Broj 119, prosinac 2000. - HEP Grupa

S tiè 

Vrijeme 

Dan za danom 

nam Boì}. Kolikogod organizacijskih jedinica 

INTERMEDIJ 

smo mo`da tjeskobni, zab- Kupoprodaja elektri~ne energije 

rinuti i zlovoljni – jer to se u – operator trì{ta i Financije na 

posljednje vrijeme jako osje}a u razini sustava HEP-a. Osim 

na{oj ku}i, blagdansko vrijeme toga, obuhva}aju: vred- 

donosi nam sve~ano ranovanje rada poslovnih jednica 

spoloènje. Ro|enje Krista novo HEP-a putem internih cijena 

je ro|enje s kojim dolazi nova privremeno utvr|enih na te- 

nada. Nada za dobro. 

melju udjela u tro{kovima poslovanja 

HEP-a u posljednje tri 

U potrazi za dobrim oti{li smo godine, vo|enje odvojenih 

u Vokovar, Ilok, Sotin. Ali, o~i su ra~unovodstvenih evidencija za 

vidjele i tragove zla. Takve tra- poslovne jedinice HEP-a te 

gove zabiljeìli smo i na osje~kom 

izrada njihovih bilanci stanja, 

podru~ju, ali ljudi su vrijedni – ra~una dobiti i gubitaka i iz- 

ho}e dobro, obnavljaju, rade. vje{}a o nov~anim tokovima, 

Tamo je zapo~ela obnova 110 kV 

pravno osamostaljivanje u 

postrojenja, a do Boì}a je posebna trgova~ka dru{tva s 

dovr{en prvi korak posla, {to }e ograni~enom odgovornosti za 

jam~iti pouzdaniju opskrbu po- toplinarstvo, distribuciju i optro{a~a. 

Zabiljeìli smo obljetnicu skrbu plinom, ~uvarsko-por- 

50 godina DP Elektroistra Pula, 

tirske poslove i odmarali{ta 

30 godina rada TE Sisak i 25 go- HEP-a, te uspostavu podina 

osje~ke distribucije plina. bolj{anja sustava rukovo|enja 

Sada biljeìmo i sjednicu Nad- HEP-om uvo|enjem institucije 

zornog odbora HEP-a, koja je izvr{nih direktora za poslovne 

odràna krajem prosinca godine jedinice HEP-a i popunjavanjem 

na izmaku, gdje je postignuta rukovodnih radnih mjesta 

suglasnost o va`nim odlukama putem natje~aja. 

za budu}nost HEP-a. Nadzorni Ove odluke omogu}uju 

odbor se, naime, suglasio s odlu- izradu planskih dokumenata 

kama Uprave HEP-a o promjeni HEP-a za 2001. godinu na no- 

organizacijskog ustroja, o novim na~elima poslovanja HEP-a 

vom modelu internih ekonom- u uvjetima razdvojene ra~unoskih 

odnosa i privremenim vodstvene evidencije po poslov- 

mjerama i uvjetima poslovanja nim jedinicama HEP-a po~ev{i 

HEP-a u 2001. godini. od 1. sije~nja 2001. godine. Is- 

Podsje}amo da se proces recrpnija razrada novog organizastrukturiranja 

poslovnog sustava cijskog ustroja HEP-a i novih 

HEP-a sastoji od faze ra~uno- internih ekonomskih odnosa 

vodstvenog razdvajanja poslov- obavit }e se do 31. oùjka 2001. 

nih jedinica HEP-a i faze godine kroz promjenu normativ- 

statusnog preoblikovanja HEP-a nih akata HEP-a. 

u HEP grupu s vi{e ovisnih 

dru{tava u njezinu sastavu. 

Rije~ je o zna~ajnim promje- 

Uprava HEP-a, ve} u fazi ra~unonama 

u kvalitativnom smislu, a 

vodstvenog razdvajanja, 

operativnom provedbom ovih 

predlaè vrlo zna~ajne promjene 

odluka i daljnjim procesom re- 

organizacijskog ustroja i internih 

strukturiranja poslovnog sustava 

ekonomskih odnosa HEP-a. 

HEP-a iskazat }e se i kvantitativni 

Predloène odluke obuhva}aju: 

pokazatelji pobolj{anja uspje{- 

razgrani~enje ovlasti izme|u 

nosti poslovanja. 

razine sustava i poslovnih jedi- U tom smislu }e se uz mjere 

nica HEP-a, organizacijski us- predvi|ene Programom posebna 

troj poslovnih jedinica HEP-a za pozornost posvetiti konsolidi- 

preuzimanje potpune odgovorranju broja distribucijskih i 

nosti u svezi s uspje{nosti po- opskrbnih podru~ja i 

slovanja u svojoj djelatnosti, teritorijalno-funkcionalnom ob- 

jedinstvenu funkcionalnu ovlast jedinjavanju sporednih i 

zajedni~kih funkcija i prate}ih pomo}nih djelatnosti svih temelj- 

djelatnosti na razini HEP-a za rad nih elektroprivrednih djelatnosti 

zajedni~kih funkcija u poslovnim HEP-a. 

jedinicama HEP-a i takvim 

Ove su odluke po~etak pro- 

organizacijskim jedinicama u 

cesa koji bi tijekom tri do ~etiri 

teritorijalnim dijelovima HEP-a. 

godine trebao osposobiti HEP 

Jednako tako, obuhva}aju: 

za trì{no natjecanje u proiz- 

uspostavljanje jedinstvene mavodnji 

i opskrbi elektri~nom entri~ne 

organizacije s rukovodnim 

ergijom, uz visoki standard 

i funkcionalnim ovlastima po- 

obavljanja poslova javne infraslovnih 

jedinica HEP-a u vo|enju 

strukture elektroenergetskog 

poslovanja podru~nih dijelova 

sustava i uspje{no poslovanje u 

HEP-a s razine sustava, razd- ostalim djelatnostima HEP-a 

vajanje poslova razvoja i 

koje }e biti u sustavu HEP-a, od- 

vlasni~kog upravljanja od ponosno 

HEP grupe. 

slova vo|enja pogona i 

odràvanja, razdvajanje energetsko-komercijalnih 

poslova od 

poslova operativnog vo|enja 

sustava, razdvajanje poslova 

temeljnih elektroprivrednih djelatnosti 

od poslova sporednih i 

pomo}nih djelatnosti (za sada 

Ður|a Su{ec 

preteìto u djelatnosti distribucije), 

kooperativni rad poslov- glavni i odgovorni urednik 

nih jedinica HEP-a preko Vjesnika Hrvatske elektroprivrede 

2 Vjesnik HEP Boì}ni broj - 119, 2000. 

Na vratima 

tisu}lje}a 

Stojimo pred neobi~nim iskustvom svaki od nas koji 

smo svjedokom doìvljaja po~etka novog stolje}a i novog 

tisu}lje}a. [to je u tome neobi~na, nova, druk~ijeg? Ili 

pak u tome nema ni{ta posebna?! Moèmo se sloìti i s 

jednim i s drugim: da je to svakogodi{nji kalendarski 

pomak, obi~na konvencionalna stvar, ili ne{to posebno, 

znakovito? 

Bez obzira kako shvatili ovu smjenu stolje}a i 

tisu}lje}a, moè to biti prigoda da sebi kao ~ovjeku kao 

vrsti, postavimo poneko pitanje. Pitanje, pa makar 

retori~ko, uzaludno. Obi~no pitanja potvr|uju da ~ovjek 

postoji, da èli mijenjati svakodnevicu, povijest. I to 

mijenjati prema boljem. Da najprije vidimo kako 

izgledamo, tko smo mi i kakvo nam je vrijeme i na{a 

povijest na kraju tisu}lje}a? [to smo spremili i s ~ime 

kre}emo niz beskrajnu neizvjesnu i pustu "tabulu rasu" 

tre}eg tisu}lje}a? [to }emo od obi~aja povijesti uzeti sa 

sobom, ~ime }emo napuniti na{u egzoti~nu prtljagu za 

putovanje u novi milenij? [to }emo s na{om 

zbunjeno{}u, usamljeno{}u, sebi~no{}u i posvema{nom 

izgubljeno{}u? Ho}emo li brè krenuti prema sanjanoj 

budu}nosti u poku{aju da ju stignemo? Gdje je 

budu}nost, kako izgleda, od ~ega je sazdana? Ima li u 

minulim tisu}lje}ima kakva obnovljiva upori{ta, mogu li 

pomo}i tragovi predaka, njihova ljubav, sje}anje na njih?! 

Ili kona~no prelazimo crtu usamljenja s na{im 

rudimentiranim sje}anjima kao putnici na jure}em 

stroju-~udovi{tu kojeg nitko ne zna i ne moè zaustaviti? 

Eto, ovakvih pitanja mogli bismo postavljati u 

nedogled, jer i sami smo broja~i godina i stolje}a i njihovi 

kroja~i. Sami smo pokrenuli ma{tu i tehnologiju, izmislili 

strojeve, vodili ratove, igrali se sretnog svijeta 

umjetnosti, no nismo na kraju (pretjerano) sretna vrsta. 

Uza sve {to smo postigli i izmislili u svakom od stolje}a 

poslije Krista, sve napretke, politi~ke sustave i reìme, 

od svega je ipak bilo najsavr{enije podjarmljivanje ~ovjeka 

i nas samih. Svako novo stolje}e, uz sva savr{enstva, u 

tome je upravo bilo najsavr{enije! Stoga iznova jedno 

pitanje: koje li nas to (samo)podjarmljivanje ~eka na 

po~etku ovog novog stolje}a i novog tisu}lje}a?! [to se 

krije u ovom novom unificiranju svijeta, novom usre}ivanju 

~ovjekova svijeta priklju~enog na tangentu globalizacije?! 

Koja }e biti cijena, koliko }e to ko{tati onog ~ovjeka 

kojeg nitko nije pitao, koga nitko nije anketirao, nitko 

pozvao na referendum?! Za{to je od svega, od svih 

tehnologija i stvari, od svih medija, najti{i i najzbunjeniji 

upravo ~ovjek - pokreta~ svih novosti, svih nezaustavljivih 

napredaka? (Obuzima tjeskoba pri pomisli na ne{to 

nezaustavljivo: nezaustavljivi automobil, nezaustavljivi 

zrakoplov, nezaustavljivi napredak... kakav je osje}aj 

kretati se na njihovim kota~ima?!) 

Kakvo }e biti stolje}e i tisu}lje}e koje podrazumijeva 

humanizam s istodobnom beskrajnom slobodom ali i 

nejednako{}u, s istodobnom demokracijom ali bez 

demokrata? 

Ili ovakva povijest kona~no ide svom kraju kako je to 

ustvrdio znanstvenik i filozof Francis Fukuyama: 

poniàvaju}a, recidivno krvava povijest? 

Zna~i, pred nama je, mo`da, nova obnovljena ~ovjekova 

povijest? 

Stoga, evo na kraju bez pitanja i potpuno neupitna 

èlja svima da doista tako bude: nova i sretna povijest 

svijeta i svakoga od nas. 

M. B. M.

Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede 

Na odlikama i tradiciji starog, 

dogra|ujmo novo 

Na kraju godine uvijek se, vi{e nego {to je to 

uobi~ajeno, analizira {to se i kako doga|alo u prethodnom 

razdoblju i razmi{lja {to nas ~eka u 

budu}nosti. 

Neporeciva je ~injenica da po~etak pro{le godine nije 

nikog od nas, kako u HEP-u tako i u cijeloj Hrvatskoj, ostavio 

potpuno ravnodu{nim. 

Velika i{~ekivanja i o~ekivanja s jedne strane, odre|ena 

nelagoda, a kod nekih i na granici bojazni, s druge strane, 

obiljeìli su prve mjesece pro{le godine u kojima je do{lo i do 

promjena na ~elu HEP-a. 

Sada, kada je pro{lo nepunih godinu dana od promjena, 

mogu}e je u odre|enoj mjeri prosu|ivati o ostvarenju na{ih 

o~ekivanja. Veliki sustavi kao {to je na{ nude razli~ite 

mogu}nosti pristupa i polazi{ta za takve prosudbe. Dakako 

da svatko od nas ima svoju optiku iz koje promatra protekle 

doga|aje. Jednako tako, s obzirom da smo neprestano pred 

javnim o~ima, u javnosti postoje razli~ite slike o HEP-u. 

Neovisno o pojedina~nim ocjenama, potrebno je 

uvodno naglasiti da smo na{u temeljnu zada}u, osiguranje 

potrebnih koli~ina elektri~ne energije za na{e potro{a~e 

uredno ostvarili, uostalom kao i svih proteklih godina. 

Analiza svega ostalog puno je sloènija i u tom smislu nije 

mogu}e posti}i potpuno suglasje, niti se to moè o~ekivati. 

Zbog toga, u mom obra}anju vama, zatvaraju}i 2000. otvaram 

novu poslovnu 2001. godinu, i stoga vam ukratko 

prenosim svoj doìvljajHEP-a u protekloj godini, najavljuju}i 

aktivnosti koje nam predstoje. 

2000. 

Poslovanje HEP-a u protekloj godini su obiljeìle brojne 

aktivnosti i nije lako odabrati ono najva`nije. 

Premda aktivnosti kao primjerice: sniàvanje iznosa nenapla}enih 

potraìvanja, rje{avanje statusa ulaganja HEP-a u 

objekte u drugim dràvama (NE Kr{ko, TE Tuzla, TE Kakanj, 

TE Gacko, TE Obrenovac), rje{avanje odnosno restrukturiranje 

ugovornog odnosa s Enronom, dovo|enje do pred sam 

kraj izgradnje Kombi kogeneracijskog bloka TE-TO u Zagrebu, 

obnova 110 kV mreè u Slavoniji, spajanje toplinskih sustava 

u Zagrebu i tako redom - prema svom zna~aju i vrijednosti za 

HEP, te prema zahtjevnom ljudskom anga`manu, nesporno 

spadaju u vrh poslovnih prioriteta HEP-a, za ovu prigodu ipak 

bih izdvojio i ukratko komentirao: po~etak procesa restrukturiranja, 

gubitak u poslovanju 2000., ulazak u pogon TE 

Plomin 2, prvu godinu pogona 400 kV dalekovodne veze 

prema Ma|arskoj, promjene cijena elektri~ne eneregije i 

neispunjenje obveza iz Kolektivnog ugovora. 

Naime, nakon {to je u listopadu 2000. godine Nadzorni 

odbor HEP prihvatio Program restrukturiranja, posljednjih 

dana 2000. godine donijeli smo tri zna~ajne odluke kojima 

definitivno zapo~inje proces o ~ijoj }e uspje{nosti 

provedbe ovisiti budu}nost na{e tvrtke. Taj }e proces trajati 

nekoliko godina, jer se tako ozbiljne i korjenite promjene 

ne mogu dogoditi u kratkom vremenu. Ako bi se rokovi neprirodno 

skratili, uvjeren sam da bi ishod bio nepovoljniji i za 

HEP i za njegovog vlasnika. 

Naàlost, restrukturiranje po~injemo u doista sloènim financijskim 

okolnostima kad nakon niza godina poslovanja s 

dobiti, iskazujemo poslovni gubitak od blizu 800 milijuna 

kuna. Temeljni razlog takvog poslovnog rezultata je zna~ajno 

pove}anje tro{kova energenata (mazut, plin, ugljen) i elektri~ne 

energije iz uvoza. Primjerice, za nabavu energenata smo 

u 1999. godini potro{ili 1,5 milijardi kuna, a u protekloj godini 

~ak 2,5 milijarde kuna (?!). Tako|er, zbog stalnog rasta te~aja 

dolara imali smo zna~ajne izvanredne financijske rashode po 

osnovi dugoro~nih kredita (ukupno zaduènje HEP-a iznosi 

pribli`no 4 milijarde kuna), jer su oni preteìto nominirani u dolarima. 

@elim naglasiti da, premda je bio vidljiv i mjerljiv u~inak 

na racionalizaciji poslovanja, na tom podru~ju nismo u~inili ni 

izbliza onoliko koliko je bilo potrebno i mogu}e. 

Po~etak komercijalnog pogona TE Plomin 2 jama~no 

je bio sredi{nji energetski doga|aj 2000. godine. Petnaest 

godina nakon po~etka gradnje, uz iznimno velike pote{ko}e i 

Izravno 

tro{kove tijekom gradnje, ipak u na{oj mreì imamo snaàn, 

suvremen izvor, gdje je primijenjena vrhunska oprema za 

smanjenje utjecaja na okoli{. Unato~ jo{ uvjek velikoj 

sklonosti “bolestima”, nesporno je da }e objekti u plominskom 

zaljevu jo{ dugo godina predstavljati ~vrstu okosnicu 

na{eg sustava. 

Milijuni, doista milijuni, kWh elektri~ne energije u{li 

su 2000. godine u Hrvatsku iz TS Hevitz novim dalekovodom, 

koji je u zna~ajnoj mjeri promijenio na{ pristup gospodarenju 

energijom i upravljanju sustavom. Posebno se to 

o~itovalo u vrijeme su{e, u kolovozu i rujnu, kad u akumulacijama 

na{ih hidroelektrana nije bilo pri~uve vode, tada ekstremno 

skupog goriva bilo je malo, a TE Plomin je bila izvan 

mreè. Iz uvoza smo tada podmirivali vi{e od 50 posto 

potreba. 

Korekcija cijene elektri~ne energije bila je, po mnogo 

~emu, najteà zada}a s kojom smo se suo~ili u 2000. 

godini. Punih sedam mjeseci uvjeravali smo na{e Ministarstvo 

i Vladu u nu`nost tog ~ina i upozoravali na ozbiljne 

posljedice za poslovanje tvrtke ukoliko se na{ zahtjev ne 

prihvati. Dakako da smo tada bili svjesni reakcija potro{a~a i 

top teme za novinare, ali ono {to se dogodilo moglo bi se 

nazvati nepotrebnim medijskim lin~om. Pritom moramo biti 

samokriti~ni, jer nismo pravodobno pripremili kvalitetna 

obrazloènja za tuma~enje i provedbu odluke, {to }e nam 

posluìti kao dobra pouka za budu}e takve poteze. 

Na kraju, nezaobilazna je tema koja je razumljivo zanimljiva 

za sve zaposlenike HEP-a - provedba Kolektivnog 

ugovora za 2000. i novi ugovor za 2001.godinu. 

Poznato je da su brojna prava zaposlenika koja definira 

Kolektivni ugovor uredno ostvarivana. Odnosi se to na sva pojedina~na 

prava, kao i na isplatu “uskrsnice” i naknade za 

godi{nji odmor, te na mogu}nost kreditiranja stambenih 

potreba. Zbog Vladine politike pla}a i odgovaraju}ih 

zaklju~aka u tom smislu i zbog iznimno lo{eg poslovnog 

stanja (spomenuo sam gubitak poslovanja!!!), dio obveza iz 

Kolektivnog ugovora (dar za djecu prigodom sv. Nikole, 

“boì}nica” i uskla|enje rasta pla}a s porastom tro{kova ìvota) 

nije se moglo ostvariti. Spomenut }u da ukupna potrebna 

sredstva za isplatu tih prava iznose vi{e od 100 milijuna kuna. 

Uprava HEP-a je 1. prosinca 2000. godine uputila sindikatima 

HEP-a zahjev da se pristupi pregovorima u svezi s 

izmjenama Kolektivnog ugovora, s namjerom da se ostvarenje 

utvr|enih prava veù uz financijsko stanje tvrtke kao 

mogu}nosti, a ne vi{e obveze. Krajem prosinca, Uprava 

HEP-a kao strana poslodavca i jedan od potpisnika Kolektivnog 

ugovora ga je otkazala. Aktivnosti na pripremi pregovora 

oko novog Kolektivnog ugovora su u tijeku. Vlada je zatraìla 

od nadzornih odbora i uprava poduze}a u svom vlasni{tvu 

da izrade i usklade jedinstvena na~ela za kolektivne ugovore 

u 2001. O~ekujemo da }emo kroz razgovore sa sindikatima 

tijekom sije~nja, cjelovitim sagledavanjem problema pla}a 

(u 2000., ali i u 2001.), te problema restrukturiranja - na}i 

rje{enja koja }e biti zadovoljavaju}a i za tvrtku i za zaposlenike 

HEP-a. 

2001. 

Sukladno postoje}im okolnostima, uz poslovne pokazatelje 

poslovanja u 2000. godini, dakako da nije mogu}e s 

optimizmom govoriti o budu}nosti i pritom jo{ biti uvjerljiv. 

Istina je da prve projekcije Plana poslovanja u 2001., 

koje smo radili jo{ po~etkom studenog 2000., nisu bile ohrabruju}e. 

Prema ulaznim planskim elementima (elektroenergetska 

bilanca, te~aj dolara, cijene energenata i drugo) 

proizlazio je gubitak koji bi zna~ajno nadma{io pro{logodi{nji. 

Napominjem da je temeljna zada}a planiranja - poslovanje 

s pozitivnim rezultatom. 

Premda Uprava HEP-a jo{ nije prihvatila Plan poslovanja 

i Plan investicija, u ovom trenutku mogu jedino tvrditi da 

}e biti zahtjevan i restriktivan - ali }e jam~iti pozitivan rezultat 

poslovanja. 

Ipak, postoji vi{e razloga i za poslovni optimizam. S jedne 

strane, cijene energenata su zaustavile rast i po~ele su pa- 

dati, te~aj dolara posljednjih dana se tako|er stabilizirao, a 

intezivne ki{e u posljednjem razdoblju popunile su akumulacijska 

jezera na{ih hidroelektrana. S druge strane, odre|ene 

aktivnosti u koje smo pro{le godine uloìli puno truda, ove }e 

godine - uvjeren sam - dati i zna~ajne financijske u~inke. 

Prvenstveno mislim na odgovorniji i kvalitetniji odnos prema 

pla}anju elektri~ne energije kod na{ih potro{a~a i na u~inke 

od pro{logodi{njeg pove}anja cijene. Kona~no, najvi{e 

o~ekujem od svih nas. U svakoj organizacijskoj jedinici 

mora zapo~eti neprestana i kvalitetnija briga za svaku, doslovce 

za svaku kunu. 

Program restrukturiranja predvi|a zna~ajnu decentralizaciju 

upravljanja, ali i preuzimanje potpune odgovornosti 

rukovoditelja. O~ito je da nisu svi rukovoditelji iskoristili 

svoju {ansu koja im je dana pro{le godine, da otklone neracionalnosti 

u poslovanju prisutne prija{njih godina. 

Vezanje (dijela) pla}a uz rezultate rada, odabir rukovoditelja 

javnim natje~ajem, sustavan rad na pobolj{anju pri 

obavljanju pojedinih poslovnih funkcija poput smanjenja 

(ne)tehni~kih gubitaka, nabave, osiguranja objekata i tako 

redom - neke su od mjera koje }e popraviti na{ financijski 

poloàj. Predvi|ena je zna~ajna restrikcija svih vrsta 

tro{kova koji nisu nu`ni za funkcioniranje sustava (rekreacija, 

reprezentacija, odràvanje i opremanje poslovnih prostorija 

i sli~no). 

Naàlost u 2001. dospijevaju obveze otplate vi{e 250 milijuna 

DEM kredita, {to je dvostruko vi{e nego 2000. godine. 

Na kraju, znam da je svatko od vas zainteresiran za sudbinu 

na{e tvrtke. Znam da su ovi po~etni koraci restrukturiranja 

koji }e se ostvarivati tijekom idu}e godine stru~no i 

vremenski vrlo zahtjevni. Me|utim, u mnogobrojne timove 

okupili smo stru~ne ljude HEP-a koji dobro poznaju sustav i 

ustroj Hrvatske elektroprivrede i dobro poznaju sadràj i 

smjer promjena u elektroenergetskim sustavima u Europi i 

koji }e mo}i odgovoriti ovim sloènim zada}ama. 

Od neprocjenjive je va`nosti da svi vi postanete subjektom, 

sudionikom i promicateljem promjena, a ne samo promatra~em. 

Promjena postaje definitivno stalna komponenta 

na{eg rada i ìvljenja i treba ju prihvatiti, ne kao “oluju” koja 

}e trajati kratko, nego kao trajan proces u kojem }emo stalno 

tragati za poslovnim unaprije|enjima i boriti se za opstanak 

na brzo promjenjivom, sve vi{e integriranom i globaliziranom 

trì{tu. Na najboljim odlikama i tradiciji starog, zdu{no i 

s elanom dogra|ujmonovo, umjesto da gubimo vrijeme raspredaju}i 

kako je prije bilo bolje i da }e sve to - tko zna kako 

zavr{iti. 

U tom smislu koristim ovu prigodu i pozivam sve vas - 

zaposlenike Hrvatske elektroprivrede - koji imate ideje, 

prijedloge i vizije o na~inima unaprje|enja funkcioniranja 

sustava, o mogu}nosti podizanja organizacijskog ustroja na 

kvalitetniju razinu, pobolj{anju pojedinih tehnolo{kih procesa 

i postupaka, osobito o na~inima smanjenja 

tro{kova…, da ih slobodno uputite na e-mail adresu 

uprava@hep.hr, koju smo nedavno otvorili isklju~ivo za tu 

namjenu. 

Prirodno je da smo svi zainteresirani i zabrinuti za svoj 

posao u pogledu sutra{njih stru~nih ovlasti i poloàja, ali i 

socijalne sigurnosti nas i na{ih obitelji. Zbog toga je doista 

va`no da potvrdimo da smo pouzdan i kvalitetan poslovni 

sustav koji ostvaruje dobar partnerski odnos sa svojim potro{a~ima 

i ostvaruje svoje zada}e na zadovoljstvo korisnika 

na{eg proizvoda. Jer, Elektroprivreda nije sama sebi svrha, 

nego sluì ljudima. îni to ve} 105 godina, pa ako je suditi 

prema tradiciji – Hrvatska elektroprivreda ima budu}nost. 

Svaki od 15.800 zaposlenika odgovoran je, kako za 

budu}nost HEP-a, tako i za vlastitu budu}nost. Jer, HEP ima 

u svom sastavu 40 proizvodnih objekata, 120 tisu}a kilometara 

dalekovoda, 22 tisu}e transformatorskih stanica, dva 

milijuna potro{a~a i jednako toliko brojila. A, sve to traì 

upornu i temeljitu skrb, traì ruku – ~ovjeka. 

Uz tu spoznaju svima vama i va{im obiteljima èlim sretan 

Boì} i poslovno i obiteljsko zadovoljstvo u Novoj 2001. 

godini. 

Ivo ôvi} 

Vjesnik HEP Boì}ni broj - 119, 2000. 3

Potro{a~i i HEP Prvi Dan potro{a~a elektri~ne energije 

Priznanja za najbolji 

partnerski odnos 

Ovogodi{nji, prvi Dan potro{a~a izborio je svoju budu}nost u 

poslovnom kalendaru Hrvatske elektroprivrede, a vjerojatno }e 

sljede}ih godina neki drugi aspekti Dana potro{a~a potisnuti 

ovogodi{nji sredi{nji povod - dodjelu priznanja za redovito pla}anje 

obveza za elektri~nu energiju 

UZagrebu su se 19. prosinca 2000. 

godine po prvi puta susreli predstavnici 

jedinog isporu~itelja elektri~ne 

energije u Hrvatskoj - Hrvatske elektroprivrede 

i njeni potro{a~i iz ~itave Hrvatske prigodom 

Dana potro{a~a elektri~ne energije. Dan potro{a~a 

ustanovila je Uprava Hrvatske elektroprivrede, 

povodom dvostrukog jubileja koji 

HEP obiljeàva u 2000. godini - 105. obljetnicu 

prvog elektroprivrednog sustava na tlu 

Hrvatske i 10. obljetnicu Javnog poduze}a u 

vlasni{tvu Republike Hrvatske. Prema Odluci 

Uprave "na Danu potro{a~a Hrvatska elektroprivreda 

}e provoditi sljede}e aktivnosti: 

- dodjelu priznanja potro{a~ima za redovito 

pla}anje obveza za elektri~nu energiju; 

- predstavljanje pobolj{anja u pruànju 

usluga potro{a~ima elektri~ne energije; 

- promoviranje racionalne uporabe elektri~ne 

energije, i 

- druge aktivnosti na pobolj{anju odnosa 

s potro{a~ima." 

Prigodom prvog Dana potro{a~a, Hrvatska 

elektroprivreda je dodijelila priznanja 

potro{a~ima elektri~ne energije iz 21 distribucijskog 

podru~ja, koji su najredovitije 

podmirivali svoje obveze za elektri~nu ener- 

Potro{a~i - dobitnici priznanja Hrvatske elektroprivrede 


giju u 2000. godini, i to u tri kategorije: 

ku}anstvima, ostalima na 0,4 kV (preteìto 

obrt i ustanove) i industrijskim potro{a~ima. 

Uz pisana priznanja, potro{a~i iz 

kategorije ku}anstva dobili su elektri~ne 

ku}anske aparate, dar dugogodi{njih poslovnih 

partnera Hrvatske elektroprivrede: 

Elektroprometa iz Zagreba, Elektromaterijala 

iz Rijeke i Brodomerkura iz Splita. 

Na taj na~in HEP je iskazao zahvalnost 

onim svojim potro{a~ima koji su, prema 

rije~ima predsjednika Uprave HEP-a Ive 

ôvi}a, unato~ te{ko}ama i problemima u 

na{em gospodarskom okruènju, uredno 

izvr{avali svoje obveze. @elimo ovom prigodom, 

dodao je, istaknuti zna~aj partnerstva 

u svakom poslu, istaknuti da nijedan sustav, 

proizvo|a~, pruàtelj usluga, ne moè sam 

egzistirati. Potrebna je naime suradnja, 

partnerski odnos, i to onaj najbolji. Predsjednik 

Uprave ôvi} osvrnuo se i na proteklu 

poslovnu godinu, u kojoj HEP, unato~ svim 

nepovoljnim okolnostima, ni~im nije doveo 

u pitanje sigurnost i kvalitetu opskrbe svojih 

potro{a~a. Najavljuju}i najbitnije aktivnosti 

u sljede}oj godini, izrazio je uvjerenje da }e 

se Hrvatska elektroprivreda uspje{no pri- 

Distribucijska podru~ja Ku}anstva Ostali na 0,4 kV Industrija 

premiti za sudjelovanje na budu}em liberaliziranom 

i dereguliranom trì{tu elektri~ne 

energije. Na kraju I. ôvi} se zahvalio medijima 

koji su HEP pratili tijekom godine, a 

posebno onim novinarima koji su dali truda 

kako bi upoznali svu zahtjevnost i sloènost 

sustava kojim upravlja HEP. 

