RAZVOJNA PSIHOLOGIJA
RAZVOJNA PSIHOLOGIJA RAZVOJNA PSIHOLOGIJA
MORALNOST - svojstvo ličnosti, vladanje u odnosu na moralni kodeks i kriterije ponašanja sredine; moral ima svoju manifestaciju (preko ponašanja) i unutrašnju (posebno intencionalnu) dimenziju. MORULA - začetni stadijum u razvitku organizma, skup ćelija odn. čvrsta gomila blastomera, nastalih brazdanjem oplođenog jajeta. MOTIV - unutrašnji faktor koji pokreće, usmerava i integriše ponašanje ličnosti. Izvori motiva su potrebe - organske ili psihološke. MOTIVACIJA - aktivnost pokrenuta unutrašnjim faktorima (motivima) koji je integrišu i usmeravaju (ka cilju) da bi se zadovoljila potreba; pojam motivacije obuhvata sve ono što dinamički određuje neko ponašanje, ima regulativnu (usmerava i kontroliše) i integrativnu funkciju (integriše sve procese ka određenom cilju). MOTIVACIONI CIKLUS - označava ponavljanje tri glavna stanja u motivacionim procesima: (a) potreba, (b) aktivnost (ka cilju), (c) redukcija potrebe (nakon dostizanja cilja). Posle izvesnog vremena normalne životne aktivnosti ponovo se javlja potreba i započinje novi motivacioni ciklus. MOTIV POSTIGNUĆA - težnja da se uloži veći napor kako bi se dostiglo nešto što se u datoj kulturi visoko vrednuje i obezbeđuje prestiž; orijentacija ka postignuću se postiže angažovanjem ega, učenik bira cilj koji smatra značajnim i korisnim, dok je očekivanje da će ga dostići reprezentovano pomoću subjektivne verovatnoće uspeha - a ona je povezana sa samoocenom sposobnosti, osećanjem kompetentnosti, samodeterminacije i procenom težine zadataka. Učenika sa razvijenim motivom postignuća privlače teži zadaci. MOTORIKA - mišićni pokreti koji su posledica eferentne nervne aktivnosti. MOTORNA VEŠTINA - kompleks koordiniranih pokreta koji se izvode ekonomično i tačno. Razvija se kao jedinstven program sa više modaliteta koji su prilagodljivi novim uslovima. Učenje i izvršavanje veština uključuje senzornu kontrolu, posebno kinestetskih oseta, kako o zahtevima situacije tako i o učincima izvršenih pokreta (na osnovu povratnih informacija). Tri su osnovne faze u razvoju motorne veštine: kognitivna (analiza zadatka i plan akcije), asocijativna (uvežbavaju se, povezuju i učvršćuju tačni sklopovi ponašanja) i autonomna (povećava se brzina i tačnost). MOTORNA NAVIKA - dobro naučena motorna radnja koja se automatski, s lakoćom i stereotipno može ponavljati u sličnim situacijama (oblačenje, pokretanje neke poluge, isključivanje prekidača). MOTORNI REPERTOAR - čini motorne navike i motorne veštine. Neki autori prve označavaju kao diskretne, a druge kao kontinuirane zadatke. MOŽDANI TALASI - spontana aktivnost, električno pražnjenje ćelija mozga, posebno u cerebralnom korteksu. Tehnikom EEG mogu se registrovati talasi a grafički prikaz je elektroencefalogram. Prema karakteristikama talasa razlikuju se: Alfa (mentalna neaktivnost), Beta (mentalna aktivnost), Delta (san ili oboljenje), Theta (emocionalna stanja), Gama, Kappa (nedovoljno proučeni). EEG služi u dijagnostici povreda i tumora mozga. MRŽNJA - sentiment, trajna dispozicija koja sem osećanja odbojnosti, netrpeljivosti, odvratnosti i dr. u svojoj srži ima težnju (želju) da se objekat mržnje uništi (fizički i/ili psihički). MUCANJE - govorna mana, poremećaj ritma (zastajkivanje, ponavljanje slogova ili glasova, grč govornih organa); uzrok mucavosti nije jasno određen - vezuje se za emocionalne uzroke i organske faktore. MULTIPLA KLASIFIKACIJA - je sposobnost deteta, da istovremeno pazi na više karakteristika nekog predmeta (npr. boju i veličinu ili boju, broj i smer). Primer: dete od 6; 6g klasifikuje kvadrate i krugove, i jedni i drugi su crveni i plavi; počinje sa kolekcijama oblika – kvadrati i krugovi, zatim ih deli prema boji (crveni i plavi), tada zapaža da se crveni i plavi mogu spojiti nezavisno od oblika i stavlja crvene krugove ispod crvenih kvadrata, a plave krugove ispod plavih kvadrata – što predstavlja tabelu sa dva ulaza. 398
MULTIVARIJANTNO ISTRAŽIVANJE - statistička procena istovremenog uticaja više varijabli, na pr. faktorskom analizom se otkriva šta je u različitim ponašanjima zajedničko te se tako određuju (ekstrahuju) temeljni faktori ponašanja. MUTACIJA - nagla i trajna promena osobina (prirode) jednog gena. Uvedene promene u nasleđivanju mogu biti neprimetne, male ili znatne (očigledne) u menjanju osobina roda ili vrste. MUZIČKE SPOSOBNOSTI - mogu biti opšte i specifične; one obrazuju sistem složene dinamičke povezanosti koji je hijerarhijski organizovan: senzornog nivoa (sposobnost slušne diskriminacije, percepcija visine tonova); asocijativnog nivoa (muzička memorija); relacioni nivo (fluidne i kristalizovane muzičke sposobnosti); muzički talenat uključuje pored senzornih sposobnosti i kvaliteta muzičko predstavljanje, maštu i pamćenje, muzičku inteligenciju (muzičko mišljenje), osećanja i muzičko izvođenje. n NAGON - svesno doživljena potreba koja pokreće na aktivnost da se ponovo uspostavi poremećena ravnoteža. NAGRADA - u instrumentalnom i operantnom učenju to je stimulus ili objekt koji ima značaj za organizam u datom motivacionom stanju - koji pruža zadovoljstvo što se stiče posle uspešno izvršenog zadatka. Nagrađeni akt ili odgovor se uči, učvršćuje (v. ZAKON EFEKTA). NARCIZAM - samozaljubljenost, samodopadanje; za nekog se kaže da je narcisoidan ako je toliko opsednut samim sobom da ga to sprečava da se interesuje za druge (termin izveden iz imena Narcis - ličnosti iz grčke legende). NASLEĐE - (gen.) celokupnost uticaja, biološki prenetih od roditelja na potomstvo genetskom matricom (definisani hromozomima, genima i DNK). NASTAVA - najorganizovaniji vid obrazovanja i vaspitanja. Osnovni zadaci nastave su: (a) sticanje znanja, umenja i navika, (b) razvijanje sposobnosti, (c) razvijanje osobina ličnosti. Poučavanje (nastavnika) i učenje (učenika) dve su strane jedinstvenog procesa nastave u kome se ostvaruju navedeni zadaci. NATIVIZAM - učenje da je faktor nasleđa jedini, ili bar odlučujući, činilac u toku razvoja struktura ili funkcija jednog organizma. NAUČNI POJMOVI - su apstraktni pojmovi, koje dete nauči poučavanjem, oni su opštiji i međusobno povezaniji nego spontani pojmovi. Naučni pojmovi se formiraju "uopštavanjem misli", refleksivnom apstrakcijom. Naučni pojmovi od samog nastanka imaju sistem i karakterišu se isposredovanim odnosom prema objektima i drugim pojmovima. Razvoj naučnih pojmova počinje od svesnosti i voljnosti i nastavlja ka konkretnosti (primerima). Vigotski zaključuje da stepen ovladavanja svakodnevnim pojmovima pokazuje nivo aktuelnog razvitka deteta, a stepen ovladavanja naučnim pojmovima - zonu najbližeg razvitka. Zato učenje naučnih pojmova igra ogromnu ulogu i presudnu ulogu u psihičkom razvoju deteta. NAVIKA - stečena