umjetnost;

- upoznavanje s relevantnom literaturom koja sistematizira i tumači navedeno

razdoblje, te upućivanje na dopunsku literaturu uz pojedine nastavne jedinice;

- ukazivanje na polarizaciju kulturno-političkog svijeta, utjecaj ideologije i

ideologija na suvremenu produkciju, detekcija raznorodnih strujanja –

apstrakcije i figuralike, kvalificiranje domaćih događanja u kontekstu izložaba

van državnih granica…);

- predmet bi pratio i suvremena zbivanja u Splitu i drugdje (izložbe) te bi se

predavanjima seminarskog tipa otvarala diskusija o istima.

Preporučena

literatura

- Edward Lucie-Smith: Movements in art since 1945 – new edition, Thames &

Hudson, London, 2001

- David Hopkins: After modern art, 1945 – 2000, Oxford University Press, 2000

- Concepts of modern art, from fauvism to postmodernism, (ur.: ikos Stangos),

Thames & Hudson, London, 1981/1994/2001

- Tony Godfrey: Conceptual Art, Phaidon Press, 1998/1999/2001

- Lucy R. Lippard et al.: POP ART, Beograd, 1977.

- Miško Šuvaković: Pojmovnik moderne i postmoderne likovne umetnosti i teorije

posle 1950., Beograd – Novi Sad 1999.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 3

0 / 1

6 1

Dopunska

literatura

Oblici provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i polaganja

ispita

Jezik poduke i

mogućnosti

praćenja na

drugim jezicima

ačin praćenja

kvalitete i

uspješnosti izvedbe

svakog predmeta i

/ili modula

- J. Hendricks: FLUXUS CODEX, Harry N. Abrams, Inc., Publishers, 1995.

- R. Flood, F. Morris et al.: Zero to Infinity: Arte Povera 1962-1972, Walker art

Center, Minneapolis, Tate Modern, London, 2001.

- Art in Europe 1990-2000, (ur.: G. Maraniello), Skira 2002.

- J. Denegri: Umjetnost konstruktivnog pristupa – EXAT '51 i Nove tendencije,

Horetzky, Zagreb, 2000.

- Pedesete godine u hrvatskoj umjetnosti, (katalog izložbe), Dom hrvatskih

likovnih umjetnosti, Zagreb, 2004.

- Hrvatska likovna kritika 50ih, Izabrani tekstovi, DPU Hrvatske, Zagreb

- Ljiljana Kolešnik: Između Istoka i Zapada: hrvatska umjetnost i likovna

kritika50-ih godina, IPU, Zagreb, 2006.

- Marija Gattin et al.: Gorgona – Monografija, Zagreb, 2002.

- Grupa šestorice autora, (katalog izložbe), SCCA, Zagreb, 1998.

- Život umjetnosti, br. 33/34, IPU Zagreb, 1982.

- Primary documents: A Sourcebook for Eastern and Central European Art Since

the 1950s, (ur. Laura Hoptman, Tomaž Pospiszyl), Cambridge Mass: MIT Press,

2002.

Časopisi iz područja suvremene umjetnosti: Kunstforum, Art in America, Parkett,

Flash Art, Praesens, Život umjetnosti, Kontura, Radionica...

Internet izvori

Predavanja, konzultacije, seminari, terenska nastava

Seminarski rad (20% ocjene), kolokvij (20% ocjene), usmeni ispit (60% ocjene).

Hrvatski; mogućnost praćenja na engleskom jeziku

Anonimna anketa i razgovor sa studentima

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 3

1 / 1

6 1

NASTAVA

KONZULTACIJE

IZVEDBENI PROGRAM

(NASTAVNI SADRŽAJI PO TERMINIMA)

TERMIN:

PROSTORIJA:

TERMIN:

PROSTORIJA:

TERMIN

(TJEDA

N)

SATI SADRŽAJ

1. 2

Uvod u kolegij

(predstavljanje ciljeva i zadataka kolegija, odnosno programa rada).

Značenje razbijanja kontinuiteta razvoja umjetnosti u kronologiji

dvadesetog stoljeća – Drugi svjetski rat.

2

Kulturno-geografsko-politički kontekst razvoja umjetnosti nakon Drugog

svjetskog rata.

Enformel (umjetnost u ratu i poslijeratne refleksije) i apstraktni

ekspresionizam.

2. 2

Umjetnost i ideologija

(kontekst likovnih pojava pedesetih godina u Hrvatskoj).

Podloga razvoju EXAT-a '51.

2 Pojava manifesta grupe.

Predstavnici i njihova umjetnička ostvarenja i aktivnosti.

3. 2

Likovna kritika pedesetih godina (shvaćanje termina 'dekadentnoga' i

'formalističkoga').

Black Mounatain College, North Carolina

2 (eksperiment i interdisciplinarnost: utjecaj na razvoj umjetnosti druge

polovice dvadesetog stoljeća).

4. 2

Fluxus.

Pristup problematici Fluxusa prema J. Hendricksu (FLUXUS CODEX).

2

Neodada

(primjer diseminacije neoavangarde u New Yorku).

5. 2 Pierre Restany i Nouveau réalism.

Gorgona.

2 Predstavnici i primjeri umjetničke aktivnosti.

Nove tendencije.

6. 2 Uloga Zagreba u razvoju umjetnosti 60.-ih i 70.-ih godina u europskom

kontekstu.

Minimal art

2 (objekt likovne umjetnosti izvan pripadnosti medija kao strogo određene

kategorije).

7. 2

Pop art (UK).

Različiti aspekti. Predstavnici.

2

Pop art (SAD).

Različiti aspekti. Predstavnici.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 3

2 / 1

6 1

8. 2

2

9. 2

2

10. 2

2

11. 2

2

Premise razvoja konceptualne umjetnosti (razbijanje objekta i uvođenje

pojma nematerijalnoga kao i umjetnikovog ponašanja u sferu razgovora o

umjetnosti).

Konceptualna umjetnost – osnovne postavke i protagonisti.

Germano Celant i Arte povera.

Predstavnici siromašne umjetnosti i primjeri umjetničke aktivnosti.

Jannis Kounellis.

Aspekti umjetničke aktivnosti.

Joseph Beuys

(socijalna skulptura i nomadizam u umjetničkoj aktivnosti).

Nova umjetnička praksa.

Novi aspekti u umjetnosti nacionalnog konteksta.

Grupa šestorice autora

(predstavnici i primjeri umjetničke aktivnosti).

Postmodernizam

(transavangarda, anakronizam, novi barok, new image, bad painting, novi

ekspresionizam/novi divlji…)

Martin Kippenberger.

Aspekti umjetničke djelatnosti.

12. 2 Nova geometrija, novi konceptualizam, post-pop-art.

2

Postmodernistička očitovanja u umjetnosti osamdesetih godina u

Hrvatskoj.

13. 2 Germano Celant i neekspresionizam.

2

Umjetnost u Europi od 1990 – 2007.

Pitanja i raspra.

14. 2

Umjetnost u Europi od 1990 – 2007.

Pitanja i raspra.

2

Kippenbergiana i Tuymansov sindrom.

Refleksije na slikarstvo recentnog vremena.

15. 2

Umjetnost u Hrvatskoj od 1990 –2007.

2

Pitanja i raspra.

Umjetnost u Hrvatskoj od 1990 –2007.

Pitanja i raspra.