Dojam je da je ovogodi{njom, prvom izvedbom, 

Dan potro{a~a izborio svoju 

budu}nost i mjesto u poslovom kalendaru 

Hrvatske elektroprivrede. Kako }e ubudu}e 

izgledati, ovisit }e o uspostavi i promjenama 

na budu}em trì{tu elektri~ne energije. 

Vjerojatno }e sljede}ih godina neki drugi aspekti 

Dana potro{a~a potisnuti ovogodi{nji 

sredi{nji povod - dodjelu priznanja za redovito 

pla}anje obveza za elektri~nu energiju. 

Uostalom, svi mi, kako je u svom obra}anju 

kazao I. ôvi}, istinski prièljkujemo 

vrijeme i okolnosti, i to {to prije, koje ne}e 

poznavati iskustva obustave isporuke 

na{eg proizvoda zbog nepla}anja. Bit }e to 

dobar i sretan znak i za Hrvatsku elektroprivredu, 

za sve potro{a~e i sve nas. 

ELEKTRA BJELOVAR Mirko Ilkica, Bjelovar Kirin d.o.o., Kalnik "Prerada" d.d., Bjelovar 

D. Alfirev 

Snimila: T. Jalu{i} 

ELEKTRA ÂKOVEC Julijana Kolari}, âkovec Op}ina Sveta Marija Agrome|imurje, âkovec 

ELEKTROJUG DUBROVNIK Mato Obuljen, Doli 

Obrt za trgovinu na malo "Paolo", 

Blato 

ELEKTROLIKA GOSPI] Ive Pezelj, Gospi} Bistro "Antonio" Gra~ac - 

ELEKTRA KARLOVAC Nikola Tomi~i}, Zve~aj 

ELEKTRA KOPRIVNICA Ivan Fosi}, Molve 

"MM" - Klaonica, prerada i prodaja 

mesa, Gornje Prekri`je 

Trgovina na malo mje{ovitom robom 

"Breà~anka", Koprivnica 

Hotelu Marko Polo, HTP Kor~ula 

d.d., Kor~ula 

"Lola Ribar" d.d., Karlovac 

Caffe bar i slasti~arnica "Zagorje", 

Koprivnica 

ELEKTRA KRI@ Ivan Rodi}, Topolje, Lijevi Dubrov~ak Televizija Moslavina, Kutina "Daruvarska pivovara" d.o.o., Daruvar 

ELEKTROSLAVONIJA OSIJEK Stjepan Miga~, Osijek STR "Vesna", Osijek "Beli{}e" d.d., Beli{}e 

ELEKTRA PO@EGA Mijo Kati}, Pleternica Mljekara "BIZ", Pleternica Tvornica namje{taja "Spin valis" 

d.d., Poèga 

ELEKTROISTRA PULA Ivan Bla{kovi}, Pula Mesnica "Viola", Rabac Koloplast, d.o.o., Pazin 

ELEKTROPRIMORJE RIJEKA Branimir Radunovi}, Delnice 

ELEKTRA SISAK Mira Solja~i}, Sisak 

Lije~ni~ka ordinacija dr. Princ Ferdinand, 

Rijeka 

Trgovina neprehrambenim artiklima 

"Stela", Sisak 

ELEKTRA SLAVONSKI BROD Anto Popi}, Slobodnica "Mijo Veneers" d.o.o., Oprisavci 

Brodogradili{te "3. maj", Rijeka 

"Gavrilovi}" d.o.o., "Mate Gavrilovi} 

i potomci", Petrinja 

ELEKTRODALMACIJA SPLIT Ljilja Rai}, Plo~e "Kerum" d.o.o., Split Zra~na luka Split 

ELEKTRA [IBENIK Karmela Pedi{i}, [ibenik 

ELEKTRA VARA@DIN \ur|ica Car, Vara`din 

ELEKTRA VINKOVCI Veronika Reger, Vinkovci 

Pekarsko-trgova~ka radnja Srima, 

Vodice 

Stolarski obrt "Kova~i}", Krkanec, 

Vidovec 

lanac trgovina "Patri~ar" d.d., 

@upanja - Vinkovci 

ELEKTRA VIROVITICA Boìca i Nikola Kusturi}, Virovitica – – 

Drvna industrija "Slavonija", Slavonski 

Brod 

Knauf-Knin d.o.o., Kosovo 

"Varteks" d.d., Vara`din 

Industrija gra|evinskog materijala 

"Dilj", Vinkovci 

ELEKTRA ZABOK Zvonko Hribernik, Zabok Orokonfekcija d.d., Oroslavlje 

Ugostiteljski objekt "Dioniz", Marija 

Bistrica 

ELEKTRA ZADAR Marija Bajlo, Zadar Perin \enko, Kali SAS Strojogradnja d.o.o., Zadar 

ELEKTRA ZAGREB Ana Jazvi}, Zagreb Tiskara Kolari}, Zagreb 

Prerada plasti~nih masa i umjetnih 

smola, Zagreb 

Potro{a~i - dobitnici 

priznanja predstavljeni 

u hrvatskom tisku 

Ni cipele ne moète 

kupiti ako ne platite 

Prvi Dan potro{a~a, odnosno HEPovo 

objavljivanje najboljih plataca elektri~ne 

energije u 2000. godini najkvalitetnije je popra}eno 

u regionalnim dnevnicima, lokalnim 

tjednicima i regionalnim izdanjima 

nacionalnih dnevnih listova. Ponegdje su 

zabiljeène dodjele priznanja u lokalnim 

elektramaonim potro{a~ima koji nisu mogli 

do}i u Zagreb; neke su tvrtke, s pravom, 

iskoristile ~injenicu da su dobile priznanje 

Hrvatske elektroprivrede za korektan partnerski 

odnos, za vlastitu medijskoposlovnu 

promociju, a neki su novinari od 

razgovora s na{im potro{a~ima napravili 

izvrsnu novinarsku pri~u. Prenosimo dio 

novinskih napisa u kojima su predstavljeni 

potro{a~i - dobitnici priznanja. 

Ivan Bla{kovi} iz Pule: Struju pla}am 

redovito, ali zahvaljuju}i banci koja ne kasni s 

takvim stvarima. Tro{imo dosta struje, ra~uni 

nisu mali, a sada kada je supruga cijelu ku}u 

okitila svjetle}im ukrasima bit }e jo{ ve}i. 

(Glas Istre) 

Alojz Koren, direktor i vlasnik "Koplasta" 

iz Trvi{kog Katuna: @elja mu je da se u 

Tri{kom Katunu {to prije pobolj{a kvaliteta 

opskrbe strujom, jer }e je tada "Koplast" 

mo}i jo{ vi{e tro{iti, pa i pla}ati. (Glas Istre) 

Karmela Pedi{i}, umirovljenica iz 

[ibenika: Struju uvijek pla}am do 15. u mjesecu. 

Uostalom, ni cipele ne moète kupiti 

ako ne platite. Za{to bi sa strujom bilo 

druk~ije? (Jutarnji list) 

Milivoj Medven, vlasnik obrta za preradu 

mesa i klaonicu iz Gornjeg Prekri`ja - 

Osim redovnog podmirenja dugova, neprekidno 

pove}ava potro{nju elektri~ne energije, 

a sudjelovalo je i u izgradnji tamo{njih 

elektroenergetskih objekata. (Karlova~ki list) 

"Lola Ribar" iz Karlovca - primjer da 

se i u tekstilnoj industriji mogu posti}i 

zapaèni rezultati u poslovanju, unato~ 

problemima koji prate tekstilce. (Karlova~ki 

list) 

Zlatko Hamzi}, pomo}nik direktora 

IGM "Dilj" Vinkovci: Dilj je ove godine dobio 

brojna priznanja kojima smo potvrdili kvalitetu 

na{ih proizvoda, a ovo priznanje 

najbolje ilustrira i na{ korektan odnos prema 

poslovnim partnerima. (Vinkova~ki list) 

Frane Pezelj, Gospi} - nezaposlen, s 

djetetom i suprugom ìvi od njezinih 2000 

kuna: Najprije platimo reìje, a nama {to 

ostane. (Ve~ernji list)

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vido{evi} i predsjednik Uprave HEP-a 

Ivo ôvi}, koji su dodijelili priznanja industrijskim potro{a~ima, uz ostale ~lanove HEP-a, 

predstavnike najzna~ajnijih HEP-ovih partnera i druge goste 

Lijepom ugo|aju na Danu 

potro{a~a doprinijeo je i kratki 

glazbeni program u izvedbi Lidije 

Bajuk uz mandolinsku pratnju 

Nata{e Radu{i} 

Potro{a~ima kategorije ku}anstvo 

priznanja su dodijelili direktori 

distribucijskih podru~ja (na slici 

direktor DP Elektroslavonije Osijek 

Damir Karavidovi} i potro{a~ Stjepan 

Miga~ iz Osijeka) 

Potro{a~ima u kategoriji "ostali na 

0,4 kV" priznanja je dodijelio ~lan 

Uprave HEP-a za distribuciju [ime 

Balabani}, uz nazo~nost predsjednika 

Hrvatske obrtni~ke komore Stjepana 

[afrana 

Direktor DP Elektra [ibenik Miodrag @ivkovi} uru~io 

je priznanje Karmeli Pedi{i} iz [ibenika 

Jedna 

minuta 

razgovora 

kao jedan 

kilovatsat! 

U prosincu 

Red stvari 

2000. godine odràn je 9. Forum Hrvatskog 

energetskog dru{tva. Nakon Foruma, u 

ve~ernjem razgovoru ispred Lisinskog, jedan 

sugovornik re~e: Nevjerojatno, na{a javnost benevolentno 

prihva}a - kao ne{to najnormalnije - najjeftiniju 

tarifu pri kori{tenju mobilnog telefona od 50 lipa po minuti, 

a ne moè se pomiriti da jedan kilovatsat elektri~ne 

energije, zna~i, jedan kilovat kori{ten ~itav sat ko{ta jednako 

toliko - 50 lipa. Danima sam pod dojmom tog 

razgovora, vi{ekratno ga prepri~avaju}i, sad - evo - i 

pi{u}i na{em Vjesniku. 

Sagledajmo najprije ~injenice. U kojim okolnostima 

minuta razgovora stoji 50 lipa ({to vjerojatno pamtnimo 

kao promid`benu poruku s televizijskih ekrana), aukojim 

okolnostima jedan kilovatsat stoji jednako toliko ({to 

HEP iznosi kao prosje~nu cijenu za potro{nju u 

ku}anstvima, nakon promjene tarifa za prodaju elektri~ne 

energije od 1. listopada 2000)? 

Razgovor s: friendom, simpatijom ili 

favoritom? 

Najprije, cijena telefonskog razgovora mobilnim telefonom 

od 50 lipa po minuti moè se na}i samo ako se 

gleda u cjenovnike s tarifama iskazanim bez PDV. To je 

tarifa prema kojoj VIP obra~unava razgovor s friendom, 

a SIMPA sa simpatijom, jednim-jedinim unaprijed 

odre|enim pozivanim brojem unutar vlastite mreè. 

CRONET obra~unava takav razgovor, s favoritom, 

prema tarifi od 49 lipa po minuti, a MOBITEL ne poznaje 

takvu mogu}nost. Dakako, takva minuta ko{ta 22 posto 

vi{e, ura~unavanjem PDV, zna~i, 61 lipu u mreì VIP i 

SIMPA, odnosno 60 lipa u mreì CRONET. Pogledajmo 

tablice 1 i 2. 

U mobilnim mreàma SIMPA i VIPme pla}a se jednokratna 

naknada za priklju~ak na mreù. To je 244 

kune (298 kuna s PDV) za SIMPA, u ~emu je ura~unato 

82 (100) kuna za prvi bon po~etnog telefoniranja. U 

mreì VIPme to je 250(305) kuna, u ~emu je tako|er 

ura~unato 82 (100) kuna za prvi bon. U tarifnim sustavima 

SIMPA i VIPme nema mjese~ne naknade. 

Ve} u tarifnom sustavu VIPsmart, najnià je 

mjese~na naknada 60 kuna (73,20 kuna s PDV). Ako bi 

se obavljali razgovori samo s friendom, svakodnevno 

~etiri minute (120 minuta mjese~no), stvarna cijena 

minute takva razgovora udvostru~ila bi se - umjesto 50 

lipa, ko{tala bi 1 kunu (bez PDV, asPDV,namjesto 61 

lipe stajala bi 1,22 kune). Mjese~na naknada za 

kori{tenje radio-frekvencije od 12,50 kuna (oslobo|ena 

PDV) dodatno bi pove}ala cijenu takve prosje~ne 

minute za 10 lipa, zna~i, na 1,10 kuna (1,32 kune s 

PDV). Uz sve to, VIPsmart obuhva}a i naknadu za 

priklju~ak od 250 kuna (305 kuna s PDV). 

U mreì CRONET, naknada za priklju~ak je 162(198) 

kuna, a najnià mjese~na naknada je 56(68,32) kuna. 

Malo manje, no u tarifnom sustavu VIPsmart,aibeznaknade 

za kori{tenje radio-frekvencije. 

Za minutu razgovora, nekoliko 

varijanata odnosa: mjese~na 

naknada-tarifa 

Tarifni sustavi u svim mobilnim telefonskim mreàma 

s mjese~nim naknadama sadrè u pravilu nekoliko varijanata 

odnosa mjese~na naknada-tarifa za minutu 

razgovora (manja naknada - ve}a tarifa, ve}a naknada - 


[to je {to i iz ~ega proizlazi 

Tablica 1 TARIFE NEKIH MOBILNIH TELEFONSKIH USLUGA, BEZ PDV 

Tro{ak Jed. SIMPA CRONET VIPme VIPsmart MOBITEL 

Naknada za priklju~ak kn 244 1 

162 250 1 

250 99 

Min. mjese~. naknada kn/mj 0 56 0 60+12,5 2 

70 3 

Izabranik u mreì kn/min 0,50 0,49 0,50 - 

Razgovor u mreì kn/min 0,98 1,00 0,62A /0,465B Izvan mreè, razd. A 

Izvan mreè, razd. B 

kn/min 

kn/min 

2,19 

2,49 

1,79 

2,49 

1,79 

2,25 

3,00 

1,50 

2,60 

1,20 

0,62 

0,465 

Razd. A rad. danom - - 7-19 h - 8-18 h 7-16h 

1 / u tome 82 kune za pla}anje po~etnih razgovora 

2 / 12,5 kuna je naknada za kori{tenje radio-frekvencije (oslobo|eno PDV) 

3/ u tome 20 kuna za pla}anje mjese~nih razgovora 

Tablica 2 TARIFE MOBILNIH TELEFONSKIH USLUGA IZ Tab. 1, s PDV 

Tro{ak Jed. SIMPA CRONET VIPme VIPsmart MOBITEL 

Naknada za priklju~ak kn 2981 198 3051 305 120,78 

Min. mjese~. naknada kn/mj 0 68,32 0 73+12,5 2 

85,40 3 

Izabranik u mreì kn/min 0,61 0,60 0,61 - 

Razgovor u mreì kn/min 1,20 1,22 0,76 A /0,567 B 

Izvan mreè, razd.A 

Izvan mreè, razd.B 

kn/min 

kn/min 

2,67 

3,04 

2,18 

3,04 

2,18 

2,75 

3,66 

1,83 

3,17 

1,46 

0,76 

0,567 

Razd. A rad. danom - 7-19 h - 8-18 h 7-16 h 

1/ u tome 100 kuna za pla}anje po~etnih razgovora 

2/ 12,5 kuna je naknada za kori{tenje radio-frekvencije (oslobo|eno PDV) 

3/ u tome 24,40 kuna za pla}anje mjese~nih razgovora 

Tablica 3 PRIMJERI MJESE^NE POTRO[NJE ELEKTRI^NE ENERGIJE PO PROSJE^NOJ CIJENI 50 lipa/kWh, BEZ PDV (61 lipa/kWh 

URAÛNAVANJEM PDV) 

Limit. 

snaga 

Tarifa 

Nakn. za 

snagu 

manja tarifa). Jedino u mreì 

MOBITEL, uz naknadu za priklju~ak 

od 99(120,78) kuna, postoji samo 

jedna mjese~na naknada od 

70(85,40) kuna, te jedna tarifa za minutu 

razgovora unutar mreè isdrugim 

mreàma, koja tarifa ovisi o danu 

i razdoblju - radnim danom u razdoblju 

izme|u 7-16 sati je 62(76) lipa, a 

izvan tog razdoblja i neradnim 

danima 46,5(56,7) lipa po minuti. Dio 

mjese~ne naknade u toj mreì od 

20(24,40) kuna koristi se kao pretplata 

za pla}anje razgovora. 

U mreàma SIMPA, CRONET i VIP, 

minuta razgovora unutar vlastite 

mreè - a pri najniòj mjese~noj naknadi, 

stoji 0,98-1 kunu (1,20-1,22 

kune s PDV) po minuti, a razgovori iz 

svoje mreè prema drugim mobilnim 

mreàma i fiksnoj telefonskoj mreì u 

Hrvatskoj stoje 1,20-3 kune 

(1,46-3,66 kune s PDV), ovisno o kojoj 

je mreì i o kojem je vremenskom 

razdoblju dana rije~. 

[to zaklju~iti? Uzeti istina postoje}om, 

ali doista iznimnom tarifu od 

okruglo 50 lipa po minuti razgovora u 

mobilnim telefonskim sustavima (to 

jest 61 lipu po minuti s PDV). To je 

razgovor s friendom-simpatijom. Minuta 

razgovora s CRONET favoritom 

istina ko{ta 49 lipa, ali CRONET 

obra~unava i mjese~nu naknadu. 

Malo jeftinija je i MOBITEL-ska minuta, 

ali samo radnim danom izvan 

Mjese~na potro{nja i tarifa, ovisno o brojilu 

7-16 sati i neradnim danima, kada 

stoji 46,5 lipa (56,7 lipa s PDV), no 

tako|er uz mjese~nu naknadu. Svi 

drugi razgovori su skuplji. Minuta 

ko{ta u rasponu 0,62-3 kune 

(0,76-3,66 kuna s PDV), a tarifni sustavi 

(osim SIMPA i VIPme) sadrè i 

minimalnu mjese~nu naknadu od 

50-72,50 kuna (61-85,50 kuna s 

PDV). Ako se obavi 50 razgovora 

mjese~no, tada svaki razgovor ko{ta 

zapravo najmanje jednu kunu vi{e 

nego bi proiza{lo samo iz tarife. 

A mjese~na potro{nja 

prema prosje~noj cijeni od 

50 lipa po kWh? 

Prona|imo neke primjere 

mjese~ne potro{nje elektri~ne energije 

prema prosje~noj cijeni od 50 

lipa po kilovatsatu, ura~unavanjem 

mjese~ne naknade za snagu i za potro{nju 

elektri~ne energije, bez PDV. 

Evo nekoliko primjera, prikazanih 

tablicom 3. 

Primjeri su izabrani za ku}anstva 

koja imaju limitator. Tarife za snagu i 

energiju uzete su prema tarifnom 

sustavu HEP, koji od 1. listopada 

2000. godine vrijedi za ku}anstva 

(objavljeni tarifni stavovi za ku}anstva 

umanjeni za popust od 4 posto, 

prema odluci Vlade). Prva dva primjera 

su za ku}anstva koja imaju jednotarifno 

brojilo, a sljede}ih pet 

primjera su za ku}anstva koja imaju 

Nakn. za 

energiju 

Ukupno 

Prosj. 

cijena 

kW kn/kW kn kWh kn/kWh VT kn/kWh ST kn/kWh kn kn kn/kWh 

1 2 3=1x2 4 5 6 7 8 9 10 11=3+10 12=11/4 

3,3 11,46 37,83 260 0,36 92,35 130,18 0,50 

4,4 11,46 50,43 350 0,36 124,32 174,75 0,50 

3,3 11,46 37,83 155 50 0,44 105 0,17 40,22 78,05 0,50 

3,3 11,46 37,83 200 100 0,44 100 0,17 61,44 99,27 0,50 

4,4 11,46 50,43 210 70 0,44 140 0,17 55,10 105,54 0,50 

5,5 11,46 63,04 270 90 0,44 180 0,17 70,85 133,89 0,50 

6,6 11,46 75,65 315 105 0,44 210 0,17 82,66 158,31 0,50 


dvotarifno brojilo. Varirane su snage 

limitatora od 3,3 do 6,6 kW. Mjese~no 

utro{ene energije u tim ku}anstvima 

kre}u se u rasponu od 155 do 350 

kilovatsati. U svim tim primjerima je 

ostvarena prosje~na cijena bez PDV 

od 50 lipa po kilovatsatu (koja se dobije 

ako se ukupni mjese~ni tro{ak za 

snagu i energiju podijeli s ukupnom 

potro{njom). Mjese~ni ra~un za elektri~nu 

energiju u tim primjerima je 

(zaokruèno) izme|u 100 i 175 kuna, 

odnosno izme|u 122 i 213 kuna s 

PDV. 

Primjeri, usput, kazuju da 

mjese~ne naknade za snagu variraju 

izme|u 38 i 76 kuna (bez PDV), {to je 

manje ili podje- dnako najmanjim 

mjese~nim naknadama koje se 

pla}aju pri kori{tenju ve}ine tarifa pri 

mobilnom telefoniranju (osim kod 

tarifa SIMPA i VIPme). 

Primjeri ne sluè raspravi o tarifnom 

sustavu ili o na~inu kako je 

obavljena promjena cijene elektri~ne 

energije od 1. listopada. Njima 

se samo ho}e pokazati kako postoje 

takve mjese~ne potro{nje elektri~ne 

energije u ku}anstvima pri kojima se 

ostvaruju prosje~ne cijene od 50 lipa 

po kilovatsatu (bez PDV), jednake 

cijeni najpovoljnije i najiznimnije 

kori{tene minute pri mobilnom telefoniranju 

u nas. (U mnogim drugim 

primjerima ostvarivala bi se 

prosje~na cijena elektri~ne energije 

manja od 50 lipa/kWh. Autor ovih redaka 

ima dvotarifno brojilo i limitator 

od 4,4 kW. Ostvario je mjese~nu potro{nju 

u vi{oj tarifi od 57 kWh i u 

niòj tarifi od 314 kWh. Prosje~na 

ostvarena cijena mu je 35 lipa/kWh 

bez PDV, odnosno 43 lipe/kWh s 

PDV. Dakako, ima primjera i s ve}om 

prosje~nom cijenom od 50 

lipa/kWh). 

[to se ~ime dobiva? 

Telefonske ìce, svi smo vidjeli 

(promjera bitno manjeg od milimetra, 

o debljini svjetlovodi~a da ne govorimo), 

a i ~eli~no-re{etkaste stupove 

antena za posredovanje pri mobilnoj 

telefoniji. Dalekovodne ìce i vodi~e u 

srednjenaponskim i niskonaponskim 

mreàma, promjera vodi~a i do 3 

centrimetra, uz tisu}e i tisu}e dalekovodnih 

stupova, najmanje velikih 

poput antenskih, tako|er poznajemo. 

Jednostavno nije mogu}e da 

telekomunikacijska mreà nije 

jeftijnija od elektroenergetske. U 

elektroenergetskom sustavu su jo{ 

elektrane koje nemaju svog para u 

telekomunikacijskom sustavu. U ukupnoj 

vrijednosti elektroenergetskog 

sustava, elektrane ko{taju malo vi{e 

od prijenosne i distribucijske elektroenergetske 

mreè zajedno. 

Razgovori naj~e{}e nisu 

sudbonosni 

Zami{ljamo {to se sve moè u~initi 

kori{tenjem jedne minute telefonskog 

razgovora s friendomsimpatijom. 

Ovisi o sugovorniku i 

predmetu razgovora. Od toga da tu 

minutu ne iskoristimo ikako - do toga 

kako je mogu}e izre}i ba{ sudbonosni 

da, ~ija vrijednost moè biti 

neiskaziva i nenadoknadiva. Pribivaju}i, 

nehotice i nenamjerno, 

izloèni zapravo neuvi|avno{}u korisnika 

mobilnih telefona, poneki put 

dijelovima takvih razgovora, te{ko 

bismo se sloìli da prevladavaju sudbonosni. 

Kilovatsatom elektri~ne 

energije moè se - puno! 

[to se moè u~initi finalnim iskori{tenjem 

jednog kilovatsata elektri~ne 

energije? Potpuno egzaktno: 

moè se podignuti teret mase 36 tona 

na visinu od 10 metara, moè se voda 

u elektri~nom bojleru od 80 litara 

zagrijati za 11 stupnjeva, moè se kuhati 

1 sat na {tednjaku s plo~om od 

1000 W ili moè àrulja od 100 W 

svjetljeti 10 sati. Nije malo! 

[to sve prije toga valja 

u~initi? 

A {to u nekoj elektrani valja u~initi 

da bi se potro{a~ima stavio na raspolaganje 

jedan kilovatsat elektri~ne 

energije? U hidroelektrani treba pribli`no 

47 tona vode tijekom 1 sata 

dostrujati s visine od 10 metara, te 

~ekati novu ki{u da tu vodu naknadi. 

U konvencionalnoj termoelektrani 

treba nepovratno spaliti pribli`no 40 

dekagrama najkvalitetnijeg kamenog 

ugljena, ili 3 decilitra loìvog ulja, ili 

pribli`no 0,35 kubi~nih metara prirodnog 

plina. Dakako, ni to nije malo - a 

sve se prodaje prosje~nim 

ku}anstvima prema cijeni jedne 

minute najpovoljnijeg mobilnog telefoniranja. 

Doista: nevjerojatno. 

Marijan Kalea

O Boì}u i Novoj godini 2001. 

Iz dubina minulih vjekova 

naziremo odrednice ìvota 

U prostorima 

budu}nosti treba 

otklju~ati godine i 

ljubav otkriti, 

treba znati 

pjesmu za novo 

stolje}e tkati 

P i{em 

ove prigodne rije~i 

uo~i Boì}a i Nove 2001. 

godine, u danima prosinca 

2000. godine. Oni zaklju~avaju 

vrata jednog ili ~ak dva 

tisu}lje}a. Ali i ti prosina~ki dani, 

predboì}ni i boì}ni, prelaze}i u 

sije~anjske, novogodi{nje, zapravo 

kao rijeka bez povratka 

uviru u tre}i milenij, tre}e 

tisu}lje}e. Ve} po tom hodu, po 

tom golemom luku vremena, govori 

se o Velikom jubileju, a on je 

po~eo o Boì}u 1999. godine, to 

jest s po~etkom netom istekle 

dvije tisu}ite godine. Najavio ga 

je i neprestance o njemu zbori 

kao velikom, pa i prijelomnom 

datumu ljudske povijesti i napose 

na{eg tzv. modernog doba, 

sam Sveti Otac Papa - Ivan Pavao 

II. Njegove se rije~i o Velikom 

jubileju stapaju u veliku 

poruku kr{}anske vjere i katoli~ke 

crkve, te upu}ene 

Bo`jem narodu sadrè kao poruka 

najdublju dubinu, a i svu 

svoju {irinu usmjerenu planetarnom 

pa i svemirskom. 

Svevi{njom notom govora, 

svakom ìvom bi}u, svakom 

~ovjeku kao i svim narodima 

svijeta. Dakako, ovog na{eg 

zemaljskog svijeta na uhvatljivom 

putu vje~nog ìvota, uhvatljivom 

u onoj mjeri u kojoj je 

~ovjek i ~ovje~anstvo sposobno 

i pripravno, primiti i u vlastitu 

sadnicu pretvoriti ba{ tu istu poruku 

Velikog jubileja. 

Ona je zapravo oduvijek 

povezana s Boì}em kao blagdanom 

ro|enja Sina Bo`jega 

nazvanog Isusom Kristom ba{ 

prije dvije tisu}e godina kad ga 

je Otac Bog, i dao, i darovao, i 

`rtvovao, kao vlastito najdragocjenije 

imanje upravo ìvom 

Uz Veliki jubilej 

Ro|enje Isusovo, Muzej grada Vukovara godine Gospodnje 2000. 

~ovjeku i ljudskim nara{tajima 

na izbavljenje i spas od pradavnog 

grijeha osvijetliv{i put u 

vje~ni ìvot. Ljube}i ro|enog 

Sina, Bog je `rtvuju}i ga posvjedo~io 

i potvrdio da ljubi 

ôvjeka! 

Ima li ne~eg ve}eg od toga? 

Nije li i pitanje i odgovor u samom 

smislu, u samoj srì svih 

svetih blagdana kroz godinu i 

kroz vjekove, a napose tako velikog 

blagdana kao {to je Boì} i 

tako zna~ajnih pa i svetkovnih 

prijelaza kao {to su od jedne u 

drugu Novu godinu, a sada i u 

novo - tre}e tisu}lje}e. 

Da ne bi rije~ima bilo tijesno, 

mislima valja biti prostrano! 

U potrazi za tim suodnosom 

nailazimo na Navje{taj Velikog 

Jubileja, na vrlo jednostavnu ali i 

nadasve skladnu svezu misli i 

rije~i: 

"Navije{tam vam veliku 

radost: 

danas je po tijelu ro|en 

Gospodin na{ Isus Krist. 

Navije{tajte i vi ~itavomu 

svijetu: 

iznikla je mladica iz Jesejeva 

korijena, 

ro|en je Knez mira 

~ijem Kraljevstvu ne}e biti 

kraja." 

Ljubav i mir dvije su neprocjenjive 

vrijednosti. Otvarale 

su, otvaraju i otvarat }e vrata 

vijekova. 

Iz Navje{taja Velikog Jubileja 

ne naziremo puku legendu ve} 

stvarnu Istinu: 

"Ovo je dan ro|enja na{ega 

Spasitelja 

koji Bog Svevi{nji 

prije svih vjekova odredi, 

i Duh Sveti pripremi. 

