You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
York<br />
1997; C.E. King, Renaissance Women<br />
Patrons, Manchester–New York 1998.<br />
7 I o tom rimskom portretu pripremam<br />
članak.<br />
8 A. Schneider, O portretu bos. kraljice<br />
Katarine, Hrvatska revija 9, Zagreb 1936,<br />
str. 491–494. ”Od godine 1874. pa sve do<br />
danas reproducira se u našim povjesnim<br />
djelima, revijama i dnevnim listovima jedan<br />
portret, za koji se izrijekom tvrdi, da<br />
prikazuje bos. kraljicu Katarinu u njenoj<br />
mladosti. Prvi je upozorio na nj. Ivan<br />
Kukuljević 1857. u svom djelu Izvjestje o<br />
putovanju kroz Dalmaciju, Napulj i Rim s<br />
osobitim obzirom na slavensku književnost,<br />
umjetnost i starinu. On kaže na stranici<br />
73.: ”U galeriji Kapitolskoj čuva se…podoba<br />
kraljice bosanske Katarine, u crno<br />
obučene, od Gian Bellina, koja je u imeniku<br />
zabilježena pod ritrato ignoto.” Prvi<br />
put je ova slika reproducirana u Vijencu<br />
1874 po dobru crtežu Ferde Kikerca, dok<br />
se kasnije i sve do danas (izuzevši Klaićevu<br />
Povijest Hrvata, II. 3. koja je donosi po izvornoj<br />
fotografiji) reproducira po jednoj<br />
vajnoj kopiji, koju je načinio neki nevježa<br />
A. Gilardi. Rimska Pinacoteca Capitolina<br />
čuva doista još i danas u svojoj I. dvorani<br />
pod brojem 142. taj portret ali se nigdje, ni<br />
u njenim inventarima, ni u katalozima, a<br />
ni u cjelokupnoj literaturi, ne kaže, da bi<br />
taj portret predočivao bosansku kraljicu<br />
Katarinu. On se uvijek nazivao Ritratto<br />
di giovinetta, a kadikad i Laura. Tragao<br />
sam za tim, odakle potječe ova legenda, i<br />
našao u Thalloczya bilješku, da Lukarević<br />
(u svom djelu Copioso ristretto degli annali<br />
di Ragusa, dubrovačko izdanje od<br />
godine 1790. na stranici 184.) kaže: ”Il suo<br />
ritratto (naime: portret kraljice Katarine)<br />
al naturale si vede dipinto nel palazzo del<br />
Papa nella sala di Constantino.” U vrijeme<br />
Lukarevićevo u dvorani Konstantinovoj<br />
tzv. stanza vatikanskih bile su jedini slikovni<br />
ukras freske, koje su od česti po Rafaelovim<br />
crtežima izveli Giulio Romano, Francesco<br />
Penni i drugi slikari. Nije, dakle, za bilo kakovu<br />
drugu sliku ondje bilo uopće mjesta,<br />
ukoliko Lukarević nije pomišljao na to,<br />
da se Katarinin portret nalazi naslikan na<br />
jednoj od tih fresaka, za što opet pogotovu<br />
nije bilo nikakova motiva. Sva je vjerojatnost,<br />
da je Kukuljević (poznavajući zacijelo<br />
ono mjesto iz Lukarevićeva djela) pri svom<br />
boravku u Kapitolinskoj pinakoteci identificirao<br />
lik prikazan na pomenutoj slici<br />
(koja se u ono vrijeme pridavala Giovanni<br />
Belliniju) sa bos. kraljicom Katarinom.<br />
Odonda pa sve do danas ostala je ta posve<br />
neosnovana identifikacija u nas na snazi.<br />
Kapitolinski portret prikazuje mladu, otprilike<br />
dvadesetogodišnju (20) djevojku, dok<br />
kraljica Katarina dolazi prvi put u Italiju<br />
Jedna od reprodukcija rimskog portreta mlade<br />
djevojke, koju je u 80. godinama 20. stoljeća<br />
napravila bosanska kiparka Ana Kovač<br />
Izvor: Ž. Sabol, Ana Kovač Enciklopedija hrvatske<br />
umjetnosti 1., Zagreb 1995 str. 462<br />
1466., dakle u svojoj 42 godini, pa je prema<br />
tomu već a priori potpuno isključeno, da<br />
bi on, sve da ga je i slikao Giovanni Bellini<br />
(1430–1516) mogao predočivati bos. kraljicu<br />
Katarinu. Danas je međutim neosporno<br />
utvrđeno, da portret nije djelo Bellinijevo,<br />
nego da mu je autor znatno mlađi umjetnik,<br />
ferrarski slikar Ercole di Giulio Cesare<br />
Grandi (1463–1525), kojemu je dakle<br />
1478., kad je umrla Katarina bilo 15 godina.<br />
(Sve da je portret naslikao ferrarski slikar<br />
Ercole de’ Roberti, 1450–55. do 1496 kako<br />
to sada tvrdi Adolfo Venturi, napuštajući<br />
svoju raniju atribuciju ove slike Ercolu<br />
Grandiju, vrijedili bi i u ovom slučaju pomenuti<br />
razlozi). Najnoviji katalog Kapitolinske<br />
pinakoteke kaže, da je portret ”di<br />