reakcija čije se ispoljavanje, usled ponovljenog izvođenja, skoro automatizovalo (v. MOTORNA NAVIKA); nervozne navike javljaju se u situacijama tenzije i svrha im je da je redukuju; senzorne navike označavaju stečeni obrazac opažanja; navike se mogu odnositi i na složenije dinamičke stereotipe: jezičke, mišljenje, i dr. NEGATIVIZAM - tvrdoglavost, prkos, otpor, dosledno odbijanje da se uradi kako je predloženo - bez očiglednog objektivnog razloga. Javlja se kod dece u 3. godini i u pubertetu (u oba slučaja je izraz težnje za samostalnom pozicijom ličnosti i u funkciji je formiranja slike o sebi). Aktivan negativizam: radi suprotno od predloženog ili naređenog; pasivni negativizam: ne radi ono što je normalno, 399
- Page 347 and 348: Slika 135: Poređenje perioda sredn
- Page 349 and 350: STARAČKO DOBA Psihologija staračk
- Page 351 and 352: Očuvanje partnerstva i prijateljst
- Page 353 and 354: Slika 136: Višedimenzionalna struk
- Page 355 and 356: Tabela 61: Referentne osobe sa koji
- Page 357 and 358: Slika 138: Raskorak između stvarne
- Page 359 and 360: LITERATURA Acceto, M., Kenda, R. &
- Page 361 and 362: Hazan, C. & Shaver, P.R. (1987). Ro
- Page 363 and 364: Perry, W. G. (1970). Forms of intel
- Page 365 and 366: a REČNIK PSIHOLOŠKIH POJMOVA ABRE
- Page 367 and 368: ALEKSIJA - oblik senzorne afazije k
- Page 369 and 370: AUTIZAM - tendencija povlačenja u
- Page 371 and 372: č ČITANJE - kognitivna sposobnost
- Page 373 and 374: DISKRETNI MOTORNI ZADACI - motorne
- Page 375 and 376: EFIKASNOST - uspešnost (intelektua
- Page 377 and 378: ETOLOGIJA - u prvobitnom značenju
- Page 379 and 380: njihove uloge kako u odnosu sa sred
- Page 381 and 382: h HABITUACIJA - navikavanje, proces
- Page 383 and 384: HROMOZOM - je struktura, sastavljen
- Page 385 and 386: INSTRUMENTALNO USLOVLJAVANJE - uče
- Page 387 and 388: KARDINALNOST - je načelo koje zna
- Page 389 and 390: KONACIJA - jedna od tri osnovne dim
- Page 391 and 392: KRITIČNI PERIOD - je invarijanta o
- Page 393 and 394: mu sa mnogo karika u stalnoj dinami
- Page 395 and 396: METAKOGNICIJA - znanje o sopstvenoj
- Page 397: niska strast); (7) leteća ljubav (
- Page 401 and 402: NEUROPSIHOLOGIJA - grana psihologij
- Page 403 and 404: OPERANTNO USLOVLJAVANJE - (v. INSTR
- Page 405 and 406: p PAMĆENJE - proces čuvanja proš
- Page 407 and 408: struktura. Obično ponavljanje se o
- Page 409 and 410: PREOPTEREĆENOST - veliki broj i pr
- Page 411 and 412: PSIHODRAMA - vrsta grupne terapije
- Page 413 and 414: RASPOLOŽENJE - prijatno ili neprij
- Page 415 and 416: REFRAKTORNA FAZA - vremenski period
- Page 417 and 418: SANGVINIK - tip temperamenta koji o
- Page 419 and 420: SOCIJALIZACIJA - proces prenošenja
- Page 421 and 422: i ekonomskom i društvenom moći. S
- Page 423 and 424: zovana operacija se izvodi na menta
- Page 425 and 426: u UČENIČKI STIL - (v. KOGNITIVNI
- Page 427 and 428: VASPITANJE - najširi pedagoški po
- Page 429 and 430: ZRELOST LIČNOSTI - stepen postignu
MULTIVARIJANTNO ISTRAŽIVANJE - statistička procena istovremenog uticaja više varijabli, na pr. faktorskom<br />
analizom se otkriva šta je u različitim ponašanjima zajedničko te se tako određuju (ekstrahuju)<br />
temeljni faktori ponašanja.<br />
MUTACIJA - nagla i trajna promena osobina (prirode) jednog gena. Uvedene promene u nasleđivanju<br />
mogu biti neprimetne, male ili znatne (očigledne) u menjanju osobina roda ili vrste.<br />
