BROJ 16. - Moja Sana
12.09.2013 • Views
Share Embed Flag

BROJ 16. - Moja Sana

BROJ 16. - Moja Sana

BROJ 16. - Moja Sana

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
nolimit.ba

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

START NOW

UMJESTO UVODNIKA<br />

''Entropija je težnja sistema da spontano pređe u stanje veće<br />

neuređenosti. Sa entropijom se neprekidno srećemo u svakodnevnom<br />

životu. Svako je vidio knjigu kako padne sa stola pri čemu<br />

se njena kinetička energija pretvorila u toplotu i malo ugrijala podlogu<br />

na koju je pala. Ali niko nije vidio da knjiga sa poda poleti na<br />

policu uz spontano hlađenje poda. U prvom slučaju entropija sistema<br />

raste a u drugom opada. Svi spontani procesi se odigravaju u<br />

smjeru porasta entropije. Normalno, niko nas ne sprječava da knjigu<br />

podignemo i vratimo u policu, ali tada smo smanjili entropiju na<br />

račun rada koji je izvršen podizanjem knjige. A da bi se došlo do te<br />

energije morala je da poraste entropija na nekom drugom mjestu pri<br />

čemu je ukupan rezultat porast entropije u svemiru.''<br />

Ova definicije pojma entropije, preuzeta sa Wikipedije dobro oslikava<br />

našu zbilju. Nezgodna je ova entropija, a kada bi je definisali kao<br />

stepen neuređenosti ili uneređenosti (kako dvosmislena riječ), mogli<br />

bi konstatovati da svaki sistem, pa tako i politički, teži neuređenom<br />

iliti uneređenom stanju, a da bi ga držali koliko toliko uređenim<br />

moramo trošiti energiju, što političari, kao i svaka ljudska individua,<br />

naravno izbjegavaju. Čak šta više, veliki broj ''narodnih tribuna'' i<br />

vlastele svojim djelovanjem ne samo da ne smanjuju uneređenost,<br />

već joj idu u prilog, pa i ako se bilo kakav sistem u stvori, oni ga<br />

entropijski neumitno razaraju.<br />

Ekološki sistem je sistem koji se u dobroj mjeri sam uređuje, naravno<br />

trošeći energiju sunca, samoobnovljiv je ukoliko se ne pojavi<br />

čovjek i počne sa uneređivanjem.<br />

Primjer prvi: Hajdemo malo lokalno posmatrati. Cijelo proljeće su<br />

Sanjani raznih uzrasta i socijalnih grupa, što dobrovoljno, što po<br />

direktivi, što za novac, skupljali planine smeća i otpada, da bi smanjili<br />

pogubno djelovanje uneređivača. Pri tome su, naravno, povećavali<br />

ukupnu entropiju svemira jer su, da bi nadoknadili izgubljenu energiju,<br />

pojeli velike količine sendviča, Hašimovog bureka, ćevapa,<br />

piletine, itd. Dakle, pretvarali su materiju u energiju. No to nije problem,<br />

već je neshvatljivo kako se onda našla individua da istrese dvije<br />

prikolice smeća tamo gdje su ovi vrijedni ljudi, nekoliko dana prije,<br />

očistili nekoliko kvadratnih kilometara. Narodski rečeno ''posr'o im se<br />

na pos'o''. E, to je uneređivanje, to je žalost, to je rasturanje<br />

sistema.<br />

Primjer drugi: Decenijama su vrijedni ljudi, vođeni dobrim<br />

menadžmentom, u sistemu koji je bio uređen i funkcionisao ''kao<br />

doxa'', gradili sanski gigant, preduzeće koje je u svojim najboljim<br />

danima zapošljavalo preko 3000 ljudi i bilo turbo motor svekolikog<br />

razvoja općine Sanski Most, a vjerovatno i šire. Sve dok se nisu<br />

pojavili uneređivači. Crna privatizacija nadvila se nad uređeni<br />

sistem, od prvih poslijeratnih direktora do apokalitičnih američkih i<br />

turskih kvazi investitora, i entropija je, oblizujući se ''došla po svoje'',<br />

'em je uništen kompletan sistem (da ne kažem uneređen), 'em su se,<br />

brate, nakrali do besvjesti. Sada kompleks od 200 dunuma stoji na<br />

milost i nemilost lešinarima koji će, sada bez ikakvih smetnji,<br />

očerupati ako je još išta ostalo od ovog sistema. Radnici su, u<br />

međuvremenu, ili poumirali, tijelo im se, iz uređene materije, polako<br />

razgradilo u haotičan skup hemijskih elemenata, a oni koji su živi, ili<br />

su se ''snašli'' ili ''tavore na rubu ćamotinje''.<br />

Primjer treći: Kada se skupi grupa ljudi, entuzijasta, profesionalaca,<br />

namćora, kukavica, lidera, melanholika, itd., itd.... ima nas svakakvih,<br />

i odluči da malo uredi sistem informisanja u nekoliko gradova sliva<br />

rijeke Sane, onda oni neminovno unose red, smanjuju entropiju jednog<br />

izolovanog sistema (iako u nekom drugom povećavaju, dok se<br />

hrane, troše struju, gorivo i slično) i njihov rad može bit samo<br />

društveno koristan. Ma koliko neko pokušavao da dezinformiše<br />

javnost, da sakrije informacije, da stvori smutnju i zabunu, tu su<br />

novinari našeg magazina koji informišući objektivno i profesionalno,<br />

''ni po babi ni po stricu'' povećavaju uređenost društveno političkog<br />

sistema.<br />

Nakon ovog uvoda, vjerovatno vam nije jasno šta sam htio da<br />

kažem, ali nije ni bitno, važno je da nas čitate i uvažavate naš rad,<br />

a ako nam ne možete pomoći nemojte ni odmagati (znaju Oni kome<br />

se obraćam).<br />

Z.F.<br />

Propala privatizacija sanske drvne industrije<br />

RASKID SA TURCIMA<br />

JER NISU IZVRŠILI OBAVEZE<br />

str. 4<br />

Prijedorske traume<br />

SKRIVAČI KOSTIJU<br />

str. 12<br />

Recesija<br />

SANSKI<br />

OPĆINARI<br />

PRISTALI<br />

NA KRESANJE<br />

PLATA<br />

str. 5<br />

Prijedorsko<br />

kulturno ljeto<br />

ĆERAĆEMO SE<br />

Faruk i metropole<br />

SARAJEVSKI<br />

LICIMURI<br />

str. 20<br />

str. 14<br />

Redakcija: Midhat Dedić, Zlatan Čekić, Edin Ramulić, Edin<br />

Aganović, Enes Kurtović, Samir Sinanović, Nevres ef. Softić,<br />

Alida Pejić, Adis Egrlić<br />

Glavni i odgovorni urednik: Zebir Filović<br />

design NO LIMIT TECHNOLOGY, Štampa: Gold print, Ključ<br />

izdavač: d.o.o. NO LIMIT TECHNOLOGY, Sanski Most, Prijedorska<br />

83<br />

tel: 037 689 036, fax: 037 695 027,<br />

mojasana@nolimit.ba, www.mojasana.ba<br />

zebir@bih.net.ba<br />

Firma d.o.o. NO LIMIT TECHNOLOGY i magazin “<strong>Moja</strong> <strong>Sana</strong>” ne<br />

odgovaraju za sadržaj i istinitost<br />

objavljenih reklamnih i propagandnih poruka.<br />

Uredništvo ne snosi odgovornost za štamparske greške.<br />

Zabranjeno je reprodukovati i koristiti štampane sadržaje<br />

magazina bez pismenog odobrenja izdavača.<br />

Magazin izlazi mjesečno<br />

str.<br />

3

RETROVIZOR<br />

str.<br />

4<br />

NEGATIV<br />

Agonija ’’Drvne industrije <strong>Sana</strong>’’<br />

RASKID SA TURCIMA<br />

JER NISU IZVRŠILI OBAVEZE<br />

Agencija za privatizaciju USK objavila<br />

je raskid kupoprodajnog ugovora o<br />

kupovini većinskog kapitala Drvne<br />

industrije „<strong>Sana</strong>“ , koji je prije nešto više od<br />

dvije godine zaključen s turskom kompanijom<br />

„Seha industrial jatirmilar“ iz Istanbula.<br />

Prema riječima direktora ove agencije,<br />

Samira Ćatovića, odluka o raskidu je<br />

donesena nakon što kupac iz Turske nije<br />

ispoštovao gotovo ni jednu obavezu na koju<br />

ga je obavezivao ugovor.<br />

„Kupac nije pokrenuo proizvodnju niti je investirao<br />

dogovorenih tri miliona maraka u proizvodne pogone.<br />

Također, nije izvršio niti preuzete obaveze prema<br />

radnicima firme“, obrazložio je Ćatović odluku agencije.<br />

Prema njegovim riječima, agencija je u proteklom periodu<br />

u nekoliko navrata udovoljavala zahtjevima kupca za<br />

prolongiranjem vremenskih rokova vezanih za izvršenje<br />

U<br />

Sanskom Mostu u naselju Pobriježje na putnom<br />

pravcu Sanski Most – Prijedor polovinom augusta,<br />

dogodila se teška saobraćajna nesreća u kojoj je<br />

povrijeđeno više lica. Do udesa je došlo kada je vozač<br />

audija bečkih tablica Samir Maličević (29) vozeći iz pravca<br />

Sanskog Mosta prešao na suprotnu stranu komunikacije i<br />

udario u putničko motorno vozilo golf za čijim upravljačem<br />

je bio Mirzet Musić iz sela Čarakovo, općina Prijedor. U<br />

golfu je smrtne ozljede zadobila Hata Musić (68), a lakše<br />

tjelesne ozljede vozač Mirzet Musić i njegovi sin Amir<br />

Musić (12), dok se suvozač Mirzet Musić žalio na povrede<br />

glave. Almir Musić (15) koji je takođe bio u golfu prošao je<br />

bez vidnih povreda. Audi je nakon<br />

udarca u golf zaustavio reklamni stub<br />

obližnjeg bazena.<br />

Odmah po udesu ljudi su pritekli u<br />

pomoć unesrećenima, a brzo su stigli<br />

medicinari iz Službe hitne pomoći<br />

sanskog Doma zdravlja, policajci i<br />

vatrogasna služba. Saobraćaj je zbog<br />

uviđaja bio blokiran dva sata.<br />

Očevici kažu da se "audi" kretao<br />

velikom i neprilagođenom brzinom.<br />

- Neposredno pred udes uočio sam<br />

kako se vozilo iza mene kreće suviše<br />

brzo. Spremao sam se da skrenem u<br />

dvorište kuće gdje stanujem, ali sam<br />

odustao i pomakao svoje vozilo na<br />

trotoar. Odmah zatim čuo se strašan<br />

udar - ispričao je Samir Ramić. Iz<br />

istog dvorišta izišao je Harko Mulalić<br />

i pomogao unesrećenim u vozilu do<br />

preuzetih obaveza. Ćatović je istakao kako u ovom trenutku<br />

nije poznata dalja sudbina sanske drvne industrije,<br />

te da će odluka o eventualnom pokretanju stečaja ili<br />

pokušaju nove privatizacije biti donesena nešto kasnije.<br />

U posljednjih pet godina ovo je drugi neuspješni pokušaj<br />

privatizacije ove firme na čijem se spisku još uvijek vodi<br />

oko dvije stotine radnika. U međuvremenu radnici koji su<br />

čuvali imovine ovog preduzeća izjavili su kako zbog<br />

neplaćenih naknada više neće obavljati ove poslove.<br />

SAOBRAĆAJNI UDES U POBRIJEŽJU<br />

ODNIO JEDAN LJUDSKI ŽIVOT<br />

dolaska medicinske službe.<br />

- Prije šest godina na istom mjestu sam iz golfa sa<br />

komšijama vadio dvojicu poginulih. - kazao je Mulalić.<br />

Ponovo se dogodilo, pojačan promet na našim ulicama<br />

uvjetovan dolaskom dijaspore i turista svake godine<br />

odnese neki život u saobraćajnim nesrećama. Teško je reći<br />

da li se ovakve nesreće mogu izbjeći ali se svakako njihov<br />

broj može smanjiti ukoliko vozači poštuju propise i shvate<br />

da sa svojim snažim i moćnim mašinama ne mogu voziti<br />

''do daske'' kao što to rade na širokim ''autobanovima'' po<br />

zapadnoj Evropi.