Ovo je ro|enje 

u vremenu svjetla vje~noga 

navije{teno po Ocima, 

obe}ano je po Prorocima, 

od naroda izabranog 

i{~ekivano 

i od svih stvorenja ù|eno." 

Promisliti je iste rije~i, dopirati 

u sr~iku Istine: 

"Danas je u vremenu 

ro|en Isus Krist od Djevice 

Marije 

da nas vodi k vje~noj 

O~evoj. 

Bog je postao ~ovjekom 

da bi ~ovjek postao Bogom. 

Danas sjaji dan novog 

otkupljenja, 

dan vjekovima i{~ekivan 

i dan vje~ne sre}e." 

Ali veleban je put do spoznaje 

u poruci i do poruke u spoznaji; 

do istine u zbilji i zbilje u istini - 

kazuje nam istobitni Navje{taj 

Velikog Jubileja: 

"Danas se u nebu raduju 

an|eli, 

u podzemlju drhti neprijatelj 

roda ljudskoga, 

na zemlji se pridiù pali 

obradovani nadom 

spasenja. 

Neka kli~u sveti jer su bliè 

nagradi, 

nek' se raduju grje{nici 

jer im je darovano 

opro{tenje, 

neka oìve nevjerni jer su na 

ìvot pozvani." 

Ima li mjesta nadi, a ljubav je 

od nje sastavljena? Ima li mjesta 

vjeri, a iz nje ljubav ni~e!? 

Gdje je veliki upitnik nije li tu i 

veliki odgovor: 

"Dvije tisu}e godina 

pro{lo je od tog blaènog 

dana; 

Stoga, Crkva zaru~nica, 

spominju}i se ro|enja 

zaru~nika Krista, 

slavi Svetu godinu, 

godinu ugodnu Gospodinu, 

godinu milosr|a i milosti, 

godinu pomirenja i oprosta, 

spasenja i mira. 

Proslavimo, stoga, 

dolazak svog otkupljenja, 

proslavimo i po~etak Velikog 

jubileja, 

radujmo se svi i, 

pridruèni zborovima 

an|eoskim, 

pjevajmo radosnu pjesmu." 

Boì} je, zna~i, ro|enje Isusa, 

u znak ljubavi, a utok 

nade, u slavu mira, uz okomicu 

savjesti i ~estitosti. Pjesnik bi 

rekao "jo{ malo, i me|u harmonijom 

planeta zapalit }e se 

zvijezda..." 

Iz dubina minulih vjekova tek 

li naziremo odrednice ìvota! U 

prostorima budu}nosti pak 

treba, opet }e pjesnik, "otklju~ati 

godine i ljubav otkriti / 

treba znati / pjesmu za novo 

stolje}e tkati". 

Udomimo putanju Bo`ju, na 

prijelazu milenijskom. 

Opet uz misli iskonske, rije~i 

jednostavne: 

Sretan Boì}! 

Sretna Nova Godina! 

Josip Vukovi} 


Dan energije u Hrvatskoj Deveti forum Hrvatskog energetskog dru{tva: Restrukturiranje, 

privatizacija i promjene trì{ta umreènih energetskih sustava 

P o~etkom 

prosinca ove godine, 

Hrvatsko energetsko 

dru{tvo u okviru Dana energije 

u Hrvatskoj, odràlo je svoj Forum, 

deveti po redu. Tema je, ove 

godine doista bila aktualna: Restrukturiranje, 

privatizacija i promjene 

trì{ta umreènih energetskih 

sustava. 

Restrukturiranje, privatizacija i 

promjene trì{ta umreènih energetskih 

sustava, procesi su koji 

obiljeàvaju energetski sektor 

dana{njice, a dostignuta razina 

promjena vrlo je razli~ita, kako u 

svijetu, tako i u Europi. Okolnosti u 

kojima se odvijaju ovi procesi 

zna~ajno se razlikuju od dràve do 

dràve i ne postoji idealan model. 

Stoga je nu`na razmjena iskustava i 

svekolika suradnja u ovom va`nom 

podru~ju. 

Sukladno ovom uvodnom tekstu 

predsjednika Hrvatskog energetskog 

dru{tva dr.sc. Gorana 

Grani}a, Forum je ove godine 

zami{ljen kao prigoda i mjesto za 

razmjenu iskustava i ideja prikazanih 

u trideset radova inozemnih i 

doma}ih autora, a po prvi su predstavljeni 

nacrti novog hrvatskog energetskog 

zakonodavstva, koje je u 

ovom trenutku u sredi{tu pozornosti 

doma}e energetske javnosti. 

Restrukturiranje zna~i promjenu 

organizacije i ekonomskih odnosa 

radi pove}anja efikasnosti i smanjenja 

tro{kova poslovanja, uz 

uvaàvanje trì{nih trendova, dok je 

privatizacija proces koji treba 

omogu}iti stvaranje trì{ta i 

konkurencije. Za odre|ivanje koncepta 

privatizacije potrebno je, prije 

svega, projektirati trì{te, odrediti 

poloàj pojedinih funkcija u stvaranju 

trì{ta, a tek onda odrediti sam postupak 

privatizacije. 

Poznato je da se promjene u energetskom 

sektoru ne doga|aju same 

od sebe, ve} je potreban veliki napor 

da se izgradi organizirani sustav gospodarenja 

energijom. Iskustva razvijenih 

zemalja govore da je 

potrebno prona}i pravu mjeru i ravnoteù 

izmedu trì{ta i intervencije 

dràve, te izmedu tehnolo{kotehni~kih, 

ekonomskih i dru{tvenih 

aspekata kori{tenja energije. 

Kod provo|enja restrukturiranja i 

privatizacije, kao i kod uvo|enja 

razli~itih promjena na energetskim 

trì{tima treba voditi ra~una o specifi~nostima 

postoje}ih trì{ta, ali i 

trendu razvitka trì{ta u svijetu. Za 

Hrvatsku su posebno zanimljiva 

doga|anja u Europskoj uniji, ali i u 

zemljama u tranziciji. Proces restrukturiranja 

u Hrvatskoj trebao bi 

zapo~eti {to prije, jer je nu`no 

pove}ati efikasnost poslovanja na 

razini dràvnog vlasni{tva. Privatizaciju 

u hrvatskom energetskom sektoru 

trebalo bi provoditi tako da se 

proces demonopolizacije ostvaruje 

postupno i to u skladu s energetskim, 

tehni~kim, ekonomskim i organizacijskim 

mogu}nostima. 

Dr.sc. G. Grani} pozvao je sudionike 

Foruma na suradnju i pomo} 

u odgovorima na brojna otvorena pitanja, 

te poru~io: 

- Ve} devet godina okupljamo se u 

Forumu kako bi razmijenili iskustva, 

dileme i mo`da izbjegli pogre{ke, 

premda je to te{ko zbog na{ih spe- 


Energetika danas, 

kako dalje? 

cifi~nosti. Dan energije u Hrvatskoj 

je me|unarodni skup energeti~ara, 

na kojem ove godine od 

12 referata inozemnih autora 

prisustvuju njih deset. S nama je i 

ovog puta na{, sada ve}, stari prijatelj 

dr. sc. Klaus Brendow, koji 

nas prati od prvog na{eg susreta. 

U ovih devet godina, g. Brendow 

se uvjerio da se u okviru na{eg 

Foruma odràvaju kvalitetne rasprave. 

Na kraju smo 20. stolje}a, pred 

nama su velike promjene energetskog 

sektora i nakon reforme ni{ta 

ne}e biti isto. Izabran je koncept 

otvorenog trì{ta. Otvoreno trì{te 

otvorilo je granice i mora se 

razmi{ljati na druk~iji na~in. No, otvaraju 

se i brojna pitanja. Pitanje 

struke, ulaganja u mlade ljude koji 

}e s manje predrasuda i 

ograni~enja prihvatiti promjene i 

iskoristiti {ansu da hrvatsko energetsko 

trì{te prema svojim 

obilje`jima postane dio europskog 

trì{ta. 

Ovaj }e Forum pomo}i razumijevanju 

tih procesa. To je 

najzahtjevniji posao u reformi i 

najve}i izazov. Samo radom, sinergijom 

znanja, uporno{}u i tolerancijom 

taj posao }emo obaviti 

kvalitetno. U idu}oj 2001. godini Forum 

}e raspraviti o iskustvima u reformi 

energetskog sektora zemalja u 

tranziciji. Tim zemljama nije lako, jer 

reforma energetskog trì{ta izazov je 

i za zemlje koje ve} cijelo stolje}e 

imaju razvijena trì{ta. Nadam se da 

}e se na{em pozivu odazvati prijatelji 

iz tranzicijskih zemalja kako bi o tim 

procesima mogli razgovarati na jednom 

mjestu, ovdje u Zagrebu, 

poru~io je dr. sc. G. Grani}. 

Vi{e od 200 nazo~nih na ovom Forumu 

potom je u ime Ministarstva gospodarstva 

pozdravio Roman Nota, 

pomo}nik ministra gospodarstva 

Republike Hrvatske za energetiku. 

Podsjetio je na korake, koji su 

zapo~eli jo{ u srpnju ove godine 

kada je Vlada Republike Hrvatske 

odredila smjer reforme, a dokument 

je prihvatio i Hrvatski sabor. 

- Uloga energetike }e se transformirati, 

a ovaj skup pomo}i }e da se 

izbjegnu mogu}e zamke i da se 

pokrenu dobri potezi. Moramo promijeniti 

filozofiju ìvota i rada, a to 

}emo uspjeti ako doista spoznamo 

gdje smo i {to se doga|a u na{em 

okruènju. Ministarstvo gospodarstva, 

koje je odgovorno za reformu 

energetskog sektora, nastojat }e iskoristiti 

kvalitetne ideje i inicijative s 

ovog skupa, rekao je R. Nota. 

Autori o temi 

Zakonodavni okvir reforme energetskog sektora 

Predstavljaju}i, prvi put, nacrte zakona koji }e definirati odnose u energetskom 

sektoru mr.sc. Nada Jandrilovi} iz Energetskog instituta “Hrvoje 

Poàr” je naglasila da }e zakonodavni okvir imati za cilj unaprije|enje 

trì{nog poslovanja, ja~anje konkurencije, kao i ja~anje za{tite potro{a~a. 

Rije~ je o radnim verzijama zakona o kojima se jo{ vodi raprava, a uz Nacrt 

zakona o energiji kao temeljnog zakona za poslovanje, organizaciju i funkcioniranje 

sektora, te izgradnju i organizaciju energetskog trì{ta, izra|ena 

su tri nacrta zakona o trì{tima i to: elektri~ne energije, naftnih derivata i 

plina. Regulacija sektora bit }e u ovlasti agencije, ~ije }e osnivanje i poslovanje 

biti regulirano zakonom o regulaciji javnih usluga o energetici. Osnovna 

pravila restrukturiranja i privatizacije energetskih poduze}a u 

dràvnom vlasni{tvu, uz sve spomenute zakone, razradit }e i zakoni o privatizaciji 

HEP-a i INE. 

Regulacija umreènih energenata u sredi{njoj i isto~noj Europi 

O modelima, statusu i pitanjima regulacije umreènih energenata u 

sredi{njoj i isto~noj Europi govorio je dr.sc. Klaus Brendow iz Svjetskog energetskog 

vije}a. Naime, s obzirom da se industrija elektri~ne energije, plina i 

topline kre}e prema izraènije orijentiranim okvirima, osnivaju se regulatori 

da bi se osigurala pravdena konkurencija, za{tita potro{a~a i minimum javne 

usluge. Postoje razli~iti modeli o kojima se razmi{ljalo, a neki su se primijenili 

u drugom dijelu 2000. godine u sredi{njoj i isto~noj Europi.Temeljnih 15 pitanja 

spadaju u ovlast vlada, a neka od njih su izazov regulatorima, dok se 

neka odnose na me|unarodnu suradnju. 

Skandinavska energetska razmjena “Nord Pool” i model za 

liberlizirano trì{te elektri~ne energije 

Anders Plejdrug Houmoller iz danskog Nord Poola, autor je rada o 

skandinavskim iskustvima na trì{tu elektri~ne energije. Naime, skandinavske 

zemlje: Norve{ka, Švedska, Finska i Danska me|u prvima su 

uspostavile zajedni~ko vi{enacionalno trì{te energijom. Uzajamnom razmjenom 

energije, ove zemlje su osnovale i zajedni~ko konkurentno energetsko 

trì{te. To je za sada jedino mjesto u svijetu gdje se moè prona}i istinsko 

vi{enacionalno energetsko trì{te. Skandinavski model je stoga vrlo zanimljiv 

za ostale zemlje Europe, Azije i Amerike. Postoje, zna~i, ~etiri zemlje i pet operatora 

u Skandinaviji koji fizi~ki i financijski rukovode trì{tem. Tako postoje 

nekomercijalni sudionici: operatori prijenosnog sustava i lokalni operatori 

mreè, trì{ni sudionici: proizvo|a~i, trgovci, prodava~i, posrednici i krajnji

Kori{tenje vodnih snaga i privatizacija 

Borislav Frankovi} iz Elektroprojekta d.d. razmatra pitanje privatizacije, 

posebno postoje}ih hidroelektrana, koje su danas vlasni{tvo hrvatske Dràve, 

te posebno budu}ih hidroelektrana. U tom se razmatranju uzima u obzir da je 

kori{tenje vodnih snaga samo jedna od namjena u ure|enju i kori{tenju voda i 

zemlji{ta, koje je najva`niji dio ure|enja i kori{tenja prostora Hrvatske, te da su 

vode i zemlji{te narodno blago. Ispravnim vrednovanjem uloge postoje}ih HE 

u energetskom sustavu Republike Hrvatske, njihov doprinos se moè pove}ati 

boljim odràvanjem i upravljanjem, te stru~nom i pravodobnom obnovom.Upravo 

se name}e rje{enje pitanja daljnjeg, ali sustavnog ure|enja i 

kori{tenja prostora s dobiti koja bi se oslobodila spomenutim vrenovanjem 

uloge HE. To bi sve sna`no doprinijelo odrìvom razvoju RH na na~in koji je 

realno jedino mogu}, a to je vlastitim snagama. Postoje}e hidroelektrane ne 

smiju se privatizirati jer su dio sustava za ure|enje i kori{tenje voda i zemlji{ta, a 

time i dio sustava za ure|enje i kori{tenje prostora Republike Hrvatske. 

korisnici. Pristup mreì osigurava tarifni sustav po to~kama mreè, a odnos 

prema trì{nim sudionicimna i sigurnosti ospkrbe je uravnoteèn - postoji bilan~na 

i regulacijska energija. Energetska razmjena rje{ava uska grla u mreì. 

Daju se odgovori na pitanje kako financijski ugovori zamjenjuju fizi~ke ugovore 

na liberaliziranom energetskom trì{tu, te kako otkloniti “rizik suprotne strane”. 

Reforma energetskog sektora i 

danska energetska politika u 2000. godini 

Danski energetski sektor se su~eljuje s novim izazovima koji se mogu 

rje{avati u vremenu rastu}e liberalizacije trì{ta i nagla{ene internacionalizacije, 

{to mu name}e potpuno nove okvire. Danska tradicija progresivnih i aktivnih planova 

energetske politike najbolje je mogu}e utemeljenje za daljnju dogradnju, 

poru~uje u radu Lars Gullev iz Danish Board od District Heating. Cilj je i dalje da 

energetska politika mora stvoriti okvir za strukturiranje budu}ih energetskih sustava 

i to tako da osigura njihovu odrìvost. Vlada nagla{ava veliku va`nost da se 

proizvodnja usmjeri na ~istije izvore energije, {to je dovelo do stalnog godi{njeg 

smanjenja emisije CO2. Ve}ina u Parlamentu se suglasila s Reformom plinskog 

sektora, osuvremenjivanjem Zakona o isporuci topline i novog Zakona o {tednji 

energije – donesenih u prolje}e 1999. godine. Sve to uklju~uje nastavak Reforme 

elektroenergetskog sektora {to se ti~e kori{tenja biomase, priobalnih vjetroturbina, 

uskla|ivanja tro{kova prioritetne proizvodnje elektri~ne energije, 

pla}anja privatnog proizvo|a~a prioritetne elektri~ne energije i osnivanja trì{ta 

elektri~ne energije iz obnovljivih izvora. 

Liberalizacija austrijskog trì{ta elektri~ne eneregije 

- kako starog psa nau~iti novim trikovima? - 

Herbert Lechner iz Austrian Energy Agency opisuje neka od va`nijih iskustava 

ste~enih tijekom dvije godine liberalizacije u Austriji. Prema predo~avanju 

temeljnog zakonodavnog austrijskog okvira u elektroenergetskom sektoru ~iji 

su elementi definirani Zakonom o elektri~noj energiji iz kolovoza 1998. godine, te 

amandmana prihva}enih u srpnju 2000. godine, potpuno otvaranje trì{ta – 

primjenom spomenutih dokumenata – o~ekuje se do listopada 2001. godine. 

Obnovljivi izvori energije na liberaliziranim trì{tima energije 

S obzirom da obnovljiva energija doprinosi svim dimenzijama odrìvog razvoja, 

jedan od razvojnih izazova jest i da obnovljiva energija dobije pravednu 

prigodu za konkuriranje drugim izvorima potrebnim za osiguranje energetskih 

usluga, osobito na liberaliziranim trì{tima energije. 

Norbert Wohlgemuth iz University of Klagenfurt daje pregled na~ina djelovanja 

vlada na energetski utemeljenom istraìvanju i razvoju, kao i 

me|unarodne energetske trendove istraìvanja i razvoja. Pritom nagla{ava da 

liberalizacija energetskih trì{ta op}enito ima negativan utjecaj na ulaganja privatnog 

sektora u energetski razvoj i istraìvanje, te da se bez odrìvog i raznolikog 

programa energetskog razvoja i istraìvanja i implementacije odri~emo 

mogu}nosti provo|enja nu`nog napretka globalnog energetskog sustava, osobito 

u smislu odrìvog razvoja. 

Obnovljivi izvori energije - iskustva drugih i mogu}nosti za Hrvatsku 

Hrvatska ima brojne izvore obnovljive energije, a budu}i da zapo~inje restrukturiranje 

svog energetskog sektora, u prigodi je kreirati programe i politiku 

koji }e omogu}iti zna~ajan doprinos tih izvora u ukupnoj opskrbi energijom. 

Frederick P. Renner iz Econergy International Corporation iz SAD napominje da 

Hrvatska ima brojne potencijale poput Sun~eva zra~enja, energije vjetra, malih 

vodotoka i biomase. U posljednjih deset godina, kori{tenje obnovljivih izvora energije 

je bilo predmet zanimanja brojnih skupina za za{titu okoli{a, a uz mjere 

fiskalne politike za poticanje njihova kori{tenja ubraja se i trgovina emisijama. 

Otvaranje elektroenergetskog trì{ta i planiranje razvoja proizvodnog 

elektroenergetskog sustava Slovenije 

Zvone Ko{njek i Zvonko Bregar iz Istraìva~kog instituta “Milan Vidmar” iz 

Ljubljane elaborirali su stanje u proizvodnom elektroenergetskom sektoru 

Slovenije. Naime, Slovenija vrlo brzo mijenja svoj pravni sustav i prihva}a pravni 

sustav Europske unije, kako bi se u nju mogla i uklju~iti. U proizvodnom sektoru 

elektroenergetskog sustava, Slovenija je prihvatila novi Zakon o energiji, koji 

slijedi Direktivu 96/92/EC Europske unije. Zanimljivo je naglasiti da je u ve}ini 

zemalja Europske unije udjel otvaranja trì{ta bio ve}i od predvi|enog. 

Najve}e promjene u Sloveniji svakako }e se dogoditi u podru~ju proizvodnje 

elektri~ne energije i elektroenergetskog uklju~ivanja u EU, a najteì teret ponijet 

}e postrojenja u kojima se elektri~na energija proizvodi iz ugljena. 

Iskustva i planovi Portugala u razvoju trì{ta energenata 

Portugalski je elektroenergetski sustav podijeljen u javni i nezavisni elektroenergetski 

sustav. Nezavisni proizvo|a~i za sada su jo{ uvijek preteìto pro- 

izvo|a~i u posebnom tarifnom reìmu (kogeneracija i obnovljivi izvori), te ne{to 

hidroelektrana i imaju 15 posto instaliranog kapaciteta. Elektri~nu energiju prodaju 

javnom sustavu. Prijenos elektri~ne energije odvojen je u posebnu tvrtku i 

mreà je raspoloìva za sve proizvo|a~e. Od po~etka 1999. godine svi potro{a~i 

koji kupuju vi{e od 9 GWh elektri~ne energije godi{nje slobodni su birati svog 

dobavlja~a. Naime, kako u radu napominju Neven Dui} s Fakulteta strojarstva i 

brodogradnje Sveu~ili{ta u Zagrebu i Maria da Graca Carvalho iz Institut Superior 

Tecnico, Portugalska je vlada 1994. godine odlu~ila privatizirati 49,5 posto 

EdP-a. Od toga je 30 posto dionica prodano uspje{no – ve}inom flotacijom na 

doma}oj i inozemnim burzama, a samo manji dio institucijskim ulaga~ima. 

Kasnije je na sli~an na~in jo{ privatizirano 19,5 posto. Usprkos tomu, nije do{lo 

do zna~ajnijih promjena i uspostave konkurencije elektri~ne energije, a stvarna 

liberalizacija dogodit }e se tek nakon uspostave mehanizama jedinstvenog europskog 

trì{ta elektri~ne energije , koja }e omogu}iti zna~ajno smanjnenje 

cijena industrijske elektri~ne energije, te pove}anje konkurentnosti europske 

ekonomije, {to je i bio cilj cijelog procesa stvaranja jedinstvenog trì{ta. 

Trì{te elektri~ne energije i me|unarodno zakonodavstvo 

Kre{imir Cerovac iz Uprave za energetiku i rudarstvo Ministarstva gospodarstva 

obra|uje glavne zna~ajke Ugovora o energetskoj povelji, te paketa mjera 

koje donosi ~lanstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji-ausvezi s elektri~nom 

energijom. Jednako tako upozorava da se pri promjenama koje }e se uskoro 

dogoditi na podru~ju elektroprivredne djelatnosti ne smije izgubiti iz razmatranja 

~injenica da se na elektri~nu energiju - kao i na ostalu robu - odnose i neki 

me|unarodni vi{estrani trgovinski ugovori. Oni elektri~nu energiju tretiraju na 

jednak na~in kao i svaku drugu robu i stoga }e se deregulacijom i demonopolizacijom 

pojaviti novi momenti na tom podru~ju. 

Energetska politika – most u pribliàvanju Hrvatske Europskoj uniji 

Komparativna analiza energetskih politika i dugoro~nih tendencija razvitka 

energetike pokazuje velike sli~nosti u razvoju energetike i energetske politike EU 

i Hrvatske, tako da }e se Hrvatska nakon primjene energetske reforme pribliìti 

energetskim europskim standardima, tvrdi prof. dr. sc. Ivo @uvela s Ekonomskog 

fakulteta. U radu se najprije iznose elementi energetske politike EU u tri razvojna 

koraka koja je, radi smanjivanja deficita energetskih izvora, zahtijevala 

prilago|avanje nacionalnih energetskih politika zemalja ~lanica zajedni~kim 

strategijskim interesima Unije i iskori{tenje prednosti od sinergijskih u~inaka integracije 

energetskog sektora i zajedni~kog trì{ta energije. 

Povodom reforme energetskog sektora 

Marijan Kalea iz Prijenosnog podru~ja Osijek Hrvatske elektroprivrede izdvaja 

one ciljeve reforme energetskog sektora koji su nagla{enije sukladni 

zate~enom stanju, utemeljenim potrebama i realnim mogu}nostima. Usporedbom 

s okolnostima, potrebama i mogu}nostima dijela europskih zemalja na 

koje uobi~ajeno gledamo, nagla{ava razloge za oprez i primjerenost pri sagledavanju 

i eventualnoj primjeni njihovih rje{enja u reformi energetskog sektora. 

Veli~ina hrvatskog energetskog sektora, naime, vi{e je desetaka puta manja 

u usporedbi s velikim europskim zemljama, te je prigodom kriti~kog razmatranja 

njihovih opredjeljenja u reformi energetskog sektora nuàn oprez, poznavanje 

konkretnih okolnosti i razumijevanje njihova nastojanja. Primjerice, udjel obnovljivih 

izvora u hrvatskoj primarnoj energetskoj bilanci nagla{eno je povoljniji 

od prosje~nih okolnosti u Europi, a kamoli od okolnosti u pojedinim zemljama, 

~ime je sustav zapravo nepovoljno izloèn riziku hidrolo{kih okolnosti. Stoga, 

dru{tvenoj zajednici s malim materijalnim razvojnim potencijalom i tako povoljnim 

udjelom obnovljivih izvora nije primjereno poticanje njihova kori{tenja pod 

svaku cijenu. Primjerenije na{im mogu}nostima je poticanje pove}anje u~inkovitosti, 

u tomu i energetske u~inkovitosti. Prema zate~enom stanju, pak, pokazuje 

se da globalna u~inkovitost energetskog sektora nije zna~ajno razli~ita od 

europskih okolnosti, pa preostaje da se najve}i prinos nezadovoljavaju}oj hrvatskoj 

neu~inkovitosti energije ostvaruje nedovoljno dohodovnim finalnim 

kori{tenjem energije. 

Mogu}e te{ko}e u restrukturiranju i privatizaciji hrvatske energetike 

Mr. sc. Vladimir Poto~nikiz Elektroprojekta d.d. najavljuje mogu}e te{ko}e u 

restrukturiranju HEP-a i INE, a povezane su s postoje}im stanjem hrvatske energetike, 

opskrbom trì{ta energentima, razvojem obnovljivih energenata i ostvarenjem 

obveza Hrvatske iz Kyoto protokola. Prikazana su i trì{ta pozitivnih i 

negativnih obilje`ja. 

Utjecaj trì{ta elektri~ne energije na vo|enje EES-a 

Skupina autora mr.sc. Ivica Toljan, prof.dr. Juraj Šimovi}, Marko Lovri}, 

Ante Bari} i Šime Radi} iz Hrvatske elektroprivrede modelu vo|enja hrvatskog 

EES-a pridodaju jo{ jednu dimenziju u kojoj }e se uskoro na}i sustav, a to je 

okruènje – najprije doma}e, a kasnije i europsko trì{te elektri~ne energije. 

Unutar HEP-a, izme|u ostalih poteza, mora se poùriti s konstituiranjem 

mre`nog i trì{nog operatora, a osim toga treba ubrzati izradu dokumenta 

“Pravila rada hrvatskog EES-a”. 

Razdvajanje djelatnosti HEP-a i cijena elektri~ne energije 

Sukladno temeljnom cilju liberalizacije trì{ta elektri~ne energije i restrukturiranja 

HEP-a, a to je nià cijena elektri~ne energije na pragu krajnjih potro{a~a, 

Smiljana-Lada Juri{i} iz Instituta za elektroprivredu, Katica 

Hamidovi}-Matoni~kin iz Direkcije za proizvodnju Hrvatske elektroprivrede, 

navode da je na temelju dosada{njih analiza, prosje~na cijena ko{tanja osnovne 

djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije vi{a od prosje~ne prodajne 

cijene elektri~ne energije krajnjim potro{a~ima prema tarifnim 

stavovima. U radu se iznosi tvrdnja da se razdvajanje temeljnih djelatnosti, pri 

postoje}oj dostignutoj razini prosje~ne prodajne cijene iz listopada 2000. godine 

ne moè izvesti bez zna~ajnijeg smanjenja stalnih tro{kova poslovanja ili 

porasta prihoda. 

Pripremila: Ður|a Su{ec 


Svjetska banka odràla prezentaciju u 

HEP-u 

Obnovljivi izvori 

energije - gdje su 

zapreke? 

P oticanje 

razvoja projekata obnovljivih 

izvora energije bio je 

naziv prezentacije koju su pred- 

stavnici Svjetske banke odràli 7. 

prosinca o. g. u Hrvatskoj elektroprivredi 

u Zagrebu, namijenjene onim 

tvrtkama koje su mogu}i budu}i sudionici 

u njihovu ostvarenju (kao {to su, 

primjerice, Energetski Institut "Hrvoje 

Poàr", Ekonerg, Kon~ar, Teradur, 

Adria Wind Power, ITC, Elektroprojekt i 

drugi). Organizator prezentacije bila je 

Hrvatska elektroprivreda, odnosno 

njezin Sektor za razvoj - nositelj svih 

poslova vezanih uz obnovljive izvore 

energije. Ina~e, predstavljanje prijedloga 

mjera za poticanje razvoja projekata 

obnovljivih izvora energije u 

skladu je s Nacionalnim programom 

koji je Vlada Republike Hrvatske pokrenula 

1997. godine. 

Cilj ove radionice bio je predstaviti 

prednosti i nedostatke razli~itih mjera 

kojima se u pojedinim zemljama poti~e 

kori{tenje obnovljive energije, kao i dobivanje 

informacija od hrvatskih tvrtki u 

privatnom sektoru o onim mjerama 

koje bi se u tom cilju trebale uvrstiti u 

program restrukturiranja energetskog 

sektora u Hrvatskoj. Ovim putem èljelo 

se ste}i uvid u te{ko}e s kojima se 

te tvrtke susre}u, odnosno u 

ograni~enja i prepreke u njihovu radu, 

bilo na nacionalnoj ili na lokalnim razinama, 

te kako ih - prema njihovu 

mi{ljenju - otkloniti. Tako|er, èljelo se 

uvidjeti koja je uloga privatnog sektora 

u Hrvatskoj u politici razvoja vezanoj za 

obnovljive izvore energije i njezinoj 

uspje{noj primjeni, te koje su njegove 

potrebe. Jedan od ciljeva, tako|er, bio 

je i uspostava temelja za njihovu 

budu}u me|usobnu suradnju. 

- Ovaj sastanak prvi je i vrlo 

zna~ajan korak u procesu stvaranja 

vi{egodi{njeg, vi{ezna~nog projekta 

kori{tenja obnovljive energije u Hrvatskoj, 

naglasio je Rick Renner, 

konzultant Svjetske banke za obnovljive 

izvore energije. Pritom je 

usporedio nacionalne programe o 

obnovljivoj energiji u nekoliko zemalja, 

a nakon toga su sudionici 

ovog skupa, svaki s obzirom na svoj 

djelokrug rada, iznijeli svoje vi|enje 

spomenute problematike. 