UVJETI POHAĐANJA NASTAVE I POLAGANJA ISPITA

Očekuje se redovitost pohađanja nastave i pripreme za sadržaje koji će se obrađivati u

pojedinim temama. Da bi se dobilo potpis, potrebna je nazočnost na nastavi od minimalno

80% te izrada te prezentacija teme dobivene za seminarski rad kao i položeni kolokvij.

Ocjena će se dodijeliti na temelju ocijenjenog seminarskog rada na zadanu temu (20%

ocjene), savladavanja kolokvija (20% ocjene), položenog usmenog ispita (60% ocjene).

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 3

3 / 1

6 1

Popis obveznih i izbornih predmeta

Predmet

(Naziv, Kod, ECTS)

Obvezni predmet

Vizualne komunikacije

UAL40A

4 ECTS

astavnik i/ili

suradnik

Dr.sc. Ivo Babić,

red.prof.

Barbara Gaj,

asistentica

V. semestar

astava

(satinica, početak i

završetak, mjesto izvođenja,

oblici nastave, mogućnost

nastave na stranom jeziku, i

drugo)

Predavanja (soba 13):

45 sati

15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

Literatura, konzultacije i

ispit mogući na engleskom

jeziku

Seminari (soba 13):

15 sati

15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

Ispit

(način polaganja,

ispitni rokovi)

Pismeni ispit:

veljača 2008.

lipanj 2008.

srpanj 2008.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 3

4 / 1

6 1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

NASTAVA

KONZULTACIJE

Vizualne komunikacije

UAL40A

4 ECTS (45 sati predavanja, 15 sati seminara i 60 sati individualnog

studentskog rada u biblioteci i pripreme za seminare, nastavu i ispit).

dr. sc. Ivo Babić, red. Prof. / Barbara Gaj, asistentica

Informiranost o mogućnostima komuniciranja kroz vizualne medije.

- Umberto Eco, Kultura informacija komunikacija, Nolit, Beograd 1973.

- Umberto Eco, Estetika i teorija informacija, Prosveta, Beograd 1977.

- Edward Lucie-Smith, Vizualne umjetnosti dvadesetog stoljeća, Golden

Marketing, Zagreb 2003.

- Josef Müller-Brockmann, A History of Visual Communications, Verlag

Gerd Hatje, Teufen 1971.

- Abraham Moles, Information Theory and Esthetic Perception, University

of Illinois Press, London 1966.

- Umberto Eco, A Theory of Semiotics, Indiana University Press,

Bloomington 1991.

- William Huggins, Iconic Communication, Johns Hopkins University Press,

Baltimore 1974.

- Miščević, Zinaić, Plastički znak, zbornik radova iz teorije vizualnih

umjetnosti, Izdavački centar, Rijeka 1982.

Frontalna nastava uz korištenje multimedijalnih sredstava.

Seminarski rad (30% ocjene) i završni ispit na kraju godine (70% ocjene).

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

TERMIN: petkom 12 – 16 h

PROSTORIJA: soba 14 (Visoka)

TERMIN: petkom 11 – 12 h

PROSTORIJA: soba 7 (Visoka)

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 3

5 / 1

6 1

Termin astavne jedinice Trajanje

1 Uvod u kolegij Vizualne komunikacije - ciljevi i zadaci

kolegija, program rada

Pojam vizualnih komunikacija - definicija, podjela, temeljni

pojmovi

3+1

2 Teorija informacija i komunikacija - temeljni pojmovi s

područja kibernetike i teorije informacija

Estetika i teorija informacija- međusobna povezanost različitih

estetskih područja

3+1

3 Šum i povratna informacija u procesu komuniciranja - fizički i

semantički šum, redundancija

Proces komunikacije - ekspresija i komunikacija,

komunikacijska shema

3+1

4 Značenje, konotacija i empatija u procesu komuniciranja;

konotacija i denotacija, semantičke razlike

Vizualna poruka

3+1

5 Kulture, kodovi i konvencije

Ekstrakodiranje – podkodiranje i nadkodiranje u procesu

komunikacije

3+1

6 Semiologija i semiotike

Temeljni pojmovi s područja semiotike - strukturalno

značenje, znak, proizvoljni i motivirani znakovi

3+1

7 Slika – simbol – znak

Likovni jezik i likovni znak

3+1

8 Uvod u povijest vizualnih komunikacija kratki pregled od

prapovijesti do danas

Razdoblje starog vijeka - civilizacije Mezopotamije, Egipta,

Kine, Indije i Europe (piktogram, pismo, papirus, pronalazak

papira, rotulus, knjiga)

3+1

9 Razvoj vizualnih komunikacija u srednjem vijeku - rukopisi,

iluminacije, relikvije, pečati, grbovi, izum tiskarskog stroja

Novi vijek – razvoj znanosti i umjetnosti; tiskanje (mape,

karte, novine, prvi plakati, vodiči i pamfleti, dizajn različitih

tipova slova)

3+1

10 Vizualne komunikacije u 19. stoljeću - međunarodne izložbe,

pokret Arts & Craft, izum fotografije

Razvoj vizualnih komunikacija u 20. stoljeću - Art Nouveau,

avangarda, Bauhaus, De Stijl, konstruktivizam itd.

3+1

11 Vizualne komunikacije i masovni mediji (televizija; film,;

video, fotografija; izdavaštvo – časopisi, knjige, ilustracije,

strip; reklamno oglašavanje – plakat; elektronski mediji itd. )

3+1

12

Vizualne komunikacije i grafički dizajn

Temeljni pojmovi grafičkog oblikovanja - plakat, strip,

ilustracije, tipografija, znak, logotip, layout, lettering

3+1

13 Plakat - povijest plakata, komercijalni i umjetnički plakat

Strip - definicija, elementi stripa, povijesni razvoj

3+1

14 Fotografija - povijest, vrste fotografije, objekt – fotografija, 3+1

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 3

6 / 1

6 1

upotreba fotografije

Povijesni razvoj filma

15 Osnove teorije filma, filmske vrste i žanrovi; avangardni film

/eksperimentalni film/

Animacija - vrste animacije, crtani film; računalna animacija i

njena upotreba

3+1

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 3

7 / 1

6 1

Popis obveznih i izbornih predmeta

Predmet

(Naziv, Kod, ECTS)

Izborni predmet

Postmoderna arhitektura

???

2 ECTS

V. semestar

astavnik i/ili suradnik astava

dr. sc. Dina Ožić

Bašić

(satnica, početak i završetak, mjesto

izvođenja, oblici nastave, mogućnost

nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja (soba 13):

• 15 sati

• 1.10.'07. – 30.01.'08.

• 15 tjedna ravnomjerno

raspoređeno

Seminari (soba 13):

• 15 sati

• 1.10.'06. – 30.01.'07.

• 15 tjedna ravnomjerno

raspoređeno

Ispit

(način polaganja, ispitni

rokovi)

Završni ispit:

• siječanj 2008.

• veljača 2008.