POZITIV<br />

Bruceloza na sanskoj općini pod kontrolom<br />

Sitni preživari<br />

potpuno obuhvaćeni kontrolom<br />

Veterinarska inspekcija USK u<br />

saradnji sa JP "Veterinarska<br />

stanica" u Sanskom Mostu<br />

neškodljivo je uklonila 24 grla ovaca<br />

i koza i dvije krave, sve iz jednog<br />

domaćinstva u selu Tomina kod<br />

Sanskog Mosta, koje su bile pozitivne<br />

na brucelozu.<br />

- Odličnom saradnjom sa<br />

Higijensko-epidemiološkom<br />

službom Doma zdravlja u<br />

Sanskom Mostu upozorili smo<br />

na sumnju da je četvoročlana porodica iz Tomine<br />

možda oboljela od bruceloze. To se potvrdilo i ta se<br />

porodica liječila u Kantonalnoj bolnici Bihać - kaže<br />

Izet Kovačević, direktor JP "Veterinarske stanice".<br />

Kovačević naglašava da u ovom trenutku postoje još dva<br />

potencijalna žarišta sa četiri odnosno jednom kravom<br />

sumnjivom na brucelozu. Krv sumnjivih životinja poslana<br />

ja na analizu u Sarajevo.<br />

Brucelozna stada na području sanske općine datiraju od<br />

2004. godine kada je utvrđeno 30 pozitivnih reaktora na<br />

stadu ovaca. Godinu dana kasnije bruceloza je otkrivena<br />

na 21 ovci, dok je krajem 2006. godine broj potvrđenih<br />

bruceloznih grla iznosio 330. Od 2007. godine vrši se<br />

100-stotni obuhvat kontrole na brucelozu sitne i 70-postotni<br />

obuhvat krupne stoke i po tome su jedinstveni u BiH.<br />

U ovoj godini ostalo je još svega 220 sitnih preživara iz<br />

dva stada koje će biti podvrgnuti kontrolom.<br />

Sanski općinari pristali na kresanje plata<br />

Sindikat radnika zaposlenih u<br />

administraciji općine Sanski<br />

Most, pristao je na smanjenje<br />

plata od deset posto i o tome su potpisali<br />

ugovor načelnik ove općine, dr<br />

Sanjin Halimović, te predsjednik<br />

pomenutog sindikata, Fazir Vukalić.<br />

Ugovorom je precizirano da radnicima<br />

u administraciji bude isplaćen<br />

regres u iznosu od pet stotina maraka,<br />

ta da iznos toplog obroka ostane<br />

12 maraka po jednom danu. Vukalić<br />

je istakao kako je sindikat ovakvu<br />

odluku donio zbog teške ekonomske<br />

situacije i osjetno slabijeg punjenja<br />

budžeta u ovoj kalendarskoj godini.<br />

„Drago mi je što smo postigli dogovor<br />

sa sindikatom, a očekujemo da<br />

identičan sporazum zaživi i u drugim<br />

javnim institucijama koje se finansiraju<br />

iz budžeta općine. Želimo da sa<br />

uštedama započnemo kod onih što<br />

imaju posao, a ne da uzimamo od<br />

onih koji su bez zaposlenja“, rekao je<br />

Halimović. Prema njegovim riječima<br />

ovo su prvi konkretni koraci u proved-<br />

bi nedavno donesenog programa<br />

mjera štednje u općini Sanski Most,<br />

kojima se između ostalog predviđa<br />

značajno kresanje materijalnih<br />

troškova, kao i odustajanje od realizacije<br />

kapitalnih investicija dok traje<br />

ekonomska kriza.<br />

RETROVIZOR<br />

str.<br />

5

INTERVJU<br />

str.<br />

6<br />

Zijah Sokolović,<br />

glumac koji ne daje intervju svakome<br />

U okviru bogate kulturne ponude ovogodišnjeg „Ljeta<br />

na Sani“, Sanjani su bili u prilici da na djelu vide Zijaha<br />

Sokolovića, velikog barda pozorišta i filma. Sokolović se<br />

Sanjanima predstavio komadom „Kobajagi mene je<br />

donijela roda“, komedijom koja je u proteklim godinama<br />

doživjela ogroman uspjeh kod pozorišne publike.<br />

Poslednji put u Sanskom Mostu Zijah Sokolović je<br />

boravio u periodu prije rata, kada je u ovom gradu igrao<br />

predstavu „Glumac je glumac....“ Zadnjih osam godina<br />

Sokolović živi, glumi i režira u Austriji i Sloveniji.<br />

Profesor je na katedri za glumu na Brukner<br />

Konzervatorijumu u Lincu. Mlađoj populaciji kod nas<br />

prepoznatljiv je po ulozi u seriji "Ljubav, navika, panika".<br />

Takođe je glumio i u filmovima: "Zaboravljeni", "U raljama<br />

života", "Prokleta avlija" i "Gluvi barut", kao i u<br />

brojnim pozorišnim predstavama. Njegov boravak u<br />

Sanskom Mostu iskoristili smo za kraći intervju na koji<br />

je Sokolović pristao, iako je poznato da ovaj glumac<br />

nerado i rijetko daje intervjue novinarima.<br />

Ovaj svijet ne počiva<br />

na istinama<br />

nego na zabludama<br />

MOJA SANA:Sjećate li se Vašeg<br />

poslednjeg gostovanja u ovom<br />

gradu i kako Vam se dopada Sanski<br />

Most?<br />

SOKOLOVIĆ: Mislim da<br />

sam u ovom gradu boravio<br />

nekoliko godina prije nesretnog<br />

rata koji je zahvatio<br />

bivšu Jugoslaviju. Tada sam,<br />

mislim, u ovdašnjoj sportskoj<br />

dvorani, igrao predstavu<br />

„Glumac je glumac...“ Inače,<br />

radi se o mojoj najizvođenijoj<br />

predstavi koja je ove godine<br />

napunila trideset godina, a<br />

mislim da sam je igrao više<br />

od 1500 puta. Tada sam<br />

ovdje naišao na sjajan prijem,<br />

baš kao i sada. Ono što<br />

sam mogao vidjeti je da je<br />

Sanski Most lijepo uređen<br />

grad, sa divnom rijekom koja<br />

protiče. Uvijek mi je bilo<br />

simpatično što se građani<br />

ovog grada nazivaju Sanjani,<br />

a građanke Sanjanke.<br />

MOJA SANA: Šta nam<br />

možete reći o predstavi<br />

„Kobajagi, mene je donijela roda“,<br />

kojom ste oduševili pozorišnu publiku<br />

u ovom gradu?<br />

SOKOLOVIĆ: Imate dijete u dobi u<br />

kojoj bi mu trebalo objasniti kako je<br />

došlo na svijet. Predstava je to koja bi<br />

djeci i roditeljima trebala<br />

olakšati odgovaranje na pitanja<br />

poput onih otkud smo došli,<br />

kamo stremimo i čemu se smijemo<br />

nadati, što bi rekao Kant.<br />

Tajna sopstvenog porijekla je<br />

jedna od najuzbudljivijih koja<br />

se pred dijete postavlja od<br />

trenutka kada stekne svijest o<br />

sebi. Od toga kako će biti<br />

razriješena i ko i kako će mu<br />

pomoći u tome, zavisi njegov<br />

dalji odnos prema sopstvenoj<br />

polnosti, odnos prema drugom<br />

polu, razumijevanje ljubavi i<br />

svijeta u kojem živi zavisi njegovo<br />

mentalno zdravlje kada<br />

odraste. U današnje vrijeme<br />

komunikacija, kompjutera i<br />

televizije, i najmlađi se smiju<br />

pričama o rodi i bebama koje<br />

mame i tate nalaze u kupusu.<br />

Roditelji su ipak pred dilemom,<br />

kako dijete dovesti do saznanja<br />

o nastanku života, a da to

ude prirodno i istinito i razumljivo, s<br />

mjerom i ukusom, a ipak bez vulgarizacije,<br />

ustezanja i zaplitanja u mutne<br />

metafore.<br />

MOJA SANA: Veliki pisac Gabrijel<br />

Garsija Markes je izjavio kako je<br />

djetinjstvo najvažnija dob u<br />

čovjekovom životu i da čovjek sve<br />

važno doživi do svoje osme godine,<br />

a da je sve kasnije samo ponavljanje.<br />

SOKOLOVIĆ: Divna misao s kojom bi<br />

se apsolutno složio. Moram da kažem,<br />

da sam predstavu napisao na osnovu<br />

detaljnih proučavanja emocionalnog<br />

razvoja djece kojeg su proveli austrijski<br />

psiholozi. Poznato vam je da već dugi<br />

niz godina živim i radim u toj zemlji.<br />

MOJA SANA: Danas je teško vrijeme<br />

za kulturu, mediji se okreću spektaklima,<br />

svijet banalnostima, a nove<br />

zvijezde koje nam svakodnevno serviraju<br />

na TV-u nemaju ni elementarno<br />

obrazovanje ni zanimanje. Što se<br />

događa i vidite li uopće nekakvu<br />

budućnost za kulturu, knjigu ili<br />

kazalište?<br />

SOKOLOVIĆ: Osjećam da sve dobro<br />

polako u meni nestaje i osjećam se sve<br />

pozitivnije i pozitivnije... dakle, ovaj<br />

svijet ne počiva na istinama, nego na<br />

zabludama, zakoni nisu izmišljeni da<br />

Computer Shop<br />

NO LIMIT<br />

TECHNOLOGY<br />

nestane zlo i lopovluk, nego da,<br />

ponekad, možda, pobijedi pravda.<br />

Eskalacija globalne banalne nekulturne<br />

i prazne i fundamentalistički primitivne<br />

komunikacije, ali zato profitne, samo je<br />

dokaz da s druge strane ima malo ili<br />

premalo kulturnih umjetnika koji nastavljaju<br />

pračovjekovu historijsku borbu<br />

za drugačijim svijetom od ovoga u<br />

kojem živimo. Ova, naša, druga strana<br />

je desetkovana sljepilom nacionalizma<br />

i svinjskom gripom koju zovu<br />

kapitalizam, ali ja vjerujem u mlade<br />

nove članove i snagu ljudskog duha, u<br />

Boga koji se pojavljuje u ljudima bez<br />

obzira da li nam se sviđaju ili ne, bez<br />

obzira da li se mi njima sviđamo ili ne...<br />

jer, kad-tad, ovima prvima slijedi recesija,<br />

ha, ha, ha, eto tada moje radosti...<br />

MOJA SANA: Mediji su vam u proteklim<br />

godinama prišili epitet glumca<br />

apatrida, čovjeka bez domovine.<br />

Smeta li Vam to?<br />

SOKOLOVIĆ: Smeta mi ukoliko se to<br />

posmatra iz provincijske perspektive.<br />

Mene je provincijalizam i otjerao u svijet<br />

iz mog rodnog grada. Čovjek je<br />

stvorio svijet, što znači da u svakom<br />

čovjeku postoji ono što je on stvorio.<br />

Postoji u meni i Balkan i Sibir, Afrika i<br />

Antarktik, Amerika i Australija,<br />

Francuska i Njemačka, Jugoslavija i<br />

VELIKA AKCIJA LAPTOPA<br />

Austro-Ugarska... ja sam i Bosanac i<br />

Bošnjak, Indijanac i Aboridžin... Zavisi<br />

koliko ko putuje po sebi i gdje se traži i<br />

kampira... Ako kažu da je Balkan krv i<br />

meso, crna rupa, nešto čega se svijet<br />

treba stidjeti i plašiti, što su onda<br />

zločini u ime civilizacije koje su učinjeni<br />

izvan geografskih okvira Balkana?<br />

Dakle, svaka aristokracija je nastala na<br />

bezobzirnoj pljački i bestidnoj agresiji i<br />

raduje se svakoj novoj koja se<br />

uspostavlja...<br />

MOJA SANA: Često Vam prišivaju<br />

epitet jugonostalgičara. Kako sada<br />

gledate na nekadašnju zajedničku<br />

državu?<br />

SOKOLOVIĆ: Jugoslavija je politička<br />

prošlost! Ili generalna proba za Europu,<br />

pa sada gledamo premijeru na koju<br />

smo i mi pozvani. Ako gledamo<br />

umjetnički, svima nama nedostaje tog<br />

prirodnog ljudskog okoliša da bismo<br />

bili prirodno kompletni. Nama sunce<br />

ipak dolazi s istočnog Balkana, a njima<br />

oblaci i kiša sa zapadnog Balkana, ali i<br />

mi smo oblake dobili od Engleske, a<br />

oni sunce od Japana. Okrenimo se<br />

sebi i prirodi i Europa će se moći brže<br />

i ljepše udružiti.<br />

Razgovarao:<br />

Zlatan Čekić<br />

TAMO GDJE<br />

VISOKA<br />

TEHNOLOGIJA<br />

NEMA GRANICA<br />

INTERVJU<br />

str.<br />

7

DUHOVNOST<br />

str.<br />

8<br />

Sa Wikipedije, slobodne internet enciklopedije<br />

Ramazan je deveti mjesec muslimanskog kalendara. To je mjesec posta, što znači suzdržavanje od jela i pića,<br />

