RAZVOJNA PSIHOLOGIJA
RAZVOJNA PSIHOLOGIJA RAZVOJNA PSIHOLOGIJA
Slika 89: Samoocena vrednosti ličnosti - U, P i N Distribucija srednjih vrednosti na skali odgovornosti (IAR skali) pokazuje da su u osnovnoj školi veće razlike između učenika različite uspešnosti (F=75.4 p = 0.000), nego Slika 90: Odgovornost za postignuće (IAR) - U, P i N u srednjoj školi (F=9.06 p < 0.001), što ukazuje da sa povećanjem zahteva nastave veći broj srednjoškolaca svoje postignuće tumači "spoljašnjim" faktorima koji su van njihove kontrole. Nalazi istraživanja pokazuju da na skali neuroticizma sa školskim uzrastom dolazi do značajnog povećanja srednjih vrednosti, što je izrazitije u osnovnoj nego u srednjoj školi. Međutim, ostaju i uvećavaju se razlike između grupa različite školske uspešnosti koje su najizrazitije u petom razredu (slika 91). Kod osnovne škole F=22.70 p < 0.001, kod srednje škole F=13.20 p < 0.001. Karakteristično je da se pri kraju srednje škole srednje vrednosti prosečnih i neuspešnih na ovoj varijapli skoro izjednačuju, dok uspešni od petog razreda ostaju na nižem nivou neuroticizma. Nalazi istraživanja dalje ukazuju da se pozitivne razlike uspešnih, i osnovnoj i u srednjoj školi, uvećavaj i na merama opšte intelektualne sposobnosti (slika 92). U osnovnoj školi F=132.6 p = 0.000; u srednjoj školi F=244.2 p = 0.000. I korelaciona naliza ukazuje na povećanje povezanosti opšte intelektualne sposobnosti i uspeha u školi; u prvom razredu osnovne škole r = 0.26, na karaju IV razreda srednje škole r = 0.64. 228
Slika 91: Srednje vrednosti na skali neorotičnosti - U, P i N Slika 92: Mere inteligencije (T skala) za U, P i N Učenici VIII r osnovne i I - IV srednje škole (N = 670) ispitivani su Katelovim testom ličnosti HSPQ. Slika 93 prikazuje srednje vrednosti uspešnih, prosečnih i neuspešnih na ovom testu. Nalazi pokazuju da se grupe različite uspešnosti značajno razlikuju na : faktoru B (kristalizovana inteligencija) F = 80.8 p = 0.000; faktoru E (samopotcenjivanje - samopouzdanost, dominantnost) F = 11.3 p < 0.001; faktoru G (slab superego - snažan superego) F = 11.3 p < 0.001; faktoru H (nepouzdan u sebe - sklon riziku, odvažan) F = 10.2 p < 0.001; faktoru I (oštra narav - blaga narav) F = 8.4 p < 0.001; faktoru O (samosigurnost - sklonost osećanju krivice) F = 5.3 p < 0.01; faktoru Q3 (niska samokontrola - visoka samokontrola) F = 21.8 p = 0.000. Uspešni na svim ovim faktorima imaju povoljnije rezultate (npr. višu kristalizovanu inteligenciju, samopouzdaniji su, snažnijeg superega, ...) Na starijem školskom uzrastu, u srednjoj školi, se kao najvažnije distinktivno svojstvo ispitanika različite uspešnosti javlja dimenzija dobro integrisana - loše integri- sana ličnost, sa kojom je povezan i najveći procenat objašnjene varijanse škol- skog uspeha učenika. 229
- Page 177 and 178: adne memorije) od ostale dece. Kod
- Page 179 and 180: RANO DETINJSTVO Za razvoj u periodu
- Page 181 and 182: Preduslovu za rast telesne snage su
- Page 183 and 184: obuke je da se deca usredsređuju n
- Page 185 and 186: zahtevao da deca svoje razumevanje
- Page 187 and 188: u skladu sa njegovom radoznalošću
- Page 189 and 190: Deca ovog uzrasta moraju takođe da
- Page 191 and 192: Od sedme godine, kod školske dece,
- Page 193 and 194: DEČJA IGRA Osobenosti igre kao del
- Page 195 and 196: simboličkoj igri veza između znak
- Page 197 and 198: posmatranje, upoređivanje, samosta
- Page 199 and 200: DEČJI CRTEŽ Crtanje je, kao i igr
- Page 201 and 202: Slika 79: Dete sastvlja ljudsku fig
- Page 203 and 204: Crtež kao dijagnostičko i terapij