• srpanj/lipanj

2008.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 3

8 / 1

6 1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije koje

se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska literatura

Oblici provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i polaganja

ispita

Postmoderna arhitektura

2 ETCS

- Postmoderna arhitektura u Europi, SAD i Japanu, predavanja

- Postmoderna arhitektura u Hrvatskoj: predavanja i terenski rad

dr. sc. Dina Ožić Bašić

Nakon odslušanog predmeta od studenta se očekuje razumijevanje uvjeta nastanka

postmodernih arhitektonskih teorija, prepoznavanje elemenata oblikovanja stila, razvitak

kritičkog promatranja kroz uočavanje teoretskih aspekata te ostvarenje osobnog kritičkog

izričaja kroz seminarski rad uz korištenje znanstvene i stručne literature (ovladavanje

temom kroz interpretaciju pojedinog arhitektonskog djela).

1. Venturi, Robert (1966.), Complexity and Contradiction in Architecture, MoMA,

New York, New York (SAD), Složenosti i protivrečnosti u arhitekturi, IRO

Građevinska knjiga, Beograd

2. Glancey, Jonathan (1998.), 20 th Century Architecture (poglavlje V.

Postmodernism), Carlton Books Limited, London (UK)

3. Tietz, Jürgen (1999.), The Story of Architecture of the 20 th Century (poglavlje:

High-tech and Postmodern), Konemann, Berlin, Njemačka

4. Moneo, Rafael (2004.), Theoretical anxiety and design strategies in the work of

eight contemporary architects, ACTAR, Barcelona, Španjolska

***priručnici, tematske knjige, monografska izdanja o hrvatskim i svjetskim arhitektima, i

dr.

1. orberg-Schultz, Christian (1971./ 1975.), Existence, Space & Architecture,

Studio Vista, London (UK) / Egzistencija, prostor i arhitektura, Građevinska

knjiga, Beograd

2. Venturi, Robert; Scott-Brown, Denise; Izenour, Steve (1972./1977.), Learning

from Las Vegas, The MIT Press, Cambridge, Massachusetts (SAD), Pouke Las

Vegasa, IRO Građevinska knjiga, Beograd

3. Rowe, Colin; Koetter, Fred (1978./1988.), Collage city, The MIT Press,

Cambridge, Massachusetts (SAD) / Grad kolaž, IRO Građevinska knjiga,

Beograd

Tijekom nastave studenti će biti upozoreni na specijalističke knjige, studije i članke vezane

uz predavanja, seminare, diskusije ili one koji su korisna dopunska literatura za ispit

Predavanja uz projekcije; terenska nastava; seminarski rad

Ocjena će se dodijeliti na temelju aktivnog sudjelovanja u nastavi (20%), kvalitete

seminarskog rada (40%) i završnog ispita (40%)

IZVEDBENI PROGRAM

(NASTAVNI SADRŽAJI PO TERMINIMA)

NASTAVA

TERMIN:

PROSTORIJA: Soba 13, Fausta Vrančića 17

KONZULTACIJE TERMIN:

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 3

9 / 1

6 1

PROSTORIJA: Soba 9, Fausta Vrančića 17

Termin Nastavne jedinice Trajanje

Listopad

1. tjedan

Kratki uvod u kolegij. Ciljevi i zadaci kolegija. Upoznavanje s literaturom.

Uvod u postmoderno arhitektonsko oblikovanje. Prethodnici postmoderne

arhitekture. Sociološke teorije Frederica Jamesona. Robert Venturi.

Podjela tema za seminare. Obrazloženje metodologije izrade seminara, načina

korištenja literature i citiranje.

Lit. Venturi, Robert (1966.), Complexity and Contradiction in Architecture,

MoMA,New York

Venturi, Robert; Scott-Brown, Denise; Izenour, Steve (1972./1977.), Learning

from Las Vegas, The MIT Press, Cambridge.

Moneo, Rafael (2004.), Theoretical anxiety and design strategies in the work of

eight contemporary architects, ACTAR, Barcelona.

Listopad 2. tjedan

Postmoderna u SAD. Charles Jencks, Charles Moore, Robert Stern.

Postmoderna u Europi. Francois Lyotard: Filozofija postmoderne. Paolo

Porthogesi: Biennale u Veneciji 1980. godine. Colin Rowe i Fred Koetter.

Llewwlyn-Davies, Weeks, Forestier-Walker i Bor: Prostorni plan uređenja za

engleski novi grad Milton Keynes.

Lit. Jencks, Charles (1991.), The Language of Post-Modern Architecture,

Rizzoli,New York.

Johnson, Eugene J. (1993.), Charles Moore: Buildings and Projects 1949-1986,

Rizzoli, New York.

Rowe, Colin; Koetter, Fred (1978./1988.), Collage city, The MIT Press,

Cambridge.

Listopad 3. tjedan

Postmoderna u Europi. Ricardo Bofill, Manolo Nunez-Yanowsky, Francois

Spoerry. James Stirling & Michael Wilford, Ralph Erskine, Terry Farrell, John

Outram.

Postmoderna u Japanu. Arata Isozaki

Lit. Moneo, Rafael (2004.), Theoretical anxiety and design strategies in the work

of eight contemporary architects, ACTAR, Barcelona.

Maxwell, Robert (1998.), James Stirling, Michael Wilford : Studio Paperback,

Birkhauser, Boston.

James, Warren A. (1988.), Ricardo Bofill / Taller De Arquitectura, Rizzoli, New

York.

Farrell, Terry (1993.), Terry Farrell: Urban Design, Academy Editions, London.

Koshalek, Richard; Stewart, B. David (1998.), Arata Isozaki : Four Decades of

Architecture, Universe Rev Edition, New York.

Listopad 4. tjedan

Postmoderna 80-tih godina XX. stoljeća (I. dio). Projektiranje nebodera: Philip

Johnson, Helmut Jahn, John Portman, SOM, Zeidler Roberts. Povratak

klasicističkog opusa: Karl Friedrich Schinkel i Mies van der Rohe. Povratak Art

Deco oblika 20-tih i 30-tih XX. stoljeća: Raymond Hood i William van Alen.

2h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 4

0 / 1

6 1

Lit. Johnson, Philip (2002.), The Architecture of Philip Johnson, Bulfinch,

Boston.

Studeni 5. tjedan

Postmoderna 80-tih godina XX. stoljeća (II. dio). New York Five: Peter

Einsenman, John Hejduk, Michael Graves, Charles Gwathmey, Richard Meier.

Dematerijalizirani historicizam: Ronaldo Giurgola, Moshe Safdie, Kevin Roche.

Lit. Moneo, Rafael (2004.), Theoretical anxiety and design strategies in the work

of eight contemporary architects, ACTAR, Barcelona.

Ambroziak, M. Brian; Graves, Michael (2005.), Michael Graves: Images of a

Grand Tour, Princeton Arch, Princeton.

Studeni 6. tjedan

Postmoderna 80-tih godina XX. stoljeća (III. dio). Kultura potrošačkog

društva. Fragmentarna urbana strategija. Christian Norberg-Schultz, Leon i

Robert Krier, Oswald Mathias Ungers, Joseph Paul Kleihues. International

Building Architecture (IBA) Exibition, Berlin, 1984.-1987.

Lit. Norberg-Schultz, Christian (1971./ 1975.), Existence, Space & Architecture,

Studio Vista, London / Egzistencija, prostor i arhitektura, Građevinska knjiga,

Beograd.

Studeni 7. tjedan

Postmoderna 80-tih godina XX. stoljeća (IV. dio). Muzeji - Novi hramovi

umjetnosti. Klasicističke konotacije: Pantheon u Rimu i Karl Friedrich

Schinkelov Altes Museum u Berlinu. Frank Lloyd Wright: Guggenheim Museum

u New Yorku. Richard Rogers i Renzo Piano: Centre Georges Pompidou u

Parizu. Frankfurtski muzeji, 1979.