R. Renner, predstavnik 

Svjetske banke u HEP-u: 

ovaj susret je prvi i 

zna~ajan korak u 

stvaranju dugogodi{njeg 

projekta 

Ovom prigodom bilo je rije~i, 

izme|u ostalog, o zakonodavnom 

okviru kojim se regulira podru~je proizvodnje 

energije, te o tarifnoj politici 

pri odre|ivanju cijene elektri~ne energije, 

koji bi poticali kori{tenje obnovljivih 

izvora energije, kao i o 

ostalim zakonima koji bi, primjerice, 

uzimali u obzir ekolo{ku korist proizvodnje 

~iste energije, na globalnoj i lokalnoj 

razini. Raspravljalo se i o 

regulativi na mikro-razini, koja se odnosi 

na potrebne dozvole, te o lokalnim 

ovlastima u odnosu prema 

nacionalnoj politici. 

[to privatni sektor vidi kao 

prepreke svojim aktivnostima u ostvarenju 

projekata kori{tenja obnovljivih 

izvora energije, {to èli vidjeti 

u nacionalnom energetskom planu, 

zakonima i ostalim mjerama, kakvo je 

financijsko stanje u privatnom sektoru 

koji se bavi ovim izvorima energije, 

kako se financiraju projekti... samo su 

neka od pitanja na koja su sudionici 

ove radionice odgovarali R. Renneru. 

Izme|u ostalog, zaklju~eno je ovom 

prigodom, u Hrvatskoj je nedostatna 

inicijativa privatnog sektora u politi~kom 

odlu~ivanju, a manjka i 

odgovaraju}a dràvna politika u poticanju 

kori{tenja obnovljivih izvora. 

Postoje, re~eno je, prepreke i u zakonodavnoj 

regulativi, posebice pri 

izdavanju lokacijskih dozvola za objekte 

koji koriste obnovljive izvore energije, 

kao i nejasno}e u ovlasti dràvnih 

i lokalnih tijela, naglasili su predstavnici 

hrvatskih tvrtki. Tu su i te{ko}e 

pri investiranju, nedostatak sluha 

hrvatskih banaka u odobravanju kredita 

(primjerice, za opremu za 

kori{tenje solarne energije), kao i cjelokupno 

nepovoljno financijsko stanje 

u zemlji, koje ne djeluje poticajno na 

ve}e kori{tenje obnovljivih izvora energije. 

Predstavnici HEP-a izdvojili su 

ovom prigodom aktivnosti Hrvatske 

elektroprivrede kojima se poti~e 

kori{tenje takvih izvora energije (kao 

{to je, izme|u ostalog, izdavanje studija 

o malim hidroelektranama, 

kogeneracijskim postrojenjima, te 

vjetroelektranama). 

T. Jalu{i} 

H rvatska 

Razgovor s povodom 

Primjena 

je ratificirala Okvirnu konvenciju 

Ujedinjenih naroda o 

promjeni klime 5. velja~e 1996. 

godine, a 7. srpnja te godine postala je 

stranka Konvencije, nakon {to je poloìla 

isprave o pristupu i izjavi da je kao zemlja 

koja prelazi na trì{no gospodarstvo 

spremna prihvatiti svoju odgovornost unutar 

Priloga I Konvencije. Da bi ispunila 

svoje obveze prema Konvenciji, Vlada Republike 

Hrvatske je zatraìla financijsku i 

tehni~ku potporu od Globalnog fonda za 

okoli{ (GEF) za pripremu prvog nacionalnog 

izvje{}a Konferenciji stranaka i to za 

razdoblje od 1990. do 1995. godine. Taj 

Projekt je slu`beno zapo~eo u oùjku 1999. 

godine. Nakon prvog, odmah }e se raditi i 

drugo nacionalno izvje{}e za razdoblje od 

1995. do 2000. godine, a potom slijedi i 

tre}e. 

Voditelj spomenutog Projekta je mr. sc. 

Vladimir Jelavi}, diplomirani inènjer strojarstva 

iz EKONERGA. S obzirom da je 

mr.sc. V. Jelavi} gostovao na stranicama 

Vjesnika HEP-a u svibnju 1999. godine, 

kada smo iscrpno pisali o Projektu – pripremi 

nacionalnog izvje{}a o promjeni 

klime sukladno obvezama Okvirne konvencije, 

spomenimo samo da je rije~ o prvom 

takvom izvje{}u koje treba utvrditi institucijski 

okvir, izgraditi unutra{nju osposobljenost 

za iznalaènje mjera glede 

preuzetih obveza i ublaàvanje mogu}ih 

{teta vezanih uz klimatske promjene. Do 

sada je u Projekt bilo ukjlju~eno vi{e od 50 

stru~njaka iz 15 razli~itih institucija. 

S obzirom da se bliì datum kada nacionalno 

izvje{}e treba biti zgotovljeno, a 

to je oùjak 2001. godine, imamo povoda 

za razgovor s mr.sc. V. Jelavi}em. 

Vjesnik HEP-a: Što je konkretno 

Nacionalno izvje{}e o 

promjeni klime i kako je financirana 

i organizirana njegova 

izrada? 

Mr.sc. Vladimir Jelavi}: Jedna od obveza 

Konvencije je da stranka svakih nekoliko 

godina obavje{tva o tomu {to je u~inila 

od obveza koje je preuzela, a to se zove Nacionalno 

izvje{}e o promjeni klime. Stranke 

koje su unutar Konvencije stranaka Priloga 

I, a to su zemlje koje su se obvezale da }e 

zadràti emisiju na razini 1990. godine - 

preteìto razvijene zemlje i zemlje u tranziciji 

- obvezale su se i da }e nakon dvije-tri 

godine dostaviti prvo izvje{}e o promjeni 

klime. Hrvatska, naàlost, do sada nije 

imala sredstava za izradu takvog izvje{}a i 

u okviru mehanizama financiranja Konvencije 

je dobila potporu od Programa za razvoj 

Ujedinjenih nacija i Globalnog fonda za 

okoli{. Za njegovu izradu i ina~e za pitanja 

klime mjerodavno je Ministarstvo za za{titu 

okoli{a i prostornog ure|enja. Nacionalno 

povjerenstvo je utemeljeno samo za ostvarenje 

ovog Projekta. Me|utim, preporuka 

je da se Povjerenstvo zadrì i dalje i da 

dobije ja~u politi~ku ulogu u pogledu klimatskih 

promjena u Hrvatskoj, kao i da 

oja~aju institucije koje se bave klimatskim 

promjenama. 

Ina~e, Nacionalno izvje{}e je standardizirano, 

{to zna~i da je propisan oblik i 

sadràj. Postoji sna`na potpora u metodolo{kom 

smislu, a i {to se ti~e podataka. 

Nama izrada Izvje{}a nije 

predstavljala problem, jer postoji infrastruktura, 

osobito u podru~ju energetike, 

jer prora~une radimo odranije u nekom 

drugom obliku. U energetici se ve} dugo 

koriste energetski modeli planiranja koji su 

potrebni za izradu scenarija. Projekt je 

podijeljen po radnim skupinama, tako da 

postoji Radna skupina za emisije (iskazuje 

kolika je emisija stakleni~kih plinova), 

Radna skupina za smanjenje emisija (daje 

se program i u~inci mjera za smanjenje 

emisije), Radna skupina za utjecaj i prilagodbe 

(daju se odgovori na pitanja kako }e 

klimatske promjene utjecati na podneblje 

Hrvatske i kako }emo ocijeniti osjetljivost i 

ranjivost eko-sustava i s obzirom na sve to 

predvidjeti mjere prilagodbe - konkretno, 

ho}emo li zato {to }e rasti razina mora 

graditi vi{e lukobrane ili }emo zabraniti 

gradnju na tim podru~jima) i posljednja 

Radna skupina za zajedni~ka pitanja i Nacionalno 

izvje{}e (objedinjuje rezultate tri 

tehni~ke tematske radne skupine u jedan 

nacionalni akcijski plan i program djelovanja 

u budu}nosti, a to obuhva}a sve 

elemente o promjeni klime i na~in izgradnje 

kapaciteta i svega onoga {to treba napraviti 

da bi ispunili obveze Konvencije). 

Nacionalno izvje{}e razmotrit }e Vlada i 

uputiti Sekretarijatu Konvencije o promjeni 

klime. Me|unarodna komisija }e ga revidirati 

i prihvatiti. Izvje{}a svih zemalja su raspoloìva 

na web podru~ju, {to zna~i da im 

je pristup slobodan. 

Vjesnik HEP-a: Koje su 

spoznaje o promjeni klime na 

svjetskoj razini? 

Mr.sc. Vladimir Jelavi}: Svakih pet godina 

se donosi Izvje{}e o promjeni klime, 

koje objedinjuje sve znanstvene spoznaje 

vezane za pra}enje promjena klime i 

u~inke. Tako je u posljednjih sto godina 

koncentracija CO 2 porasla s 280 na 350 

ppm ili 29 posto, a ako se ni{ta ne bi poduzelo, 

u sljede}ih sto godina porast }e jedan 

do dva puta. To bi moglo uzrokovati porast 

prosje~ne temperature za 1 do 3.5 o Celzijusovih. 

Me|utim, posljednje moderirane 

spoznaje pokazuju porast od ~ak 1.5 do 6 o 

C, a porast razine mora od 15 do 95 centimetara. 

Polusuha podru~ja postat }e vi{e 

su{na, pove}at }e se frekvencija nepovoljnih 

meteorolo{kih ekstremnih doga|aja i 

njihova ja~ina, ~ega smo svjedoci ve} 

danas. 

Vjesnik HEP-a: Kakvi su i 

koji utjecaji promjene klime u 

Hrvatskoj? 

Mr.sc. Vladimir Jelavi}: Promatrani su 

utjecaji na podru~ju poljoprivrede, {umarstva, 

obalnog podru~ja, hidrolo{kih okolnosti, 

bioraznolikosti, morskih eko-sustava 

i ribarstva. U ovoj prvoj fazi nije bilo dovoljno 

informacija o utjecaju na tehni~ke sustave, 

u {to spada i HEP. To }e, dakako, biti 

predmet sljede}ih analiza. O~ito je da }e 

promjena klime, osobito {to se ti~e hidrolo{kih 

okolnosti, utjecati na HEP. Klimatolo{ki 

scenarij u Hrvatskoj je radio Dràvni 

hidrometeorolo{ki zavod, a postavlja se pitanje 

u kojoj je mjeri signifikantnost promjena, 

odnosno jesu li promjene koje 

uo~avamo u okvirima prirodnih statisti~kih 

varijacija klime. înjenica je da su prosje~ne 

minimalne temperature porasle za 

0,6 o C u posljednjih sto godina. Treba re}i i 

da postoje}i monitoring promjena nije prilago|en 

pra}enju klimatskih promjena. Mi 

imamo podatke, ali njihova vjerodostojnost 

je relativno mala. Sada je najja~a inicijativa 

da se u okviru Konvencije uspostavi standardizirani 

sustav promatranja klime, od 

meteorolo{ko klimatskih parametara do 

svih ostalih na kojima se o~ituju promjene.

Mr.sc. Vladimir Jelavi}, voditelj projekta za pripremu prvog Nacionalnog izvje{}a o promjeni klime 

Kyoto protokola 2002.? 

Utjecaj promjene klime mogao bi biti 

najve}i na obalnom podru~ju, ako se ostvari 

scenarij vi{eg porasta, a to zna~i porast 

mora vi{e od 50 centimetara. U 

poljoprivredi bi mogla biti {teta zbog 

manjka vode, a u {umarstvu {tete ne bi 

bile socio-ekonomski tako velike – do{lo 

bi do promjene prostorne strukture {uma i 

okomitog pomicanja {umskih eko tipova. 

Ina~e, relativni porast globalne temperature 

prema globalnim scenarijima, za na{e 

podru~je je manje nego {to je to u drugim 

krajevima. 

Vjesnik HEP-a: Imamo li mi 

ikakav popust? Kolika je na{a 

emisija u odnosu na druge? 

Mr.sc. Vladimir Jelavi}: S obzirom da 

je Hrvatska zemlja u tranziciji, omogu}ena 

nam je odre|ena fleksibilnost – popust, da 

odaberemo temeljnu, godinu koja je polazna 

za odre|ivanje kvote unutar Kyoto 

protokola i to izme|u 1985. i 1990. S obzirom 

da nije bilo razlike, mi smo odabrali 

1990. Tu se javlja problem da mi nismo s 

tim dobili ni{ta, a nismo ni rije{ili na{ problem 

termoelektrana u drugim republikama 

koje prema Konvenciji ne spadaju u na{u 

emisiju, jer se promatra emisija s teritorija 

zemlje. Ukupna emisija 1990. godine bila je 

32 milijuna tona. Od te emisije se oduzima 

vezivanje ugljika u biomasu, odnosno 

{ume {to iznosi 4,8 milijuna tona. Emisija u 

1995. godini je zbog rata, restrukturiranja, 

ga{enja nekih velikih izvora poput Koksare 

Bakar, @eljezare Sisak, TLM-a smanjena na 

22 milijuna tona. 

Zemlje Priloga I imaju 58 posto emisija, 

Europska unija 14 posto, zemlje u tranziciji 

12 posto emisija, a Hrvatska 0,1 posto. 

SAD ima emisiju 5470 milijuna tona 

CO2(?!). Od nerazvijenih veliku emisiju ima 

Kina, Indija i Korea. 

Oni koji zastupaju jednakost pristupa u 

okviru Konvencije, a to su zemlje u razvoju, 

poku{ale su nametnuti pristup “emisija po 

stanovniku”, ali nisu uspjeli. No, ipak je 

emisija po stanovniku ~est pokazatelj koliko 

tko doprinosi ukupnoj emisiji. 

Hrvatska od svih zemalja Priloga I ima 

najmanju emisiju. Tako smo 1990. godine 

imali 5,7, 1995. – 3,5, a sada smo negdje 

na 5 tona CO2 po stanovniku. 

Vjesnik HEP-a: Kako se 

moè objasniti tako relativno 

mala emisija u Hrvatskoj? 

Mr.sc. Vladimir Jelavi}: Jednim dijelom 

tomu je tako zbog pozitivnog doprinosa 

Hrvatske elektroprivrede. U usporedbi 

s drugim zemljama u Europi, posebice 

zemljama u tranziji koje proizvodnju elek- 

Hrvatska u okviru razvijenih i zemalja 

u tranziciji ima najmanju emisiju 

stakleni~kih plinova, a tomu pozitivno 

doprinosi i HEP, jer se otprilike 50 do 

70 posto elektri~ne energije proizvodi 

iz obnovljivih izvora, a u dijelu koji se 

odnosi na termoelektrane, 50 posto 

proizvodi se iz plina – znatno 

povoljnijeg goriva od ugljena i teku}eg 

goriva 

tri~ne energije temelje na fosilnim gorivima, 

osobito na ugljenu–uHrvatskoj se 

otprilike 50 do 70 posto elektri~ne energije 

proizvodi iz obnovljivih izvora. Osim toga, u 

dijelu koji se odnosi na termoelektrane, 50 

posto proizvodi se iz plina – znatno povoljnijeg 

goriva od ugljena i teku}eg goriva. 

HEP emisiji CO 2 doprinosi od 11 do 23 

posto, a u 1990. godini je to bilo 16 posto. 

Op}enito, mjere za smanjenje emisije 

stakleni~kih plinova su u~inkovita proizvodnja, 

prijenos i kori{tenje energije, primjena 

obnovljivih izvora energije, prelazak s 

goriva s ve}im sadràjem ugljika na gorivo 

manjeg sadràja, ponor ugljika i nuklearna 

energija. 

HEP se ve} dulje vrijeme u okviru studija 

razvoja i scenarija bavi pitanjima emisije 

stakleni~kih plinova. Izra|ene su dvije studije: 

za utvr|ivanje temeljne godine gdje je 

procijenjena emisija termoelektrana izvan 

Hrvatske i analiza postoje}ih mjera u HEP-u 

koje doprinose smanjenju emisije stakleni~kih 

plinova. Jasno je iskazan zna~aj udjela 

obnovljivih izvora, udjela kogeneracije i 

nuklearne energije. Usporedo s Nacionalnim 

izvje{}em u kojem su ra|ene analize za sektor 

proizvodnje elektri~ne energije, trenuta~no 

se izra|uje Studija analiza 

mogu}nosti smanjenja stakleni~kih plinova. 

Iz toga bi trebale proizi}i mjere u pojedinim 

sektorima i projekti za financiranje i provo|enje 

mjera. HEP ve} ima Projekt 

uspostave tzv. ESCO tvrtki, odnosno 

pove}anja u~inkovitosti potro{nje energije, 

sve to preko GEF-a. Naime, Svjetska banka 

jo{ ne financira smanjenje emisija, nego osnovna 

investicijska ulaganja, a dodatna 

sredstva nami~e od GEF-a. 

Vjesnik HEP-a: Koje su 

mjere za smanjenje emisije 

stakleni~kih plinova razmatrane 

u HEP-u? 

Mr.sc. Vladimir Jelavi}: To su u{tede 

u ku}anstvu i uslugama ili racionalno kori{tenje 

elektri~ne energije, primjena obnovljih 

izvora u smislu vjetroelektrana, 

mogu}e u{tede u prijenosu i distirbuciji 

elektri~ne energije, u{tede koje se postiù 

primjenom tzv. plinskog scenarija, forsirani 

hidroscenarij i tzv. nuklearni scenarij. 

Najvi{e u{teda donosi forsirani plinski scenarij, 

potom vjetroelektrane. Pokazuje se 

da HEP-u emisija raste i da te{ko moè 

zadràti razinu emisije iz 1990. godine. 

Prije svega, treba vidjeti {to s temeljnom 

godinom, jer je nepravedno da HEP – koji 

ina~e ima malu emisiju u odnosu na druge 

sektore, mora takvu emisiju jo{ smanjiti. 

Vjesnik HEP-a: Što Hrvatska 

moè u~initi da joj se 

smanji obveza smanjenja 

emisije od ~ak 40 posto do 

2010. godine? 

Mr.sc. Vladimir Jelavi}: Obveze koje 

proizlaze iz Kyoto protokola, kad on stupi 

na snagu i kad ga Hrvatska ratificira, iznose 

pet posto smanjenja u odnosu na temeljnu 

1990. godinu. Smanjenje 30-40 posto je u 

odnosu na referentni scenarij koji predstavlja 

projekcije - on predstavlja {to bi bilo bez 

primjene mjera za smanjenje CO2. Smanjenje 

od 30-40 posto bit }e te{ko ostvariti. 

S mjerama smanjenja treba zapo~eti odmah 

u cilju ostvarenja onog {to je mogu}e 

u na{im gospodarskim okolnostima. Jednako 

tako, poku{ati izboriti se za razumijevanje 

s obzirom na na{u specifi~nost. Mi 

smo druk~iji od drugih zemalja u tranziciji. 

Naime, ve}ina zemalja u tranziciji ima 

emisiju znatno manju od obveze koja proizlazi 

iz Kyota, dok Hrvatska ima malo 

prostora za porast. I druge zemlje raspoznaju 

specifi~nost na{eg problema, ali nitko ne 

èli napraviti presedan Konvenciji koji bi 

mogao biti povod i za druge. Vezano uz pitanje 

uklju~ivanja emisija elektrana iz drugih 

republika, Slovenija ima jednak 

problem, ali nema tako malu emisiju kao 

Hrvatska. Mi imamo argumente: malu 

emisiju, veliki udjel obnovljivih izvora, veliku 

zastupljenost kogeneracije, koristi se u 

velikoj mjeri drvo kao gorivo, ugljena u potro{nji 

ima malo, imamo 43 posto {uma 

kao ponora emisije. Ali, bez obzira na argumente, 

to je jedno otvoreno pitanje. Istina, 

ako bi se nama pribrojile i termoelektrane u 

drugim republikama, morali bi smanjiti 

emisiju za 20 posto. Mogu}e je da ta obveza 

od 40 posto ne}e biti tolika, jer mi radimo 

prema scenarijima iz 1995. godine od 

kada postoje slu`beni scenariji energetskog 

razvitka. U drugom nacionalnom izvje{}u 

}emo revalorizirati makroekonomske projekcije. 

Vjesnik HEP-a: Kolika je 

{ansa za ~ovje~anstvo ponor 

ugljika? 

Mr.sc. Vladimir Jelavi}: Konvencija i 

Kyoto protokol imaju mehanizme za smanjenje 

emisija. Mogu}e je da svaka zemlja 

sama smanji emisiju, ili da to ostvari kroz 

zajedni~ke projekte koji mogu biti tehni~ki 

projekti za smanjenje emisija ili projekti 

pove}anja ponora emisije. Oko tih mehanizama, 

odnosno definiranja pravila o prijenosu 

prava na smanjenje emisije i 

trgovanje emisijama, u okviru Konvencije - 

postoje najve}a razmimoilaènja. Primjerice, 

HEP bi mogao saditi {ume i smanjiti 

sebi emisiju i to smanjenje, ako èli, nuditi 

na trì{tu. Amerika i Europska unija, a to je i 

hrvatski stav i stav zemalja u razvoju, smatraju 

da svatko prvo u svojoj zemlji mora 

smanjiti emisiju 50 posto, a onda u 

trgovanju moè ostvariti ostalo. 

Na 6. Konferenciji u Haagu su se trebali 

prihvatiti dokumenti koji definiraju pravila 

funkcioniranja Kyoto protokola. Temeljna 

pitanja neslaganja su upravo oko tih mehanizama 

u smislu njihova funkcioniranja, te 

koliko pojedina zemlja treba ostvariti u 

trgovanju emisijama kod sebe a koliko 

vani, kao i oko pitanja jesu li i {ume prihvatljiv 

projekt za smanjenje emisija. Jer, 

strahuje se da }e se uloìti u sadnju {uma 

koje moè poharati poàr ili nekontrolirana 

sje~a nakon sto godina, tako da sve ono 

{to se napravi ne}e rezultirati stvarnim 

smanjenjem emisija. To je argument 

Europe. S druge strane Amerika i zemlje u 

razvoju smatraju da im je to jedini mogu}i 

izlaz. Osim toga, te{ko je verificirati na~in i 

koli~inu vezivanja u {umi. Mogu}e je to u 

ure|enim zemljama gdje postoje sustavi 

pra}enja, kao u Novom Zelandu, ali je pitanje 

je li mogu}e u zemljama u razvoju. 

Vjerojatno }e se na}i nekakav kompromis. 

Vjesnik HEP-a: Je li 

rje{enje mo`da u kori{tenju 

nuklearne energije? 

Mr. sc. Vladimir Jelavi}: Europa u 

ovom trenutku smatra da je nuklearna energija 

neprihvatljiva, jer nije ~ista tehnologija. 

Ona najmanje doprinosi emisiji CO 2, 

ali u op}em na~elu odrìvosti nije prihvatljiva 

jer se generira otpad koji se ostavlja 

budu}im nara{tajima. S druge strane, Japan 

i Kina te{ko vide mogu}nost ispunjenja 

obveza bez nuklearne energije. 

Vjesnik HEP-a: Dogovora 

nema, a Zemlja nas stalno 

opominje. Kako dalje? 

Mr.sc. Vladimir Jelavi}: Istina, ljudi su 

razo~arani jer nije postignut sporazum. 

Konferencija u Haagu je trebala utvrditi 

dokumente u opsegu od 400 stranica. To 

je, ustvari, me|unarodni ugovor jer svaka 

re~enica nekom donosi mo`da boljitak, a 

nekom obvezu. Otkad se ti dokumenti rade, 

do{lo je do velike konvergencije. Me|utim, 

otvoreno je ostalo nekoliko klju~nih pitanja, 

od kojih je jedno – financiranje. Ali, Konferencija 

nastavlja rad u svibnju 2001. godine. 

Intenzivno se obavljaju dogovori. Ina~e je 

2002. godina ciljna godina kada bi trebao 

na snagu stupiti Kyoto protokol, atoje 

to~no 10 godina nakon odràvanja Konferencije 

u Riu. 

Klimatske promjene je ne{to {to rje{avamo 

u sljede}ih 100 godina. To nije samo 

pitanje za{tite okoli{a, nego dokument koji 

rje{ava odnos razvijenih i nerazvijenih. To 

je u velikoj mjeri politi~ki dokument, jer 

odre|uje razvoj zemalja. Valja pri~ekati, jer 

{to predstavlja jedna godina u odnosu na 

sto? Konvencija po~iva na na~elu predostro`nosti. 

Puno je dokaza o tomu da bi 

trebali ve} sada po~eti djelovati, kako bi 

sprije~ili ozbiljnije pojave u budu}nosti. 

Vjesnik HEP-a: Koliko su 

utemeljene najave katastrofe, 

koje su poja~ane u ovoj 

prigodi ulaska u tre}i milenij? 

Mr.sc. Vladimir Jelavi}: Ja ne bih bio 

zabrinut. Upravo ovakav pristup s primjerenom 

mjerom predostro`nosti jam~i da smo 

na pravom putu rje{enja. Ali, opet – ne za 

sve. 

Pripremila: \ur|a Su{ec 


Vojko Sirotnjak, pomo}nik direktora i rukovoditelj Tehni~ke slu`be DP Elektroprimorje Rijeka 

Projektni odjel - izvori{te dobrih kadrova 

Moja je bila sre}a da sam unutar Odjela u{ao u 

grupu stru~njaka, kako bi danas rekli tim, koji se bavio 

projektiranjem onih gra|evina za koje moèmo re}i da 

su me|u sloènijima unutar distribucijskih gra|evina. 

Zahvaljuju}i upravo tim ljudima saznao sam mnoge 

tajne distribucijskih problema i slobodno mogu 

ustvrditi da po~etak rada, {to radi{ i s kim radi{ - ostavi 

zna~ajan trag u tvom kasnijem poslovnom usmjerenju. 

Do 1991. godine obavljao sam sve poslove na projektiranju 

distribucijskih postrojenja od projektanta suradnika 

do vode}eg projektanta. Te godine dana{nji 

direktor Elektroprimorja Vitomir Komen s mjesta rukovoditelja 

Projektnog odjela odlazi na mjesto rukovoditelja 

Slu`be za tehni~ke poslove, a ja ga naslje|ujem 

na mjestu prvog ~ovjeka Odjela. Proteklih skoro deset 

godina vodio sam mnoge zna~ajne projekte preteìto iz 

svih podru~ja distribucijske problematike. Poznato je 

da je Projektni odjel uvijek bio mjesto gdje su stasali 

mnogi biv{i i sada{nji voditelji, odnosno rukovoditelji 

unutar Elektroprimorja. Proteklo razdoblje, naàlost, 

obiljeìlo je i razdoblje Domovinskog rata i zna~ajna recesija 

koja je imala za posljedicu sve teè uvjete rada i 

rje{avanja svakodnevnih poslova. Dugo vremena smo 

se "ljuljali" izme|u smjera "ga{enja" Odjela i smjera 

"ja~anja". Unutar Elektroprimorja ljudi tehni~ke struke 

uvijek su zastupali mi{ljenje da je Projektni koristan za 

Elektroprimorje sada i da je uvijek bio jedan od glavnih 

pokreta~a novih tehnologija i novih rje{enja. Zahvaljuju}i 

razumijevanju prvih ljudi u Elektroprimorju uspjeli 

smo uz te{ke muke osvjeìti i osposobiti jedan tim 

ljudi koji se pokazao kao vrlo vrijedan i koristan. Uz te 

divne ljude, uz mno{tvo projekata koje smo zajedno 

izradili, spomenuo bih samo neke koji su nam posebno 

dragi. Nakon zavr{etka Domovinskog rata, me|u 

prvima smo bili sudionici obnove poru{enog podru~ja 

[kabrnje, a kasnije i Vukovara. Poznanstva i prijateljstva 

koja smo stekli na tim poslovima nikada se ne}e 

zaboraviti. 


Predstavljamo 

Vjerujem u timski rad 

Nova odgovorna du`nost? 

• Ove godine slijedom promjena u Elektroprimorju, 

ponu|eno mi je mjesto rukovoditelja Slu`be za tehni~ke 

poslove, odnosno pomo}nika direktora Distribucijskog 

podru~ja. Znaju}i {to zna~i naslijediti mjesto dana{njeg 

direktora, jer sam to pro{ao prije devet godina, odluka 

nije bila laka. No, vjeruju}i u tim kojega sam kroz dugi niz 

godina upoznao u razli~itim zajedni~kim poslovima i vjeruju}i 

u njihovu spremnost za suradnju prihvatio sam 

ponudu i od 1. listopada ove godine obna{am te poslove. 

Normalno bi bilo da svaki novi ~ovjek ima bar 

nekoliko mjeseci za upoznavanje s novim poslovima i 

zadacima, no vremena su takva da je to nemogu}e. Na 

Koraci Bolje naponske okolnosti u DP Elektra Slavonski Brod 

Nova TS 35/10(20) kV Trnjani 

Krajem studenog 2000. godine 

uspje{no je pu{tena pod napon i u probni 

rad novoizgra|ena TS 35/10(20) kV 

TRNJANI, zajedno s raspletima vodova 35 

i 10 kV kao i uvo|enjem u sustav daljinskog 

vo|enja, rekao nam je Ratko Vuleti}, 

rukovoditelj Odjela odràvanja u DP 

ELEKTRA Slavonski Brod i glavni nadzorni 

inènjer na spomenutom objektu. 

Izgradnja je ugovorena s 

ELEKTROPROMETOM iz Zagreba uz rok 

zavr{etka radova osam mjeseci. 

