30.09.2013 Views

RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

MORALNOST - svojstvo ličnosti, vladanje u odnosu na moralni kodeks i kriterije ponašanja sredine;<br />

moral ima svoju manifestaciju (preko ponašanja) i unutrašnju (posebno intencionalnu) dimenziju.<br />

MORULA - začetni stadijum u razvitku organizma, skup ćelija odn. čvrsta gomila blastomera, nastalih<br />

brazdanjem oplođenog jajeta.<br />

MOTIV - unutrašnji faktor koji pokreće, usmerava i integriše ponašanje ličnosti. Izvori motiva su potrebe<br />

- organske ili psihološke.<br />

MOTIVACIJA - aktivnost pokrenuta unutrašnjim faktorima (motivima) koji je integrišu i usmeravaju (ka<br />

cilju) da bi se zadovoljila potreba; pojam motivacije obuhvata sve ono što dinamički određuje neko<br />

ponašanje, ima regulativnu (usmerava i kontroliše) i integrativnu funkciju (integriše sve procese ka<br />

određenom cilju).<br />

MOTIVACIONI CIKLUS - označava ponavljanje tri glavna stanja u motivacionim procesima: (a) potreba,<br />

(b) aktivnost (ka cilju), (c) redukcija potrebe (nakon dostizanja cilja). Posle izvesnog vremena normalne<br />

životne aktivnosti ponovo se javlja potreba i započinje novi motivacioni ciklus.<br />

MOTIV POSTIGNUĆA - težnja da se uloži veći napor kako bi se dostiglo nešto što se u datoj kulturi<br />

visoko vrednuje i obezbeđuje prestiž; orijentacija ka postignuću se postiže angažovanjem ega,<br />

učenik bira cilj koji smatra značajnim i korisnim, dok je očekivanje da će ga dostići reprezentovano<br />

pomoću subjektivne verovatnoće uspeha - a ona je povezana sa samoocenom sposobnosti, osećanjem<br />

kompetentnosti, samodeterminacije i procenom težine zadataka. Učenika sa razvijenim<br />

motivom postignuća privlače teži zadaci.<br />

MOTORIKA - mišićni pokreti koji su posledica eferentne nervne aktivnosti.<br />

MOTORNA VEŠTINA - kompleks koordiniranih pokreta koji se izvode ekonomično i tačno. Razvija se<br />

kao jedinstven program sa više modaliteta koji su prilagodljivi novim uslovima. Učenje i izvršavanje<br />

veština uključuje senzornu kontrolu, posebno kinestetskih oseta, kako o zahtevima situacije tako i<br />

o učincima izvršenih pokreta (na osnovu povratnih informacija). Tri su osnovne faze u razvoju<br />

motorne veštine: kognitivna (analiza zadatka i plan akcije), asocijativna (uvežbavaju se, povezuju i<br />

učvršćuju tačni sklopovi ponašanja) i autonomna (povećava se brzina i tačnost).<br />

MOTORNA NAVIKA - dobro naučena motorna radnja koja se automatski, s lakoćom i stereotipno<br />

može ponavljati u sličnim situacijama (oblačenje, pokretanje neke poluge, isključivanje prekidača).<br />

MOTORNI REPERTOAR - čini motorne navike i motorne veštine. Neki autori prve označavaju kao diskretne,<br />

a druge kao kontinuirane zadatke.<br />

MOŽDANI TALASI - spontana aktivnost, električno pražnjenje ćelija mozga, posebno u cerebralnom<br />

korteksu. Tehnikom EEG mogu se registrovati talasi a grafički prikaz je elektroencefalogram. Prema<br />

karakteristikama talasa razlikuju se: Alfa (mentalna neaktivnost), Beta (mentalna aktivnost),<br />

Delta (san ili oboljenje), Theta (emocionalna stanja), Gama, Kappa (nedovoljno proučeni). EEG<br />

služi u dijagnostici povreda i tumora mozga.<br />

MRŽNJA - sentiment, trajna dispozicija koja sem osećanja odbojnosti, netrpeljivosti, odvratnosti i dr.<br />

u svojoj srži ima težnju (želju) da se objekat mržnje uništi (fizički i/ili psihički).<br />

MUCANJE - govorna mana, poremećaj ritma (zastajkivanje, ponavljanje slogova ili glasova, grč<br />

govornih organa); uzrok mucavosti nije jasno određen - vezuje se za emocionalne uzroke i organske<br />

faktore.<br />

MULTIPLA KLASIFIKACIJA - je sposobnost deteta, da istovremeno pazi na više karakteristika nekog<br />

predmeta (npr. boju i veličinu ili boju, broj i smer). Primer: dete od 6; 6g klasifikuje kvadrate i krugove, i<br />

jedni i drugi su crveni i plavi; počinje sa kolekcijama oblika – kvadrati i krugovi, zatim ih deli prema boji<br />

(crveni i plavi), tada zapaža da se crveni i plavi mogu spojiti nezavisno od oblika i stavlja crvene krugove<br />

ispod crvenih kvadrata, a plave krugove ispod plavih kvadrata – što predstavlja tabelu sa dva ulaza.<br />

398

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!