Lit. Moneo, Rafael (2004.), Theoretical anxiety and design strategies in the work

of eight contemporary architects, ACTAR, Barcelona.

Pehnt, Wolfgang (1987.), Hans Hollein Museum in Mönchengladbach:

Architektur als Collage, Fischer Taschenbuch Verlag, Frankfurt / Main.

Klotz, Heinrich (1992.), Hans Hollein Museum for Moderne Kunst Frankfurt Am

Main Schriftenreih, Ernst & Sohn, Weinheim.

Studeni 8. tjedan

Walt Disney World. Aldo Rossi, Robert A. M. Stern, Michael Graves, Arata

Isozaki, Gwathmey Siegel, Peter Dominick, Charles Moore, Robert Venturi,

Philip Johnson, Cesar Antonio Pelli.

Lit. Moneo, Rafael (2004.), Theoretical anxiety and design strategies in the work

of eight contemporary architects, ACTAR, Barcelona.

Stern, Robert (2005.), Robert A. M. Stern: Houses and Gardens, Monacelli Press,

New York.

Crosbie, Michael (1998.), Cesar Pelli: Recent Themes, Birlhauser (Princeton

Architectural Press), Princeton.

Studeni 9. tjedan

Postmoderna 90-tih godina XX. stoljeća. Nova realnost i dekonstrukcija.

Filozof Jacques Derrida. Mark Wigley i Philip Johnson: Izložba u Museum of

Modern Art, 1988. Frank O. Gehry.

Lit. Moneo, Rafael (2004.), Theoretical anxiety and design strategies in the work

of eight contemporary architects, ACTAR, Barcelona.

Dal Co, Francesco; Forster, W. Kurt (2003.), Frank O. Gehry: Complete Works,

2h

2 h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 4

1 / 1

6 1

Prosinac 10. tjedan

Phaidon Press, New York.

Racionalistička arhitektonska tradicija u Italiji – Tendenza. Uzori: de Chirico

i Terragni. Aldo Rossi, Gianni Braghieri, Carlo Scarpa.

Venecijanske metamorfoze. Gino Valle, Vittorio Gregotti, Giancarlo de Carlo,

Franco Bortoluzzi, Giovanni Caprioglio.

Švicarska višeznačna arhitektura: škola Ticino, škola Tessin. Bruno Reichlin,

Fabio Reichlin, Mario Botta.

Lit. Moneo, Rafael (2004.), Theoretical anxiety and design strategies in the work

of eight contemporary architects, ACTAR, Barcelona.

Rossi, Aldo (1984.), The Architecture of the City (L’architetetura della citta), The

MIT Press, Cambridge.

Sakellaridou, Irena (2001.), Mario Botta: Architectural Poetics, Universe

Publishing, Rizzoli, New York.

Prosinac 11. tjedan

Madridska neoracionalistička škola. Luis Lucas. Rafael Moneo, Ramon

Bescos, Alberto Campo Baeza, Francisco Javier Sáenz de Oiza, Juan Navarro

Baldeweg.

Francuska neoracionalistička škola. Henri Enrique Ciriani.

El Croquis (2004.), 1967-2004 Rafael Moneo, El Croquis Editorial, Madrid.

Campo Baeza, Alberto; Pizza, Antonio (2000.), Alberto Campo Baeza Works

and Projects, Editorial Gustavo Gilli, Barcelona.

Alberdi, Rosario (1996.), Francisco Javier Saenz de Oiza, Ediciones Pronaos,

Madrid.

El Croquis (1995.), 1992-1995 Juan avarro Baldeweg, El Croquis Editorial,

Madrid.

Ciriani, Henri, Guerra, H. Lucas (1997.), Contemporary World Architects:

Henri Ciriani, Rockport Publishers, Gloucester.

Prosinac 12. tjedan

Siječanj 13. tjedan

Japanska arhitektura meditacije. Odnos prema tradicionalnoj arhitekturi.

Prizivanje moderne: Mies van der Rohe i Le Corbusier. Tadao Ando.

Lit. Ando, Tadao; Frampon, Kenneth (2003.), Tadao Ando: Light and Water,

Monacelli Press, New York.

Arhitektura metropole. Utjecaji ruskih suprematista i Ivana Leonidova. OMA i

Zaha Hadid. Bernardo Ford-Brescia, Laurinda Spear / Arquitectonica, Herman

Hertzberger.

Dekontruktivizam. COOP Himmelblau, Bernard Tschumi, Daniel Libeskind.

Lit. Moneo, Rafael (2004.), Theoretical anxiety and design strategies in the work

of eight contemporary architects, ACTAR, Barcelona.

El Croquis (1998.), 1987-1998 OMA / Rem Koolhaas, El Croquis Editorial,

2h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 4

2 / 1

6 1

Madrid

El Croquis (2004.), 1983-2001 Zaha Hadid, El Croquis Editorial, Madrid.

van Bergeijk, Herman (1997.), Herman Hertzberger, Birlhauser (Princeton

Architectural Press), Princeton.

Richardson, Sara (1989.), Arquitectonia: Laurinda Spear, Bernardo Fort Brescia

and Hervin Romney : A Bibliography (Architecture Ser. : a 2229.), Vance

Bibliographies, Monticello.

Werner, Frank (2001.), Covering + Exposing : Coop Himmelblau, Birlhauser

(Princeton Architectural Press), Princeton.

Tschumi, Bernard (1999.), Tschumi: le Fresnoy, Monacelli Press, New York.

Schneider, Bernhard; Libeskind, Daniel (1999.), Daniel Libeskind Jewish Museum

Berlin: Jewish Museum Berlin: Between the Lines, Prestel Publishing, London.

Siječanj 14. tjedan

Postmoderna u Hrvatskoj - Zagreb

Postmoderna u Hrvatskoj - Split

Lit. Arhitektura 196.-199. (1986.), Arhitektura u Hrvatskoj 1945.-1985., Savez

arhitekata Hrvatske, Zagreb.

29. Zagrebački salon (1994.), Projekti i realizacije 1991.-1994., Muzejskogalerijski

centar, Zagreb.

32. Zagrebački salon (1994.), Projekti i realizacije 1994.-1997., Muzejskogalerijski

centar, Zagreb.

Siječanj 15. tjedan

Zaključak: postmoderna arhitektura u SAD i u Europi

Zaključak: postmoderna arhitektura u Hrvatskoj i u Splitu

Završna evaluacija kolegija.

2h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 4

3 / 1

6 1

Popis obveznih i izbornih predmeta

Predmet

(Naziv, Kod, ECTS)

Izborni predmet, 2 ECTS

Umjetničke teme i mediji

20. i 21. stoljeća

????

2 ECTS

astavnik i/ili

suradnik

Dr. Sandra Križić

Roban

V. semestar

astava

(satnica, početak i završetak,

mjesto izvođenja, oblici

nastave, mogućnost nastave

na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja (soba ?):

• 15 sati

• 1.10.'07. – 20.1.'08.

• Kumulativno

• Literatura, konzultacije i ispit

mogući na engleskom jeziku

* 15 sati seminara

Ispit

(način polaganja,

ispitni rokovi)

Ispit:

• siječanj 2008.

• veljača 2008.