seksualnog odnosa, loših riječi i ponašanja i ostalih stvari zabranjenih u Islamu. Posti se od zore pa sve do<br />

zalaska sunca.<br />

RAMAZAN<br />

Farz<br />

Svakom punoljetnom, pametnom i<br />

zdravom muslimanu i muslimanki<br />

farz je (obaveza) postiti. Međutim,<br />

ima slučajeva kada određene osobe<br />

ne moraju postiti uz Ramazan, iako<br />

ispunjavaju navedene uslove. To su<br />

teži bolesnici, putnici, trudnice, kao i<br />

žene koje doje djecu, ako će im post<br />

štetiti zdravlju. Ove osobe napostit će<br />

dan za dan, kada im se za to pruži<br />

prilika. Sasvim oronuli starci i starice,<br />

te bolesnici kod kojih nema izgleda<br />

za ozdravljenje, ne moraju napaštati<br />

propuštene dane posta, nego će sa<br />

svaki dan podjeliti fidju, ako im to<br />

materijalne mogućnosti dozvoljavaju.<br />

Fidja je jednodnevna hrana za osobu.<br />

Žene koje su u hajzu i nifasu<br />

(mjesečnica ili su u periodu od 40<br />

dana nakon poroda), ne smiju postiti<br />

ni klanjati. Propuštene dane posta će<br />

one kasnije dan za danom napostiti,<br />

dok namaze koji su im prošli nisu<br />

dužne klanjati. Jelo, piće, pušenje i<br />

spolno općenje kvare post. Međutim,<br />

ako onaj koji posti, nešto pojede iz<br />

zaborava (slučajno), post mu neće<br />

biti prekinut,ako odmah prestane to<br />

činiti, ili ako ga neko upozori na to.<br />

Ali,ako je svjestan da posti, pa<br />

slučajno, nehotice, proguta malo<br />

vode prilikom uzimanja abdesta ili<br />

gusula, post će mu biti pokvaren, i on<br />

taj dan mora napostiti. Ko se svjesno<br />

i namjerno omrsi, bez opravdana<br />

razloga, on mora napostiti taj dan, i<br />

još, kao kaznu, 60 dana neprekidno<br />

postiti. U slučaju da ne mogne toliko<br />

dana neprestano postiti, podijelit će<br />

za svaki dan po jednu fidju. Ovo se<br />

zove keffaret. Dovoljan je jedan keffaret<br />

za više „prekršaja“ tokom posta.<br />

Dužnost je napostiti samo dan za<br />

dan, ako se nešto pojede, od čega se<br />

ne osjeća nikakva slast, kao naprimjer<br />

sirova riža, sirova pšenica, tijesta,<br />

papir i slično. Zatim, ako se proguta<br />

malo vode iz neopreznosti, kako je<br />

gore već navedeno, prilikom uzimanja<br />

abdesta ili gusula, ili ako<br />

određena osoba nije postila iz opravdana<br />

razloga (putnik, bolesnik, trudnica<br />

i dojilja).<br />

Itikaf<br />

Za ramazan je vezana još jedna<br />

dužnost koja spada u sunneti-kifaje,<br />

a to je itikaf. Ova dužnost obavlja se<br />

na taj način, što se deset zadnjih<br />

dana Ramazana provede u ibadetu.<br />

To se čini obično u džamiji. Itikaf<br />

počinje dvadesetog dana Ramazana<br />

poslije ikindije, a završava se pred<br />

iftar posljednjeg dana Ramazana.<br />

Ako ovu dužnost obavi makar jedna<br />

osoba u jednom mjestu, onda ta<br />

dužnost spada sa ostalih građana. A<br />

ako je ne obavi niko u jednom<br />

mjestu,onda su svi muslimani tog<br />

mjesta propustili jedan važan sunnet.<br />

Itikaf obično obavlja samo jedna ili<br />

dvije osobe, koje znaju lijepo i pravilno<br />

učiti Kur'an, a uz to imaju lijepo<br />

vladanje. Te osobe povuku se u<br />

džamiju i provedu cijelo vrijeme itikafa<br />

u džamiji, baveći se samo ibadetom.<br />

Oni ne smiju izlaziti iz džamije,<br />

osim u iznimnim slučajevima, kao što<br />

su npr. uzimanje abdesta ili gusula i<br />

obavljanje prirodne nužde. Bolje je<br />

da dvije osobe budu u itikafu,jer dok<br />

jedna spava,druga će bdjeti i ibadet<br />

činiti, tako da se za tih deset dana<br />

ibadet nikako ne prekida. Muhammed<br />

a.s. je sam ibadet obavljao. Iz toga<br />

se vidi koliko je to zaista važna i<br />

časna dužnost.<br />

Sadakatul-fitr<br />

Vadžib je svakom imućnom muslimanu<br />

i muslimanki dati sadakai-fitr<br />

za sebe i za svoju malodobnu djecu.<br />

Visina sadakai-fitra u naravi iznosi, 1<br />

kg i 67 dkg pšenice, ili dvostruka<br />

količina (3,33kg) ječma, hurmi,<br />

rezačija ili sira. Uglavnom,to nije ništa<br />

drugo nego jednodnevna hrana za<br />

jednu osobu, pa nije potrebno polemisati<br />

o visini sadakai-fitra. Sam<br />

obveznik može odredit njen iznos u<br />

novcu na taj način, što će izračunati,<br />

koliko mu je potrebno za jednodnevnu<br />

hranu. Sadakai-fitr se daje<br />

siromašnim muslimanima i muslimankama,<br />

a prvenstveno siromašnoj<br />

rodbini i komšijama.<br />

Međutim, tu sadaku nije dozvoljeno<br />

davati rodbini u uzlaznoj i silaznoj<br />

liniji: roditeljima i njihovim roditeljima,<br />

zatim djeci, unučadima i<br />

praunučadima. Svakako, najbolje je<br />

dati sadakai-fitr za potrebe islamske<br />

zajednice. Sadakai-fitr obično se daje<br />

koncem Ramazana, pa do pred klanjanja<br />

Bajram-namaza. Ako se ne<br />

podijeli u to vrijeme, nego poslije<br />

Bajram-namaza, onda to više ne<br />

spada u sadakai-fitr, nego u običnu<br />

sadaku.

str.<br />

9

KLJUCKE TEME<br />

str.<br />

10<br />

Obilježavanje stradanja Bošnjaka<br />

u Botonjićima<br />

U<br />

džematu Botonjići u općini<br />

Ključ 7. augusta obilježena je<br />

sedamnaesta godišnjica<br />

stradanja mještana ovog sela. Na taj<br />

dan 1992. godine zločinci dođoše u<br />

Botonjiće i na najgnusniji način ubiše<br />

i zapališe 13 ljudi žena i djece samo<br />

zato što su bili muslimani. Evociranju<br />

uspomena na događaje od 7. augusta<br />

1992. godine pored preživjelih<br />

džematlija džemata Botonjići, ključkih<br />

imama predvođenih glavnim imamom<br />

Erminom ef. Vučkićem, muftije<br />

banjalučkog Edhem ef. Čamdžića,<br />

vijećnika Općinskog vijeća prisustvovao<br />

je i Općinski načelnik mr.<br />

Osman Ćehajić. Na stratištu je pred<br />

duše šehida proučen tevhid i jasin a<br />

pročitan je i spisak sa imenima svih<br />

ubijenih i pogunilih mještana ovog<br />

31 brak sklopljen u mjesecu julu<br />

U<br />

mjesecu julu u Ključu je prema evidenciji matičnog<br />

ureda sklopljen ukupno 31 novi brak. Statistika i dalje<br />

pokazuje da se u ovom gradu na brak češće odlučuju<br />

one mlađe osobe koje planiraju život u inostranstvu, dok je ove<br />

godine primjetan i znatan broj onih Ključana koji su nakon<br />

vjenčanja odlučili život nastaviti u ovom gradu. Kako su<br />

vjenčanja bila svakodnevna matičari su imali pune ruke posla<br />

pogotovo iz razloga jer imaju obavezu da se odazovu na<br />

mjesta na kojima mladenci organizuju vjenčanje.<br />

Dodjela certifikata<br />

polaznicima „Škole ribolova“<br />

U subotu, <strong>16.</strong> augusta je u prelijepom ambijentu<br />

„Eko-bašte“ u Sanici upriličena svečana dodjela<br />

uvjerenja polaznicima „Škole ribolova“ koju je ove<br />

malog sela.<br />

''Danas je na ovom mjestu teško govoriti,<br />

spisak poginulih koji je pročitan<br />

govori sve.To su činjenice sa imenom<br />

i prezimenom“, istakao je u svom<br />

obraćanju Općinski načelnik.<br />

„Evociranje uspomene na naše<br />

šehide, na one koji su na najgnusniji<br />

način ubijeni je naše pravo i naša<br />

obaveza. Mi ne<br />

sporimo ničije žrtve<br />

bez obzira na to<br />

bile one muslimanske<br />

ili ne i o tome<br />

moramo voditi<br />

računa, ali istovremeno<br />

tražimo da<br />

ni nas niko ne<br />

sprječava u obilježavanjustradan-<br />

Piše: Adis Egrlić<br />

ja naše braće i sestara. Islam nas uči<br />

toleranciji“, poručio je Edhem ef.<br />

Čamdžić.<br />

godine po prvi put organizovalo Sportsko-ribolovno<br />

društvo Ključ. Škola je organizovana u sklopu projekta<br />

kojeg je finansiralo Dansko vijeće za izbjeglice i<br />

trajala je dvije sedmice a mališani su pored rukovanja<br />

mušičarskim priborom imali priliku da se upoznaju i<br />

sa ribolovnim revirima ključke općine. Prilikom dodjele<br />

certifikata predsjednik SRD Ključ Besim Pudić<br />

istakao je da cilj nije bio samo naučiti djecu da love<br />

ribu nego i da cijene i čuvaju prirodne ljepote i sve<br />

ono što nude <strong>Sana</strong> i Sanica.<br />

''Škola ribolova biće organizovana i ubuduće prije<br />

svega s ciljem da se omasovi i „podmladi“ ključko<br />

sportsko ribolovno društvo ali i da da se njegovi<br />

članovi od malih nogu educiraju kako da se pravilno<br />

ponašaju na vodi i vode računa o ribljem fondu naših<br />

rijeka'', istakao je Pudić.<br />

Ove godine školu ribolova je pohađalo jedanaestero<br />

djece starosne dobi između devet i četrnaest godina<br />

a prema riječima člana uprave SRD Ključ Damira<br />

Hamedovića veliki broj odraslih i već iskusnih ribara<br />

iskazao je interesovanje za obuku sa mušičarskim<br />

priborom, tako da bi već uskoro mogla biti organizovana<br />

sljedeća škola ribolova.