Zapo~ela je 30. oùjka 2000. godine i izvedena 

je u nekoliko etapa.: 

- Izgradnja raspleta 35 kV podizanjem 

dva nova ~eli~no re{etkasta stupa u trasi 

postoje}eg zra~nog dalekovoda 35 kV i 

interpoliranjem kabelskog voda, prvo 

kao privremenog zbog izvo|enja radova, 

a poslije kona~nog za spoj trafostanice u 

srednjenaponsku mreù elektroenergetskog 

sustava Republike Hrvatske., 

- Izgradnja gra|evnog dijela trafostanice 

sa svim prate}im objektima 

bitnim za pouzdan i siguran rad u elektroenergetskom 

sustavu, po{tivaju}i sve 

uvjete za{tite okoli{a, 

- Elektromonta`ni radovi na ugradnji 

opreme glavnog i pomo}nog postrojenja, 

stani~nog uzemljenja, radio veza, 

kao i svih prate}ih instalacija potrebnih 

TS Trnjani 

Novi rukovoditelj Tehni~ke slu`be i pomo}nik direktora u DP 

Elektroprimorje Rijeka Vojko Sirotnjak: vjerujem u tim koji 

vodim kao prvi me|u jednakima 

za siguran rad trafostanice i za{titu objekta 

od atmosferskog pra`njenja, 

- Podizanje i montaà antenskog 

stupa s opremom za radio vezu, kako bi 

se trafostanica uvela u postoje}i sustav 

daljinskog vo|enja, 

- Izgradnja raspleta vodova 10(20) kV s 

kojim se na novu trafostanicu s ~etiri nova 

kabelska voda 10(20) kV, ukupne duljine 

od pribli`no 4,5 km, prespaja postoje}a 

distribucijska mreà 10 kV, daju}i tako 

u~inka za bolje naponskih okolnosti i 

smanjenje zastoja u opskrbi elektri~nom 

energijom isto~nog dijela Brodskoposavske 

ùpanije, {to je i osnovni razlog 

izgradnje objekta. 

Vojko Sirotnjak je ro|en 1959. godine u Opatiji. 

Osnovnu {kolu zavr{io je u Lovranu, a srednju elektrotehni~ku 

u Rijeci, smjer jaka struja. Godine 1977. upisao 

je Elektrotehni~ki fakultet u Zagrebu i diplomirao 

1981. godine na smjeru elektroenergetika. Od po~etka 

studija bio je korisnik stipendije Elektroprimorja. Nakon 

zavr{etka studija, trebao je svoj radni vijek zapo~eti u 

Pogonu Opatija. Svoje upoznavanje s Elektroprimorjem, 

me|utim, zapo~inje 15 dana nakon diplomiranja i 

to u "centrali" u Rijeci. Ubrzo odlazi na odsluènje vojnog 

roka i potom se vra}a u sredi{te tvrtke u Rijeku. 

Nakon pripravni~kog staà, okolnosti su tako htjele da 

nije do{ao u Pogon Opatija, ve} u Projektni biro poduze}a 

gdje se zadrào do ove godine, punih 18 godina. 

po~etku rada na novoj du`nosti uz bezbroj svakodnevnih 

vrlo odgovornih zada}a i poslova krenuo je aktivan rad 

na poslovima restrukturiranja HEP-a, s vrlo kratkim i 

zahtjevnim rokovima. Uz vjeru u tim kojem sam ja na 

~elu, vjerujem da }emo zajedno mo}i uspje{no rje{avati 

i rije{iti ono {to nas ~eka u bliòj budu}nosti, a na zadovoljstvo 

svih ljudi koje predstavljamo i zastupamo. 

Duboko sam uvjeren da jedan ~ovjek ne moè sam ni{ta 

zna~ajno ili zna~ajnije u~initi, ve} da to moè samo tim 

vrijednih i sposobnih ljudi na ~ijem ~elu se nalazi ~ovjek 

koji je samo prvi me|u jednakima. 

Veliki posao nas o~ekuje na organiziranju nove 

sheme poslovanja u okvirima Operatora distribucijske 

mreè, gdje }e trebati vrlo pozorno spoznati i raspoznati 

zada}e koje nas o~ekuju, poku{ati rje{iti niz anomalija 

koje nas prate zadnjih godina, od problema s kadrom pa 

do mnogih nedefiniranih postavki bitnih za uspje{no 

rje{avanje zada}a koje su nam namijenjene. 

Ivica Tomi} 

TS 35/10(20) kV TRNJANI snage 2x4 

MW izgra|ena je kao zidani objekt sa svim 

pomo}nim prostorijama i sanitarnim ~vorom. 

Pogonsko postrojenje 35 kV sastoji 

se od pet sklopnih blokova BVK-38, a postrojenje 

10(20) kV od deset sklopnih blokova 

BVK-24 proizvodnje KONÂR - 

Sklopna postrojenja Sesvetski Kraljevec. 

Pomo}no napajanje je proizvodnje 

KONÂR-INEM, a za{tita je numeri~ka 

ABB-REF. Postrojenje je uklju~eno u sustav 

daljinskog vo|enja distribucijskog podru~ja 

ELEKTRA Slavonski Brod. 

Investitor radova je HEP DP ELEKTRA 

Slavonski Brod, a vrijednost radova prema 

ugovoru je 10,3 milijuna kuna. 

Kontrolu kvalitete proizvodnje elektroenergetske 

opreme obavio je KONÂR- 

Institut za elektrotehniku Zagreb. 

Izgradnja navedenih objekata odvijala 

se koordinirano, a realizacija je ve}im dijelom 

pratila gantogram tako da je kompletan 

objekt zalaganjem svih sudionika u 

tijeku gra|enja zavr{en nekoliko dana prije 

ugovorenog roka bez ve}ih primjedbi. 

Koristim ovu prigodu da se zahvalim svim 

izvo|a~ima radova, suradnicima i nadzornim 

inènjerima na uloènom trudu i 

uspje{no obavljenom poslu, rekao je Ratko 

Vuleti}. 

Stjepan Krajnovi}

Stipan Lovri}, direktor Proizvodnog podru~ja HE Jug, Split 

Hidropotencijale treba o~uvati 

Hidroelektrana se moè prodati samo jedanput, a uz efikasnije poslovanje moè biti siguran izvor prihoda 

dugi niz godina 

S tipan 

Lovri} do{ao je na 

mjesto direktora na{eg 

najve}eg proizvodnog po- 

dru~ja prvog travnja ove godine s 

mjesta rukovoditelja Pogona HE \ale. 

Premda vrstan poznavatelj postrojenja, 

na novom radnom mjestu 

su~elio se i s brojnim druk~ijim zahtjevima 

i stru~nom problematikom koju 

je tek trebalo svladati. [est mjeseci 

poslije ponovno je pred novim, ovog 

puta sudbonosnim poslovnim izazovom 

koji }e PP kojim rukovodi, ve} u 

2001. godini baciti na slobodno trì{te 

elektri~ne energije. 

Vjesnik HEP-a: Jeste li uspjeli, 

u proteklih pola godine 

pohvatati konce splitskog PP-a 

ra{trkanog na tri dalmatinska 

rije~na sliva? 

Stipan Lovri}: Uspio sam ste}i 

uvid u postoje}e stanje kroz snimke i 

ocjene iznesene u izvje{}ima koje 

smo moji suradnici i ja napravili tijekom 

ovih nekoliko mjeseci, uz dragocjenu 

pomo} ~elnih ljudi svih 

pogona. Problematika nam je jasna, a 

pravo pitanje tek se sada postavlja i 

glasi: {to nam je dalje ~initi?! Naime, u 

na{em PP-u raspon starosti objekata 

ide od deset do skoro stotinu godina. 

Uz sve stara~ke simptome koji prate 

te objekte oteàvaju}a je i okolnost da 

na njima godinama nisu obavljeni ve}i 

zahvati. U sastavu na{eg PP-a je i reverzibilna 

HE Obrovac, tehni~kotehnolo{ki 

najsloèniji hidro-objekt, 

~iji je crpni rad ponovno oìvljen i 

pro{log ljeta puno kori{ten. Na nama 

je da osiguramo njegovu stopostotnu 

pripravnost i za ovaj reìm rada. 

Uklju~ili smo Stru~ne slu`be, intenzivnije 

nego do sada, u poslove teku}eg 

odràvanja i remontne zahvate, ~iji su 

nositelji posade na{ih elektrana. 

Imamo planove o onome {to bismo 

èljeli i trebali, kako u glavama tako i 

na papiru, odnosno u trogodi{njim 

slu`benim planovima. Ali, ovaj odgovor 

na àlost, ipak mora zavr{iti se ne 

ba{ optimisti~nom tvrdnjom: potrebe i 

èlje su jedno, a stvarne mogu}nosti, 

zbog ograni~enih sredstava, ipak 

ne{to drugo. 

Vjesnik HEP-a: Za{to se 

stalo sa zapo~etom revitalizacijom 

~etrdeset godina starih 

HE Zaku~ac i HE Peru~a i kada 

slijedi nastavak? 

Stipan Lovri}: I HE Zaku~ac i HE 

Peru~a stari su to~no ~etrdeset godina 

i prema svim tehni~kim normama 

trebalo se odavno zapo~eti s revitalizacijom 

njihovih postrojenja. Ve} 

nekoliko godina se o tomu intenzivno 

razgovara, imenovani su i stru~ni timovi, 

ali na odluku o po~etku radova 

jo{ uvijek se ~eka. Istina, na oba objekta 

su ve} napravljeni neki zahvati 

koji se mogu smatrati revitalizacijskim 

poput onih na rasklopnim postrojenjima. 

Stanje je posebice kriti~no na 

na{oj najve}oj i najsna`nijoj hidroelektrani 

u Zaku~cu, gdje su agregati 

uslijed desetlje}a duge eksploatacije, 

u vrlo kriti~nom stanju. Nalazi 

stru~njaka ukazuju na alarmantno 

stanje prvenstveno turbinske opreme, 

gdje se mogu o~ekivati lomovi ili ve}e 

havarije, koje bi agregate isklju~ile iz 

pogona sljede}e tri do ~etiri godine. 

Najskuplje rje{enje svakako bi bilo da 

Vjesnik HEP-a: Poslije HE \ale, koje su ove godine 

obiljeìle prvo desetlje}e svog rada, u Dalmaciji se nije 

po~eo graditi niti jedan novi proizvodni objekt. [to 

moèmo o~ekivati u sljede}oj godini od investicijskih planova 

koji se upravo uskla|uju? 

Stipan Lovri}: Odgovor bi se mogao sastojati od jedne jedine rije~i, 

koju zbog manjka sredstava, moète naslutiti. Postoje stru~ne studije 

koje obra|uju sve potencijalne nove objekte na ovom podru~ju, od onih 

na Krki i Zrmanji, preko malih HE na Cetini od projekta âprazlije u susjednoj 

dràvi. Hidroobjekti na Krki i Zrmanji za sada nisu u prvom planu. 

[to se ti~e ostalih, drìm da je {teta {to ve} do sada nisu izgra|ena dva 

hidroobjekta na Cetini (MHE Peru~a i Pran~evi}) koji bi koristili vode biolo{kog 

minimuma (BM). Uz ne tako velike investicije optimalno bi se iskoristila 

voda koju treba ispu{tati za BM, a jednako tako bi s,e osobito na 

brani Pran~evi}i, jam~ila i sigurnost zahtijevanog vodnog ispusta. 

Ekonomski pak, najopravdanija bi bila izgradnja MHE âprazlije, s tim da 

bi se prethodno trebalo odlu~iti za reìm rada HE Orlovac i kori{tenje 

akumulacije Bu{ko Blato. U izradi su studije o tomu, ali kako bi se sve aktivnosti 

odvijale na podru~ju Federacije BiH projekt je popra}en nizom 

te{ko}a (dogovor o kori{tenju BB, obvezne pristojbe susjednoj dràvi, 

osnivanje tvrtke sa sjedi{tem u inozemstvu). 


se s po~etkom revitalizacije ~eka 

mogu}i lom strojeva koji je sada ve} 

vrlo izvjestan. Svake godine na teku}e 

odràvanje pojedinog agregata 

utro{imo pribli`no milijun DEM, ~ime 

djelomi~no umanjujemo rizik kvara, ali 

ga ne isklju~ujemo. Ove godine napravljen 

je kapitalni remont na agregatu 

1, gdje su sanirane pukotine na 

lopaticama sprovodnog aparata i 

izvr{eni potrebni zahvati na generatoru. 

U sljede}oj godini planiran je 

sli~an remont agregata 4 na kojem }e 

biti sanirana o{te}enja turbinskog rotora 

nastala usljed kavitacija. 

Sva natje~ajna dokumentacija ve} 

je pripremljena i revidirana, a upravo 

smo pred potpisivanjem ugovora za 

izradu homolognih modela turbine 1 i 

2, {to je preduvjet za kvalitetno 

ugovaranje samih turbina. Polovicom 

2001. godine o~ekujemo i odluku 

Uprave o po~etku revitalizacije slijedom 

saznanja da su u planu 

predvi|ena sredstva za njen po~etak i 

to iz kreditnih izvora. 

Sli~no stanje je i s HE Peru~a, gdje 

su ve} u prvim godinama rada uo~ene 

pukotine na rotorima turbina koje su 

se morale sanirati svake godine. 

Upitno je koliko to jo{ dugo moè trajati. 

I ovdje idemo postupno tako da 

su ve} izra|eni modeli budu}ih, novih 

rotora koji }e posluìti za natje~aj. S 

takvim rje{enjem turibna, koje pretpostavlja 

i zamjenu generatora, transformatora 

i sustava upravljanja, dobila 

bi se ve}a snaga za 40 posto i ve}a 

godi{nja proizvodnja za pribli`no 18 

GWh. Studije nam pokazuju da }e 

samim pove}anjem proizvodnje ova 

investicija biti ve}im dijelom isplativa. 

Natje~ajna dokumentacija je pripremljena 

i ~eka zeleno svjetlo 

Uprave. Ono je izvjesno ve} po~etkom 

idu}e godine, jer su i za ovu investiciju 

osigurana inicijalna sredstva 

iz kreditnih izvora za avansne uplate 

po prvim ugovorima. 

Revitalizacija HE Zaku~ac bit }e, 

ukoliko se obavi u punom opsegu, 

te{ka 100 milijuna DEM i trajala bi otprilike 

pet godina, dok bi ona na 

peru~kom postrojenju stajala pri- 

bli`no 25 milijuna DEM i odvijala bi se 

tijekom tri sljede}e godine. 

Vjesnik HEP-a: Kako 

moèmo, s obzirom na 

oskudne hidrolo{ke okolnosti, 

vrednovati proizvodnju dalmatinskih 

hidroelektrana tijekom 

zadnje godine ovog 

desetlje}a, stolje}a i 

tisu}lje}a? 

Stipan Lovri}: Premda je ovoj 

zaokruènoj godini svojstvena su{a, 

nezapam}ena zadnjih ne samo godina 

ve} i desetlje}a, ipak od listopada 

do danas nebo se smilovalo i 

padaline su napunile ispra`njene akumulacije. 

Tako smo, zahvaljuju}i 

prvenstveno jesenjskim ki{ama, u 

prvih jedanaest mjeseci proizveli 

2.188 GWh elektri~ne energije i time 

planiranu brojku od 2.007 GWh 

prema{ili za pribli`no 9 postotaka. 

Sada, kada se opra{tamo s ovom 

godinom moèmo re}i da je, prema 

proizvodnji u na{im dalmatinskim hidroelektranama, 

bila prosje~no dobra 

tim vi{e {to su krajem prosinca i akumulacije 

popunjene znatno iznad 

planiranih veli~ina za ovo razdoblje. 

Vjesnik HEP-a: Restrukturiranje 

je u tijeku, a privatizacija 

pred nama. Proizvodnja 

napu{ta regularne uvjete i 

prepu{ta se trì{nim uvjetima 

poslovanja, odnosno konkurenciji. 

Pretpostavljamo da 

i Vi o tome intenzivno 

razmi{ljate... 

Stipan Lovri}: Restrukturiranje je 

~esta tema zadnjih mjeseci u HEP-u, 

posebice nakon {to je Nadzorni odbor 

31. listopada o.g. prihvatio Program 

restrukturiranja na{eg poslovnog sustava. 

To je "startni" dokument za sve 

na{e daljnje aktivnosti, koje trebaju 

biti sukladne Direktivi EU 96/92 i zakonskoj 

regulativi kojom }e se definirati 

otvaranje i funkcioniranje slobodnog 

trì{ta elektri~ne energije. Kako }e otvoreno 

trì{te omogu}iti prvenstveno 

velikim potro{a~ima pravo izbora proizvo|a~a 

elektri~ne energije uz 

kori{tenje postoje}e infrastrukture za 

prijenos i distribuciju, HEP mora - kroz 

postupak restrukturiranja - postati 

u~inkovitijim u poslovanju s 

odre|enim i razgrani~enim tro{kovima 

proizvodnje, prijenosa i distribucije. 

U kona~nici tih promjena 

proizvodni objekti, i hidro i termo, na}i 

}e se u konkurenciji s drugim, 

nezavisnim proizvo|a~ima. Stoga, njihovi 

tro{kovi poslovanja trebaju biti 

racionalizirani i prilago|eni novim 

uvjetima kako bi se kao rezultanta pojavila 

konkretna cijena. Na trì{tu bi se 

na{le i aktivnosti koje prate proizvodnju, 

poput vo|enja i odràvanja 

objekata, dok bi prijenos, distribucija i 

opskrba ostali u regularnim uvjetima 

poslovanja s odre|enim cijenama 

svojih usluga. Tako bi svaki isporu~itelj 

elektri~ne energije znao koliko 

}e ga stajati prijenos do 

potencijalnog potro{a~a. Prema te- 


meljnom dokumentu, ve} od 1. 

sije~nja 2001. godine javljaju se tri 

zasebna ra~una za tri osnovne djelatnosti, 

a polovicom godine zaìvjele bi 

i tri nove tvrtke. Kako svaka od te tri 

osnovne tvrtke odre|uje cijenu svoga 

proizvoda, odnosno usluge, bit }e 

vrlo bitno kvalitetno dogovoriti interne 

cijene, odnosno izbje}i 

mogu}nost da neka do djelatnosti 

svoju dosada{nju neefikasnost u poslovanju 

poku{a ugraditi iunovuinternu 

cijenu. Ve} je imenovano 

nekoliko timova koji intenzivno rade 

na ovim promjenama, pa treba ozbiljno 

shvatiti rije~i dr. sc. Gorana 

Grani}a izgovorene na zadnjem 9. 

Forumu HED-a, kako u HEP-u vi{e nikada 

ne}e biti kao {to je bilo. Ne 

bismo trebali raditi stihijski, ve} 

rje{avati jedan po jedan zadatak koji 

se i{~itava iz zacrtanog programa. 

Jer, kada se polovicom idu}e godine 

pojavimo kao zasebna proizvodna 

tvrtka na trì{tu, moramo imati dovoljno 

kvalitetan proizvod konkurentne 

cijene koji }emo morati znati prodati 

u pravo vrijeme i na pravom mjestu. U 

svijetu nije jednaka cijena temeljne i 

vr{ne energije, pa Dalmacija ima tu 

prednost da inozemnom trì{tu ponudi 

upravo tu traèniju i vi{estruko 

skuplju vr{nu energiju. To podrazumijeva 

sto posto spremne agregate s 

mogu}no{}u kvalitetne regulacije i 

prijenosa do potro{a~a. 

Na àlost, uz restrukturiranje se 

~esto spominje i privatizacija HEP-a, 

prvenstveno proizvodnje. Premda optimisti 

vjeruju da }e se mo}i privatizirati 

isluèni, a skupi termo objekti, od 

~ije bi se prodaje dobila sredstva za 

reinvestiranje, pribojavam se da }e 

stvarnost biti malo druk~ija i za nas 

nepovoljnija. Naime, sve ove na{e 

promjene doga|at }e se u osiroma{enoj 

dràvi ~ije je gospodarstvo 

u procesu tranzicije. Ne bi bilo razumno 

da se novac dobiven privatizacijom 

HEP-a potro{i za podmirenje 

teku}ih dràvnih potreba. Ako se i{ta 

u Hrvatskoj moè nazvati obiteljskim 

srebrom onda su to turisti~ki i hidro 

potencijali, pa ih trebamo o~uvati za 

dugoro~nu dobrobit Lijepe na{e. Objekt 

se moè prodati samo jedanput, a 

uz efikasnije poslovanje, on je siguran 

izvor prihoda dugi niz godina. 

Iskustva na svjetskoj razini s restrukturiranjem 

i otvaranjem trì{ta su 

razli~ita. Naime, vjeruje se da }e na 

slobodnom trì{tu pasti cijena elektri~ne 

energije kao {to se dogodilo u 

Njema~koj (gdje je dvostruko ve}a 

nego kod nas), ali moje mi{ljenje je da 

}e kod nas biti obrnuto, jer i nakon 

ovog zadnjeg listopadskog 

poskupljenja ubrajamo se u zemlje s 

jeftinom elektri~nom energijom. Na 

takav mogu}i ishod ukazuju i nega- 

tivna iskustva susjedne Ma|arske, ali 

i bogate Kalifornije. 

înjenica je i da sve ve}e promjene, 

a takve su i ove koje se po~inju 

doga|ati u HEP-u, izazivaju neizvjesnost 

i nelagodu kod zaposlenika, osobito 

nakon imenovanja Tima za popis 

tehnolo{kog vi{ka. Me|utim, trì{no 

poslovanje u razvijenom kapitalisti~kom 

svijetu uvijek je nosilo sa sobom 

i strah za radno mjesto, pa taj rizik 

i mi moramo prihvatiti. Takva spoznaja 

ipak ne treba kod nas izazivati osje}aj 

bezna|a, ve} nas potaknuti na to da 

usmjerimo svoje misli na procjenu koliko 

vrijedi na{ rad, odnosno koliko 

smo sposobni i voljni dati kao pojedinci 

zajedni~kom cilju. Onaj tko 

bude bliè generatoru i tko novom 

vlasniku pojedinog objekata ponudi 

kvalitetniju uslugu, imat }e i vi{e 

izgleda da o~uva svoje radno mjesto. 

Posade u elektranama trebaju preuzimati 

sve ve}i dio poslova odràvanja, 

uz stalno usavr{avanje i odgovorno 

rje{avanje postavljenih zadataka. Pri 

HE Zaku~ac i HE Peru~a stari su po ~etrdeset godina i 

prema svim tehni~kim normama trebalo je odavno zapo~eti 

revitalizaciju njihovih postrojenja, stanje je alarmantno 

osobito u Zaku~cu i ne treba ~ekati havarije 

Zahvaljuju}i jesenjskim ki{ama ispra`njene akumulacije su 

napunjene, tako da smo u prvih jedanaest mjeseci proizveli 

2.188 GWh, {to je za devet posto vi{e od plana 

Sve ve}e promjene, a takve su i ove koje se po~inju 

doga|ati u HEP-u, izazivaju neizvjesnost i nelagodu kod 

zaposlenika, osobito nakon imenovanja Tima za popis 

tehnolo{kog vi{ka 

tomu trebaju realno procijeniti svoje 

sposobnosti i mogu}nosti kako se ne 

bi nestru~nim pristupom i nesmotrenom 

hrabro{}u izazvali nepotrebni 

kvarovi. Uz mudru i dalekose`nu politiku 

na{e Uprave, ne bi trebalo biti 

stresnih stanja poput otpu{tanja, ve} bi 

stimulativim mjerama, kao {to je dokup 

staà i preusmjeravanje u pomo}ne 

djelatnosti, broj zaposlenika trebalo 

svesti na optimalnu razinu, ne samo 

prema broju ve} i prema kvalificiranosti. 

Sindikat }e, svakako, odigrati 

pozitivnu ulogu na za{titi zaposlenika 

jer su i mo}ni i stru~ni, ali s punom 

svije{}u u kakvom se okruènju HEP i 

mi u njemu nalazimo. 

Vjesnik HEP-a: [to moète, 

ako ve} ne obe}ati, a ono 

poèljeti na ovom vremenskom 

i poslovnom raskri`ju 

zaposlenicima Va{eg PP-a, 

kao i ostalim hepovcima? 

Stipan Lovri}: Mogu i obe}ati i 

poèljeti. Obe}avam da }u se truditi 

o~uvati svako radno mjesto koliko to 

bude u mojoj mo}i, ali jednako tako 

obe}avam svima vi{e rada i odgovornosti. 

Trudit }u se, naime, pokrenuti s 

"mrtve to~ke" planirane aktivnosti 

poput revitalizacija i rekonstrukcija o 

kojima smo ve} govorili, te kroz njih 

zaposliti sve raspoloìve snage u 

PP-u. 

Ono pak {to svim hepovcima èlim 

poèljeti je dobro zdravlje i njima i njihovim 

bli`njima, jer to je najva`niji preduvjet 

za sve ostalo, kao i mogu}nost 

da svi radimo i ìvimo od svog rada. 

Pripremila: Marica @aneti} 

Malenica 

Osram d.o.o. Zagreb 

Prezentirana nova rasvjeta 

Inovativni sustav javne 

rasvjete omogu}uje 

smanjenje tro{kova 

Zagreba~ki OSRAM odrào je 6. prosinca 

ove godine u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski 

za svoje poslovne partnere, me|u kojima su 

bili i oni iz Hrvatske elektroprivrede, prezentaciju 

Visions of light. Tom su prigodom prezentirana i 

nova osramova rasvjetna tijela. Rije~ je o novom 

digitalnom sustavu DALI za regulaciju javne rasvjete, 

sustavu LED u op}oj rasvjeti i Osramovoj 

IRC tehnologiji (halogene àrulje), kojom se 

postiù u{tede i do 30 posto. 

Uslijedila je prezentacija Osramovih Internet 

stranica, putem kojih se na primjeren na~in predstavlja 

ova uspje{na tvrtka i njezin proizvodni program. 

Potom su nazo~ni upoznati i s rasvjetnim 

sustavom novog poslovnog prostora Energetskog 

instituta Hrvoje Poàr u Savskoj ulici 163, {to 

je pilot projekt racionalizacije elektri~ne energije 

u rasvjeti poslovnog prostora. 

Na jednoj od radionica prezentirane su novosti 

u rasvjeti interijera i eksterijera, dok je tema druge 

radionice bila Inovativni sustav javne rasvjete Osrama, 

koji omogu}uje smanjenje pogonskih 

tro{kova (smanjenje kvarova i produljenje vremena 

zamjene àrulja). Na kraju su gosti sa zanimanjem 

razgledali izlo`bu Visions of light. 

Dragica Jurajev~i} 



Stipan Lovri}, direktor Proizvodnog podru~ja HE Jug, Split 

Gosti i izlo`ba Visions of 

light 

Poslovni partneri sa zanimanjem 

su pratili izlaganja o Osramovim 

novitetima

Pogon Velika Gorica 

Pogon za 21. stolje}e 

Pogon u kojem je infrastruktura uvedena u sve pore kolektiva na~inio je jo{ 

jedan tehnolo{ki iskorak uvo|enjem daljinskog vo|enja srednjenaponskom 

mreòm 

I stodobno 

dok se u Zagrebu 

sve~ano obiljeàvao Dan po- 

tro{a~a Hrvatske elektroprivrede, 

to~no u podne 19. prosinca u Pogonu 

Velika Gorica bilo je jednako sve~ano. 

Tamo su se, naime, okupili rukovoditelji 

pogona zagreba~ke Elektre i njihovi 

suradnici kako bi im doma}ini 

prezentirali svoj tehnolo{ki iskorak. O 

~emu je rije~ doznajem iz prve ruke od 

Zlatka Majeti}a, tehni~kog rukovoditelja 

Pogona i Nenada Ukropine, 

dipl. in`. u Pogonu - mladih stru~njaka 

koji su najzaslu`niji za ovu novinu u 

Pogonu. 

Treba re}i da je Pogon Velika Gorica 

s podru~jem veli~ine 654 ~etvorna kilometra 

i 30.000 potro{a~a najve}i od 

vanjskih pogona DP Elektra Zagreb. 

Uz to, oni biljeè stalan porast potro{nje 

elektri~ne energije. Zbog svoje 

veli~ine i konfiguracije postrojenja, te 

~injenice da imaju samo jedan izvor 

napajanja (TS 110/10 kV) i iznimno 

duge zra~ne vodove (primjerice, vod 

za Pokupsko je s odcjepima ~ak 95 

kilometara i ima 57 trafostanica), ukupne 

duljine 300 kilometara, moji 

sugovornici kaù da su u Pogonu bili 

prisiljeni brzo ne{to u~initi, kako bi 

odràli pogonsku sigurnost. Radi toga 

su jo{ prije godinu i pol dana zapo~eli s 

Konceptom integralnog vo|enja 

srednjenaponske zra~ne mreè. Prvi 

korak bilo je postavljanje 20 indikatora 

kvarova za srednjenaponske zra~ne 

vodove, koji im svjetlosnom signalizacijom 

daju informaciju odakle kvar dolazi, 

pomaè im u brèm lociranju 

kvarova i donose znatne u{tede. Potom 

su ugradili i {est daljinskih 

upravljivih naprava (pet za linijske 

rastavlja~e i jedan Kon~arev srednjenaponski 

sklopni blok VDA), koje im 

sluè za daljinsko upravljanje putem 

radiokomunikacije s tih {est to~aka u 

mreì. Posebna je kvaliteta u tomu {to i 

s udaljenosti od 20 kilometara dobijaju 

Metal-elektro d.d. obiljeìo 

40 godina postojanja 

informacije i mogu promotno reagirati 

odvajaju}i zdravi od bolesnog dijela 

mreè i u roku od samo minutu-dvije 

vratiti napon zdravom dijelu mreè. 

Dok su radi toga prije morali odlaziti na 

udaljena podru~ja i pritom gubiti puno 

vremena, a potro{a~i su bili bez napona, 

sada to rje{avaju pritiskom na 

gumb u roku odmah, iz radne sobe. 

Vrijednost ugra|ene opreme je 

700.000 kuna, a o~ekuju daljnje 

pro{irenje sustava. Kaù, ovo je samo 

po~etak novog upravljanja srednjenaponskom 

zra~nom mreòm i vrlo je 

koristan i za potro{a~e i za Pogon. 

Ovaj Pogon èli uvijek biti na usluzi 

svojim, od sada, kaù - kupcima, ne 

vi{e potro{a~ima i sve {to ~ine je zbog 

njih. 