- Page 205 and 206: DECA U VRTIĆU Kod nas i u svetu ur
- Page 207 and 208: u jasle doživeli intenzivan stres
- Page 209 and 210: SREDNJE I POZNO DETINSTVO U srednje
- Page 211 and 212: Organi disanja i kardiovaskularni o
- Page 213 and 214: 3. Određivanje prostornih odnosa i
- Page 215 and 216: • dete je radije samo, povlači s
- Page 217 and 218: Razvoj polnog identiteta Shvatanje
- Page 219 and 220: DECA U ŠKOLI Andropova i Koljcova
- Page 221 and 222: vidovima podsticanja (igračka, čo
- Page 223 and 224: i razlika među predmetima, govorno
- Page 225 and 226: Vajner (Weiner, 1979) u svojoj atri
- Page 227: adaptivna motivacija - veće angaž
- Page 231 and 232: RAZVOJ UČENJA "Nijedno društvo ni
- Page 233 and 234: • inhibicija - nastaje kada se us
- Page 235 and 236: • idol - je model koji je predmet
- Page 237 and 238: RAZVOJ PAMĆENJA Pamćenje je proce
- Page 239 and 240: obima pamćenja. Međutim, sve do s
- Page 241 and 242: SIMBOLIČKA (SEMIOTIČKA) FUNKCIJA
- Page 243 and 244: Kao primeri semiotičkih operacija,
- Page 245 and 246: praktičnim aktivnostima sa detetom
- Page 247 and 248: RAZVOJ GOVORA Govor je sredstvo kom
- Page 249 and 250: Psihički faktori Kao najvažnije p
- Page 251 and 252: d. Opažanje i razumevanje govora d
- Page 253 and 254: maternjeg jezika i da ispravno inte
- Page 255 and 256: azumevanje procesa usvajanja govora
- Page 257 and 258: Na neodrživost bihejviorističkog
- Page 259 and 260: neophodan ali ne i dovoljan uslov.
- Page 261 and 262: Bliža analiza teorije Čomskog pok
- Page 263 and 264: usporavanja u pitanju stabilizacija
- Page 265 and 266: Poremećaji govora i pedagoške imp
- Page 267 and 268: Agnozija je termin koji označava g
- Page 269 and 270: RAZVOJ INTELIGENCIJE Pojam i vrste
- Page 271 and 272: R (I) - sposobnost rezonovanja ili
- Page 273 and 274: Problem situacija postavlja veće z
- Page 275 and 276: Efekti pojedinih činilaca se ne mo
- Page 277 and 278: Međutim, posle početnog oduševlj
Slika 89: Samoocena vrednosti ličnosti - U, P i N<br />
Distribucija srednjih vrednosti na skali odgovornosti (IAR skali) pokazuje da su u<br />
osnovnoj školi veće razlike između učenika različite uspešnosti (F=75.4 p = 0.000), nego<br />
Slika 90: Odgovornost za postignuće (IAR) - U, P i N<br />
u srednjoj školi (F=9.06 p < 0.001), što ukazuje da sa povećanjem zahteva nastave veći broj<br />
srednjoškolaca svoje postignuće tumači "spoljašnjim" faktorima koji su van njihove kontrole.<br />
Nalazi istraživanja pokazuju da na skali neuroticizma sa školskim uzrastom dolazi do<br />
značajnog povećanja srednjih vrednosti, što je izrazitije u osnovnoj nego u srednjoj školi.<br />
Međutim, ostaju i uvećavaju se razlike između grupa različite školske uspešnosti koje su<br />
najizrazitije u petom razredu (slika 91). Kod osnovne škole F=22.70 p < 0.001, kod<br />
srednje škole F=13.20 p < 0.001. Karakteristično je da se pri kraju srednje škole srednje<br />
vrednosti prosečnih i neuspešnih na ovoj varijapli skoro izjednačuju, dok uspešni od<br />
petog razreda ostaju na nižem nivou neuroticizma.<br />
Nalazi istraživanja dalje ukazuju da se pozitivne razlike uspešnih, i osnovnoj i u<br />
srednjoj školi, uvećavaj i na merama opšte intelektualne sposobnosti (slika 92). U<br />
osnovnoj školi F=132.6 p = 0.000; u srednjoj školi F=244.2 p = 0.000. I korelaciona<br />
naliza ukazuje na povećanje povezanosti opšte intelektualne sposobnosti i uspeha u<br />
školi; u prvom razredu osnovne škole r = 0.26, na karaju IV razreda srednje škole r =<br />
0.64.<br />
228