(POST)RATNE TRAUME<br />

str.<br />

12<br />

PRIJEDORSKE TEME<br />

Načelnik Kneževa (Skender Vakufa) ne dozvoljava Bošnjacima da na<br />

Korićanskim stijenama postave spomen ploču<br />

SKRIVAČI KOSTIJU<br />

Piše: Edin Ramulić<br />

''Na ovom mjestu su 21.08.1992.<br />

godine pripadnici policije iz Prijedora<br />

ubili više od 200 prijedorskih civila''<br />

– ovo je tekst spomen ploče koja neće<br />

biti podignuta na sedamnaestu<br />

godišnjicu ratnog zločina na<br />

Korićanskim stijenama.<br />

Udruženje Prijedorčanki ''Izvor'' koje će<br />

i ove godine organizovati posjetu<br />

porodica žrtava tom mjestu stradanja,<br />

uputilo je dopis načelniku opštine<br />

Kneževo (nekadašnji Skender Vakuf) u<br />

kojem ga obavještava da želi podići<br />

skromnu ploču još skromnijeg natpisa<br />

u kojem se ne pominje ni nacionalni niti<br />

vjerski identitet ni žrtava ni počinilaca<br />

zločina. Takve ploče se nalaze pored<br />

puteva širom Republike Srpske, kao<br />

sjećanje na saobraćajne nesreće, ali<br />

eto, mjesto gdje je tragično stradalo<br />

više od 200 nevinih Prijedorčana neće<br />

dobiti svoju ploču jer to smeta vlastima<br />

u Kneževu.<br />

Načelnik Čedo Vuković u dopisu koji<br />

je uputio ''Izvoru'' kaže: ''Jer, bez obzira<br />

na protek vremena, rane na svim<br />

stranama još uvijek nisu zacijelile.<br />

Postavljanje spomen-obilježja na<br />

Korićanskim stijenama moglo bi<br />

povrijediti nečije rane i izazvati<br />

neželjenu reakciju (ja to niti želim<br />

niti opravdavam), a ona drugu i tako<br />

unedogled u dalje nepovjerenje i<br />

optuživanja i ko zna kuda i dokle''.<br />

Prvi čovjek Kneževa se poziva na<br />

zakone o saobraćaju iako mu je dat<br />

jasan opis ploče skromnih dimenzija<br />

60x50 cm koja bi se pričvrstila visoko<br />

na stijenu i ni na koji način ne bi ugrozila<br />

saobraćaj. Na zakonitost se poziva<br />

čovjek koji je pred sudskim vijećem<br />

Suda BiH priznao da je učestvovao u<br />

sakrivanju četiri tijela žrtava koja su<br />

pronađena tek 2003. godine. Čedo<br />

Vuković je rukovodio asanacijom terena<br />

ispred Civilne zaštite Kneževa i u<br />

klasičnu masovnu grobnicu bez ikakvog<br />

obilježja, tri kilometra dalje od mjesta<br />

zločina, 1992. godine sakrio tijela<br />

žrtava. Izvađena su samo ta četiri tijela<br />

jer se dizalica pokvarila.<br />

'Čestiti' Kneževljani<br />

''Izvor'' je u svom dopisu iskoristio priliku<br />

da izrazi ljudski revolt i zgražavanje<br />

zbog činjenice da niko od stanovnika<br />

opštine Kneževo nije htio pomoći da se<br />

otkriju kosti žrtava, na šta je načelnik<br />

Vuković odgovorio: ''Mada je to vama<br />

teško prihvatiti, činjenice su ipak<br />

malo drugačije. Nije tačno da niko<br />

od stanovnika opštine Kneževo nije<br />

htio pomoći da se pronađu posmrtni<br />

ostaci stradalih. Prava formulacija je<br />

'nije mogao pomoći' jer ni ljudi iz<br />

Kneževa nisu imali informacija''.<br />

Čedo Vuković kao svjedok optužbe<br />

pred Sudom BiH svjedoči da je predvodio<br />

tim koji je sakrivao tijela a u dopisu<br />

''Izvoru'' patološki laže da nisu imali<br />

informacija. Isto tako je patološki lagao<br />

i njegov prethodnik Bore Škeljić na<br />

sastanku koji su predstavnici ''Izvora''<br />

imali sa njim 2006. godine. Škeljić je<br />

tada odgovorno tvrdio da niko iz<br />

Kneževa nije učestvovao u asanaciji<br />

terena da bi ga Vuković i ostali svjedoci<br />

pred Sudom biH tri godine kasnije<br />

demantovali. Samo po sebi nameće se<br />

pitanje šta vlasti Kneževa još kriju, jer<br />

tijela većine žrtava još uvijek nisu<br />

pronađena. Autor ovog teksta je otvoreno<br />

tužiteljici Slavici Terzić, koja vodi<br />

predmet Korićanske stijene, skrenuo<br />

pažnju da je trebala uhapsiti Čedu<br />

Vukovića zbog učestvovanja u<br />

prikrivanju zločina, što je također ratni<br />

zločin, a ne da ga poziva kao svjedoka<br />

i da on izbjegava dati bilo kakvu korisnu<br />

informaciju o tijelima.<br />

Podsjećamo i na to da je upravo Čedo<br />

Vuković bio izabran na čelo komisije<br />

kada su načelnici opština Kneževo i<br />

Travnik 2005. godine pokrenuli inicijativu<br />

izgradnje spomen obilježja na<br />

Korićanskim stijenama. Stigli su sa tom<br />

inicijativom čak do kabineta tadašnjeg<br />

člana Predsjedništva BiH Sulejmana<br />

Tihića. Prava pozadina te inicijative je<br />

bio pokušaj da se od državnih i federalnih<br />

vlasti te međunarodne zajednice<br />

dobiju sredstva za asfaltiranje prilaznog<br />

puta do spomen obilježja, koji ''sasvim<br />

slučajno'' prolazi pored zimskog centra<br />

koji se na tom putnom pravcu gradi.<br />

Porodice žrtava i ''Izvor'' su tada osujetili<br />

tu inicijativu pa je ovo klasična<br />

odmazda vodećih ljudi u Kneževu.<br />

Ovih dana traje ekshumacija, tačnije<br />

skupljanje skeletnih ostataka po šumi u<br />

dnu provalije. Jedno tijelo je pronađeno<br />

pored dobro utabane ribarske staze uz<br />

samu rijeku Ilomsku. Čestiti stanovnici<br />

Kneževa su sedamnaest godina gledali<br />

i šutirali kosti žrtava a da se niko, baš<br />

niti jedan stanovnik nije našao i to prijavio.<br />

Od Čede Vukovića koji je u<br />

neobilježenu masovnu grobicu trpao<br />

nevine Prijedorčane ništa drugo se i<br />

nije moglo očekivati.<br />

Ploču će porodice žrtava ponijeti na<br />

obilježavanje 21. augusta i vratiti sa<br />

sobom. Spomen ploča je ionako namijenjena<br />

za one u dalekoj budućnosti,<br />

kada ne bude bilo živih svjedoka<br />

zajedničkog zločinačkog poduhvata prijedorske<br />

policije i ''čestitih''<br />

Kneževljana.