• 2 u rujnu 2008.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 4

4 / 1

6 1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta Umjetničke teme i mediji 20. i 21. stoljeća

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

2

dr. Sandra Križić Roban

Nastavnim planom nastoji se u izravnom kontaktu sa studentima razmotriti

odabrane aspekte umjetnosti 20. i 21. stoljeća, pri čemu se želi obuhvatiti što više

medija djelovanja (fotografija, video, arhitektura, urbanizam, dizajn, likovna

kritika).

G. Gamulin - Hrvatsko slikarstvo 20. stoljeća, Hrvatska skulptura 19. i 20. stoljeća

J. Denegri, Ž. Koščević - Exat

Nove tendencije (MSU, katalog)

M. Šuvaković - Pojmovnik suvremene umjetnosti

Ž. Koščević - Fotografska slika

Fotografija u Hrvatskoj 1848-1951 (MUO, katalog)

Hrvatska fotografija od 1950. do danas (MSU, katalog)

Vera Horvat Pintarić, Svjedok u slici, Matica hrvatska, 2001.

I. Reberski - Realizmi 20-ih godina

Here Tomorrow, (MSU, katalog)

časopisi ČiP, Arhitektura, Oris (odabrani prilozi)

T. Premerl - Hrvatska moderna arhitektura

Lj. Kolešnik - Hrvatska likovna kritika 50ih, Feministička likovna kritika i teorija

likovnih umjetnosti

J. Galjer - Likovna kritika u Hrvatskoj 1868-1951, Dizajn 50ih u Hrvatskoj

M. Rush - New Media in Late 20th-Century Art

Život umjetnosti (odabrani tekstovi)

A. Rorimer - New Art in the 60s and 70s

Harrison, Wood - Art in Theory 1900-2000

H. Belting - Art History after Modernism

Pedesete godine u hrvatskoj umjetnosti, (HDLU, katalog, 2004.)

Zentrum Zagreb - Skulptur in Kroatien 1950-1990 (Museum Lehmbruck, Duisburg,

1994.)

The Misfits/Neprilagođeni, (MSU, katalog)

Inovacije u hrvatskoj umjetnosti sedamdesetih godina, (MSU, katalog)

125 vrhunskihi djela hrvatske umjetnosti (katalog, HDLU, 1996.)

Hrvatski salon 1898. (katalog, Umjetnički paviljon, 1998.)

Nove pojave u hrvatskom slikarstvu (katalog, galerija Nova, 1980.)

Druga skulptura (Katalog, galerija Nova, 1981.)

Grupa šestorice autora (SCCA)

Gorgona (MSU)

Moderna arhitektura u Rijeci (katalog, MMSU)

Pri pripremi i u izvedbi nastavnih jedinica studente se želi potaknuti da sami istraže

pojedina djela/autore, te ih u kratkim izlaganjima predstave na kraju sata.

Nastava se dijeli na predavanja, «radionice» sa studentima i obilazak odabranih

mjesta u Splitu, Zagrebu (po mogućnosti i u Rijeci). Predviđa se da u okviru od

zadanih 15 nastavnih sati svaki student napiše jedan seminarski rad, prema

vlastitom nahođenju, te da svatko tijekom predavanja ima kratko izlaganje o

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 4

5 / 1

6 1

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

NASTAVA

KONZULTACIJE

određenom umjetniku/djelu.

Ocjenjivanje se provodi na temelju obveznog prisustvovanja nastavi, aktivnom

participiranju u raspravama, te načinu prezentacije kratkih izlaganja. Osobita se

pozornost poklanja seminarskom radu, koji uz ocjenu na ispitu (usmeno/pismeno)

donosi najviše bodova.

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

TERMIN:

PROSTORIJA:

TERMIN:

PROSTORIJA:

Termin astavne jedinice Trajanje

1 Oabrani aspekti umjetničkih pojava i osobnosti 20. i 21. stoljeća 2 h

2 «Slučaj slikarstvo» - interpretacija «klasičnih» medija iz pozicije

suvremene kritike

2 h

3 Slika, tijelo, tekst - pozicija subjekta u modernističkoj koncepciji,

postmodernističkoj dekonstrukciji i novom aktivizmu

2 h

4 Promjena slike prirode - od pejzaža kao slikarskog prikaza do

pejzaža kao prisutnog i prikazanog prostora

2 h

5 Ratno i poratno iskustvo - estetika prekida 2 h

6 Performativna umjetnička praksa između Tomislava Gotovca i Zlatka 2 h

Kopljara

7 Nakon Zida - nova tektonika suvremene prakse i pozicija hrvatske

umjetnosti u novonastalim (globalnim i tranzicijskim) društvenim i

političkim odnosima

8 Pokretne slike - film, video, filmske i videoinstalacije, novi mediji,

Internet

9 Prostori i institucije za suvremenu umjetnosti - bijele i crne

umjetničke kutije i potraga za pravim načinom prikazivanja

umjetničkih sadržaja

10 Mediji i načini posredovanja umjetničkih sadržaja - likovna kritika

nekad i danas, umjetnički časopisi, kustoske i umjetničke radionice

11 Ujednačavanje, modernistička prilagodba, socijalistička paradigma,

tranzicijsko izmaknuće - urbani razvoj Zagreba od 19. do 21. stoljeća

12 Grad kao platforma - prilike i načini korištenja postojećih urbanih

resursa i «poštedna» arhitektonska politika

13 Od Obrtne škole od HDD-a - pregled razvoja produkt- i grafičkog

dizajna u Hrvatskoj

14 Dokument, reportaža, društveni angažman - odabrani aspekti

fotografije od 1950. do danas

15 Kontekst = sadržaj? O umjetničkim medijima, privremenosti i

trajnosti, javnom i privatnom kroz dva stoljeća

2 h

2 h

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 4

6 / 1

6 1

Popis obveznih i izbornih predmeta

Predmet

(Naziv, Kod, ECTS)

Obvezni predmet

Teorija likovnih

umjetnosti

UAP50D

4 ECTS

astavnik i/ili

suradnik

Dr.sc. Ivo Babić,

red.prof.

Barbara Gaj,

asistentica

VI. semestar

astava

(satinica, početak i

završetak, mjesto izvođenja,

oblici nastave, mogućnost

nastave na stranom jeziku, i

drugo)

Predavanja (soba 13):

45 sati

15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

Seminari (soba 13):

15 sati

15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

Ispit

(način polaganja,

ispitni rokovi)

Pismeni ispit:

Lipanj 2008.

Srpanj 2008.

Rujan 2008.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 4

7 / 1

6 1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

NASTAVA

KONZULTACIJE

Teorija likovnih umjetnosti

UAP50D

4 ECTS (45 sati predavanja + 15 sati seminara i 60 sati individualnog

studentskog rada u biblioteci i pripreme za seminare, nastavu i ispit).

dr. sc. Ivo Babić, red. Prof. / Barbara Gaj, asistentica

Kompetentnost interpretiranja i pisanja tekstova likovne kritike.

- E.Grassi, Teorija o lepom u antici, Beograd 1974.

- R.Asunto, Teorija o lepom u srednjem veku, Beograd 1975.

- K.Gilbert, H.Kun, Istorija estetike, Beograd 1969.

- V.Tatarkjevič, Istorija šest pojmova, Beograd 1990.