MUZIČKE SPOSOBNOSTI - mogu biti opšte i specifične; one obrazuju sistem složene dinamičke povezanosti<br />
koji je hijerarhijski organizovan: senzornog nivoa (sposobnost slušne diskriminacije, percepcija<br />
visine tonova); asocijativnog nivoa (muzička memorija); relacioni nivo (fluidne i kristalizovane<br />
muzičke sposobnosti); muzički talenat uključuje pored senzornih sposobnosti i kvaliteta muzičko<br />
predstavljanje, maštu i pamćenje, muzičku inteligenciju (muzičko mišljenje), osećanja i muzičko<br />
izvođenje.<br />
n<br />
NAGON - svesno doživljena potreba koja pokreće na aktivnost da se ponovo uspostavi poremećena<br />
ravnoteža.<br />
NAGRADA - u instrumentalnom i operantnom učenju to je stimulus ili objekt koji ima značaj za organizam<br />
u datom motivacionom stanju - koji pruža zadovoljstvo što se stiče posle uspešno izvršenog<br />
zadatka. Nagrađeni akt ili odgovor se uči, učvršćuje (v. ZAKON EFEKTA).<br />
NARCIZAM - samozaljubljenost, samodopadanje; za nekog se kaže da je narcisoidan ako je toliko<br />
opsednut samim sobom da ga to sprečava da se interesuje za druge (termin izveden iz imena<br />
Narcis - ličnosti iz grčke legende).<br />
NASLEĐE - (gen.) celokupnost uticaja, biološki prenetih od roditelja na potomstvo genetskom matricom<br />
(definisani hromozomima, genima i DNK).<br />
NASTAVA - najorganizovaniji vid obrazovanja i vaspitanja. Osnovni zadaci nastave su: (a) sticanje<br />
znanja, umenja i navika, (b) razvijanje sposobnosti, (c) razvijanje osobina ličnosti. Poučavanje<br />
(nastavnika) i učenje (učenika) dve su strane jedinstvenog procesa nastave u kome se ostvaruju<br />
navedeni zadaci.<br />
NATIVIZAM - učenje da je faktor nasleđa jedini, ili bar odlučujući, činilac u toku razvoja struktura ili<br />
funkcija jednog organizma.<br />
NAUČNI POJMOVI - su apstraktni pojmovi, koje dete nauči poučavanjem, oni su opštiji i međusobno<br />
povezaniji nego spontani pojmovi. Naučni pojmovi se formiraju "uopštavanjem misli", refleksivnom<br />
apstrakcijom. Naučni pojmovi od samog nastanka imaju sistem i karakterišu se isposredovanim<br />
odnosom prema objektima i drugim pojmovima. Razvoj naučnih pojmova počinje od svesnosti i<br />
voljnosti i nastavlja ka konkretnosti (primerima). Vigotski zaključuje da stepen ovladavanja svakodnevnim<br />
pojmovima pokazuje nivo aktuelnog razvitka deteta, a stepen ovladavanja naučnim<br />
pojmovima - zonu najbližeg razvitka. Zato učenje naučnih pojmova igra ogromnu ulogu i presudnu<br />
ulogu u psihičkom razvoju deteta.<br />
NAVIKA - stečena reakcija čije se ispoljavanje, usled ponovljenog izvođenja, skoro automatizovalo<br />
(v. MOTORNA NAVIKA); nervozne navike javljaju se u situacijama tenzije i svrha im je da je redukuju;<br />
senzorne navike označavaju stečeni obrazac opažanja; navike se mogu odnositi i na složenije<br />
dinamičke stereotipe: jezičke, mišljenje, i dr.<br />
NEGATIVIZAM - tvrdoglavost, prkos, otpor, dosledno odbijanje da se uradi kako je predloženo - bez<br />
očiglednog objektivnog razloga. Javlja se kod dece u 3. godini i u pubertetu (u oba slučaja je izraz<br />
težnje za samostalnom pozicijom ličnosti i u funkciji je formiranja slike o sebi). Aktivan negativizam:<br />
radi suprotno od predloženog ili naređenog; pasivni negativizam: ne radi ono što je normalno,<br />
399