PAVIĆU STALO DA PROTJERANI LOGORAŠI<br />

OSTANU NA ‘’EVROPSKOM PUTU’’<br />

Bivši logor Omarska je i ove godine<br />

pohodila kilometarska kolona<br />

vozila. Svoje prisutvo najavio je i<br />

jedan član Predsjedništva BiH pa se na<br />

pisti okupilo oko dvije hiljade ljudi.<br />

Impozantna brojka, a opet ni blizu onoj<br />

koja je prošla kroz ovaj logor. Jednog<br />

dana su čuvari izbrojali 3334 zatočenika<br />

od čega 37 žena i 28 maloljetnika. No taj<br />

broj je daleko veći jer je od 25. maja pa<br />

do 21. augusta 1992. godine kroz logor<br />

prošlo barem još toliko ljudi. Odatle su<br />

prebacivani do Manjače i Trnopolja ili bi ih<br />

odveli nad jame Hrastova glavica i Lisac i<br />

na druga stratišta i tamo pogubili. Između<br />

700 i 900 logoraša nije preživjelo,<br />

najčešće su skapavali na pisti i četiri<br />

objekta logora.<br />

Svi zatočenici su prošli nezamislive torture<br />

i Omarska je sasvim sigurno najgore<br />

i najstravičnije mjesto u Evropi nakon<br />

Drugog svjetskog rata. Tamo se nije<br />

samo ubijalo već je provođeno sistematsko<br />

iživljavanje i ponižavanje nad<br />

bespomoćnim ljudima. U presudi<br />

Miroslavu Kvočki i drugima to je ovako<br />

opisano:<br />

''Omarska nije bilo mjesto u kojem se<br />

sa logorašima sporadično okrutno<br />

postupalo, ili u kojem su životni uslovi<br />

naprosto bili teški. Bila je to paklena<br />

sredina u kojoj su muškarci i žene bili<br />

lišeni najosnovnijih životnih potreba i<br />

čovječnosti. Omarska je bila mjesto<br />

gdje su ljude tukli svakodnevno i uz<br />

upotrebu đavolskih sredstava mučenja.<br />

Niko nije mogao biti u zabludi da je<br />

Omarska samo loše vođen zatvor -<br />

ona je bila zločinački poduhvat koji je<br />

smišljeno funkcionisao na način kojim<br />

se uništavao um, tijelo i duh ljudi koji<br />

su tu bili zatočeni."<br />

Posjetu su organizovali Udruženje<br />

logoraša Prijedor'92, Udruženje logoraša<br />

Kozarac i Udruženje Prijedorčanki ''Izvor'',<br />

U zajedničkoj izjavi poručili su: ''Tražimo<br />

od Vlade Republike Srpske i kompanije<br />

Mittal steel koja je suvlasnik ovog<br />

prostora da nam u vlasništvo preda<br />

sva četiri ova objekta koja su korištena<br />

za mučenje i ubijanje nevinih ljudi.<br />

Ovo mjesto mora postati memorijalni<br />

centar koji će zauvijek podsjećati na<br />

stradanje nevinih ljudi. Tražimo da<br />

isele ove objekte jer je sramotno i<br />

necivilizacijski da se na mjestu patnje<br />

i bola zarađuje novac. Ovim prostorom<br />

moraju upravljati preživjeli logoraši i<br />

porodice ubijenih i nestalih logoraša.<br />

Hoćemo da već iduće godine ovdje<br />

posjećujemo memorijalni centar a ne<br />

upravne i uslužne zgrade rudnika.''<br />

Haris Silajdžić se tog dana obratio posjetiocima,<br />

ali osim načelne podrške podi-<br />

zanju spomenika, ostatak govora nije<br />

imao nikakvih dodirnih tačaka sa<br />

Omarskom i njenim logorašima. Iskoristio<br />

je priliku da opravda svoj nekadašnji<br />

govor koji je održao pred članicama UN-a,<br />

govorio je o zakonima koji se tek trebaju<br />

donijeti i koji bi navodno trebali riješiti<br />

status logora i logoraša, ali je prećutao to<br />

kako je bez riječi aminovao da se Sudu<br />

Bosne i Hercegovine ove godine budžet<br />

skreše sa 12 na 10 miliona maraka. Istog<br />

Sedamnaest godina od postojanja<br />

logora smrti u Prijedoru, od Tužilaštva<br />

Bosne i Hercegovine tražimo da procesuira<br />

isljednike koji su svakodnevno dolazili<br />

u ovaj i druge prijedorske logore i provodili<br />

saslušanja nevinih ljudi, uvijek praćena<br />

mučenjem, često i sa smrtnim posljedicama.<br />

Tražimo od Tužilaštva da se utvrdi pojedinačna<br />

odgovornost za sljedeće isljednike ispitivače.<br />

Njihova imena su: Ranko Mijić, Mirko Ješić,<br />

Ranko Bucalo, Goran Nović, Dragan<br />

Radaković, Drago Meakić, Rade Knežević,<br />

Ilija Bijelić, Duško Jelisić, Radomir Rodić,<br />

Grozdan Mutić, Obrad Despotović, Nebojša<br />

Tomčić, Nebojša Babić, Nenad Lakić, Miroslav<br />

Zorić, Ratko Milosavljević, Mišo Rodić, Zoran<br />

Krneta, Žarko Tejić, Mirjana Janković, Slavko<br />

Bereta, Živko Dragosavljević, Draško Zec,<br />

Milenko Tomić i drugi koje preživjeli logoraši<br />

tek treba da prijave.<br />

Tražimo od Tužilaštva da reaguje najhitnije<br />

jer neki od ovih isljednika se nalaze na<br />

pozicijama sa kojih direktno utiču na život<br />

preživjelih logoraša i porodica ubijenih i<br />

nestalih. Načelnik odjeljenja boračkoinvalidske<br />

zaštite u opštini Prijedor Mišo<br />

Rodić maltretira porodice žrtava i ne dopušta<br />

im da ostvare status civilnih žrtava. Odbija im<br />

zahtjeve ili ih drži neriješene u svojoj fioci.<br />

Iz obraćanja organizatora posjete<br />

PRIJEDORSKE TEME<br />

onog suda koji pruža najveću satisfakciju<br />

logorašima – procesuira ratne zločince.<br />

Sa članom Predsjedništva BiH je došla i<br />

predsjednička garda, dvojica gardista (od<br />

kojih je jedan za glavu veći od onog<br />

drugog) položili su predsjednički vijenac<br />

pred ulaz u ''bijelu kuću'' čime je ceremonijal<br />

bio završen.<br />

Za Marka Pavića je tek tada počeo. Kako<br />

bi opravdao svoje sakrivanje u mišju rupu<br />

pred najvišom državnom delegacijom<br />

Pavić se poslužio uobičajenom laži, kao<br />

eto, tek iz medija je saznao da je Silajdžić<br />

bio u Omarskoj. Organizatori su uredno<br />

obavijestili Pavića ali je trebalo stisnuti pa<br />

otići tamo i okupljenim logorašima ponoviti<br />

svoj nacionalistički stav koji glasi:<br />

‘’Kada u jednakoj poziciji budu<br />

Tuzlanska kolona, dobrovoljačka,<br />

Viktor Bubanj itd, neće biti nikakvih<br />

problema da se obilježi i logor u<br />

Omarskoj. Dotle, čekaćemo zakon. Od<br />

bilo kakve izgradnje koju Silajdžić<br />

obećava da će pomoći, nema ništa.<br />

Neka on pomogne bivše logoraše,<br />

građane Prijedora, na njihovom evropskom<br />

putu''.<br />

Marko Pavić je ovim još jednom potvrdio<br />

da je njemu itekako stalo da logoraši<br />

ostanu dovijeka na evropskim putevima,<br />

daleko od svog zavičaja, protjerani i<br />

poniženi, naročito onim spomenikom u<br />

logoru Trnopolje koji su Pavićevi borci<br />

podignuli sa opštinskim novcem ne<br />

čekajući krovni zakon.<br />

E.R.<br />

PROCESUIRATI ISLJEDNIKE<br />

Od Tužilaštva Bosne i Hercegovine zahtijevamo<br />

da procesuira najodgovornije za<br />

uspostavljanje prijedorskih logora a to su<br />

članovi Kriznog štaba opštine Prijedor,<br />

odnosno Savjeta za narodnu odbranu kako<br />

se prvobitno zvao. Preostali članovi koji nisu<br />

procesuirani su: Dragan Savanović, Slavko<br />

Budimir, Ranko Travar, Boško Mandić,<br />

Rade Javorić te oficiri Vladimir Arsić i Radmilo<br />

Zeljaja.'' Čak trojica nabrojanih u ovom trenutku<br />

su direktori javnih preduzeća i ustanova<br />

u Prijedoru.<br />

Od Tužilaštva Bosne i Hercegovine tražimo<br />

da utvrdi odgovornost uprave Rudnika<br />

željezne rude Ljubija na čelu sa Ostojom<br />

Marjanovićem i Slobodanom Balabanom koji<br />

su učestvovali u uspostavi ovog logora u<br />

krugu rudnika i čije su mašine i radnici sakrivali<br />

tijela ubijenih. Tražimo od Tužilaštva da<br />

ih sasluša i dobije informaciju gdje su sakrili<br />

1173 nestala Prijedorčana za koliko još<br />

tragamo.<br />

LOGOR OMARSKA<br />

str.<br />

13

PROÐE LJETO<br />

str.<br />

14<br />

PRIJEDORSKE TEME<br />

Kulturno ćeranje<br />

u gradu na Sani<br />

između ove dvije prisvojne<br />

zamjenice kada i<br />

sam Matija Bećković,<br />

koje je proglašen<br />

počasnim građaninom<br />

grada Prijedora kaže:<br />

”Ćeraćemo se još, Mi<br />

smo Mi Oni su Oni, Mi<br />

Da je sve kao nekada i ovo prijedorsko<br />

kulturno ljeto i događaje koji<br />

su ga pratili svrstali bi pod jednu<br />

kapu. Na žalost, nije. Bez obzira na<br />

“dobar zajednički suživot”, parolu kojom<br />

nam tako svesrdno mašu ispred nosa,<br />

stvarnost je ipak drugačija. I kulturu smo<br />

podijelili na “našu” i “njihovu”. Teško je u<br />

ovom trenutku staviti znak jednakosti<br />

Veče sjećanja na dr. Esu Sadikovića<br />

Već treću godinu u organizaciji<br />

Udruženja Prijedorčanki ”Izvor” u<br />

sali prijedorskog pozorišta održava<br />

se Veče sjećanja na dr. Esu Sadikovića. U<br />

početku zamišljeno kao odavanje pijeteta<br />

ovom velikom humanisti, i ne samo njemu,<br />

već kroz sjećanje na njega počast svim<br />

žrtvama fašističkog terora te 92. godine.<br />

Vremenom, manifestacija se pretvorila u<br />

svojvrstan kulturni happening.<br />

Prošle godine ustanovljena je književna<br />

nagrada ”Dr. Eso Sadiković” koja se dodjeljuje<br />

za kratku književnu formu sa dozom<br />

ironije i humora koje bi na jedna ironičan<br />

Vešović<br />

i Gunić<br />

način oslikavale našu društvenu i političku svakodnevnicu. Ove godine na konkurs je<br />

pristiglo 34 rada. Žiri u sastavu Marko Vešović, Enver Kazaz i Željko Đurđević u ovoj<br />

konkurenciji nisu našli niti jedan rad koji bi zadovoljavao postavljene kriterije, te se<br />

odlučio na varijantu ”Otkupne nagrade” koju su ovaj put podijelila dva rada:<br />

prvonagrađeni dobitnik je Fuad Hrustić iz Gradačca za priču ”Krov” dok je<br />

drugonagrađena Prijedorčanka Senada Bešić za priču ”Nekoliko slobodnih dana”.<br />

U ovogodišnjem oficijelnom dijelu programa, u dupke punom prijedorskom pozorištu,<br />

promociju svoje nove knjige imao je i Vehid Gunić koji je priču o ovom znamenitom<br />

čovjeku pretočio u knjigu. Jedna od ispričanih priča, koju je tu noć pročitao sam autor<br />

Marko Vešović, a iz Vehidove knjige je priča o Esi koju je čuo od svog prijatelja inače<br />

bliskog rođaka dr. Ese, Mirze Ibrahimpašića i zapisao u knjizi ”Bosanska priča”. U<br />

priči se u konačnici kaže i ovo:<br />

Šta ti je ovaj svijet? Streseš ga sa sebe za čas, kao pas kišu. Zar da život provedemo<br />

oborene glave k’o junad koju oborene glave voze na klanicu? Bolje je biti Eso i sve<br />

na svijetu smatrati dostojnim da plane na lomači naše sprdnje. Šege. Lakrdije.“<br />

U zabavnom dijelu programa učestvovao je sarajevski glumac Milan Pavlović koji je<br />

