30.09.2013 Views

RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

• Halo-efekat - tendencija pri (pr)ocenjivanju ili donošenju mišljenja da se bude pod uticajem<br />

jedne druge karakteristike ili opšteg utiska o toj ličnosti, što dovodi do pogrešne generalizacije pri<br />

donošenju ocene.<br />

• Lična jednačina - konstantna pogreška pri (pr)ocenjivanju koja se javlja u tri glavna oblika: (a)<br />

procenjivač je strog ili blag; (b) biranje sredine skale, centralna tendencija; (c) biranje samo niskih i<br />

visokih ocena na skali, nema srednjih vrednosti.<br />

• "Logička" greška - se javlja kada procenjivač misli da su neke osobine ili ponašanja logički<br />

povezani pa ih zato isto i procenjuje.<br />

• Pogreška blizine - javlja se kod procenjivanja više osobina na skali; procena prethodne<br />

osobine neopravdano utiče na sličnu procenu sledeće, pa su veće korelacije za bliže osobine.<br />

• Pogreška kontrasta - (ne)povoljnija procena posle izrazito dobrog ili lošeg prethodnika.<br />

• Prilagođavanje kriterijuma uzorku - u jakoj grupi kriterijum procene je povišen, a u slaboj grupi<br />

snižen. Kada se prelazi iz jedne u drugu grupu deluje pogreška koju zovemo "nivo adaptacije",<br />

posle bolje grupe slabija se strožije procenjuje i obrnuto.<br />

• Predrasude - o inferiornosti ili superiornosti ispitanika različitog pola ili etničke pripadnosti u<br />

ispitivanim osobinama.<br />

Pogreške u procenjivanju mogu se ublažiti uvođenjem više nezavisnih procenjivača,<br />

uvežbavanjem procenjivača i konstruisanjem kvalitetnih skala procene.<br />

Primeri skala procene<br />

Verbalna skala /Izvod iz skale interesovanja/<br />

Uputstvo: Pročitaj reči iz datog popisa i za svaku reč navedi kakav utisak ona u tebi ostavlja (za<br />

svaku reč zaokruži jedan od ponuđenih odgovora):<br />

1. jaku neprijatnost<br />

2. izvesnu neprijatnost<br />

3. ravnodušnost ili neodlučnost<br />

4. izvesnu prijatnost<br />

5. jaku prijatnost<br />

16 Muzika 1 2 3 4 5<br />

17 Matematika 1 2 3 4 5<br />

Numerička i grafička skala. Kod numeričke skale procenjivač bira broj kojim će označiti<br />

procenjivano svojstvo ispitanika. Ako se, na primer, procenjuje marljivost numerička skala (a) može<br />

biti u rasponu 0 (veoma lenj) do 10 (veoma marljiv) a grafička skala (b) na početnoj levoj strani<br />

označava da je ispitanik - veoma lenj, a na krajnjoj desnoj - veoma marljiv. (Ispitanik na numeričkoj<br />

skali svoju procenu iskazuje zaokruživanjem broja, a na grafičkoj skali stavlja znak x)<br />

(a) 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10<br />

(b) ⎢⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯⎯⏐<br />

Veoma Veoma<br />

lenj marljiv<br />

Ozgud (Osgood, 1952) je predložio skalu za proučavanje višedimenzionalnosti<br />

značenja pojma, koja služi da značenje određenog pojma diferencira od drugih pojmova;<br />

zbog toga je ovaj merni instrument nazvao semantički diferencijal.<br />

Semantički diferencijal je bipolarna skala. Ona ispitaniku nudi pojam, simbolički<br />

sadržaj, i pridevsku skalu koja najčešće ima sedam stupnjeva od kojih je srednji<br />

neutralan, a po tri levo i desno opisuju polarizovan gradijent odnosa.<br />

Na primer: procenjuje se značenje pojma "učtiv"; deo bipolarne skale ima sledeći izgled:<br />

33

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!