Ovdje su itekako svjesni ~injenice 

da tehnika bez ljudi ne zna~i ni{ta, pa 

Sedmog prosinca ove godine Metal-elektro d.d. je u dru{tvu vi{e stotina 

poslovnih partnera, poglavito iz distribucijskih podru~ja Hrvatske elektroprivrede, 

sve~ano obiljeìo 40 godina uspje{nog rada tvrtke i dobijanje certifikata 

ISO 9001. Doma}ini i gosti okupili su se u zelinskoj Staroj pre{i, gdje je 

sve nazo~ne pozdravio direktor @eljko Lisi~ak, upoznav{i ih s razvojnim 

putem Metal-elektra. Za uspjeh tvrtke, naglasio je, zaslu`ni su svi zaposlenici, 

umirovljenici i ve}inski vlasnik tvrtke. Najva`nije je, nastavio je, da tvrtka ima 

svoj cilj, kupce, trì{te i budu}nost, a uvjet njihova opstanka svakako je kvaliteta. 

A da skrbe o kvaliteti dokaz je i primjena sustava kvalitete ISO 9001, ~iji 

im je certifikat sve~ano dodijelio predstavnik engleske certificiraju}e tvrtke 

Quality International. 

U ime Gradskog poglavarstva ~estitke Metal-elektru kao primjeru pozitivne 

tvrtke i jednog od najzna~ajnijih gospodarskih subjekata Prigorja i grada Zeline 

uputila je i gradona~elnica Mira êgec. Sve~anost je nastavljena u 

opu{tenijem ozra~ju, a bila je to prigoda i za razmjenu iskustava oko primjene 

brojnih proizvoda ove donjozelinske tvrtke. 


Certifikat ISO 9001 direktoru @. Lisi~aku uru~io je predstavnik engleske certifikacijske 

tvrtke Quality International 

Koraci 

Rukovoditelj Pogona Velika Gorica Franjo Klenovi}, Zlatko Majeti}, tehni~ki rukovoditelj i 

Nenad Ukropina, dipl. in`. u Pogonu, zadovoljni su i ponosni {to je zaìvjelo daljinsko 

upravljanje srednjenaponskom mreòm upravo u njihovom Pogonu 

su stoga organizirali ~ak trideset 

razli~itih te~ajeva za svoje zaposlenike, 

kako bi se svi mogli koristiti 

raspoloìvim informacijama. U ovom 

Pogonu nu`nost informatizacije 

odavno je prepoznata i informatika je 

ve} uvedena u sve pore rada, a daljinsko 

vo|enje, samo je kruna tih 

doga|anja u Pogonu. Najva`nije je da 

sve novine imaju svoju operativnu 

primjenu, budu}i da imaju kvalitetne i 

sposobne ekipe, koje mogu sve to i 

koristiti. To je jamstvo da }e sustav 

funkcionirati i biti operativno koristan. 

Ovdje dolaze na svoje oni koji èle 

educirati. 

• Ovaj tehnolo{ki iskorak, prvo integralno 

vo|enje srednjenaponske 

mreè u nekom od pogona Hrvatske 

elektroprivrede, za sve nas je izazov i 

obveza da opravdamo ukazano 

U Ku~ama je demonstriran rad daljinski 

upravljivog linijskog upravlja~a 

povjerenje. Ne bojimo se inovacija, za 

njih smo uvijek otvoreni i spremni. Vrlo 

smo zadovoljni i ponosni, jer to sve 

koristi i Pogonu i najvi{e na{im 

kupcima. Imamo mi jo{ puno planova, 

od prelaska na 20 kV do uzemljenja 

zvjezdi{ta, a sve u cilju podizanja 

pouzdanosti na{eg vrlo zahtjevnog 

postrojenja, poru~uju Zlatko Majeti} i 

Nenad Ukropina, koji se nisu nimalo 

{tedjeli u realizaciji ovog posla. 

Franjo Klenovi}, rukovoditelj 

prvog potpuno informatiziranog Pogona, 

nije skrivao zadovoljstvo zbog 

ostvarenja ovog iznimno va`nog projekta 

i ~injenice da ima vrlo sposobne i 

kvalitetne ljude, me|u kojima je razvijen 

pozitivan natjecateljski duh i 

na~elo i nemogu}e je mogu}e. Na 

kraju se zahvalio svom distribucijskom 

podru~ju i posebno direktoru 

Mladenu Jeì}u na potpori i razumijevanju 

u ostvarenju ovog zahvata, koji 

je na razini koncepcija modernih svjetskih 

elektrodistribucija. Potom su 

doma}ini i gosti razgledali srce sustava 

u Stalnoj pogonskoj slu`bi, te se 

uputili u obli`nje selo Ku~e, gdje je 

uìvo demonstriran rad daljinski 

upravljivog linijskog rastavlja~a. 


Tvrtka ima cilj, kupce i budu}nost 


Pripreme za promjene Nastavak pripreme izgradnje hidroelektrana u Hrvatskoj 

Prema trudu i tehni~koj 

dokumentaciji - odgovorno 

Provedba istraìvanja, izrada studija i projekata za pripremu izgradnje traè puno rada, vremena i 

nov~anih sredstava, a o~uvanje tih vrijednosti, kao i kadrovske jezgre koja }e znati o~uvati ste~ene 

podatke i spoznaje za njihvo daljnje kori{tenje - treba biti jedan od ciljeva u planiranju restrukturiranja 

HEP-a 

N a 

temelju odluke Vlade i od Sabora 

prihva}enog "Prijedloga 

reforme energetskog sektora" u 

2001. g. zapo~inje restrukturiranje 

HEP-a. Programom restrukturiranja 

poslovnog sustava HEP-a, koji je prihvatio 

Nadzorni odbor HEP-a 31. listopada 

2000. godine, kao prvi korak u 

transformaciji energetskog sustava 

predvi|aju se zna~ajne promjene u 

HEP-u zbog prelaska na trì{ne uvjete 

poslovanja. U skladu s Prijedlogom reforme 

energetskog sektora, HEP se 

transformira u HEP-grupu s tri tvrtke. 

U do sada objavljenim dokumentima 

i istupima ~lanova Nadzornog odbora 

i Uprave HEP-a, nije objavljeno na 

koji na~in }e u uvjetima provedbe reforme 

energetskog sektora, a i nakon 

toga, biti organiziran rad na pripremi 

izgradnje i izgradnji novih hidroelektrana. 

Kao zaposlenik koji se u elektroprivredi 

bavi pripremom izgradnje i 

izgradnjom elektrana, èlim ukratko 

iznijeti svoje mi{ljenje o mogu}nosti 

nastavka rada na pripremi njihove 

izgradnje. 

Do sada izgra|ene i 

priprema izgradnje 

novih HE 

U Hrvatskoj je izgra|eno 

osamnaest HE na glavnim vodotocima 

u dràvi i ve}i broj malih HE. Izgradnja 

skoro svih tih elektrana financirana je iz 

dru{tvene akumulacije (dràvni fondovi, 

sredstva potro{a~a elektri~ne energije 

i sli~no). U posljednjih deset 

godina u Hrvatskoj u okviru HEP-a nije 

bilo izgradnje hidroelektrana, jedino se 

radilo na poslovima pripreme njihove 

izgradnje. 

Poslovi razvoja projekata i pripreme 

izgradnje odvijali su se u biv{oj dràvi u 

razvojnim slu`bama ZEOH-a i regionalnih 

elektroprivrednih organizacija, a 

u novoj Hrvatskoj dràvi u okviru 

HEP-a, najprije u sektorima razvoja i 

inènjeringa, a potom u Sektoru za razvoj 

i Direkciji za proizvodnju, Slu`bi za 

pripremu izgradnje i izgradnju HE. 

U pripremi za izgradnju sada su ili 

su bili: HE Le{}e, HE Novo Virje, HE 

Podsused, Akumulacijsko jezero i 

HE Kosinj, HE Ombla, Vodoprivredno 

energetska stepenica 

Brodarci i jo{ neki drugi objekti. U programima 

prostornog ure|enja Republike 

Hrvatske i nekih ùpanija, navode 

se i jo{ druge mogu}e lokacije za 

izgradnju HE. 

U elektroprivredi, a ~esto u suradnji 

s vodoprivredom, u posljednjih ~etrdeset 

godina studijski, a dijelom i projektno, 

obra|ivana su rje{enja 

energetskog kori{tenja, a na nekim vodotocima 

ure|enja i vi{enamjenska 

kori{tenja voda. Ve}i dio tih objekata je 

vi{enamjenskog karaktera, a dio ih je 

predvi|en na pograni~nim vodotocima. 


U Hrvatskoj je preteìto iskori{ten 

hidroenergetski potencijal na kojem je 

bila mogu}a realizacija objekata 

namijenjenih samo proizvodnji elektri~ne 

energije. Preostali neiskori{teni 

hidroenergetski potencijal je preteìto 

na vodotocima u njihovim srednjim ili 

donjim tokovima. Mogu}i objekti 

naj~e{}e su na lokacijama na kojima 

treba rje{avati i druge zada}e, vezane 

uz rijeku i njeno zaobalje. Takav karakter 

lokacija za nove objekte zahtijeva 

vi{enamjenska rje{enja - projekte ~iju 

pripremu i realizaciju trebaju financirati 

svi zainteresirani budu}i korisnici. 

Budu}nost projekata HE? 

U Programu restrukturiranja poslovnog 

sustava HEP-a {turo se tretira pitanje 

izgradnje novih izvora elektri~ne 

energije. U materijalu koji opisuje Program 

na 22 stranice i ~etiri priloga o 

izgradnji novih izvora pi{e: 

"Potreba izgradnje novih izvora energetski 

u~inkovitih i ekolo{ki prihvatljivih 

proizvodnih kapaciteta je 

imperativ hrvatskog elektroenergetskog 

sustava, o kojem bitno ovisi sigurnost 

i cijena opskrbe elektri~nom 

energijom. U tom poslu, zbog kapitalne 

intenzivnosti, uz HEP se nu`no 

moraju pojaviti i ostali elektroprivredni 

subjekti - proizvo|a~i elektri~ne energije. 

Izme|u dviju opcija izgradnje novih 

proizvodnih kapaciteta predvi|enih Direktivom 

EC 96/92 (tendering, autorizacija) 

treba odabrati na~elo 

autorizacije. 

Tendering omogu}uje konkurenciju 

u fazi izgradnje, a autorizacija u fazi 

izgradnje i eksploatacije. Objetki 

izgra|eni prema na~elu autorizacije 

nemaju nikakva unaprijed utvr|ena 

prava na isporuku elektri~ne energije. 

Dobro razra|enim sustavom autorizacije 

i koncesija moè se osigurati 

potrebna razina izgradnje novih kapaciteta 

za proizvodnju elektri~ne energije". 

Na~elo autorizacije je u interesu 

kupaca novoproizvedene elektri~ne 

energije, ali je nelogi~no vjerovati da 

}e se za njega zalagati oni koji ulaù 

svoja sredstva u izgradnji novih izvora. 

Budu}nost postoje}ih projekata 

HE, koji su pripremani u posljednjih 

deset godina, ~iji ukupni tro{kovi 

prema{uju vi{e desetaka milijuna 

DEM, ne moè se sagledati iz Programa 

restrukturiranja poslovnog sustava 

HEP-a. Moje je mi{ljenje da zbog 

njihove koncepcije i dru{tvenog 

U citiranom tekstu nije jasno koji su zna~aja, to samo iz perspektive sus- 

to proizvo|a~i elektri~ne energije u tava HEP-a nije niti mogu}e u~initi, jer 

Hrvatskoj koji se uz HEP moraju poja- je rije~ o naj~e{}e vi{enamjenskim 

viti u poslovima izgradnje novih proiz- objektima ~iju "sudbinu" treba 

vodnih objekata? 

rje{avati na razini dràvne ili lokalne 

U Hrvatskoj u proizvodnji elektri~ne 

energije uz sada{nje HEP-ove pogone 

za proizvodnju pojavljuju se jo{ samo 

vlasti. Izgradnja novih vi{enamjenskih 

objekata je civilizacijsko dostignu}e 

dràve u cjelini. 

mali broj industrijskih energana, svi ostali 

proizvo|a~i su zanemarivo maleni. 

@ivot ne smije stati! 

Vjerujem da se nije mislilo da se te energane 

trebaju pojaviti kao sudionici 

HEP-a u izgradnji novih izvora, tim vi{e 

{to su poduze}a u ~ijem sastavu one 

Iskoristivi hidroenergetski potencijal 

Hrvatske iznosi 12,7 TWh, a od 

toga je u postoje}im hidroelektranama 

iskori{teno 6,6 TWh. Prema 

djeluju preteìto nisko akumulativna i tomu, polovica hidropotencijala jo{ je 

nisu sposobna za investiranje u 

izgradnju novih elektrana. Vjerojatno 

se mislilo na proizvo|a~e elektri~ne 

neiskori{tena. âk 80 posto neiskori{tenog 

potencijala je u vi{enamjenskim 

objektima, a od toga o 

energije u Europi i {ire, {to je trebalo 

jasno napisati. 

budu}nosti tek polovice tog potencijala 

Republika Hrvatska moè 

odlu~ivati samostalno, dok druga 

polovica otpada na pograni~ne rijeke: 

Muru, Dravu, Savu, Kupu i Unu, o kojima 

se odluke mogu donositi samo u 

suradnji sa susjednom dràvom. 

Vi{enamjenski objekti koji predstavljaju 

mogu}nost kori{tenja ve}ine 

neiskori{tenog vodnog potencijala 

omogu}avaju koristi za dva ili vi{e korisnika. 

Pri tomu svaki od korisnika 

treba u pripremu, izgradnju i 

kori{tenje uloìti manje nego kad bi to 

svoje kori{tenje realizirao samostalno. 

Nacionalni resursi u preostalom 

neiskori{tenom hidroenergetskom 

potencijalu dràvno su vlasni{tvo, pa 

njima moè upravljati samo dràvna 

vlast. Slijedi da je zada}a dràvne, odnosno 

lokalne vlasti i pojedinih 

budu}ih korisnika u okviru dràvne ili 

lokalne vlasti, koji }e sudjelovati u 

kori{tenju objekta, pa radi togaiupripremi 

i njegovoj izgradnji - priprema 

dokumentacije na temelju koje }e se u 

trì{nim uvjetima pojedini nacionalni 

resurs ponuditi trì{tu. Uz mjerodavnu 

vlast, nositelj aktivnosti za ure|enje i 

kori{tenje voda prvenstveno treba biti 

vodno gospodarstvo. 

HEP d.d., prema na~elima tr`nog 

gospodarstva, moè biti samo jedan 

od potencijalnih korisnika tog nacionalnog 

blaga ili njegova dijela, pa pripremu 

i realiazciju objekata moè

voditi tek nakon dodjele koncesije za 

izgradnju i kori{tenje nekog objekta 

samostalno ili kao jedan od korisnika 

ustupljene koncesije. 

Slijedom dosada{nje prakse, te 

postoje}eg kadrovskog potencijala i 

posjedovanja opse`ne dokumentacije 

o provedenim istraìvanjima, 

izra|enim studijama i projektima, HEP 

bi mogao sudjelovati u prethodnim radovima 

~iji je cilj priprema dokumentacije 

za raspis natje~aja za 

ustupanje koncesije. 

Za nastavak rada na pripremi 

ure|enja i kori{tenja vodnog blaga 

na{ih rijeka predlaèm da HEP s 

Ministarstvom gospodarstva, 

Dràvnom upravom za vode, odnosno 

s J. P. Hrvatske vode i 

ùpanijama na ~ijem teritoriju se 

pojedini vi{enamjenski objekti 

planiraju, dogovori na~in vo|enja i 

financiranja nastavka rada na pripremi 

pojedinog projekta, odnosno 

na pripremi realizacije ure|enja i 

vi{enamjenskog kori{tenja poje- 

dine rijeke. U tom dogovoru treba 

utvrditi zainteresirane - sudionike u 

vo|enju i financiranju daljnjeg rada. 

Za objekte koji su namijenjeni 

samo proizvodnji elektri~ne energije, 

HEP treba odrediti bonitet i prioritet 

razvoja pojedinog projekta. 

Na taj bi na~in priprema realizacije 

vodnog blaga na{ih rijeka bila 

postavljena na realnije temelje, jer bi u 

pripremu i realizaciju u{li samo oni objekti 

za koje postoji dru{tveni interes i 

materijalna osnovica. HEP bi na temelju 

takvih dogovora mogao odrediti 

svoju ulogu u opseg vlastitog 

anga`mana na pojedinom projektu, 

kao i organizaciju svog rada na poslovima 

pripreme izgradnje hidroelektrana 

u prijelaznom razdoblju koje je 

pred nama. 

Opisani pristup olak{ao bi oblikovanje 

stajali{ta hrvatskim pregovara~ima 

za rje{avanje odnosa sa 

susjednim dràvama u planiranju i 

realizaciji ure|enja i kori{tenja na{ih 

pograni~nih vodotoka (ve} sada HE 

Novo Virje i HE Podsused). 

ûvati, dakako, tehni~ku 

dokumentaciju 

Provedba istraìvanja, izrada studija 

i projekata za pripremu izgradnje 

(dono{enje odluka i isho|enje 

upravno pravnih dokumenata potrebnih 

za odluku o realizaciji ure|enja i 

kori{tenja vodnog blaga na{ih rijeka) 

traì puno rada, vremena i nov~anih 

sredstava. O toj ~injenici moramo voditi 

ra~una kod planiranja raspolaganja 

postoje}om dokumentacijom 

HEP-a, kao i njenom kori{tenju za pripremu 

izgradnje novih objekata. 

Eventualno smanjenje aktivnosti 

HEP-a na poslovima pripreme 

izgradnje ne smije imati za posljedicu 

nemaran i neodgovoran odnos prema 

arhivi tehni~ke dokumentacije. 

O~uvanje tih vrijednosti u koje je 

uloèn zna~ajan narodni novac, kao i 

kontinuitet kadrovske jezgre koja }e 

znati o~uvati ste~ene podatke i 

spoznaje za njihovo daljnje kori{tenje 

na op}e dobro, treba biti jedan od ciljeva 

u planiranju restrukturiranja 


Korisno bi bilo da Uprava HEP-a 

potpi{e na~in postupanja i raspolaganja 

s tehni~kom dokumentacijom 

koja se nalazi u HEP-ovim arhivama i 

kod pojedinih zaposlenika. Na to upozorava 

iskustvo s omalovaàvanjem 

arhive tehni~ke dokumentacije u 

vrijeme reorganizacije, koja se u 

HEP-u odvijala u po~etku devedesetih 

godina. 

U iscrpniju razradu i operacionalizaciju 

ovog prijedloga treba angaìrati 

sve raspoloìve zaposlenike Sektora 

razvoja i Slu`be za pripremu izgradnje 

i izgradnju hidroelektrana. 

Za nastupaju}u 2001. godinu treba 

prvenstveno osigurati sredstva za 

pokri}e tro{kova za radove kod kojih 

Za 2001. godinu treba prvenstveno 

osigurati sredstva za pokri}e tro{kova 

za radove kod kojih je nu`no osigurati 

kontinuitet poput: pra}enja i 

prikupljanja klimatskih, hidrolo{kih i 

hidrogeolo{kih podataka, te podataka 

o kakvo}i zraka, vode i tla, a 

predstavljaju dio programa kojeg 

realizira DHMZ ili su dio monitoringa 

kojeg je uspostavio HEP 

je nu`no osigurati kontinuitet. To su 

radovi na pra}enju i prikupljanju klimatskih, 

hidrolo{kih i hidrogeolo{kih 

podataka, te podataka o kakvo}i 

zraka, vode i tla, a predstavljaju dio 

programa koji realizira DHMZ, ili su 

dio monitoringa koji je uspostavio 

HEP. 

Sljede}u razinu prioriteta trebaju 

dobiti oni radovi koji }e omogu}iti 

izdavanje suglasnosti, mi{ljenja i dozvola 

mjerodavnih dràvnih institucija, 

kao i sporazumijevanje s partnerima 

na pripremi realizacije pojedinog objekta, 

te dogovor sa susjednim 

dràvama. To su oni radovi ~iji rezultati 

mogu omogu}iti odre|ivanje rubnih 

uvjeta iz kojih mogu slijediti odredbe 

za na~in izgradnje i eksploatacije nekog 

planiranog objekta. 

Za primjer navodim prijedlog prioritetnih 

radova na projektu HE Novo 

Virje u 2001. godini: provedbu monitoringa 

za razdoblje 2001/2002. godina, 

nastavak rada na istraìvanju 

reìma podzemnih voda na podru~ju 

pod utjecajem HE Novo Virje, suradnju 

s partnerima iz R. Ma|arske na 

poslovima programiranja u skladu s 

Konvencijom o utjecaju planiranog 

zahvata na prekograni~na podru~ja. 

Poruka 

U sada{njem vremenu dubokih 

promjena u na{oj dràvi, potrebno je 

za osjetljive poslove planiranja razvoja 

odgovorno promi{ljanje i bri`ljivo 

planiranje, koje }e uz nove obrade i 

spoznaje uzeti u obzir i rezultate rada i 

iskustva koja smo do sada ve} stekli. 

Zadatak nam je da uloìmo {to ve}i 

trud kako bi o~uvali i nastavili rad na 

probita~nim projektima koji su 

zapo~eti ili su ve} u poodmakloj fazi 

svog razvoja, te nam kao takvi daju 

nadu za njihovo ostvarenje. 

\uro Hati} 

Udruga branitelja Hrvatske elektroprivrede 1990. 

- 1995. Podru`nica DP Elektroprimorje 

Obiljeèn Dan Udruge 

Polaganjem vijenaca na spomen obilje`je palim hrvatskim braniteljima iz DP Elektroprimorje 

Rijeka Milanu Katalini}u i Dejanu Luki}u, sve~anom sjednicom te prigodnim 

darovima za obitelji poginulih branitelja u Rijeci obiljeèn je Dan Udruge hrvatskih branitelja 

Hrvatske elektroprivrede 1990. - 1995. 

Predsjednik Podru`nice branitelja DP Elektroprimorje Igor Kalac izvijestio je nazo~ne 

na sve~anosti da su se ~lanovi Udruge hrvatskih branitelja Hrvatske elektroprivrede 1990. 

- 1995. aktivno uklju~ili u rad povjerenstva za dodjelu stambenih kredita, te da su branitelji 

na razini HEP-a uspostavili suradnju sa sindikatima kako bi svojim djelovanjem doprinijeli 

{to kvalitetnijem procesu velikih strukturalnih promjena koje o~ekuju Hrvatsku 

elektroprivredu. I. Kalac je, tako|er, naglasio da je Podru`nica DP Elektroprimorja tijekom 

2000. godine ostvarila sve planirane zada}e, te da se broj ~lanova Udruge u Elektroprimorju 

stalno pove}ava. 

Nazo~ne branitelje i goste pozdravio je u ime DP Elektroprimorje Rijeka pomo}nik direktora 

Vojko Sirotnjak. 

I. T. 

Predsjednik Udruge branitelja DP Elektroprimorje Igor Kalac i Dane Katalini}, otac poginulog 

Milana Katalini}a, polaù vjenac na spomen obilje`je poginulih branitelja Elektroprimorja 

HESpress 

Sindikat traì dijalog 

Nakon malo duljeg razdoblja, u 

studenom ove godine pojavio se novi 

broj HESpressa, glasila Hrvatskog 

elektrogospodarskog sindikata. 

Uz predgovor predsjednika HES-a 

Dubravka ôrka i njegova osvrta na 

Program restrukturiranja poslovnog 

sustava HEP-a, stoji odgovor predsjednika 

Uprave HEP-a Ive ôvi}a na 

pitanje o o~ekivanjima zaposlenika 

od restrukturiranja. "Podvala zaposlenicima 

HEP-a" naslov je napisa 

o Pravilniku o stambenim odnosima i 

Ugovoru HEP-a sa Zagreba~kom 

bankom. 

[to za zaposlenike zna~i Porgram 

restrukturiranja i privatizacije? Na to 

pitanje poku{ava odgovoriti M. Marinovi}, 

pozivaju}i ~lanove HES-a na 

potpunu budnost u svezi s tim promjenama. 

Objavljen je i osvrt na Program 

restrukturiranja poslovnog 

sustava HEP-a, te je postavljeno pitanje 

U ~ijem interesu rade? HES se 

ozbiljno priprema za sve aktivnosti 

koje }e biti nu`no provesti u za{titi 

svih radnih mjesta u HEP-u, te za{titi 

ste~enih prava utvr|enih Kolektivnim 

ugovorom za HEP d.d. 

Objavljeni su i rezultati ispitivanja 

1.850 zaposlenika HEP-a o o~ekivanjima 

najavljenog restrukturiranja i 

privatizacije HEP-a. U tom uzorku 64 

posto ispitanika je odgovorilo da èli 

po{teno raditi i primati pla}u za 

dostojanstven ìvot, 25 posto je 

odgovorilo da im je dobro i ovako, 8 

posto da ne{to treba mijenjati, a 3 

posto da HEP treba prodati strancima 

da nam bude bolje. 

"Uzdaj se u se i u svoje kljuse", 

poru~uje M. Matijevi} komentiraju}i 

predstoje}e procese u HEP-u i kritiziraju}i 

ishitrene izjave du`nosnika o 

predstoje}im procesima u HEP-u 

koji ne poznaju predmet o kojem govore. 

Zadnje stranice HESpressa 

posve}ene su informacijama o aktivnositima 

HES-a izvan HEP-a. 

Vjesnik HEP Boì}ni broj - 119, 2000. 17 

(Ur.)

Obljetnica 25 godina distribucije plina Elektroslavonije Osijek 

Profitabilan posao od 

1974. do danas 

U Elektroslavoniji je, u okrilju proizvodno-prijenosne i distribucijske 

djelatnosti elektri~ne energije, 1974. po~ela ìvjeti i nova djelatnost - 

distribucija plina, {to se pokazalo kao dobar potez 

Kada je negda{nji Radni~ki savjet Elektroslavonija 

Osijek na svojoj sjednici 25. 

srpnja 1974. godine donio odluku da se 

Elektroslavonija organizira i postane 

nositelj plinifikacije Slavonije i Baranje, 

jedan od glavnih poticaja za to bila je izgradnja 

Plinsko-turibnske elektrane u Osijeku. Ve} 3. kolovoza 

te godine, upu}ena je Ponuda na adrese svih 

14 op}ina tada{nje Zajednie op}ina Osijek. Ponudu 

Elektroslavonije odmah je prihvatilo {est op}ina, 

godinu dana kasnije jo{ ~etiri, a 1976. jo{ dvije 

op}ine. Jedino op}ine Vinkovci i Slavonski Brod tu 

ponudu nisu nikada prihvatile. Tako je u okrilju 

proizvodno-prijenosne i distribucijske djelatnosti 

elektri~ne energije, zapo~ela i nova djelatnost - distribucija 

plina. Ubrzo }e se pokazati da je to bio dobar 

potez, jer se djelatnost distribucije plina sve do 

dana{njih dana iskazala kao isplativa i profitabilna. 

Stoga i nije ~udo {to se i u budu}oj orijentaciji Hrvatske 

elektroprivrede, distribucija plina spominje kao 

komplementarna djelatnost. 

Malo povijesti 

Odmah treba spomenuti da Osijek i Slavonija 

imaju bogatu plinarsku tradiciju. U vrijeme 

odràvanja me|unarodnog Plinskog kongresa u 

Osijeku 27. i 28. srpnja 1927. godine, od ukupno 14 

plinara na podru~ju Jugoslavije, u Slavoniji su bile 

~ak tri: u Osijeku, Vinkovcima i Brodu na Savi. Sve 

intenzivnijom elektrifikacijom ove regije plin se sve 

manje koristio kao energent za rasvjetu ulica i 

stanova, a sve vi{e za kuhanje i zagrijavanje 

stanova, te u industriji za pogon motora. 

U Osijeku je Gradsko vije}e jo{ 27. srpnja 1883. 

godine odredilo da se na ulicama postavi plinska 

javna rasvjeta. Ugovor o koncesiji za plinsku rasvjetu 

na 60 godina s Imperial Continental Gas Association 

iz Londona 31. prosinca potpisao je 

dogradona~elnik Osijeka Anton Rukavina. Od 

tada, Osijek na svojim ulicama ima javnu rasvjetu. 

Osim manjih izmjena u kalendaru paljenja javne 

rasvjete, uvo|enjem Auerovog ì`ka, taj ugovor nije 

se mijenjao sve do 1927. godine. U me|uvremenu, 

pravo koncesije 1900. godine preneseno je na Centralno 

plinsko i elektri~no dioni~arsko dru{tvo u Budimpe{ti, 

a 1921. godine na "Jugoslavensko 

dioni~arsko dru{tvo za plin i munjinu" u Osijeku. 

Izmjene dotada{njeg Ugovora o koncesiji napravljene 

su u obliku "Izvansudbene nagodbe", kojom 

se Gradsko poglavarstvo obvezalo tada{njem 

koncesionaru pla}ati punu naknadu za uga{ena 

plinska rasvjetna mjesta. Elekti~na je energija za tu 

namjenu bila pogodnija. 

Od ostalih izmjena u "Izvansudbenoj nagodbi", 

prvi put se spominje "devizna klauzula", a Ugovor o 

koncesiji iz 1883. godine po~inje se nazivati 

Praugovorom. Prema nacrtima poznatog plinarskog 

stru~njaka inènjera Eduarda Drorya, 11. 

prosinca 1984. godine Osijek je osvijetljen plinskom 

javnom rasvjetom. Potro{nja gradskog plina kontinuirano 

raste sve do Prvog svjetskog rata kada 

dosiè brojku od 1.800.000 m3. Tada potro{nja plina 

naglo opada i tek 1926. godine dostiè predratnu 

potro{nju. No, tada ve} elektri~na energija 

preuzima primat. Plinara u Osijeku prestaje s radom 

tek 1. svibnja 1965. godine. Od ostalih zna~ajnih 

doga|aja u osamdesetjednogodi{njem postojanju 

Plinare Osijek, treba izdvojiti va`nu organizacijsku 

promjenu koja se dogodila 25. srpnja 1946. godine. 

Tog dana prestalo je djelovati dru{tvo "Munjara, 

tramvaj i vodovod slobodnog i kr. grada Osijeka", a 


njegov elektri~ni dio preuzima "Elektri~no poduze}e 

Hrvatske" (ELPOH) kao podru`nica Osijek, 

dok su tramvaj i vodovod vra}eni Gradu. 