svojim kratkim nastupom uspio zasmijati okupljene Prijedorčane.<br />

smo jedno Oni su drugo. da je moglo bez<br />

ćeranja ne bismo se ćerali, to Nam je<br />

suđeno, to Nam je zavještano, to Nas je<br />

održalo”. Zato i ne pokušavam pomiriti ove<br />

dvije “kulture” koje su tako dijametralno<br />

različite a u isto vrijeme slične jer veže nas<br />

ista teritorijalna i istorijska veza.<br />

Ipak, onaj ko je htio bez obzira bio ”naš”<br />

ili “njihov” mogao je da napuni baterije<br />

zavisno od afiniteta.<br />

U sklopu manifestacije ”Prijedorsko kulturno<br />

ljeto 2009” koje je organizirala<br />

Turistička zajednica grada Prijedora,<br />

imali smo priliku vidjeti izložbu fotografija<br />

“Prijedor, nekad i sad”, nastupe kulturno<br />

umjetničkih društava “Dr. Mladen<br />

Stojanović” i “Osman Džafić”, koncert<br />

grupe “Tatoo”, izložbu<br />

slika iz Umjetničke<br />

zbirke Muzeja Kozare<br />

pod nazivom<br />

“Portreti” kao i tradicionalnu<br />

etno izložbu<br />

”Zlatne ruke<br />

Potkozarja” i gastro<br />

prezentaciju Udruženja<br />

Slovenaca<br />

“Lipa”, Udruženja<br />

Ukrajinaca “Veselka”,<br />

Udruženja “Promotur”<br />

i “Teodora”,<br />

porodica Mukardži iz<br />

Indije, Kola srpskih<br />

sestara, slastičarne<br />

“Oaza” i mini pivare<br />

“Bomar”<br />

Završena je i Peta likovna kolonija<br />

”Sreten Stojanović” koja je ove godine<br />

okupila osam slikara sa ovih područja.<br />

Ove godine na Mrakovici su stvarali<br />

Radovan Kragulj, Ljubomir Stahov,<br />

Branko Miljuš, Zoran Banović, Veso<br />

Sovilj, Biljana Gavranović, Predrag<br />

Marjanović i Mladen Karan, a njihovi<br />

radovi moći će da se vide u okviru 37.<br />

književnih susreta na Kozari.<br />

Još jedna umjetnica sa ovog područja,<br />

danas nastanjena u Švedskoj imala je<br />

priliku prvi put da izlaže u svom gradu.<br />

Enisa Grozdanić je svojom izlozbom u<br />

holu prijedorskog pozorišta obilježila trinaest<br />

godina njenog stvaranja.<br />

U sklopu “Dana Kozarca” održani su<br />

nogometni turnir, košarkaski turnir kao i<br />

humanitarni koncert kojim je završeno<br />

cjelodnevno druženje dvaju prijateljskih<br />

mjesnih zajednica Kosove (opština<br />

Maglaj) i Kozarca. Humanitarnom koncertu<br />

kao i prijateljskoj utakmici koja je<br />

prethodila, prisustvovali su Mehmed<br />

Mustabašić, načelnik opstine Maglaj,<br />

Mevludin Sejmenović predjednik MZ<br />

Kosova kao i predsjednik opštinskog<br />

odbora SDA Maglaj i poslanik u Domu<br />

naroda Federacije BIH Muhamed<br />

Osmić.<br />

Sve u svemu bogat i šarolik kulturni program<br />

koji je za svakog ponaosob imao<br />

šta da pokaže.<br />

Alida Pejić

MIJENJAM ILI PRODAJEM KUĆU<br />

Brezik-Laminci, Dubrave kod Bos. Gradiške.<br />

Kuća 11x10 kompletno renovirana, kao nova, sa<br />

garažom, štalom i 2 duluma zemlje.<br />

Prodajem ili mijenjam za sličnu u Sanskom Mostu.<br />

Cijena po dogovoru.<br />

tel: Ahmo 065 037 407<br />

Osman: 062 429 654<br />

Iznajmljujem garažu kod Vatrogasnog - TIIM zgrade -<br />

Naselje Invest, Sanski Most.<br />

Informacije na telefone<br />

00387 62 236 923 i<br />

0049 16 090 40 92 53<br />

Ramazan Šerif Mubarek Olsun<br />

str.<br />

15

NAUKA I TEHNIKA<br />

str.<br />

16<br />

Dve milijarde dolara<br />

od mrežnih igrica<br />

Južnokorejsko udruženje proizvođača<br />

računarskih igara (Korean game industry<br />

association, KAOGI) saopštilo je da će<br />

prihod tamošnje industrije mrežnih<br />

računarskih igara u 2010. godini dostići<br />

2.000.000.000 dolara.<br />

Mrežne računarske igre koje se proizvode<br />

u Južnoj Koreji trenutno se prodaju<br />

u približno 70 zemalja širom sveta. Igre<br />

su svuda naišle na veoma dobar prijem,<br />

a posebno su popularne u dijelovima<br />

sveta i zemljama sa najrazvijenijim<br />

tržištem računarskih igara, kao što su<br />

Severna Amerika, Japan, Tajvan i Kina.<br />

Samo ta četiri tržišta zajedno čine oko 50<br />

procenata svetskog tržišta računarskih<br />

igara.<br />

Mrežne računarske igre iz Južne Koreje<br />

se mogu pronaći na Web lokaciji<br />

GamenGame, na kojoj zaljubljenici u tu<br />

vrstu računarskih igara mogu potpuno<br />

besplatno da uživaju u najpopularnijim<br />

igrama. Potrebno je samo da se učlane<br />

kako izabrali jedan od naslova kao što su<br />

Ghost X, Groove Party, Remayq, Metin2,<br />

Grand Fisher, Twingkle Gunners2 i FF<br />

Showdown.<br />

Osim toga na lokaciji GamenGame se<br />

najavljuju igre koje su u razvoju, objavljuju<br />

prikazi aktuelnih igara i organizuju<br />

takmičenja i turniri sa zanimljivim i<br />

raznovrsnim nagradama.<br />

Prvi Blu-ray kućni bioskop iz LG-a<br />

Kompanija LG Electronics predstavila je<br />

novi kućni bioskop LG HB954PB sa<br />

uređajem Blu-ray.<br />

LG HB954PB je dobitnik nagrade za inovacije<br />

na manifestaciji CES 2009.<br />

održanoj u Las Vegasu i to je prvi sistem<br />

kućnog bioskopa (Blu-ray) vrhunskih performansi,<br />

savršeno čistog i jasnog zvuka<br />

i slike, sa neograničenim mogućnostima<br />

prebacivanja sadržaja sa Blu-ray diskova<br />

na lokaciju YouTube.<br />

Novi kućni bioskop kompanije LG sa<br />

Pure HD zvukom, jačine 1.000 vati, sa<br />

Blu-Ray diskovima omogućava isti nivo<br />

kvaliteta zvuka i slike kao i LG televizori<br />

visoke definicije. To je zvuk visoke rezolucije<br />

koji je specijalno za LG dizajnirao<br />

Mark Levinson, čuveni audio ekspert i<br />

glavni savetnik za zvuk u kompaniji LG<br />

Electronics.<br />

S obzirom da podržava više različitih<br />

formata, od Blu-Ray diskova do običnih<br />

CD diskova, novi model LG HB954PB<br />

omogućava korisnicima da uživaju u<br />

izvanrednim mogućnostima zvuka i slike.<br />

Jednostavna instalacija zahvaljujući<br />

HDMI 2 ulazu je još jedan od mnogobrojnih<br />

kvaliteta modela HB954PB. Novi<br />

kućni bioskop ima sliku Full HD od 1080<br />

piksela, uz čiste i živopisne boje.<br />

Samsung osvojio<br />

osam nagrada za dizajn<br />

Kompanija Samsung objavila je da je na<br />

međunarodnom takmičenju International<br />

Design Excellence Awards for 2009<br />

osvojila čak osam nagrada.<br />

IDEA (International Design Excellence<br />

Awards) je vrhunsko međunarodno<br />

takmičenje posvećeno dizajnu proizvoda<br />

(ekološki dizajn, pakovanje, strategija i<br />

koncept). Osvojenih osam nagrada<br />

uvrstilo je Samsung na prvo mesto među<br />

kompanijama dobitnicama nagrada<br />

IDEA.<br />

Jedna od dodeljenih nagrada je i Silver<br />

IDEA koja je dodeljena Samsungovom<br />

monitoru SyncMaster P2370. Ovaj tanak<br />

LCD monitor ima zaobljene ivice i providno<br />

postolje koje odaje utisak da monitor<br />

lebdi u vazduhu. Monitor je izrađen od<br />

ekološki prihvatljivih materijala<br />

Panasonicova<br />

plazma od 85 inča<br />

Uređaj je čistog i jednostavnog dizajna, a<br />

primjena prvenstveno za prezentacije,<br />

reklame i kombiniranje u veće video<br />

sisteme.<br />

Panasonic je predstavio novi 85-inčni<br />

plazma ekran iz serije 12 koji osigurava<br />

kvalitetnu sliku i široku primjenu, od one<br />

u kućanstvima do reklama i video-zidova.<br />

Ekran prikazuje punu HD rezoluciju (1920<br />

x 1080 piksela) uz omjer kontrasta 40.000<br />

: 1, dok se za kvalitetu slike i boja brine<br />

tehnologija NeoPDP. Osim toga, ovaj<br />

ekran posjeduje i LAN konektor koji služi<br />

za daljinsku kontrolu i upravljanje, što<br />

može biti korisno ako se plazma koristi u<br />

reklamne svrhe ili kombinira s više ekrana<br />

u jedan veliki.<br />

Plazma je debljine manje od 10 centimetara<br />

i težine ispod 130 kg, a u prodaju<br />

kreće tokom jeseni.<br />

Za nepovjerovati<br />

Microsoft Word zabranjen!<br />

Okružni sudija u Texasu je<br />

donio presudu u tužbi<br />

firme i4i protiv Microsofta,<br />

koja je podnesena zbog kršenja<br />

prava na patente firme i4i. Radi<br />

se o sporu, koji koji traje od<br />

2007. godine kada je kanadska<br />

firma i4i podnijela tužbu, a koji<br />

nije završen u Microsoftovu<br />

korist.<br />

U presudi stoji kako se Microsoftu<br />

zabranjuje prodaja ili uvoz bilo<br />

kog Microsoft Word proizvoda,<br />

sposobnog za rad sa XML, DOCX ili DOCM datotekama koje rade sa prilagođenim<br />

XML-om. XML je integralni i praktično nedovojivi dio Worda, a i4i ima patent na<br />

njega od 1998., a federalni sud u Teksasu je u maju već donio presudu da su karakteristike<br />

u Wordu 2003 i 2007 kršile patent firme i4i i dosudio odštetu o 200 miliona<br />

USD. U okviru presude donesene u utorak Microsoft će morati platiti još<br />

odštete, ali mu je određen i rok od 60 dana da prestane prodavati testirati, demonstrirati<br />

ili reklamirati Word proizvode.<br />

Microsoft sigurno neće sjediti skrštenih ruku tokom tih 60 dana, tako da će žalba<br />

uslijediti vrlo skoro. Međutim, ovo je već druga presuda u ovom sporu koja ne ide<br />

u korist Microsofta, tako da je vjerovatno kako će Microsofto morati riješiti stvar sa<br />

nagodbom koja bi mogla uključivati ogromne cifre s obzirom da je Word jedan od<br />

najprofitabilnijih Microsoftovih proizvoda.

I SLJEDEĆA GODINA LOŠA<br />

ZA SVJETSKU EKONOMIJU<br />

Poboljšavanje rezultata finansijskih tržišta je dobra vijest, ali će 2009.<br />

godina uprkos tome biti loša godina za svjetsku ekonomiju, ocijenio<br />

je izvršni direktor Međunarodnog monetarnog fonda Dominik Štros-<br />

Kan. Izvršni direktor Međunarodnog monetarnog fonda Dominik Štros-Kan<br />

u intervjuu televiziji "Frans 24", ocijenio da je poboljšanje rezultata finansijskih<br />

tržišta dobra vijest, ali će 2009. godina uprkos tome biti loša godina za<br />

svjetsku ekonomiju.<br />

Štros-Kan je rekao da američki dolar ima sve izglede da ostane svjetska<br />

rezervna valuta, dodajući da je povratak na velikodušne bonuse bankarskim<br />

službenicima u SAD "skandalozan", prenosi Rojters.<br />

"Dobro je što se finansijska tržišta oporavljaju. Dobro je što kompanije<br />

počinju da postižu bolje rezultate. Ali 2009. će biti loša godina", rekao je<br />

izvršni direktor MMF-a.<br />

"Mi smo na pola puta. Ostatak godine neće biti dobar, a poboljšanje, koje<br />

sada vidimo, tek će stvarno uslijediti 2010. godine", dodao je Štros-Kan.<br />

Izvršni direktor MMF-a je rekao da čak i kada se ekonomija oporavi, nezaposlenost<br />