- Ideal, forma, simbol, Povijesnoumjetničke teorije Winckelmana, Wölfflina

i Warbura, (priredio M.Pelc) Zagreb 1995.

- Bečka škola povijesti umjetnosti, Zagreb 1999.

- R.Durannd, Antropološke strukture imaginarnog, Zagreb 1991.

- H.G.Gadamer, Ogledi o filozofiji umjetnosti, Zagreb 2003.

- E. Panofsky, Idea, Prilog povijesti pojma starije teorije umjetnosti, Zagreb

2002.

Frontalna nastava uz korištenje multimedijalnih sredstava.

Seminarski rad (30% ocjene) i završni ispit na kraju godine (70% ocjene).

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

TERMIN: četvrtkom 12 – 16 h

PROSTORIJA: soba 13 (Visoka)

TERMIN: četvrtkom11 – 12 h

PROSTORIJA: soba 7 (Visoka)

Termin astavne jedinice Trajanje

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 4

8 / 1

6 1

1 Religija i njen odnos prema filozofiji

Odnos znanosti i filozofije s osobitim osvrtom na pozitivistički

kritiku filozofije

2 Pojam filozofskog sustava-Razlike izmeñu idealizma i

materijalizma

Filozofske discipline i njihova meñupovezanost

3 Pojam estetike i njena veza s etikom

Pojam lijepog i različita shvaćanja

4 Pojam oponašanja i promjene kriterija u odnosu na realitet

Grčka filozofija i težnja prema ljepoti

5 Pitagorejci i teorija o ljepoti kao skladu matematičke naravi

Platon i njegov odnos prema umjetnosti.,Kritika slikarstva

6 Aristotel i njegova Poetika(pojam mimesisa, katarze, prednost

poezije nad historijom.)

Likovna kritika u antičko doba prema Pliniju , Pausaniji i

Filostratu

7 Vitruvije i njegov traktat o arhitekturi

Plotin i neoplatonizam i promjene u umjetnosti s osobitim

obzirom na boju i pretegu simboličnog

8 Kršćanstvo i patristika, osobitom obzirom na pitanje glazbe,

posebno kod Augustina

Monoteizmi i vizualna umjetnost, tendencija prema nevidljivom i

apstrakciji.

9 Pokret protiv slika i kipova u bizantskoj umjetnosti i slične

tendencije kod pojedinih sljedbi

Estetska misao srednjem vijeku, posebno kod Tome Akvinskog

10 Pojava gotike i simbolizam svjetla

Pojam renesanse odnos prema antičkoj povijesti i prema fizičkoj

realnosti

11 Renesansi traktati (Alberti,Leonardo..)

Estetske koncepcije manirizma, posebno kod Vasarija. Franjo

Petrić i neoplatonizam.

12

Estetika shvaćanja u doba baroka i rokokoa.

Hegel i njegovo shvaćanje umjetnosti, posebno likovnih

13 Marksizam i umjetnost. od Marxa do Blocha.

Lingvističke teorije umjetnosti od Crocea do Jacobsena.

14 Umjetnost i teorija informacija

Likovna kritika od Baudlaire na ovamo.

15 Umjetnički pokreti XX. stoljeća, njihovi manifesti i teoretska

tumačenja

Fenomen postmoderne

3+1

3+1

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 4

9 / 1

6 1

Popis obveznih i izbornih predmeta

Predmet

(Naziv, Kod, ECTS)

Obvezni predmet, 4 ECTS

Teorija i povijest dizajna

UAL50B

4 ECTS

astavnik i/ili

suradnik

Ivana Šverko, izv.

prof.

Ivana Šverko, izv.

prof.

I. semestar

astava

(satinica, početak i

završetak, mjesto izvođenja,

oblici nastave, mogućnost

nastave na stranom jeziku, i

drugo)

Predavanja:

• 45 sati

• 1.02.'08. – 15.06.'08.

• 15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

• Literatura, konzultacije i ispit

mogući na engleskom jeziku

Seminar:

• 15 sati

• 1.02.'08. – 15.06.'08.

• 15 tjedana ravnomjerno

raspoređeno

• Literatura, konzultacije i ispit

mogući na engleskom jeziku

Ispit

(način polaganja,

ispitni rokovi)

Pismeni i usmeni

ispit:

• 2 u srpnju

• 2 u rujnu 2008.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 5

0 / 1

6 1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

Teorija i povijest dizajna

UAL50B

4

Prof. dr. sc. Ivana Šverko, izv. prof.

Promocija dizajnerske struke s ciljem podizanja opće kulture u proizvodnji i

korištenju predmeta široke potrošnje i harmonizacije sredine u kojoj živimo.

(1) Šverko, I., O dizajnu, Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu, 2003.

(2) Keller, G., Design - Dizajn, Vjesnik, Zagreb, 1975

(3) Quarante, D., Osnove industrijskog dizajna, Arhitektonski fakultet,

Zagreb, 1991

(4) Šverko, I., Splitska škola za dizajn, Književni krug, Split, 2003.

(5) Pevsner, N., Izvori moderne arhitekture i dizajna, Beograd, 1972.,

c1968. Thames and Hudson, London

(1) Loos, A., Ornament i zločin, Mladost, Zagreb, 1952

(2) Itten, J., Umjetnost boje, Umetnička akademija, Beograd, 1973.

(3) Poling, C., Kandinsky’s Teaching at the Bauhaus, Rizzoli, New York,

1986

(4) Klee, P., Pedagogical Sketchbook, Faber and Faber, London 1977

(5) Benjamin, W., L’opera d’arte nell’epoca della sua riproducibilita

tecnica, Einaudi, Torino, 1991.

(6) Dorfles, G., Introduzione al disegno industriale, Einaudi, Torino, 1972.

(7) Dreyfuss, H., Designing for People, Simon and Schuster, New York,

1967.

(8) Papanek, V., Dizajn za stvarni svijet, Logos, Split, 1973

(9) Heskett, J., Industrial Design, London, Thames and Hudson, London,

1995.

(10) Horvat Pintarić, V., Od kiča do vječnosti, biblioteka Pitanja, CDD,

Zagreb, 1979.

(11) Droste, M., Bauhaus, Taschen, Berlin, 1993.

(12) Tatomir, Z., 111 godina naše škole, Od Obrtne škole do Škole

primijenjene umjetnosti i dizajna 1882-1993, Zagreb, 1993

(13) Vukić, F., Stoljeće hrvatskog dizajna, Meandar, Zagreb, 1996

(14)... Le Arti a Vienna, La Biennale, Venecija, 1984

(15)... The Crystal palace Exhibition, Illustrated Catalogue, London, 1851

(16)... Inovacije u hrvatskoj umjetnosti sedamdesetih godina, Zagreb, 1982

Predavanja, diskusije čitanja, seminari s gostujućim predavačima

Pismeni i usmeni ispit

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 5

1 / 1

6 1

znanja i

polaganja ispita

NASTAVA

KONZULTACIJE

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

TERMIN: xxxx

PROSTORIJA: xxxx

TERMIN: Utorak, 10-11 h

PROSTORIJA: GAFS zgrada C-II-3

Termin astavne jedinice Trajanje

Razdoblje XIX stoljeća, prema dobu industrijske, masovne

proizvodnje i potrošnje.

2 sata

Povijesni prikaz dizajna prve polovice XX stoljeća

Prezentiranje stilskih odrednica druge polovice XX stoljeća,

koje bilo da slijede jedna drugu, bilo da djeluju paralelno u

istom vremenu, na različitim, ili pak na istim prostorima.