Vinkova~ka Plinara, pu{tena u rad 1919. godine 

zatvorena je 28. studenog 1938. godine, a Plinara u 

Brodu na Savi pu{tena u pogon 1904. godine. S radom 

prestaje nakon Drugog svjetskog rata. Zna~i, 

ni jedna slavonska plinara nije do~ekala pojavu prirodnog 

plina. 

Prirodni plin i datumi koji su 

utemeljili novu djelatnost 

Vi{egodi{nja rudarsko-geolo{ka istraìvanja Slavonije, 

Baranje i Srijema, kona~no su 1968. godine 

urodila plodom. Otkriveno je naftno-plinsko polje u 

Beni~ancima. INA-Naftaplin 1972. godine gradi 

~eli~ni plinvood NO 150 do ciglane u Na{icama. Bio 

je to prvi potro{a~ prirodnog plina u Slavoniji. Potom 

se 1975. godine na plin priklju~uje Kombinat 

Beli{}e. Tek otkri}e ~istog plinskog polja Bok{i}-lug 

7. travnja 1973. godine omogu}uje revitalizaciju plinarstva 

u Slavoniji. 

U proces plinifikacije regije 1974. godine 

uklju~uje se Elektroslavonija Osijek izgradnjom 

plinsko-turbinske elektrane. Te godine Elektroslavonija 

se prihva}a poslova organizatora i nositelja 

plinifikacije Slavonije i Baranje, kao "najpodesnija 

radna organizacija za obavljanje ove djelatnosti". 

Danas, 25 godina kasnije distribucija plina kao 

zasebna organizacijska cjelina osje~ke Elektroslavonije, 

dostigla je u procesu plinifikacije regije zavidne 

rezultate. Prijedlogom "Programa plinifikacije 

podru~ja ZOO u razdoblju 1979.-1985." {to su ga 

samostalno izradili stru~njaci Elektroslavonije prioritet 

u plinifikaciji dobili su op}inski centri i ve}a 

gradska naselja. Program je prihvatilo svih 14 

op}ina. âk i op}ina Br~ko javila se kao potencijalni 

korisnik prirodnog plina. 

Prihva}anjem Programa napravljen je "Dru{tveni 

dogovor o razvoju plinske mreè na podru~ju ZOO 

za razdoblje 1980.-1985. godine." No, on nikada nije 

potpisan jer se nije moglo usuglasiti zatvaranje financijske 

konstrukcije za njegovo ostvarenje. Kako je u 

me|uvremenu naftovod do Opatovca pretvoren u 

plinovod, dovoljne koli~ine prirodnog plina uvjetovale 

su intenzivniju eksploataciju. No i dalje nije bilo 

jedinstvenog pristupa u plinifikaciji, jer su dogovori 

spu{tani ~esto i na razinu mjesnih zajednica. Ipak, uz 

Plinsko redukcijska stanica Bok{i} Lug (rujan 1976. godine) 

Plinifikacija prvog naselja u Osijeku 1977. godine 

dobar osje}aj za budu}nost distribucije plina na 

ovim prostorima, INA-Naftaplin i Elektroslavonija 

Osijek, grade magistralne plinovode, mjernoregulacijske 

stanice, mjesne plinovodne mreè, distribucijske 

stanice, te redom pu{taju u pogon plinska 

postrojenja diljem podravskog dijela Slavonije. Prvi 

plinovod NO 450 na trasi Donji Miholjac-Virovitica- 

Budrovac u smjeru Zagreba pu{ten je u eksploataciju 

6. prosinca 1974. godine. Na njega se krajem 

1975. godine priklju~uje prvi potro{a~ prirodnog 

plina IGM "Graditelj" u Sladojevcima, a potom i sam 

grad Donji Miholjac. Prvo doma}instvo koje je 

zapo~elo tro{iti prirodni plin bilo je ono Vjekoslava 

Kova~a u Donjem Miholjcu. 

Plinovod NO 300 Donji Miholjac-Valpovo-Osijek 

zavr{en 13. prosnica 1975. godine omogu}io je na 

lokaciji Plinsko-turbinske elektrane 19. prosnica te 

godine, paljenje prve plinske baklje u gradu 

Osijeku. 

Eto, to su datumi koji su utemeljili novu djelatnost. 

Uz distribuciju elektri~ne energije, u Elektroslavoniji 

je po~ela i djelatnost distribucija plina i do 

dana{njih dana, to je jedina takva djelatnost u sastavu 

HEP-a. No, vjerujemo ne zadugo. 

Djelatnost se {iri 

Nakon zavr{etka Domovinskog rata na ovim 

prostorima, plinifikacija se intenzivira. Kontinuirano 

se plinificiraju mnoge op}ine, sela pa ~ak i manja 

naselja uo~avaju}i prednosti kori{tenja prirodnog

plina. Danas Elektroslavonija distribuira prirodni 

plin u 108 naselja na podru~ju triju ùpanija: 

Osje~ko-baranjske, Poè{ko-slavonske i Viroviti~ko-podravske. 

Pogon distribucije plina obavlja 

intenzivne pripreme za plinifikaciju novih 11 jedinica 

lokalne samouprave, zbog ~ega u skoroj 

budu}nosti ovaj Pogon o~ekuju zahtjevni poslovi. 

godini, narasla je na 58 posto u 1999. godini. Danas 

plin tro{i 42.947 potro{a~a koji se opskrbljuju preko 

1.000 kilometra mreè {to srednje {to niskotla~ne iz 

~eli~nih ili polietilenskih plinovoda. 

O proteklom Domovinskom ratu ve} je puno 

izre~eno i napisano. Ipak, spomenimo da je 

najva`nije da nije poginuo niti jedan zaposlenik 

ovog Pogona. Plina je u ku}anstvima bilo tijekom 

cijelog rata, a {to je s tim u svezi trebalo u~initi 

najbolje znaju oni koji su bili neposredno zaduèni 

za opskrbu potro{a~a. Jer, plin je zna~io toplinu u 

uvjetima te{ko podno{ljive hladno}e stradanja. 

Zaposlenici i organizacijski status 

Dakako, za velike izazove u distribuciji prirodnog 

plina trebalo se i odgovaraju}e organizirati i osigurati 

stru~an ljudski potencijal. Ekipiranje je zapo~elo 

1975. godine u okviru osje~ke Toplane. Sukladno 

programima razvoja plinfikacije na ovim prostorima, 

... i sutra 

popunjava se i pove}ava broj ljudi u ovoj godini 

postoji 119 zaposlenika. 

Valja naglasiti visoku fluktuaciju zaposlenika, jer 

ih je kroz ovaj Pogon do sada pro{lo ukupno 203. 

To zna~i da je skoro svaki drugi iz Pogona oti{ao. 

Uvaìmo li ~injenicu da je do sada u mirovinu oti{lo 

samo osam zaposlenika, name}e se zaklju~ak da u 

ovoj djelatnosti posao nije nimalo lak, a niti pla}e 

nisu tako stimulativne. Stoga, i dalje ostaje potreba 

zapo{ljavanja mladih ljudi profila menadèra i informati~ara, 

koji su spremni suo~iti se s europskim 

slobodnim trì{tem plina. U nadolaze}em organizacijskom 

ustroju, Pogon distribucije plina u Osijeku 

vjerojatno }e poslovati kao tvrtka - OPSKRBA I 

DISTRIBUCIJA PRIRODNOG PLINA d.o.o. kao 

komplementarna djelatnost u HEP korporaciji. 

U svom dosada{njem poslovanju: 

– od 1975. do 1980. Distribucija plina bila je 

Radna jednica u pogonu Toplane 

Razdjelnica dva stolje}a obiljeàva u energetici 

va`nost promjene ove djelatnosti kroz utjecaj na 

gospodarske odnose. Kada neki ~imbenik iz energetskog 

sektora ima takav utjecaj na globalne gospodarske 

odnose, nije ~udno da se razmjerno 

tomu, dogode radikalne promjene na trì{tu energije. 

Zato su u tijeku i zna~ajne promjene 

dosada{nje organizacije plinskog gospodarstva. 

@eli se stvoriti jedinstveno liberalizirano trì{te. 

Cilj takve strategije jest afirmirati plin kao energetn 

i stvoriti veliki broj korisnika, sniziti cijenu kod 

potro{a~a, smanjiti monopolisti~ki profit, poticati 

razvoj komplementarnih djelatnosti u plinskom gospodarstvu. 

Liberalizacijom plinskog sektora nastoji 

se aktivnosti u njemu preusmjeriti iz podru~ja 

monopolisti~kih odnosa u podru~je konkurencije. 

Gospodarska u~inkovitost u svakoj djelatnosti, 

uz niè tro{kove i realnije marè, bit }e glavna 

budu}a zna~ajka. U organizacijskom smislu }e se 

– od 1981. do 1990. Distribucija plina je poslo- manje doga|ati okomite, a vi{e vodoravne povala 

kao OOUR u RO Elektroslavonija Osijek slovne integracije. Tako }e na trì{tu plina sve 

– od 1991. do 2000. Distribucija plina posluje kao zna~ajniju ulogu imati kompanije koje se bave dje- 

Pogon u okviru DP Elektroslavonija Osijek u sastavu 


Bitno obilje`je ekonomskih uvjeta poslovanja 

proizlazilo je iz tada{njeg gospodarskog sustava - 

samoupravno plansko gospodarenje, ~ija je najprepoznatljivija 

karakteristika bila visoki stupanj utjecaja 

Dràve i politike u sve gospodarske tokove. To 

je vrijeme kada INA kao veledobavlja~ plina mijenja 

latnostima plina i elektri~ne energije, kao u nekim 

europskim zemljama poput Njema~ke, Belgije i Nizozemske. 

Takve postupke restrukturiranja u zemljama u 

tranzciji prati i privatizacija, no dakako ne kao obvezan 

postupak. Vlasni{tvo lokalnih distribucijskih 

kompanija je preteìto javno, ali se polako mijenja u 

privatno plinsko gospodarstvo. 

cijene i po dva puta mjese~no, dok distributeri imaju 

dru{tvenu kontrolu cijena, pa distributeri plina prodaju 

plin ispod nabavne cijene. Zbog stvorenih dispariteta, 

posljedica su gubici u poslovanju. 

Distribucija elektri~ne energije i plina su gospodarske 

djelatnosti, ali }e se opskrba potro{a~a plinom 

u budu}nosti ostvarivati kroz pruànje javne 

usluge tako da se moraju po{tovati pravila o 

Me|utim, financiranje razvoja od po~etaka u konkurenciji. Djelatnost distribucije plina odvijat }e 

Elektroslavoniji je vrlo dobro osmi{ljeno. Financi- se prema kriterijima otvorenog trì{ta s ciljem stvarranje 

najskupljih plinovoda u industrijskim zonama anja profita za tvrtku, a uz istodobno ostvarenje 

odvijalo se iz nekoliko izvora: 

potrebe stanovnika i gospodarstva. Poduze}a za 

- vlastitim incijalnim sredstvima Elektroslavonije 

- sredstvima najve}ih industrijskih potro{a~a 

- kreditima i sredstvima SIZ-a 

distribuciju }e se baviti opskrbom i poslovima operatora 

mreè, a nad njihovom djelatno{}u obavljat 

}e se javni nadzor putem djelovanja posebne Agencije 

za energiju i za regulaciju javnih usluga. Djelat- 

- te robnim kreditima INE i kreditima izvo|a~a nost opskrbe i distribucije }e biti ure|en i posebnim 

radova. 

propisima. Stoga se s nestrpljenjem o~ekuje 

U ve}im potro{a~kim centrima donose se 

Dru{tveni dogovori o razvoju plinske mreè. Oni su 

zapravo financijska potpora za investiranje i 

omogu}uju da se u prodajnu cijenu plina ugradi 

namjenski doprinos za izgradnju plinovoda. To su 

dono{enje klju~nih zakona o energiji i tro{kovima 

elektri~ne energije, plina i naftnih derivata, kao i 

Zakona o regulaciji javnih usluga u energetici. Dakako, 

i sukladno s tim Izmjene Zakona o komunalnom 

gospodarstvu, Zakona o gra|enju... 

bila financijska sredstva, koja su pokretala {iroku 

plinifikaciju. Najsvijetliji primjer toga bila je PTE 

O~ekivanja 

Osijek kao izravni potro{a~ INE. 

Danas se Pogon distribucije plina u Osijeku nalazi 

u vremenu velike borbe za dobivanje koncesije 

za opskrbu potro{a~a prirodnim plinom. Tako su u 

tri slavonske ùpanije potpisani dugoro~ni ugovori 

o koncesiji, a ove godine donesene su odluke o 

koncesiji u jo{ osam op}ina Baranje i grada Belog 

Manastira. Tako }e napokon plin koristiti i ìtelji 

Baranje. 

O~ekivanja distributera energenata, pa tako i 

distribucije plina karakterizirat }e: 

maksimalno ubrzanje kori{tenja plina u plinificiranim 

naseljima i ulicama novim marketin{kim 

pristupom, 

plinificiranje neplinificiranih podru~ja ùpanije 

osje~ko-baranjske i interesnog podru~ja ùpanija 

Poè{ko-slavonske i Viroviti~ko-podravske. U tom 

smislu ne bi valjalo da INA za Baranju doìvi ono {to 

Pogon distribucije plina danas... je doìvjela za Karlovac 

Tijekom proteklog 25 godi{njeg razdoblja, Pogon 

distribucije plina u Osijeku nailazio je na puno 

prepreka u radu. Koristile su se i razli~ite metode 

politi~kih pritisaka, poznanstava, tzv. "stru~ne analize" 

i drugi argumenti samo da se plinifikacija ne {iri 

Slavonijom i Baranjom ili da Elektroslavonija ne 

sklapanje ugovora o koncesiji s JLS gdje se 

distribuira prirodni plin, a taj poslovni odnos nije 

ure|en koncesijom 

slobodniji odnos prema tehnolo{kim izazovima 

uz hrabrije primjenjivanje, s posebnim 

naglaskom na informati~ku obradu podataka 

bude koncesionar. Unato~ svemu, razvoj plinske izgradnja sustava daljinskog nadzora i 

mreè pratio je rast i promjenu strukture potro{nje. upravljanja, daljinsko o~itavanje plinomjera i 

Po~etkom 1990. godine prirodni plin, ~iji distributer 

je ovaj Pogon, koristilo je 16.637 ku}anstava, a 

1999. godine ve} 40.995 ku}anstava. U ovim brojkama 

nisu prikazana ku}anstva koja plin koriste 

preko blokovskih kotlovnica. 

Potro{nja po strukturi tako|er se bitno mijenja i 

sa 18 posto ukupne potro{nje ku}anstava u 1990. 

pouzdanost mjerenja. 

Na kraju jo{ spomenimo da je potro{a~ u 

sredi{tu pozornosti. Potro{a~ }e birati distributere 

kako bi se izbjegao monopolisti~ki pristup ovoj 

djelantosti. 

Pripremio: Julije Huremovi} 

Sve~anost 

Daleko su na{i 

ciljevi - do njih 

}emo zajedno! 

Damir Karavidovi}, direktor DP Elektroslavonija 

Osijek: èlimo dose}i blizinu tehni~kog savr{enstva i 

energetske u~inkovitosti u distribuciji prirodnog 

plina i prijateljsko okruènje u odnosima s na{im 

kupcima 

Sve~anost obiljeàvanja 25 godina distribucije 

plina odràno je 15. prosinca o. g. 

Tom prigodom se direktor DP Elektroslavonija 

Osijek Damir Karavidovi} zahvalio na 

odzivu nazo~nima, ali i onima koji tog dana 

nisu mogli do}i, ali su Elektroslavoniji uputili 

tople rije~i ~estitke. 

Cilj kojem teìmo je na putu energetskih 

misionara - energija kao dar prirode 

svakom ~ovjeku, jer to je pravo ba{tinjenja 

onog {to kroz svoju sudbu bivstvovanja i 

ìvljenja sa Zemljom pripada ljudskom rodu 

kao suìvot. 

@elimo biti energetski misionari u ljubavi i s 

prirodom, u skladu s njom, a za dobro ljudi. 

@elimo dose}i blizinu tehni~kog savr{enstva i 

energetske u~inkovitosti u distribuciju prirodnog 

plina, a prijateljsko okruènje u odnosima 

s na{im kupcima. 

Visoko su i daleko na{i ciljevi. Valja nam do 

njih zajedno. Uz Vas, na{e prijatelje, sa znanjima, 

vje{tinama i pripadno{}u na{ih zaposlenika. 

Jer s 25 ljeta svi smo mladi. 

Blagoslovljen Vam Boì} i sretno Novo ljeto 

u mileniju {to }e pripasti prirodnom plinu kao 

energentu. 

Nazo~nima su se potom obratili tajnik 

Hrvatske stru~ne udruge za plin Dejan [o~, 

ispred Energetskog instituta "Hrvoje Poàr" 

dr. Branko Jelavi}, a osvrtom na razvoj energetike 

Slavonije i Baranje akademik dr. Boò 

Udovi~i}, te ispred gradskog poglavarstva 

Grada Osijeka @eljko Lazanin. 

Pro~itani su i prispjeli brzojavi potpore Pogona 

distribucije plina i ùpana osje~kobaranjskog 

Marka Bagari}a, direktora Direkcije 

za distribuciju HEP-a [ime Balabani}a, 

te potpredsjednika Vlade RH dr. Gorana 

Grani}a, i predsjednika Uprave HEP-a Ive 

ôvi}a. 

Slu`beni dio sve~anosti okon~an je izlaganjem 

rukovoditelja Pogona distribucije 

plina Zdravka Fadljevi}a o razvoju i 

dostignu}ima, te ciljevima za budu}nost Pogona 

za distribuciju plina u Osijeku. 

Predstavnici Energetskog instituta "Hrvoje 

Poàr" slavljenicima su uru~ili prikladan poklon 

- umjetni~ku sliku. 

U kulturnom programu, spletom igara i 

pjesama Slavonije i Baranje izvanrednim 

nastupom Hrvatskog kulturnog-umjetni~kog 

dru{tva "@eljezni~ar" iz Osijeka, okon~ano je 

obiljeàvanje 25. obljetnice djelovanja distribucije 

plina u Osijeku. 

Julije Huremovi} 


Vrijedni ljudi PrP Opatija 

Sve se moè kad se ho}e! 

V rijedni 

radnici HEP-a PrP 

Opatija Josip Sili}, Nikola 

[tula, Albert Bolterstein, 

Damir Benkovi}, Dalibor 

Sili}, Ivica Benkovi}, Boris 

Slavi}, Vojko Per{e, Endi 

Stamboli}, Manlijo Benko, 

Marjan Mijoljevi} i Draèn Cetina, 

pod vodstvom poslovo|e 

TS ekipe Deana Jurdane obavili 

su reviziju opreme na glavnim 

sabirnicama 400 kV postrojenja 

TS Melina. 

Zamijenjene su glave rastavlja~a, 

polu`ja su pode{ena i 

podmazana, a ujedno su otklonjene 

i sve tople to~ke na GS. 

Inènjer Milan Radakovi} i 

Boris Kriàn su zamijenili tipkala 

i sklopnike u ormari}ima 

rastavlja~a, te ispitali funkcionalnost, 

blokade, signalizaciju i 

upravljanje rastavlja~ima. 

Taj opseàn posao na glavnim 

sabirnicama 2 trafo polja 

400/220 kV, 3 vodna polja 400 

kV i spojnom polju zaposlenici 

TS ekipe su uspjeli ostvariti u 

~etiri dana (od 6. do 9. listopada 

2000. godine), rade}i 12 sati na 

dan, povremeno i po ki{i. 

Uz dobru suradnju i koordinaciju 

s uklopni~arima koji su 

obavili svoj dio posla na osiguranju 

sigurnih uvjeta rada, TS 

ekipa je napravila dobar posao i 

u{tedila zna~ajna sredstva svojoj 

tvrtki HEP-u i PrP-u Opatija. 

Fotografije je snimio poslovo|a 

TS Melina Tihomir Sirnik. 

Emir Lon~ari} 

uklopni~ar u TS Melina 

Primjer lo{ 

Kra|a 

Ovako se krade elektri~na 

energija u romskom naselju 

u Dardi 

Primjer iz sredi{ta Osijeka: unato~ vi{ekratnog 

isklju~ivanja iz mreè, ovaj potro{a~ tvrdoglavo krade 

elektri~nu energiju, sve dok se ne dogodi nesre}a uz 

takav izum 


Primjer dobar 

Revizija opreme glavnih sabirnica 400 kV u TS 400/220/110 kV Melina 

(rastavlja~i GS) 

Radovi su trajali samo ~etiri dana, povremeno i po ki{i: ing. Milan 

Radakovi}, voza~ Manlijo Benko i tehni~ar Boris Kriàn 

Poslovo|a TS ekipe Dean Jurdana i elektromonter Vojko Per{e pri radu 

u ko{ari 

Monter Boris Slavi}, voza~ Marjan Mioljevi} i ing. Milan Benko - radilo 

se i po 12 sati na dan 

Koliko zaposlenika HEP-a zna {to je to neovla{tena 

potro{nja elektri~ne energije. Taj termin 

koji ozna~ava, u blaèm smislu, kori{tenje 

elektri~ne energije na nedopu{ten na~in, a {to 

bi zapravo trebalo zvati pravim imenom - kra|a 

- odavno je udoma}en me|u ljudima koji rade 

u najblièm kontaktu s takvim pojavama. 

Ove dvije fotografije snimljene su na podru~ju 

Elektroslavonije Osijek i najo~itije 

svjedo~e o u~estalosti takvih pojava. Jedna 

od snimaka je iz romskog naselja u Dardi na 

podru~ju Baranje, gdje je stanje u pogledu 

kra|e dramati~no. Vi{e od polovice ku}anstava 

ovog naselja krade elektri~nu energiju. 

Tu naj~e{}e niti policija nije voljna uredovati. I 

dok bi za te{ko ìvotno i imovinsko stanje 

Roma na podru~ju Baranje mogli imati razumijevanja, 

kako razumjeti stanara iz sredi{ta 

grada Osijeka? 

Unato~ ve}eg dugovanja HEP-u i vi{ekratnog 

isklju~ivanja iz mreè, ovaj gra|anin to i 

dalje ~ini. I ~init }e vjerojatno sve dotle dok se 

ne dogodi nesre}a. A, u ovakvom na~inu 

kori{tenja elektri~ne energije, to je i velika 

vjerojatnost. A posljedice? One mogu biti 

doista velike. Tko }e tada snositi krivicu? 

Julije Huremovi}

Koraci 

TS Ludbreg 110/35/10(20) kV sve~ano pu{tena u uporabu 

[kolski primjer 

suvremene trafostanice 

Mr. sc. Ivan Toljan, s predstavnicima 

HEP-a i isporu~iteljima 

opreme, ovom prigodom izrazio 

je zadovoljstvo {to su u ovom 

projektu sudjelovale hrvatske 

tvrtke 

Spontani pljesak nakon uklju~ivanja 

TS Ludbreg u elektroenergetski sustav 

T S 

Ludbreg 110/35 kV 

sagra|ena je 1974. godine 

kao privremeno rje{enje, 

priklju~ivanjem jednog odcjepa 110 

kV voda HE âkovec - TS Koprivnica 

na transformator 110/35 kV, 20 

MVA, koji je na 35 kV strani bio spojen 

s postrojenjem (4 polja) 

smje{tenim u limene }elije za 

vanjsku ugradnju. Zbog pove}anih 

zahtjeva za kvalitetnom opskrbom 

elektri~nom energijom te sigurno{}u 

napajanja potro{a~a, tako 

izvedena stanica vi{e nije zadovoljavala 

potrebe postoje}eg 

konzuma kao ni razvoja malog poduzetni{tva 

u Ludbregu i okolici. 

Stoga je zapo~ela izrada glavnog 

projekta rekonstrukcije i dogradnje 

postrojenja 110 kV i transformacije 

110/35 kV s dva transformatora 20 

MVA i pripadaju}im sustavima 

upravljanja, mjerenja, za{tite, signalizacije 

i pomo}nih napajanja, u 

nadle`nosti Prijenosnog podru~ja 

Zagreb. Na istoj lokaciji projektom 

je bila predvi|ena i izgradnja transformacije 

35/10(20) kV u 

nadle`nosti DP Elektra Koprivnica s 

postrojenjima 35 kV i 10(20) kV, 

transformatorima 2x8 MVA, postrojenjem 

MTU, kompenzacijom jalove 

snage, transformatorima vlastite 

potro{nje, sustavima pomo}nih napajanja 

110 V istosmjerno i 400/231 

V izmjeni~no te sustavom daljinskog 

vo|enja. Krajem 1997. godine 

izra|eni su temelji i ~eli~na kon- 

strukcija za 110 kV postrojenje, temelji 

energetskih transformatora 

2x8 MVA i transformatora vlastite 

potro{nje, kabelski kanali te zgrada 

srednjenaponskih postrojenja i 

sekundarne opreme. Nabava i 

ugradnja opreme te elektromonta`ni 

radovi na izgradnji 

nove transformacije 35/10(20) kV, 

2x8 MVA s pripadaju}im srednjenaponskim 

postrojenjima i sekundarom 

opremom u nadle`nosti DP 

Elektra Koprivnica zavr{eni su u 

svibnju 1999. godine te je postrojenje 

sve~ano pu{teno u pogon za 

Dan dràvnosti te godine. U srpnju 

1999. godine sklopljen je ugovor za 

isporuku opreme i izvo|enje elektromonta`nih 

radova pro{irenja 110 

kV postrojenja. 

Oprema 110 kV polja (prekida~i, 

rastavlja~i i mjerni transformatori 

proizvodnje Kon~ar, odvodnici prenapona 

proizvodnje ABB i VF kondenzatori 

proizvodnje Haefely 

Trench), smje{tena je na ~eli~na 

postolja, postavljena na betonske 

temelje. U postrojenju su ugra|ena 

dva energetska transformatora 

prijenosnog omjera 110/35 kV koji 

su prethodno revitalizirani u tvornicama 

Kon~ar D&ST i Kon~ar- 

Energetski transformatori. Transformatori 

su regulacijski, opremljeni 

primarnim za{titama (Buchholz, 

kontaktni termometar) te ure|ajima 

za otkrivanje i dojavu poàra. 

T rafostanica 

110/35/10(20) kV 

Ludbreg, koja elektri~nom energijom 

napaja podru~je 

grada Ludbrega, sjeverozapadni dio 

Koprivni~ko-Krièva~ke te dio 

Vara`dinske ùpanije, sve~ano je 

pu{tena u uporabu 21. prosinca ove 

godine, uz nazo~nost predstavnika 

Hrvatske elektroprivrede i izvo|a~a 

radova. 

Na sve~anosti uklju~ivanja ove 

trafostanice u elektroenergetski sustav 

Hrvatske, Dragutin Prpi}, rukovoditelj 

Slu`be za pripremu i 

izgradnju prijenosne mreè HEP-a, 

iznio je kronologiju izgradnje ovog 

objekta, zna~ajnog kako za distribucijsku 

tako i za prijenosnu djelatnost. 

Na pro{irenje postoje}e TS Ludbreg 

110/35 kV, koja je izgra|ena jo{ 

1974. godine, utjecao je vrlo intenzivan 

razvoj malog poduzetni{tva na 

spomentom podru~ju, te odatle i 

pove}ane potrebe za kvalitetnom i 

sigurnom elektri~nom energijom. 

Trafostanica 35/10 kV sve~ano je 

pu{tena u pogon za Dan dràvnosti 

1999. godine, dok je te iste godine 

zapo~elo ugovaranje za isporuku 

110 kV opreme. 

Dobru suradnju s Distribucijskim 

podru~jem Elektra-Koprivnica u ostvarenju 

ovog projekta izdvojio je 

ovom prigodom Boìdar Filipovi}, 

TS Ludbreg 110/35/10(20) kV 

izgra|ena je kao objekt bez stalne 

posade te se njome daljinski upravlja 

i nadzire iz centra daljinskog 

upravljanja i nadzora Prijenosnog 

podru~ja Zagreb (CDU Tumbri) i 

dispe~erskog centra DP Elektra Koprivnica. 

Koordinirani sustav za{tite i 

upravljanja postrojenja 110 kV, proizvodnje 

Siemens, ostvaruje svoje 

funkcije u elektroenergetskom postrojenju 

na tri razine. Na razini polja 

110 kV ugra|eni su mikroprocesorski 

numeri~ki releji za{tite, upravlja~ke 

jedinice i ulazno-izlazne jedinice s 

funkcijama za{tite, upravljanja i 

prikupljanja podataka za centralnu 

jedinicu i za daljinski prijenos u centar 

daljinskog upravljanja i nadzora. 

Funkciju vo|enja 110 kV postrojenja 

na razini transformatorske 

stanice ostvaruje stani~no ra~unalo, 

koje se sastoji od industrijskog 

PC-a s monitorom u boji i pisa~em. 

Nadzor komunikacijskih tokova, 

prikupljanje i distribuciju podataka 

te proslje|ivanje i kontrolu upravlja~kih 

naloga obavlja komunikacijsko-kontrolni 

ure|aj. Stani~no 

ra~unalo opremljeno je programskim 

sustavom LSA, a putem modemske 

veze, komunicira s 

centrom daljinskog upravljanja i 

nadzora CDU Tumbri. 

Opremu na TS Ludbreg 

110/35/10(20) kV su ugradili: 

direktor Prijenosnog podru~ja Zagreb, 

te naveo zna~ajnije poslove 

koje je zagreba~ko prijenosno podru~je 

ostvarilo u ovoj, kao i njegove 

prioritetne planove u idu}oj 

godini. 

Tomo Gali}, direktor DP Elektra- 

Koprivnica, izrazio je svoju radost 

zbog ~injenice {to su Distribucija i 

Prijenos zajedni~ki priveli kraju 

izgradnju ovog tzv. susretnog objekta, 

i to, kako je rekao: "na dobrobit 

potro{a~a kojima je sada na ovom 

podru~ju osigurana pouzdana i kvalitetna 

elektri~na energija". 