će ostati visoka i rašće još neko vrijeme.<br />

Komentarišući da li bi specijalna prava vučenja MMF-a mogla da zamijene<br />

dolar, kao glavnu međunarodnu rezervnu novčanu jedinicu, Štros-Kan je<br />

rekao da smo "daleko, vrlo daleko od situacije u kojoj bi premoć dolara<br />

mogla da bude osporena".<br />

"Stvarnost je da SAD imaju najmoćniju ekonomiju tako da, iako možemo da<br />

razmišljamo o drugačijem sistemu, ja ne vjerujem da bi specijalna prava<br />

vučenja MMF-a mogla da zamjene ogromnu količinu dolara koja cirkuliše u<br />

svijetu kao međunarodno sredstvo plaćanja", dodao je Štros-Kan.<br />

Komentarišući da li je zabrinut u vezi sa velikim bonusima za bankarske<br />

službenike u SAD, izvršni direktor MMF-a je rekao da ono što vidi je pravi<br />

skandal.<br />

Rojters podsjeća da su nedavni ogromni profiti banaka, uključujući<br />

"Goldman Saks" i "JP Morgan", podstakli bojazan među političarima da<br />

banke nisu u dovoljnoj mjeri promijenile svoju poslovnu praksu u vrijeme<br />

finansijske krize.<br />

MARKETING<br />

Reklamne kampanje već su odavno<br />

napustile tradicionalne medije<br />

poput televizije, radija i novina i u<br />

potrazi za novim i drugačijim načinima<br />

reklamiranja proširile se na gotovo sve<br />

što nas okružuje. Danas je teško pronaći<br />

mjesto na urbanom području koje na neki<br />

način ne može biti nositelj reklame.<br />

Štoviše, reklama je došla toliko daleko da<br />

više ni ljudsko tijelo, frizura ni odjeća nisu<br />

netaknuti. Tako je primjerice prije nekoliko<br />

godina mladić iz Nebraske ponudio na<br />

aukciji svoje čelo kao mjesto za tetovažu<br />

reklame one tvrtke koja mu najviše plati, a<br />

Amerikanac Jason Sadler tijekom cijele<br />

godine prodaje kao mjesto za reklamu<br />

svoju odjeću – odnosno svaki dan nosi<br />

reklamnu majicu onoga tko plati. S<br />

obzirom na takav razvoj događaja ne<br />

iznenađuje ni pojavljivanje marketinških<br />

tvrtki koje su specijalizirane za takav oblik<br />

oglašavanja.<br />

Takva je primjerice tvrtka Everyday<br />

Models iz Velike Britanije koja s jedne<br />

strane omogućuje oglašivačima da<br />

pronađu zanimljiva alternativna mjesta za<br />

svoju reklamu, a s druge omogućuje<br />

običnim ljudima da<br />

zarade reklamirajući,<br />

na odabrani način,<br />

oglašivače, a da pritom<br />

zapravo samo<br />

moraju živjeti svoj<br />

život. Načini takvog<br />

reklamiranja uključuju<br />

reklame na<br />

odjeći, kapama,<br />

automobilima, ali i na<br />

profilima korisnika na<br />

socijalnim mrežama<br />

kao što su MySpace<br />

i Facebook (na profil<br />

slici ili dnevnim statusima<br />

npr.).<br />

OSTVAREN RAST<br />

PREMIJE OD 24,66 ODSTO<br />

Društvo za osiguranje "Grave"<br />

Banjaluka u prvom polugodištu<br />

ove godine ostvarilo je ukupnu<br />

fakturisanu premiju od 3,6 miliona KM, što<br />

u odnosu na isti period prošle godine<br />

predstavlja rast od 24,66 odsto. Bruto<br />

dobit "Grave" Banjaluka u prvih šest<br />

mjeseci ove godine iznosi 592.000 KM ili<br />

165 odsto više u odnosu na prvu polovinu<br />

2008. godine.<br />

"Uspjeh je samim tim veći, jer se gotovo<br />

isključivo bavimo životnim osiguranjem<br />

koje spada u kategoriju dobrovoljnih osig-<br />

uranja, a posebno uzimajući u obzir tre-<br />

nutnu ekonomsku krizu i s tim u vezi veliki<br />

pad životnog standarda građana",<br />

saopšteno je iz ove osiguravajuće kuće.<br />

U Društvu za osiguranje "Grave" Banjaluka<br />

smatraju da će rast premije u drugoj<br />

polovini ove godine biti usporen zbog<br />

aktuelne krize, ali da će bez obzira na to<br />

u 2009. godini ostvariti rekordan poslovni<br />

rezultat od početka poslovanja u Republici<br />

Srpskoj, odnosno od 2001. godine.<br />

"Gracer vekselzajtige" /Grazer<br />

Wechselseitige/ grupa ubraja se među<br />

najveće austrijske osiguravajuće kompanije,<br />

sa godišnjem prilivom premija koji<br />

premašuje 618 miliona evra i brojem ugovora<br />

o osiguranju koji iznosi oko tri miliona<br />

u cijeloj grupi.<br />

SVAKO (I SVAŠTA) MOŽE BITI REKLAMNI PANO<br />

Od tetovaža na koži, preko reklama na<br />

majici, do reklama na osobnim profilima<br />

korisnika socijalnih mreža, čini se da su<br />

granice reklamiranja zaista pomaknute do<br />

krajnjih granica<br />

BIZNIS<br />

str.<br />

17

ČUDOTVORNI ASPIRIN<br />

Aspirin® ili acetilsalicilna<br />

kiselina je salicilatni<br />

lijek koji se često koristi<br />

kao analgetik, antipiretik i antiupalni<br />

lijek. Također, ima<br />

svojstvo antiplateleta, odnosno<br />

sprječava nastanak tromboze.<br />

Ponekad se korisiti u manjim<br />

dozama za sprječavanje infarkta<br />

srca kod osoba koje imaju<br />

rizik od nastajanja trombova.<br />

Aspirin također ima svojstvo da<br />

onemogućava koagulaciju krvi,<br />

jer inhibira tromboksan prostaglandine,<br />

koji u normalnim<br />

uslovima vežu molekule trombocita<br />

radi pravljenja ugruška<br />

na otvorenom ili oštećenom<br />

krvnom sudu ili povrijeđenom<br />

tkivu. Iz tih razloga se aspirin<br />

dugoročno koristi u manjim<br />

dozama za prevenciju infarkta<br />

miokarda, moždanog udara ili<br />

stvaranja krvnih ugušaka kod<br />

osoba koje su izložene tom<br />

riziku. Utvrđeno je da se manje<br />

doze aspirina mogu dati neposredno<br />

nakon srčanog udara<br />

da bi se smanjio rizik od narednog<br />

udara ili smrti srčanog<br />

mišića.<br />

Osnovni neželjeni efekat aspirina<br />

su ulceracija probavnih<br />

organa, krvarenje u stomaku i<br />

tinitus, naročito pri visokim<br />

dozama. Kod djece i adolescenata,<br />

aspirin se više ne koristi<br />

kod ublažavanja simptoma<br />

gripe ili ospica te drugih virusnih<br />

bolesti, zbog povećanog<br />

rizika od Reyevog sindroma.<br />

Aspirin je jedan od najsvestranijih<br />

lijekova koji su poznati<br />

u medicini i jedan od najstarijih<br />

(prva upotreba lijekova dosta<br />

sličnih aspirinu zabilježena je u<br />

Antičkoj Grčkoj). Početni<br />

materijal potreban za sintezu<br />

aspirina, salicilna kiselina, je<br />

relativno jeftin (15 $ po kilogramu),<br />

jer se može dobiti procesom<br />

karboksilacije fenola sa<br />

ugljik dioksidom. U industrijskoj<br />

proizvodnji aspirina najčešće<br />

se koristi proces esterifikacije.<br />

Aspirin se može naći u više od<br />

100 komercijalnih lijekova<br />

širom svijeta (Anacin, Excedrin,<br />

Coricidin, Midol itd.). Koristi se<br />

za neki od tri najčešća razloga:<br />

kao analgetik, antipiretik i antiinflamatorni<br />

lijek (protivupalni).<br />

Iako je ranije aspirin činio više<br />

od 90% cjelokupnog tržišta<br />

komercijalnih analgetika, danas<br />

se pored njega sve više mogu<br />

naći lijekovi na bazi acetaminofena<br />

(40%), ibuprofena (26%)<br />

i naproksena (6%). Po<br />

američkim standardima (FDA),<br />

svi lijekovi koji sadrže više od<br />

0,325g aspirina moraju biti<br />

pomješani povezujućom supstancom<br />

koja povezuje aspirin,<br />

odnosno rastvara ga. Takva<br />

procedura je neophodna zbog<br />

negativnog uticaja aspirina na<br />

sluznicu organa u probavnom<br />

sistemu.<br />

Aspirin je jedan od prvih lijekova<br />

iz grupe nesteroidnih antiupalnih<br />

lijekova, od kojih nisu svi<br />

salicilati, iako mnogi od njih<br />

imaju slične efekte i inhibiraju<br />

sintezu ciklooksigenaze kao<br />

svoj osnovni mehanizam djelovanja.<br />

Danas je aspirin jedan<br />

od najrasprostranjenijih lijekova<br />

na svijetu, sa otprilike 40.000<br />

tona potrošnje svake godine. U<br />

zemljama gdje je Aspirin<br />

zaštićeno trgovačko ime<br />

njemačke farmaceutske kompanije<br />

Bayer, koristi se<br />

generičko ime acetilsalicilna<br />

kiselina (ASA).<br />

Oči čuvaju i špinat,<br />

paradajz i brokula<br />

Mrkva, bogata beta karotenom, nije jedino povrće<br />

dobro za vid, najnovije je otkriće njemačkih<br />

stručnjaka za nutricionizam. Špinat, paradajz,<br />

brokula i mango također sadrže beta karoten koji tijelo<br />

pretvara u vitamin A.<br />

Prema riječima Silke Restmejer (Restmeyer), glasnogovornice<br />

Njemačkog nutricionističkog društva, vitamin A štiti<br />

očnu rožnjaču od slobodnih radikala koji mogu oštetiti<br />

ćelije.<br />

Beta karoten je karotenoid, životinjski i biljni pigment koji<br />

se nalazi u zelenom povrću i žitaricama, smanjuje rizik od<br />

pojave smeđe katarakte i makularnih degeneracija koja se<br />

obično pojavljuju u starijih osoba i mogu uzrokovati gubitak<br />

vida.<br />

Također, antioksidativna<br />

svojstva vitamina<br />

C i E štite ćelije<br />

oka od oštećenja<br />

uzrokovanog izlaganju<br />

suncu. Agrumi su<br />

primarni izvor vitami-<br />

na C, a vitamin E<br />

može se pronaći u<br />

biljnom ulju, lješniku i<br />

integralnom žitu.<br />

U jednom istraživanju<br />

sa 1.000 učesnika njih 83 posto znalo je da je mrkva<br />

dobra za vid. Ali, da isti učinak imaju špinat i brokula znalo<br />

je samo 32, odnosno 27 posto ispitanih<br />

Dijeta za zaposlene<br />

Prvi dan<br />

Doručak: 1 banana, 2 kivija isječena na kriške.<br />

Ručak: salata od povrća i tjestetnine (70 g tjestenine, 50<br />

g kelja, 50 g brokolija, 1 mrkva, 1 crvena paprika).<br />

Večera: teleća šnicla (250 g) sa roštilja, 300 g šampinjona<br />

dinstanih na vodi.<br />

Drugi dan<br />

Doručak: 2 dl soka od mrkve, 2 kriške crnog hljeba, 20 g<br />

kravljeg sira.<br />

Ručak: salata s viršlama (50 g špargli ili mrkve, 50 g<br />

graška, 100 g kuhanih viršli).<br />

Večera: sjeckano povrće (1 patlidžan, 1 luk, 2 paradajza,<br />

1 tikvica, 1 kašičica izrendanog parmezana, 1 kašičica<br />

ulja).<br />

Treći dan<br />

Doručak: šolja čaja bez šećera, 1 pecivo, 10 g putera, 10<br />

g pekmeza.<br />

Ručak: salata od krompira s jabukom.<br />

Večera: tanjir supe, 200 g fileta od oslića, 100 g kuhane<br />

mrkve, 100 g špargli iz tegle.<br />

Četvrti dan<br />

Doručak: 2 dl soka od jagoda, 200 g isječene kruške.<br />

Ručak: 1 biopecivo, 100 g kiselih krastavaca, 100 g<br />

pečenih pilećih prsa.<br />

Večera: 100 g kuhane riže, 200 g cvekle.<br />

Peti dan<br />

Doručak: 250 g ananasa (može iz konzerve, ali bez sirupa).<br />

Ručak: salata s povrćem i jajima (100 g zelene paprike,<br />

50 g graška, 50 g kukuruza, 1 paradajz, 1 kuhano jaje).<br />

Večera: riba s graškom (100 g fileta ribe, 2 kašičice limunovog<br />

soka, 200 g graška (iz zamrzivača), kašičica ulja, 2<br />

kašičice pavlake, so, biber).<br />

Za vikend pauza!<br />

ZDRAVLJE<br />

str.<br />

19

FARUK IZ METROPOLE<br />

str.<br />

20<br />

SARAJEVSKI LICIMURI<br />

Od svih osobina ljudi u Sarajevu<br />

najviše volim onu koja se odaziva<br />

na riječ licemjerstvo. Toliko<br />

volim taj pojam i ljude koji ga utemeljuju<br />

da doživim blagi oblik erotizacije kada<br />

vidim kako neko pljuje po svom drugu,<br />

a tri sekunde prije je sjedio sa popljuvanim<br />

za istim stolom. To je Sarajevo,<br />

šampion Bosne u malom i negativnom.<br />

To je mjesto gdje svaki čovjek, vrabac,<br />

i mutant ima čvrsto i nesalomivo<br />

mišljenje o svakom bjelosvjetskom<br />

problemu, i ne samo to, već on/oni<br />

imaju sve moguće odgovore na pitanja<br />

koja još niko nije ni zamislio. Filozof<br />

suhe bukovine, nosilac crnog mentalnog<br />

pojasa treći dan, čovjek je savršeno<br />

isti kao ti ili ja. Hrani se istom hranom,<br />

oblači iste stvari, ali, jebiga, on zna sve,<br />

i svi odgovori su zapisani, još prije njegovog<br />

rođenja na malenim ružičastim<br />

loptama što plivaju u amnionskoj<br />

tekućini, mislim na smežurane ružičaste<br />

loptice poznatije kao testise. Tu su<br />

zapisani budući odgovori na pitanja<br />

koja još niko nije postavio, i ona su<br />

pisana nekom vrstom arebice, iskvarenom<br />

arapskom grafijom prilagođenom<br />

narodskom jeziku ljudi u doba zloglasnih<br />

Turaka. Mada, mora se reći, imam<br />

informacije iz pouzdanih izvora od<br />

neimenovanog visokog čimbenika glasinâ<br />

i haosa, kojeg sam slučajno sreo na<br />

jednoj cazinskoj ulici zaboravljene ratne<br />

godine, te mi je rekao kako su to zapravo<br />

citati iz svete knjige gdje se najavljuje<br />

Smak svijeta. Kako god bilo,<br />

licemjer iliti licimur viknuo bi čovjek iz<br />

Kikinde u spotu Zbogom Kikindo na<br />

kurac te nabijem!, taj licimur je sveprisutan<br />

mali veliki čovjek ove kotline,<br />

ovog grada, glavnog grada BiH i kao<br />

takav, grad je ujedno, i zborno mjesto<br />

svih njenih provincija, ergo, i sam<br />

najveća bosanskohercegovačka provincija.<br />

PILGRIMI HUMANIZMA<br />

I RENESANSE<br />

Trebaće mi dosta vremena, možda<br />

čitav život da se naviknem na pljuvanje<br />

kao intelektualnu razonodu, a opet ne<br />

mogu vjerovati da ću ikada imati tako<br />

čvrste i rezolutne stavove o svemu i<br />

ničemu na svijetu kao što ga ima tipičan<br />

sarajevski gad, pljuvač i licemjer prve<br />

klase. I ne znam da li ću ikada i imati<br />

jednu takvu sigurnu, moćnu i nepokolebljivu<br />

misao kao što ih licemjer<br />

neštedimice razbacuje u eter tokom<br />

kafanskog, salonskog, ili kratkog<br />

uličnog razgovora. Opet, ovaj tekst<br />