4 sata

6 sati

Pojedinim autorima, nositeljima stila, bit će dana veća pažnja. 4 sata

Područja dizajna 4 sata

Izučavanje i prezentacija teoretskih stavova, sustava

10 sati

industrijskog oblikovanja, te utjecaja kojim dizajn bitno

određuje naše vrijeme.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 5

2 / 1

6 1

Popis obveznih i izbornih predmeta

Predmet

(Naziv, Kod, ECTS)

Obavezni predmet, 5 ECTS

Završni rad za zvanje

prvostupnika

UAP60E

5 ECTS

aziv predmeta

Kod

ECTS

(uz odgovarajuće

obrazloženje)

astavnik

Kompetencije

koje se stječu

Preduvjeti za

upis

Sadržaj

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

Oblici

astavnik i/ili

suradnik

Ovisan o odabranoj

temi (za završni rad

može se odbrati

bilo koji kolegij iz

područja povijesti i

teorije likovne

umjetnosti odslušan

tijekom

preddiplomskog

studija povijesti

umjetnosti

I. semestar

astava

Završni rad za zvanje prvostupnika

UAP60E

(satnica, početak i završetak,

mjesto izvođenja, oblici

nastave, mogućnost nastave

na stranom jeziku, i drugo)

15 sati mentorskog rada

• 1.03. 2008. – 15. 06. 2008.

• Kumulativno

Ispit

(način polaganja,

ispitni rokovi)

Pisani rad i usmena

obrana pisanog rada

• Lipanj 2008.

• Srpanj 2008.

• Rujan 2008.

5 ECTS – 15 sati mentorskog rada + 60 sati rada u biblioteci, terenskog

rada, pisanja rada, nabave ilustrativnog materijala, pripreme usmene

prezentacije, odnosno usmene obrane završnog rada za zvanje prvostupnika

Ovisno o odabranoj temi

Stjecanje znanja o uporabi stručne i znanstvene literature, znanstveni pristup

istraživanju i interpretaciji zadane teme, mogućnost samostalne izrade

znanstvenog i stručnog pisanog rada i njegove usmene obrane i prezentacije

Prema Odluci Fakultetskog vijeća o upisu na 6. semestar prediplomskog

studija Povijesti umjetnosti

Ovisan o odabranoj temi teorijskog završnog rada

Ovisna o odabranoj temi teorijskog završnog rada

Mentorski rad i konzultacije prilagođene temi završnog rada

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 5

3 / 1

6 1

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

Jezik poduke i

mogućnosti

praćenja na

drugim jezicima

ačin praćenja

kvalitete i

uspješnosti

izvdbe svakog

predmeta i /ili

modula

NASTAVA

KONZULTACIJE

50% pismeni rad + 50% usmena obrana rada

Hrvatski

-

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

TERMIN:

PROSTORIJA:

TERMIN:

PROSTORIJA:

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 5

4 / 1

6 1

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 5

5 / 1

6 1

Popis obveznih i izbornih predmeta

Predmet

(Naziv, Kod, ECTS)

Izborni predmeti, 6 ECTS

Metode povijesti

umjetnosti

????

2 ECTS

astavnik i/ili

suradnik

Dr. sc. Milan Pelc,

docent

I. semestar

astava

(satnica, početak i završetak,

mjesto izvođenja, oblici

nastave, mogućnost nastave

na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja :

• 15 sati

• 1.03. 2008. – 15. 06. 2008.

• Kumulativno u dva dijela

• Literatura, konzultacije i ispit

mogući na njemačkom i

engleskom jeziku

Ispit

(način polaganja,

ispitni rokovi)

Pismeni/usmeni

• lipanj

• srpanj

• rujan

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 5

6 / 1

6 1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

NASTAVA

KONZULTACIJE

Metode povijesti umjetnosti

2

Doc. dr. sc. Milan Pelc

Upoznavanje znanstvenih metoda struke i temeljnih metoda interpretacije

umjetničkih djela

- Jan Bialostocki, povijest umjetnosti i humanističke znanosti, Zagreb 1986.

- Art History and its Methods. A critical anthology. Selection and

commentary by Eric Fernie London 1995. (1999.)

- Erwin Panofsky, Ikonografija i ikonologija: uvod u proučavanje

renesansne umjetnosti, u: Život umjetnosti 17 / 1972., str. 67-79.

- Roland Barthes, Retorika slike, u: Plastički znak (priredili Nenad Miščević

i Milan Zinaić), Rijeka, 1982., str. 71-81

- Ideal. Forma. Simbol. Povijesnoumjetničke teorije Winckelmanna,

Wölfflina i Warburga (priredio Milan Pelc), Zagreb 1995.

- Udo Kultermann, Povijest povijesti umjetnosti, Zagreb, 2002.

- Oskar Bärschmann, Povijesnoumjetnička hermeneutika, Zagreb, 2004.

- Hans Sedlmayr, Umjetnost i istina, Zagreb, 2006.

- Richard Howels, Visual Culture, Oxford, 2003.

Predavanje

Pismeni ispit

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

TERMIN:

PROSTORIJA:

TERMIN:

PROSTORIJA:

Termin astavne jedinice Trajanje

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 5

7 / 1

6 1

1 Modeli povijesnoumjetničke historiografije od antike do

srednjega vijeka

2 Verbalizacija vizualnosti - ekfraza i kritička terminologija 1

3 Biografski pristup 1

4 Znanstvenoteorijski pristup: traktatisti 15. i 16. st.

5 Normativni pristup: akademija 17. i 18. st. 1

6 Povijest umjetnosti kao znanost: Jochann Joachim

Winckelmann i stilskokomparativna metoda

7 Faktografska i atribucijska metoda: Berlinska škola, Morelli

8 Povijest umjetnosti i estetika u 19. i 20. st. 1

9 Analiza stila

10 Analiza sadržaja: ikonologija

11 Sociološki pristup 1

12 Strukturalna analiza 1

13 Semiologija 1

14 Hermeneutička interpretacija 1

15 Povijest umjetnosti kao kulturološka znanost u razdoblju

postmoderne

1

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 5

8 / 1

6 1

Popis obveznih i izbornih predmeta

Predmet

(Naziv, Kod, ECTS)

Izborni predmet, 2 ECTS

Hrvatska narodna

umjetnost

?????

2 ECTS

astavnik i/ili

suradnik

Mr. Branka

Vojnović Traživuk

I. semestar

astava

(satnica, početak i završetak,

mjesto izvođenja, oblici

nastave, mogućnost nastave

na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja, terenska nastava

(soba ??):

• 15 sati

• 1.03.'08. – 10.06.'08.

Ispit

(način polaganja,

ispitni rokovi)

Usmeni ispit:

• lipanj 2008.

• srpanj 2008.

• 2 u rujnu 2008.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 5

9 / 1

6 1

Izvedba nastave po predmetima

aziv predmeta

Kod

ECTS

astavnici i/ili

suradnici

Kompetencije

koje se stječu

Preporučena

literatura

Hrvatska narodna umjetnost

2

Branislava Vojnović-Traživuk

Upoznavanje sa sadržajem i načelima oblikovanja zastupljenim u hrvatskoj

narodnoj umjetnosti kao likovnom izrazu ruralnih sredina. Usvajanje pojma

narodna umjetnost kao povijesne pojave konkretizirane u dijelu spomeničke

baštine. Uočavanje interakcija s građanskom likovnom kulturom u prvoj

polovici XX. stoljeća, kojima dominira estetska komponenta. Značaj

valorizacije likovnog folklora za afirmaciju nacionalne kulture.