maestro romagnolo fine ‘400, vicino al<br />
Francia.” Portret je nastao u prvom deceniju<br />
16. stoljeća, jer kazuje iste stilističke<br />
značajke koje u isto vrijeme nastale Ercolove<br />
freske u Palazzo Scrofa Calcagnini<br />
(Palazzo il Moro) u Ferrari, koje Venturi u<br />
najnovije vrijeme pridaje jednom anonimnom<br />
ferrarsko-mantegnesknom slikaru s<br />
početka 16. stoljeća – mišljenje, koje kao<br />
i ono naprijed navedeno nauka nije prihvatila.<br />
Ercole Grandi odvaja se od oporog<br />
naturalizma starijih quattrocentističkih<br />
slikara ferrarskih i nastoji pod dojmom<br />
bolonjskih majstora Cosse i Francije<br />
oko umilnih, lijepih oblika, plemenitih i<br />
oduhovljenih fizionomija. Njegova slika u<br />
Kapitolinskoj pinakoteci prikazuje mladu<br />
otmjenu djevojku, koje su pogledi nujni i<br />
sanjivi. Njena je kosa crvenkasta, sapeta<br />
sitnom mrežom (reticella). Oko vrata joj<br />
visi ogrlica od brušenih granata. Prsluk sa<br />
rastriženim rukavima od crvenog baršuna,<br />
a plašt taman. Nježna i plemenita glava<br />
odvaja se od tamnozelene stijene, dok se<br />
na lijevo pruža vidik u dalek zelen pejzaž.<br />
Lako je razumjeti, da je Kukuljević u svom<br />
mladenačkom i rodoljubnom zanosu mislio,<br />
da je u toj slici otkrio Lukarevićev vatikanski<br />
portret i da je djevojka prikazana na<br />
njoj ”dijevojka Kata Hercegovka, Lipa ćerca<br />
Hercega Stipana, Slavna sada Katarina<br />
zvana, koje tilo u Rimu pribiva, A dušica<br />
u miru počiva.” (Kačić). Nažalost nema taj<br />
lijepi portret nikakove veze sa bosanskom<br />
kraljicom Katarinom. Pokojni Thalloczy<br />
pretražio je bez uspjeha čitavu Vatikansku<br />
palaču tragajući za kraljičinim portretom,<br />
što ga spominje Lukarević. Katarinin lik<br />
sačuvan je jedino na njenoj nadgrobnoj<br />
ploči u rimskoj crkvi S. Maria in Aracoeli,<br />
danas uzidanoj u stubu prema crkvenom<br />
transeptu, iznad ambona. Prvi je spominje<br />
1535 frankfurtski jurista Johann Fichard u<br />
svom djelu Italia: in eo (naime templo) est<br />
sepulcrum S. Helenae. Item Reginae Bosniae,<br />
a poslije njega G. Fabricius u svom<br />
djelu Roma (Basileae 1551). Ploča je uz ovaj<br />
članak reproducirana uopće prvi put po<br />
izvornoj fotografiji, koju sam dao načiniti<br />
u Rimu. U bakrorezu reproducirana nalazi<br />
se ona prvi put u djelu Alphonsi Ciaconii<br />
Vitae et res gestae Pontificum Romanorum<br />
et S.E.E Cardinalium, Rim 1667 stupac 43.<br />
Kako se međutim sve reprodukcije, koje<br />
se kasnije, precrtavane, nalaze u raznim<br />
djelima (Evansa, Asbótha, Klaića i drugih)<br />
udaljuju od izvornika, reproduciran je<br />
bakrorez ovdje po primjerku Ciaconijeva<br />
djela, koji se nalazi u Sveučilišnoj knjižnici<br />
u Zagrebu. Na reprodukciji razabiru se jasno<br />
crte lica kraljičina, ali bi smjelo bilo ustvrditi,<br />
da su one uistinu autentične, pogotovu,<br />
kad je ova nadgrobna ploča kraljičina<br />
djelo osrednjega majstora, koji i nije bio<br />
podoban da dade individualan lik. Pa sve<br />
da ga je i dao, bakrorezac ga nije prestavio<br />
na svoju ploču – a na izvornoj je nadgrobnoj<br />
kamenoj ploči, koja je kroz vjekove bila<br />
na tlu crkvenom, lice kraljičino posve istrljano.”<br />
9 A. Schneider, 1936, cit. n. 9, str. 493.<br />
10 Izložba italijanskog portreta kroz vekove,<br />
Anali političkih, kulturnih i privrednih<br />
događaja 1 (3), Beograd 1938, str. 183, 184;<br />
M. Bregovac Pisk, 1995, cit. n. 5, str. 79.<br />
11 Ž. Sabol, Ana Kovač, Enciklopedija<br />
hrvatske umjetnosti 1, Zagreb 1995, str.<br />
462.<br />
____________<br />
Na ovom mjestu se želim zahvaliti dr. Stjepanu<br />
Duvnjaku i dr. Marku Karamatiću,<br />
koji su mi 2002. i 2005. godine prijazno<br />
posredovali nekoliko dragocjenih podataka<br />
o portretima kraljice Katarine, koje čuva<br />
franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci. <br />
18 List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
<strong>32</strong>-<strong>33</strong> | žena · kvinna
Change language