nema namjeru baviti se licemjerstvom,<br />

nego mu je u prvom planu nešto još<br />

gore i još karakterističnije za ovu kotlinu<br />

nad kojom i oblaci imaju mrzovoljan<br />

gard, a to je tapija na moralnu neupitnost.<br />

Ipak, mora se priznati, nije to<br />

pošast samo ove kotline, ima toga i u<br />

zemljama regiona, pogotovo u medijama<br />

(rekla bi Fata Orlović). Bolest je<br />

sveobuhvatna i ima veću potenciju<br />

letalnosti nego stotinu puta mutirani<br />

virus svinjske gripe, koji je do sada,<br />

ruku na srce, ubio manje ljudi nego<br />

obična oktobarska gripa. Dok se virusi<br />

bore da ubiju što više ljudi, u isto vrijeme<br />

se i novinari, pisci, novinari-pisci,<br />

pisci-novinari i ostali kentauri, kiborzi i<br />

svekoliki hibridi pisane riječi, oni se<br />

ubiše od želje da dokažu svoju moralnu<br />

nadmoć, samim tim što će višestruko<br />

jebati majku svakome ko im stane na<br />

put dokazivanja moralne neupitnosti.<br />

Moglo bi se reći: put za pakao je<br />

popločan moralnim neupitnostima.<br />

Sarajevo je čudan grad (lažno citiram)<br />

i u njemu žive čudnovati ljudi. Najviše<br />

ima proroka moralne nedodirljivosti,<br />

misionara dobrote, poštenja i ljubavi,<br />

pa mi nije jasno kako to da je građanstvo<br />

tako sjebano, zavidno, nervozno,<br />

nenormalno i za divljačko prangijanje<br />

uvijek spremno i odlučno. To je zato da<br />

bi ovi pilgrimi moralne neupitnosti mogli<br />

savršeno raditi svoj posao. Pri tome<br />

etički pilgrimi, martiri pisane riječi i<br />

vjekovne žudnje za istinom i pravdom<br />

permanentno puše svojim gazdama<br />

kako bi dobili dovoljno novaca da bi<br />

mogli nastaviti biti ono što jesu: neupitni<br />

pušači karina, bilo da su karine od<br />

lijevo ili desno orijentisanih tajkuna,<br />

treba ih trošiti svakako. Kao što svi<br />

znamo: erekcija nema nacionalnost ni<br />

religijsku odrednicu.<br />

Sarajevo je lijep i čudan grad podno<br />

Trebevića. August je mjesec filmskog<br />

festivala i filmskog turizma. Biće kako<br />

je to idealno vrijeme za prosipanje<br />

moralne i svekolike druge neupitnosti.<br />

Međutim, vrijeme za teror moralne<br />

neupitnosti jeste uvijek & uvijek. Ta<br />

opsesija nikad neće stati, stoljetna<br />

želja da ljudi opet budu anđeli; dobri,<br />

mekani, srdačni kao anđeoske<br />

bespolne budale što se koče na<br />

ikonama, mozaicima i freskama. Samo<br />

je čovjek mogao biti dovoljno tup da<br />

pretpostavi kako bog i njegove sluge<br />

– anđeli nalikuju njemu, čovjeku. I baš<br />

zbog toga postoji moralna neupitnost.<br />

Najviše je primjetna u novinarskom<br />

svijetu, istom onom svijetu, koji, koliko<br />

juče nije mogao vidjeti kako će Sarajevo<br />

biti spaljeno i stucano do u prah prahova,<br />

dok je maloumno građanstvo<br />

pjevalo socijalističke ode bratstvu i<br />

jedinstvu together sa poludebilnim<br />

rudarima koji su mahali jugoslavenskim<br />

zastavama u vrijeme kada je izgorjelo<br />

pola istočne Bosne i trećina<br />

Hrvatske. Zato mi je Sarajevo lijep i<br />

čudan grad, vječno nadahnuće kad<br />

god pomislim kako je život beznačajan,<br />

smiješno malen i dosadan.<br />

LIJEP KAO TASIM KUČEVIĆ<br />

Film festival je savršena krema za lifting<br />

izmučenog lica ovog grada, za<br />

pudranje traume koja hoda gradom i<br />

čeka svojih petnaest minuta krvave<br />

slave. Hoću reći čeka se sposoban<br />

masovni ubica sa visoko plemenitim<br />

ciljevima i manijakalnom moralnom<br />

neupitnošću PTSP-a, koji će, u svoje<br />

ime, lišiti čovječanstvo određenog broja<br />

ljudi, po mogućnosti da to budu etički<br />

najsnažniji primjerci ovdašnjeg soja<br />

lijepi poput Tasima Kučevića ili njegovih<br />

političkih mentora. Budući ćemo<br />

se načekati takve scene dostojne<br />

Scorseseovog Taksiste, treba i dalje<br />

raditi na sveopštem propitivanju moralne<br />

besprijekornosti. Kad duga zasija<br />

na nebu neka na njoj piše: živjela moralna<br />

neupitnost sarajevskih novinara<br />

od koje se jako dobro živi!<br />

Isto tako želim napomenuti kako sam u<br />

kratkoj priči Tempus fugit, objavljenoj u<br />

dvije svoje knjige, u više časopisa i<br />

magazina na području bivše Jugoslavije,<br />

te prevedenoj na nekoliko svjetskih<br />

jezika, priznao svoju neskrivenu želju<br />

da počinim ratni zločin makar to i bilo<br />

samo na lingvističkom nivou. Ja (a ne<br />

moj junak, niti narator) sam rekao mladoj<br />

ženi autonomašici kako ću joj ubiti<br />

još jednog sina (jedan je već bio poginuo),<br />

jer mi je neko od ostale njene<br />

djece uzeo krvav džepni sat što je pripadao<br />

njihovom djedu, također mrtvom.<br />

Znači da sam moralno upitan jer:<br />

To je isto u svim ratovima; vojnici se<br />

bore, novinari dižu galamu, a nijedan<br />

„istinski patriot“ nikad se ni ne približi<br />

rovovima na fronti, osim za kratkog<br />

propagandnog obilaska (George Orwell<br />

Kataloniji u čast). Fašizam najtiražnijih<br />

dnevnih novina u Bošnjaka se nastavlja<br />

medijskim linčem eminentnih novinara,<br />

tzv. islamofoba. Građanski mediji<br />

se žestoko brane. I ja pucam sa<br />

građanske strane iz čistog zadovoljstva,<br />

ali samo kao pojedinačni strijelac<br />

koji odgovara sebi i nikom drugom.<br />

Turbofolkerski: volim snajper, nisam<br />

plaćenik.<br />

Piše Faruk Šehić<br />

zurnal.info

str.<br />

21

KULTURA<br />

str.<br />

22<br />

REPORTAŽA – KAKO JE SNIMAN DOKUMENTARNI FILM „SVJEDOK“<br />

Vjerovatno su Sanjani koji su<br />

se zadesili početkom avgusta<br />

na vrhpoljskom mostu ili u<br />

dijelu katastarske općine Begići,<br />

primijetili „sumnjivu“ grupu ljudi koju<br />

su drilovala dvojica-trojica (jedan od<br />

njih trčao je sa HD kamerom „vukući“<br />

sa sobom drugog - „tonca“, treći se<br />

divljački derao u megafon)<br />

zahtijevajući od njih po najvećoj<br />

vrućini da trče u koloni po dva sa<br />

rukama na leđima u pratnji nekoliko<br />

naoružanih pojedinaca. I to uz asistenciju<br />

policijske patrole! Ništa čudno<br />

ako se snima film - a to je, u stvari to.<br />

Mada je, ruku na srce, bilo scena „za<br />

povraćati od smijeha“ koje su proizveli<br />

neuki posmatrači u prolazećim<br />

vozilima, a jedna je „istorijska“ i<br />

neka ostane ovdje zabilježena:<br />

- Jebem ti sunce, jesam li ti rekao da<br />

ovuda još nije sigurno – čuo se<br />

uplašeni glas u vozilu dok su prolazili<br />

pored „četnika“ i civila“ na<br />

vrhpoljskom mostu koji su odmarali<br />

nakon još jednog „reza“.<br />

Snimanje dokumentarnog filma<br />

„Svjedok“ o Rahi Begiću, jedinom<br />

preživjelom sa streljanja mještana<br />

Begića 31. maja 1992. godine kasnijem<br />

višestrukom svjedoku u Haškom<br />

tribunalu i Sudu BiH proteklo je<br />

uglavnom dobro. Stefan Tauber,<br />

vrsni snimatelj iz Beča iz filmske<br />

produkcije „illuminati“ stigao je 1.<br />

avgusta u Sanski Most. Dobrodošlicu<br />

mu je poželio hotel „Sanus“ gdje je<br />

Stefan Tauber,<br />

majstor kamere filmske<br />

produkcije "illuminati"<br />

U Bosni je snažan nacionalni ponos,<br />

brzo te zagrle, a brzo dobiješ "po<br />

nosu"<br />

Stefan Tauber, vrsni filmski snimatelj<br />

iz Beča drugi put radi u BiH. Nakon<br />

kratkog filma "Most" prije tri godine,<br />

Tauber sa austrijsko-bosanskim rediteljem<br />

Harisom Bilajbegovićem u<br />

Tauber proveo<br />

pet dana, u stvari<br />

samo prespavao,<br />

jer se radilo<br />

„crnački“. Haris<br />

Bilajbegović je<br />

došao nešto ranije<br />

kako bi dovršio<br />

brojne tehničke<br />

pojedinosti - okupljanje<br />

statista,<br />

obezbjeđenje garderobe,<br />

oružja,<br />

motornih vozila,<br />

visažiste, hrane i<br />

pića itd… Glavni<br />

lik, Raho Begić<br />

neplanirano je<br />

kasnio dva-tri<br />

dana, ali na kraju<br />

je sve ispalo kako<br />

valja, jer je Stefan<br />

Tauber tražio da<br />

se radi „u petoj<br />

brzini“, a opet do<br />

bola minuciozno i<br />

detaljno.<br />

U pojedinim trenucima<br />

bilo je<br />

zaista naporno,<br />

jer Sunce je na<br />

zemlju bacalo<br />

skoro 40 stepeni<br />

Celzijusa (u<br />

hladu), popuštali<br />

su živci, tražio se<br />

odmor, neki su<br />

Sanskom Mostu "vrti" još jedan dokumentarac<br />

radnog naslova "Svjedok".<br />

"Most" se okitio brojnim međunarodnim<br />

priznanjima velikim dijelom zahvaljujući i<br />

sjajno odrađenom snimateljskom poslu<br />

Stefana Taubera. Tauber sa Ramonom<br />

Rigonijem čini kompletnu postavu filmske<br />

produkcijske kuće "illuminati".<br />

- Ramon i ja smo zapravo iz ljubavi<br />

prema filmu počeli stvarno u jednoj<br />

garaži prije 12 godina. Sav naš novac<br />

smo smo investirali za kupovinu<br />

kamere i video- rikordera i počeli<br />

"rezati" naše prve filmske materijale.<br />

Trebalo je proći nekoliko godina da<br />

naš rad donese zaradu - priča Tauber.<br />

Film "Svjedok" bitan po ljudskom i<br />

umjetničkom potencijalu<br />

On priznaje da je kratki film "Most" bio<br />

interesantan projekat i za njihovu filmsku<br />

produkciju "čisti dobitak".<br />

- Sa političkog i ljudskog aspekta, jer<br />

je riječ o filmu koji obrađuje dramu<br />

civila u ratu u Bosni, ali i iz stilističkog,<br />

umjetničkog , filmskog ugla, "Most"<br />

je vrlo važan projekat za nas. Kada su<br />

došle i nagrade na filmskim festivali-<br />

Kadrovi na makadamu bivše uskotračne pruge<br />

Opuštanje u trenucima pauze: zamjena uloga<br />

Scene egzekucije<br />

ma, bio je to snažan impuls u pravcu<br />

stvaranja imidža "illuminati'' kao<br />

produkcije koja se ozbiljno bavi filmskom<br />

dokumentaristikom - govori<br />

Tauber.<br />

Snimanje "Svjedoka" je, po mišljenju<br />

Taubera, izuzetno uzbudljiv i važan projekat.<br />

- Film "Svjedok" govori o preživjelom<br />

Rahi Begiću prilikom streljanja u<br />

Poznati u Austriji<br />

Filmska produkcija "illuminati" poznata<br />

je na austrijskom tržištu klasičnih filmskih<br />

reklama, video i muzičke<br />

produkcije po projektima u ski sportu,<br />

reklamama za "Porše", "Lamborghini'',<br />

"Škodu". Mobilcom Austria, Telecom<br />

Austria, Agramarkt Austria, Red Bull<br />

Mediahaus, Spirit of Ski, Palmers<br />

Textill. U muzičkoj oblasti Tauber i<br />

Rigoni su ''potpisali'' video-spot<br />

"Svejedno mi je'' ("Ist mir egal") sa<br />

Kristinom Šturmer (Christina Stuermer)<br />

za "Universal Music Austria" i niz<br />

drugih muzičkih video spotova.

INTERNET MARIFETLUCI<br />

‘’Bratstvo i jedinstvo’’ u pauzi snimanja:<br />

Miha, Haris, Elvis i Kemo Ko kaže da su nam<br />

političari netalentovani<br />

htjeli ići kući… U ekipi smo imali i hrabrog<br />

starca Ziju koji je operirao srce u<br />

Tuzli, ali se momački nosio kako sa<br />

ljudima u koloni kojima je mogao biti<br />

otac i dedo po godinama, tako i sa<br />

„svirepim“ zahtjevima Stefana Taubera<br />

koji želi perfektan dokumentarac. I ne<br />

samo on, ali njega izdvajamo – zbog<br />

godina i bolesti. Ziku smo malo zezali i<br />

zbog činjenice da je svojevremeno<br />

„apsolvirao“ i logor Manjaču 1992.<br />

godine – navodno od tada pa sve do<br />

današnjih dana on obje ruke drži na<br />

leđima pa je taj stav zvanično „registrirao“<br />

i u dokumentarcu o Rahi<br />

Begiću.<br />

I sve sam, uglavnom, ispričao o petodnevom<br />

„drilu“ snimanja „Svjedoka“, a<br />

ostalo će vam reći fotografije i legende<br />

ispod njih.<br />

Midhat<br />

DEDIĆ<br />

bosanskom ratu, povratku u normalan<br />

život nakon lične kalvarije i njegovom<br />

svjedočenju pred Haškim tribunalom i<br />

bh. pravosuđem. Ovaj je projekat bitan i<br />

sa ljudske strane, a obzirom na uspješan<br />

rad slutim da će doživjeti međunarodna<br />

priznanja kao i "Most"- mišljenja je on.<br />

Na pitanje koliko poznaje Bosnu i njene<br />

ljude u svoja dva boravka ovdje iskreno<br />

kaže:<br />

- Volim Bosnu, ovo je prekrasna zemlja.<br />

Ljudi su ljubazni dopada mi se ovaj "lajf<br />

stajl" (live style). Jedino nisam baš<br />

naviknut na način rada kakav se ovdje<br />

praktikuje. Za sve ima vremena, a za<br />

radne obaveze i vremenske termine<br />

obično se odgovara sa "polako" - sa<br />

smijehom objašnjava Stefan Tauber. Iako<br />

potpuni anonimus kada je riječ o političkoj<br />

klimi u BiH, Tauber kaže da ipak nešto<br />

"osjeća".<br />

- Ovdje je snažno prisutan nacionalni<br />

ponos, to se vidi i osjeća na svakom koraku.<br />

Ovdje se živi intenzivno, ljudi te brzo<br />

uzmu u zagrljaj, a isto tako brzo možeš<br />

dobiti "po nosu" - ovako vidi bosansku<br />

zbilju.<br />

Pomozi nam Noris Čaće<br />

kontra ove složne braće!<br />

Mer’aba!<br />

Zlatko reloaded<br />

Sa planete Vulkan, preko<br />

Pruda i Šamca...<br />

... stiže Nesalomljivi<br />

Sule Esperanca.<br />

MALO HIP, MALO HOP...<br />

Iza svakog uspješnog političara,<br />

stoji uspješan KUM!<br />

Lepi Hadžihafizbej u epizodi<br />

ZA POVRAĆANJE<br />

Zašto<br />

Mesića<br />

zovu kivi?<br />

Zato što<br />

je izvana<br />

dlakav, a<br />

iznutra<br />

zelen<br />

Gdje li nam se skrio,<br />

lik drag i mio?<br />

UVRNUTA STRANA<br />

str.<br />

23

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!