- Bonifačić, Vjera. 1996. «Etnological research in Croatia: 1919 to

1940». arodna umjetnost 33/ 2: 239-263.

- Gavazzi, Milovan. 1944. Hrvatska narodna umjetnost. Zagreb:

Hrvatski izdavalački bibiografski zavod.

- Hrvatska tradiciska kultura na razmeđu svjetova i epoha. 2001.

Zorica Vitez i Aleksandra Muraj, ur. Zagreb: Barbat. (Posebno teme: kuća,

tkanje, vez, čipka, obrti, nakit, oružje, uskrsna jaja, ukrašene tikvice,

glazbala).

- Ivančić, Sanja. 1995/1996. «Europski stilski utjecaji u tradicijskom

kostimu Jadrana». Etnologica Dalmatica 4-5: 37-43.

- Muraj, Aleksandra. 1998. «Rukotvorske vještine». U Etnografija:

svagdan i blagdan hrvatskog puka. Jasna Čapo Žmegač i dr., ur. Zagreb:

Matica hrvatska, 83-100.

- Radauš-Ribarić. 1975. arodne nošnje Hrvatske. Zagreb: Spektar.

- Petrović, Tihana. 2001. «Marijana Gušić i istraživanja crkvenih

čipaka» U Čipka na oltaru. Tihana Petrović, ur. Lepoglava: Turistička

zajednica grada Lepoglave i Grad Lepoglava, 123-136.

- Senjković, Reana. 1994. «Oko baroka». Etnološka tribina 17: 123-

138.

- Senjković, Reana. 1998. «Folklorni likovni izraz». U Etnografija:

svagdan i blagdan hrvatskog puka. Jasna Čapo Žmegač i dr., ur. Zagreb:

Matica hrvatska, 220-230.

-Vojnović, Branka.1992. «Ljubo Babić i pučka umjetnost».

Etnologica Dalmatica 1:109-116.

- Vojnović, Branka. 1993. «Interes za hrvatsku pučku likovnu

umjetnost». Etnologica Dalmatica 2: 13-34.

- Vojnović-Traživuk, Branka. 2001. «Foklorni likovni izraz». U

Hrvatska tradicijska kultura...Zorica Vitez i Aleksanda Muraj, ur. Zagreb:

Barbat, 391-402.

- Vojnović-Traživuk, Branka. 2003. «Narodna umjetnost u Splitu».

Etnološka tribina 26: 23-34.

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 6

0 / 1

6 1

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

ačin provjere

znanja i

polaganja ispita

NASTAVA

KONZULTACIJE

- Braica, Silvio. 1991 «Govor o arhitekturi i govor arhitekture: dva

modela analize». Etnološka tribina 14: 91-101.

- Bonifačić, Vjera. 1994. «Lace production on the island of Pag,

Croatia, from 1900 to the present». Etnološka tribina 17: 139-151.

- Clifford, James. 1988. The Predicament of Culture, Twentieth-

Century Ethnography, Literature, and Art. Cambridge, Massachusetts and

London: Harvard Univerzity Press.

- Istra: različiti pogledi. 2002 .Pazin: Etnografski muzej Istre.

- Lozica, Ivan. 1979. «Metateorija u fokloristici i filozofija

umjetnosti». arodna umjetnost 16: 33-55.

- arodne i/ili nacionalne čipke. 2004. Tihana Petrović, ur.

Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave, Grad Lepoglava.

- Petrović, Đurđica i Mirjana Prošić- Dvornić. 1983. arodna

umetnost. Beograd: Jugoslavija,Zagreb: Spektar, Mostar: Prva književna

komuna. (Napomena: dijelovi teksta koji se odnose na Hrvatsku).

- Senjković, Reana. 1992. «Motiv svastike u Dalmaciji od neolitika

do XX. stoljeća». Etnologica Dalmatica 1: 55-66.

- Senjković, Reana. 2000. «Forgotten: Mirko Kus-

Nikolajev...».arodna umjetnost 37/1: 177-196.

- Vojnović, Branka. 1994. «Rezbarene preslice iz Drniša».

Etnologica Dalmatica 3: 37-51.

- Vojnović, Branka. 1995. «Gavazzijevo određenje hrvatske narodne

umjetnosti i mogućnosti daljnjega istraživanja«. Etnološka tribina 18: 125-

139.

- Vojnović, Branka. 1995. «Nevjestina škrinja». Etnologica

Dalmatica 4-5: 27-36.

- Vojnović- Traživuk, Branka. 2003. «Teorijska razmatranja o

narodnoj nošnji». Etnologica Dalmatica 10: 81-87.

Predavanja (uz vizualnu prezentaciju), posjet Etnografskom muzeju Split

Pismeni rad, usmeni ispit

IZVEDBEI PROGRAM

(ASTAVI SADRŽAJI PO TERMIIMA)

TERMIN:

PROSTORIJA:

TERMIN:

PROSTORIJA:

Izvedbeni plan nastave Preddiplomskog studija Povijest umjetnosti za 2006./07. ak. god. 1 6

1 / 1

6 1

Termin astavne jedinice Trajanje

Kulturnopovijesno određenje hrvatske narodne umjetnosti

(M.Gavazzi: pojam, sadržaj, utjecaji)

1

Hrvatske narodne nošnje prema kulturnim područjima (kao

odjevni kompleti)

1

Narodne nošnje u Dalmaciji (dinarski i jadranski tip; ženska

oglavlja)

1

Tekstilno rukotvorstvo (tehnike i materijali; motivi) 1

Ostali tradicijski obrti: drvorezbarstvo, lončarstvo,

košaraštvo,obrada metala, obrada trošnih materijala.

1

Tradicijski obrti (drvorezbarstvo, lončarstvo) i tekstilno

rukotvorstvo (vez, čipka) u Dalmaciji

1

Tradicijsko graditeljstvo i uređenje doma (tipovi naselja i

kuća)

1

Stilski utjecaji tzv. visoke umjetnosti (recepcija „spuštenog“

kulturnog dobra)

1

Elementi likovnog oblikovanja ( kompozicija; kolorit) 1

Ornament kao osnovno izražajno sredstvo (geometrijski, biljni,

životinjski)

1

Interes građanstva za narodnu umjetnost (posebice u Dalmaciji

početkom XX.stoljeća)

1

„Novi“ dekorativni stil 1

Ljubo Babić i pučka umjetnost (o autohtonom likovnom

izrazu)

1

Etnografski motivi kao slikarske teme (krug slikara oko

K.Tončića u Splitu)

1

Posjet Etnografskom muzeju Split (ponavljanje uz izložene

primjere)

1. Popis obveznih i izbornih predmeta - Filozofski fakultet u Splitu

1. Popis obveznih i izbornih predmeta - Filozofski fakultet u Splitu ... View more 1. Popis obveznih i izbornih predmeta - Filozofski fakultet u Splitu

Delete template?

Save as template ?

1. Popis obveznih i izbornih predmeta - Filozofski fakultet u Splitu 1. Popis obveznih i izbornih predmeta - Filozofski fakultet u Splitu