Prisutnima se obratio i Darko 

Mladina, ~lan Uprave Kon~ara, koji 

je investitoru - Hrvatskoj elektroprivredi, 

te brojnim izvo|a~ima u 

ostvarenju ovog projekta ~estitao 

na uspje{no obavljenom poslu, nagla{avaju}i 

kako je Kon~ar svojim 

sudjelovanjem u njemu zadobio jo{ 

jednu zna~ajnu poslovnu referencu. 

Mr. sc. Ivan Toljan, ~lan Uprave 

HEP-a i direktor Direkcije za prijenos, 

naglasio je da je TS Ludbreg 

"{kolski primjer" kako jedna trafostanica 

treba izgledati, izraziv{i 

zadovoljstvo {to su u njezinoj 

izgradnji sudjelovale hrvatske 

tvrtke. Iskoristio je ovu prigodu kako 

bi izdvojio va`nije poslove koji 

o~ekuju Direkciju za prijenos u 

idu}oj godini: to je izgradnja 110 kV 

mreè u Slavoniji, te nekoliko 

klju~nih prijenosnih objekata (trafostanice: 

@erjavinac, Ernestinovo, 

Split, Rijeka i Sisak). Nakon toga mr. 

sc. I. Toljan uklju~io je TS Ludbreg 

110/35/10(20) kV u elektroenergetski 

sustav Hrvatske. 

T. Jalu{i} 

- prekida~e i rastavlja~e: Kon~ar - 

Visokonaponski aparati, 

- mjerne transformatore: Kon~ar - 

Mjerni transformatori, 

- TR 250 kVA: Kon~ar - Distributivni 

i specijalni transformatori, 

- izmjeni~ni razvod: Kon~ar - 

Sklopna postrojenja, 

- istosmjerne razvode 220 Vi48 

V: Kon~ar INEM, 

- odvodnike prenapona: ABB, 

- kondenzatore: Haefely Trench, 

- opremu procesne informatike: 

Siemens, 

- opremu protupoàrne za{tite: 

Pastor inènjering, 

- reviziju i remont TR 20 MVA - 

Kon~ar D&ST i Kon~ar-Energetski 

transformatori. 

Gra|evinske radove obavio je 

Radnik - Krièvci, a elektromonta`ne 

Kon~ar-Monta`ni inènjering. 

Glavni projektant bio je Dalekovod - 

Zagreb, a izvedbeni projekt napravio 

je Kon~ar-Monta`ni inènjering 

i Kon~ar-Inènjering za 

energetiku i transport, te COART- 

Koprivnica. Zavr{na ispitivanja i 

pu{tanja u pogon obavila je tvrtka 

EXOR-Informati~ki inènjering i 

specijalisti~ke slu`be PrP-a Zagreb. 

Nadzor kontrole kvalitete obavio je 

Kon~ar-Institut za elektrotehniku. 

Vrijednost ovog projekta (u 

nadle`nosti Direkcije za prijenos) je 

19,137.699 kuna. 


Prioritet Obnova prijenosne 110 kV mreè u Slavoniji 

Postupno se uklanja 

privremeno 

U vrijeme 

kada pi{emo o obnovi prijenosne 110 kV mreè u Slavoniji, 

moramo se vratiti deset godina unatrag, to~nije sredinu srpnja 1991. 

godine. Tada, naime, zapo~inje ratno razaranje elektroprijenosne 

mreè Slavonije i Baranje. Ve} po~etkom rujna te godine, bilo je pet posto 

dalekovoda izvan pogona, da bi u rujnu i listopadu stupanj njihove o{te}enosti 

dosegao ~ak 43 posto. Na{i ljudi, me|utim popravljaju mreù i uspijevaju 

smanjiti o{te}enost na 33 posto. Trafostanice u Vukovaru, Osijeku i TS 

Ernestinovo trpe minobaca~ko, artiljerijsko i avionsko razaranje. Razaranje 

ja~a i sredinom prosinca je 52 posto dalekovoda izvan pogona. Po~etkom 

1992. godine, zbog rata u Bosni, padaju sve dalekovodne veze koje prelaze 

Savu. 

Kako, kada i za{to su izgra|ena 

privremena postrojenja? 

Vrijedni i domi{ljati slavonski elektroprivrednici zamjenjuju o{te}ena 

mjesta neo{te}enim, slabija rje{enja boljim, izostavljaju manje bitno, spajaju 

ina~e nepovezano, razdvajaju ina~e spojeno, pogone uz niì napon, sele 

kriti~ne punktove na nove lokacije... 

Vaàn datum u nastojanjima da se uspostavi svjetlo je 11. listopada 1991. 

godine. Tada je, naime, da bi se preduhitrilo ru{enje i pravodobno osiguralo 

odvajanje od TS Ernestinovo i osigurala dobava elektri~ne energije iz zapadnog 

dijela sustava iz Na{ica za Osijek, Valpovo i Baranju - napravljeno 

premo{tenje izme|u 110 kV vodova prema Na{icama, te je izgra|en 

privremeni dalekovod "505/0", zapadno od TS Ernestinovo.Potom je, za 

samo 22 dana, izgra|ena i privremena transformacija 110/35 kV "505". Ono 

{to je u~injeno za Osijek, trebalo je u~initi i za cijelu Slavoniju, tako da je za 

samo 44 dana izgra|ena i 21. svibnja 1992. godine pu{tena u rad privremena 

transformacija "1505/2" 220/110 kV. Upravo je ta transformacija bila 

odlu~uju}a za Slavoniju i Baranju kada je prekinuta dobava elektri~ne energije 

iz Bosne. 

S druge strane, u |akova~ko-na{i}kom sektoru izgra|en je privremeni 

dalekovod 220 kV "1505/3", kojim je cijeli sustav Slavonije i Baranje povezan 

sa sredi{njim dijelom Hrvatske. 

Kona~no, obnova dijela 110 kV postrojenja 

Sve do nedavno, ukupno je 50 kilometara prijenosne mreè funkcioniralo 

pod statusom "privremeno". 

Prije ljetnog razdoblja, Uprava Hrvatske elektroprivrede odlu~ila je o prioritetnoj 

obnovi prijenosne mreè - donesena je odluka o radikalnom pristupu 

obnovi dijela vodova 110 kV u Slavoniji i Baranji. Do sredine idu}e godine 

planira se obnova na ukupno sedam dalekovoda u mreì, u ukupnoj duljini 

130 kilometara: 110 kV Ernestinovo-Osijek, dva voda, 110 kV Ernestinovo- 

Vukovar, 35 kV Osijek - Ernestinovo, 110 kV Ernestinovo - \akovo, 110 kV 

Osijek 2 - Osijek 3, 110 kV Osijek - Beli Manastir. Time }e se omogu}iti njihovo 

kori{tenje i pove}ati pouzdanost opskrbe, prvenstveno u podru~ju 

Vukovarsko-srijemske, ali i Osje~ko-baranjske ùpanije, te pouzdanost 

priklju~ka Termoelektrane-toplane u Osijeku na elektroenergetski sustav. Moraju 

se napraviti odgovaraju}a premo{tenja vodova na lokaciji Ernestinovo i 

obnovu u tri TS, tamo gdje se ti vodovi priklju~uju na rasklopna postrojenja, 

odnosno u Osijeku, Vukovaru i Belom Manastiru. Vrijednost cjelokupnog posla, 

predvidivo je pribli`no 70 milijuna kuna, {to predstavlja najve}u investiciju 

Hrvatske elektroprivrede u ovoj godini. 

Istina, ti zahvati }e omogu}iti prestanak kori{tenja samo jednog privremenog 

110 kV voda na drvenim stupovima, ju`no od Osijeka, a pribli`no 35 kilometara 

takvih vodova i dalje }e se morati koristiti. Da bi mreà bila onakva 

kakva je bila prije rata, u vremenu koje je pred nama treba obnoviti jo{ sedam 

vodova 110 kV na ukupnoj duljini trase od pribli`no 65 kilometara. Dio toga 

moè biti okon~an tek nakon {to bude obnovljena TS Ernestinovo. 

î{}enje terena od mina odredilo je 

dinamiku radova 

S obzirom da je rije~ o podru~ju iznimno zaga|enom od protutenkovskih 

mina, sve o~i bili su uprte u specijalne postrojbe MUP-a Republike Hrvatske, 

koje su obavljale delikatan posao ~i{}enja. Trasa prioritetnog dalekovoda 110 

kV Osijek 2 - Osijek 3, ~ije je ~i{}enje od mina zapo~elo 21. kolovoza, osposobljena 

je za radove krajem listopada. Tvrtka Dalekovod Zagreb u rekordnom 

roku obavila je gra|evne i elektromonta`ne radove, tako da je spomenuti 

dalekovod pu{ten u rad 11. studenog o.g. 

Odmah potom je zapo~ela demontaà dalekovoda sa statusom 

"privremeni 10 godina", koji je nakon dugogodi{nje vjerne slu`be zasluèno 

oti{ao - u povijest. Elektri~na energija iz Plinske termoelektrane Osijek 

upu}ivat }e se u prijenosnu mreù sigurnijim dalekovodom na ~eli~no-re{etkastim 

stupovima. 

Dalje je zapo~elo uspostavljanje prijenosne veze 110 kV od TS 110/35 

kV Osijek 2 uz lokaciju TS Ernestinovo do TS 110/35 kV Vukovar. Pu{tanjem 

u rad tog dalekovoda ukupne duljine 40 kilometara 20. prosinca o. g., 

osigurano je dvostrano napajanje iz mreè 110 kV {ireg podru~ja Vukovara, 

Nijemaca, Vinkovaca i @upanje. 

Planirana obnova ostalih dalekovoda 110 kV obavlja se na dostupnim 

dijelovima trasa, a prema planiranoj dinamici ~i{}enja tla od mina, 


Trafostanica 

Ernestinovo, odnosno 

ono {to je 

od nje ostalo: dovr{ena 

je nulta 

etapa, bolje re}i, 

prostor je o~i{}en i 

sve je spremno za 

gra|evne radove 

Pripremila: 

\ur|a Su{ec 

Snimio: 


Ovo je sada ne{to drugo, vidi se da postoji gospodar, da 

postoje vrata - za razliku od dugo godina korovom 

prekriveno i ~inilo se ni~ije podru~je nekad mo}ne 

Trafostanice 

Dalekovod priprema posao 

U vrijeme na{eg posjeta Prijenosnom 

podru~ju Osijek sredinom prosinca o. g., direktor 

Mihajlo Abramovi} je bio optimist 

(pokazalo se "s pokri}em") u sagledavanju 

tijeka radova na razminiranju poteza Osijek- 

Ernestinovo-Vukovar o ~emu je ovisilo 

povezivanje Osijeka s Vukovarom - prije 

Boì}a. To je veliki doprinos stabilnosti 

mreè i osobito napajanja cjelovite 

Vukovarsko-srijemske ùpanije. 

- Ovom prigodom bih se doista èlio zahvaliti 

Hrvatskom centru za razminiranje na velikom 

razumijevanju i anga`manu, koji vodi 

nadzor, sve aktivnosti i verifikaciju razminira- 

Antenski stup u "krugu" TS Ernestinovo ostat }e za 

sje}anja na dane strahota 

DV 35 kV Osijek 2-Ernestinovo, razminiranje je bilo u 

tijeku 

Pove}ana stabilnost sustava 

Sanacijom 110 kV mreè, apsolutno se popravlja stanje i opskrba potro{a~a 

Slavonije i Baranje, ali sve dok TS Ernestinovo ne bude obnovljena, ne}e se 

mo}i osigurati puno bolja mogu}nost opskrbe elektri~nom energijom 

nosti trasa. Jednako tako i Specijalnim postrojbama 

MUP-a, koje su skoro svim raspoloìvim 

kapacitetima prisutne na ovom 

podru~ju. Bez pravodobnog ostvarenja njihova 

posla, na{i planovi se ne bi mogli ostvariti 

u ovoj godini, nego bi ih morali 

prolongirati do prolje}a ili ljeta 2001. godine, 

rekao je M. Abramovi}. 

Da bi steli dojam o kakvom je opsegu posla 

rije~, spomenimo da je Osijek 2 - Osijek 3 

obuhvatio sanaciju voda duljine od pribli`no 

{est kilometara, a voda Osijek-Ernestinovo- 

Vukovar vi{e od 30 kilometara dalekovoda, s 

ugradnjom vi{e od 20 novih stupova i uz ob-

novu zate~enog stanja postoje}ih stupova, te 

promjenu vodi~a i za{titnih uèta, uz 

potrebnu ugradnju izolacije, ovjesne i spojne 

opreme - u ukupnoj duljini. 

- Uz obnovu dalekovoda, bilo je potrebno 

opremiti vodna polja za prihvat dalekovoda u 

TS Osijek 2iTSVukovar. U Vukovaru smo u 

okviru ove obnove u ovom trenutku osposobili 

i pustili u rad ukupno tri opremljena vodna 

polja, ~ime smo podigli razinu sigurnosti napajanja 

jer smo potpuno opremili vodno 

polje za Vinkovce, za Nijemce i za Ernestinovo 

na kojem }e biti povezan Osijek, naglasio 

je M. Abramovi}. 

[to se ti~e sigurnosti napajanja Osijeka, 

tu su pravci dobave energije iz zapadnog 

dijela hrvatskog elektroenergetskog sustava, 

ma|arskog i sustava Bosne i Hercegovine 

preko 220 kV dalekovoda u \akovu. No, 

ovim zahvatima omogu}uje se ve}i protok i 

prijenos elektri~ne energije, jer se iz vi{e 

pravaca moè proslijediti elektri~na energija 

prema Osijeku. Time se poja~ava stabilnost 

sustava i pouzdanost napajanja s jedne 

strane, a s druge strane u~vr{}uje se povezivanje 

na sustav PTE Osijek i TE-TO Osijek s 

ukupno mogu}im kapacitetima, odnosno 90 

MW. 

Podru~je @upanje, Vinkovaca, H@ i 

Ora{ja, Vukovara i Nijemaca napaja se 

dalekovodom iz \akova koji je u zimskom 

razdoblju optere}en sa 100 do 200 MW. 

Njegovim ispadanjem iz pogona ne postoje 

tehni~ke mogu}nosti iz postoje}e mreè to 

naknaditi. Cijelo podru~je Vukovarskosrijemske 

ùpanije visi na dalekovodu 110 

kV iz \akova. Dalekovod je skoro stalno u 

pogonu, redovno odràvanje je oteàno, 

tereti su veliki, a potro{a~e se ne smije ostaviti 

bez napajanja, samo ako je rije~ o interventnom 

zahvatu. To je jedan od 

najkriti~nijih dijelova mreè osobito u zimskom 

razdoblju. 

Ali, cijela Slavonija i Baranja jo{ uvijek visi 

na jednom dalekovodu, jer se temeljno napajanje 

jo{ uvijek obavlja dalekovodom TS 

Mraclin - TS \akovo. 

- Istina, ovom sanacijom 110 kV mreè, 

apsolutno se popravlja stanje i opskrba potro{a~a 

Slavonije i Baranje. Moram re}i da se 

istinski zahvaljujem na velikom razumijevanju 

i potpori Direkcije za prijenos i Uprave HEP-a. 

Uz sve na{e napore, bez te potpore danas ne 

bismo mogli ostvariti ovu sanaciju prijenosne 

mreè Slavonije i Baranje. Ali, sve dok TS 

Ernestinovo ne bude obnovljena, ne}e se 

mo}i ostvariti puno bolja opskrba elektri~nom 

energijom. TS Ernestinovo va`na je i 

za u~vr{}ivanje cjelokupnog sustava Hrvatske, 

a omogu}it }e se i povezivanje sa susjedima 

{to je va`no za tranzit energije. S druge 

strane, obnovom TS Ernestinovo se ostvaruje 

mogu}nost povezivanja Hrvatske s Ma|arskom 

jo{ jednom 400 kV vezom, a time i 

UCTE, naglasio je M. Abramovi}. 

O obnovi TS Ernestinovo ovisi i pogon tzv. 

"drvenjaka", kojih jo{ ima 35 kilometara 110 

kV i 220 kV. U daljnjoj obnovi 110 kV mreè, 

postupno }e se stavljati izvan pogona pojedine 

dionice dalekovoda na drvenim stupovima. 

[to se ti~e obnove TS Ernestinovo s 

priklju~nom 400 kV i 110 kV mreòm, Hrvatska 

elektroprivreda }e morati prona}i oblik 

kreditiranja izgradnje takvog kapitalnog objekta, 

jer zainteresiranost Europe je samo 

na~elna, a vremena za ~ekanje nema. 

- Ja vjerujem da }e 2001. godine zapo~eti 

intenzivne aktivnosti na obnovi TS Ernestinovo 

i predvi|am da }e taj veliki zahvat biti 

zgotovljen u idu}e tri do ~etiri godine. Na{a 

je èlja, dakako, da u taj veliki posao - kolikogod 

je to mogu}e - uklju~imo i doma}u industriju 

koja moè pratiti ovakvu vrstu 

radova, poru~io je M. Abramovi}. 

Mihajlo Abramovi}, direktor 

Prijenosnog podru~ja Osijek 

Hijerarhija 

obveza i 

odgovornosti 

Mihajlo Abramovi} imenovan 

je direktorom Prijenosnog podru~ja 

Osijek u travnju ove 

godine, pa je ovo prigoda da ga 

predstavimo u Vjesniku HEP-a. 

Elektroprivrednik je od 1977. 

godine, kada kao diplomirani 

inènjer elektrotehnike zapo~inje 

raditi u tada{njoj Elektroslavoniji 

Osijek u Tehni~ko-razvojnom sektoru. 

Tu je stjecao prva iskustva o 

razvoju i planiranju mreè. Potom, 

1982. godine prelazi u Projektni 

biro Elektroslavonije, gdje obavlja 

poslove projektiranja TS 35/10 kV 

i 110/x kV, a krajem 1986. godine 

preuzima poslove {efa Pogona 

Osijek Elektroprijenosa Osijek. 

Nakon promjena, 1990. godine 

postaje zamjenikom {efa 

Odràvanja PrP Osijek, a od 1995. 

godine obavlja poslove rukovoditelja 

Odjela zamjena i rekonstrukcija. 

Zna~i, M. Abramovi} je bio u 

prigodi raditi u puno elektroprivrednih 

struka od razvoja, 

planiranja, projektiranja, vo|enja i 

odràvanja pogona do investicija, 

{to je dragocjeno iskustvo za 

prvog ~ovjeka Prijenosa Osijek. 

- S obzirom na naslije|ene okolnosti, 

ocjenjujem da su u ovih 

{est mjeseci napravljeni pozitivni 

pomaci, u odnosima i u funkcioniranju 

Podru~ja. Sigurno da prostora 

za racionalnije poslovanje jo{ 

uvijek ima, a osobito u procesima 

koji }e uskoro uslijediti. Dakako 

da }e svi zaposlenici morati dati 

svoj doprinos u smislu pove}anja 

produktivnosti, gdje }e se vrlo 

bri`ljivo pratiti svi tro{kovi koji 

utje~u na poslovanje. Mislim da 

sam na putu da sloìm dobar tim. 

Mo`da }e trebati odre|eni 

pomaci, koji na àlost u ovoj fazi 

zbog skorog novog organizacijskog 

ustroja HEP-a nisu 

mogu}i. Moje je osnovno pravilo 

da u jednoj profesionalnoj sredini 

kakva je na{a mora biti prepoznatljiva 

hijerarhija obveza i 

odgovornosti. Ako to funkcionira 

na pravi na~in, puno je manje 

pote{ko}a u ukupnom radu i ìvotu 

na{eg Podru~ja. Kona~no, 

na{i su zaposlenici u ovom razdoblju 

odràvanja sustava u ovakvim 

uvjetima, pokazali da su sposobni, 

marljivi i odgovorni. Ali, 

odre|ena pravila u me|usobnim 

odnosima razina ovlasti moraju 

biti jo{ ja~e iskazana. Neka 

naslije|a iz pro{lih vremena moramo 

ostaviti sa strane. 


Zabiljeìli smo 

Predstavnici Specijalnih postrojbi MUP-a na trasi dalekovoda 

Primjereno razumijevanje va`nosti 

N akon 

devet godina, od kada je 1991. godine 

TS 400/110 kV Ernestinovo izvan pogona i 

onesposobljeno za pogon tri DV 400 kV, 

jedanaest DV 110 kV i dva DV 35 kV kojim je trafostanica 

bila povezana s 400, 110 i 35 kV mreòm, 

ljetos je zapo~ela sanacija tih dalekovoda. U prvoj 

etapi ugovoreno je saniranje i pu{tanje u pogon: 

~etiri DV 110 kV i jednog DV 35 kV koja su 

povezana s TS Ernestinovo, te dva DV 110 kV koja 

pobolj{avaju povezanost TS 110/35 kV grada 

Osijeka i Belog Manastira s mreòm 110 kV. 

Osim sanacije ovih sedam dalekovoda izvode 

se radovi na sanaciji vodnih polja 110 kV i 35 kV u 

TS 220 kV i 110 kV da bi se dalekovodi spojili s 

mreòm. Direkcija za prijenos odredila je Tim za 

sanaciju, na ~elu s Dinkom Zori}em i ugovorila 

sve radove za potrebe sanacije. 

Prvi radovi na sanaciji dalekovoda su razminiranje 

trase {to je ugovoreno izme|u Ministarstva 

unutarnjih poslova, Hrvatskog centra za mine i 

HEP-a. Sanacija prvog dalekovoda po prioritetu 

DV110kVOsijek2-Osijek3srazminiranom 

povr{inom od 107.000 m 2 je dovr{ena, te je 

dalekovod pu{ten pod napon 11. studenog o. g. 

U drugom prioritetu je bilo povezivanje TS 

110/35/10 kV Vukovar s TS 110/35 kV Osijek 2, odnosno 

s EL-TO i PTE Osijek, s elektranama ukupne 

snage 85 MW. To se ostvaruje saniranjem DV 110 

kV Ernestinovo - Osijek 2/2 i DV 110 kV 

Ernestinovo-Vukovar koji je sada pod 35 kV naponom 

i njihovo povezivanje na lokaciji TS Ernestinovo. 

Ovom vezom 6 TS 110/x kV koje su dosad 

bile povezane 110 kV mreòm preko jednog DV 

110 kV doblo je jo{ jednu vezu. [to to zna~i za sigurnost 

opskrbe potro{a~a ne treba obja{njavati. 

Zbog va`nosti brzog povezivanja Vukovara s 

Osijekom dalekovodom 110 kV, deset zaposlenika 

HEP-a, od razine Direkcije za prijenos preko Odjela 

za izgradnju do zaposlenika PrP Osijek aktivno 

su angaìrani kao potpora radovima na razminiranju. 

Cilj je bio - vezu ostvariti prije nego po~ne 

smrzavanje zemlje. 

Moramo naglasiti da su se zaposlenici Direkcije 

za distribuciju, tako|er, uklju~ili u poslove razminiranja 

trasa. Geodeti DP Elektroslavonije Osijek 

obavljaju geodetsko snimanje razminirane 

S dna ladice 

Ovih dana kada se svim snagama nastojalo ostvariti drugu prijenosnu 

110 kV vezu za TS Vukovar, Vinkovce, Nijemce, @upanju, Ora{je i 

EVP Jankovci, ove nas fotografije podsje}aju na ne tako davnu pro{lost. 

Nastale su u srpnju 1997. godine u TS 110/35/10 kV Vukovar, u 

vrijeme kada se u Vukovar, odnosno u UNPA zonu ulazilo s posebnom propusnicom 

i kada je za sve to trebalo malo vi{e hrabrosti. 

Na fotografijama su zaposlenici PrP Osijek, Odjela za odràvanje prigodom 

radova na interventnoj sanaciji 110 kV postrojenja. 

T. Vujnovac 

S lica i.... 

... s nali~ja 


povr{ine s pozicioniranjem mjesta s minama {to je 

podloga za obavljanje nadzora kvalitete razminiranja 

od strane Hrvatskog centra za mine ispostave 

Osijek. 

Zbog velike va`nosti razminiranja za daljnji tijek 

sanacije, trase dalekovoda u razminiranju su posjetili 

predstavnici Specijalnih postrojbi MUP-a koje 

je predvodio general Mladen Marka~ i predstavnici 

HEP-a predvo|eni Miroslavom Mesi}em iz 

Direkcije za prijenos i Ivanom Mravkom iz Direkcije 

za distribuciju. Po~etak razgovora bio je na 

prostoru TS Ernestinovo, a lijepo vrijeme je susret 

razgovore u~inilo jo{ ugodnijim. 

Svi napori bili bi umanjeni i radovi na razminiranju 

bi stali da nam vrijeme nije iznimno naklonjeno 

- nema ki{a niti se zemlja smrzava. 

Dok pi{em svoj prilog, razminiranje trase DV 110 

kV Ernestinovo - Osijek 2/2 je dovr{eno, a razminiranje 

trase DV 110 kV Ernestinovo - Vukovar je u 

tijeku. Ve} je prije spomenuto da je DV 110 kV 

Ernestinovo - Vukovar u dijelu trase od Vukovara 

do blizine TS Ernestinovo pod 35 kV naponom i to 

od 1993. godine. Dio koji nije bio pod naponom 

(17 stupova) bio je 80 posto uni{ten. Tvrtka 

Dalekovod obavila je sanaciju tog dijela. Vodi~i su 

podignuti i ~ekaju elektri~nu energiju. 

Od vanjskih izvo|a~a, osim pirotehni~ara, prvi 

su u{li u trase djelatnici tvrtke Bin|o iz Ivani} 

Grada koji su pokosili povr{inu u koridoru zaraslu 

u korov, a razminiranu od strane UN prije dvije godine 

na dijelovima trasa DV 110 kV Ernestinovo - 

Vukovar i Ernestinovo - Osijek 2/2. Bili bi nepravedni 

da ne spomenemo zaposlenike Dalekovoda 

koji su stalno za petama priotehni~arima i 

imamo dojam da bi ih i "presko~ili" samo da nema 

mina. 

Tako je 18. prosinca 2000. godine u 12.34 sati, 

pu{tena u probni rad 110 kV veza od Osijeka do 

Vukovara preko saniranih DV 110 kV Ernestinovo - 

Osijek 2/2 i DV 110 kV Ernestinovo - Vukovar. 

Pu{tanjem u pogon prijenosne veze 110 kV 

Osijek 2 - Ernestinovo - Osijek - svi zajedno smo 

postigli veliku radnu pobjedu, u ~ije je ostvarenje 

ljetos malo tko vjerovao. Nastavak pri~e slijedi u 

prolje}e... 

Pripremio: Tomislav Vujnovac 

Organizirana kra|a vodi~a na podru~ju Slavonije 

Izravna {teta 3.8 milijuna DEM 

Prijenosna mreà Slavonije i Baranje, 

~iji su "vozni park" u ovih posljednjih deset 

godina "nosili" drvenjaci, zahtijevala je dakako 

poja~ano odràvanje i budnost. 

Naime, doga|alo se da su se zbog neopreza 

poljodjelaca drvenjaci zapalili. Neki 

od njih nisu izdràli optere}enja. Ali, s obzirom 

da su oni uvjet funkcioniranja sustava, 

njima se posve}uje pove}ana briga. 

Osim toga, Slavoniju i Baranju optere}uje 

organizirana i sustavna kra|a vodi~a na 

dalekovodima 400 kV koji su izvan pogona. 

Prijenosno podru~je Osijek poduzima sve 

{to je mogu}e i sura|uje s MUP-om, odnosno 

policijskim upravama na podru~jima 

gdje je zabiljeèna kra|a. Osobito u ovoj 

godini, organizirane skupine kradljivaca 

penju se na stupove 400 kV dalekovoda, skidaju 

vodi~e i odvoze - tko zna kamo. Koli~ine 

su iznimno velike, jer rije~ je o nekoliko stotina 

tona. Posljedice takve kra|e je ru{enje 

stupova. Na tri 400 kV dalekovoda koji su izvan 

pogona, potpuno je uni{teno devet, a 

o{te}eno sedam stupova. Otu|eno je i 

uni{teno vodi~a i ovjesne opreme u 36 raspona, 

a duljine raspona su prosje~no 400 

Miroslav Mesi}, Mladen Marka~ i Ivan Mravak 

razumijevaju}i da je od mina o~i{}ena trasa uvjet o kojem 

ovise daljnji radovi obnove 110 kV postrojenja, sloìli su se 

s ~injenicom da je lijepo vrijeme iznimno naklonjeno 

naporima da se posao obavi pravodobno 

Uklanjanje mina - jedino mogu}e njihovim aktiviranjem 

metara. Policija je uhitila pojedince, ali o~ito 

je samo rije~ o izvr{iteljima. Kra|a je organizirana 

i dobro osmi{ljena, jer je o~ito da postoje 

iscrpni podaci o dalekovodima gdje se 

vodi~i mogu skidati, koji su dalekovodi izvan 

pogona. Kralo se no}u, ali zbog unosnosti 

posla po~elo se to raditi i danju. 

Pribli`no je ukradeno 170 tona uèta 

490/65 mm. Naime, na 400 kV vodu ima u 

jednoj fazi dva vodi~a, {to zna~i na tri faze - 

{est vodi~a. U jednom rasponu je 400 metara, 

{to zna~i 5000 kilograma vodi~a. 

[teta se procjenjuje na 3 milijuna 800 

tisu}a njema~kih maraka (?!). To je izravna 

{teta. Ona neizravna od koje kradljivci nemaju 

koristi odnosi se na stupove koji nakon 

skidanja vodi~a - padaju. Samo dizanje jednog 

dalekovodnog stupa (bez pripadaju}e 

opreme) ko{ta izme|u 120 i 130 tisu}a 

njema~kih maraka (?!). 

S obzirom da policija nije uspijela otkriti 

prave organizatore kra|e, ono {to bi se 

moglo u~initi jest provjera otkupnih 

stanica, a i nadzor na granicama - kopnenim 

i vodenim.

êlnici Hrvatskog centra za razminiranje na 

licu mjesta 

Mr. sc. Ivica Toljan, direktor Direkcije za prijenos i Mihajlo Abramovi}, direktor 

Prijenosnog podru~ja Osijek upoznaju svoje goste s obuhvatom cjelokupnog posla ~i{}enja 

trase dalekovoda od mina 

Dobro organiziran 

posao 

Draèn Budi{a, predsjednik Savjeta i Damir 

Gor{eta ravnatelj HRC-a obi{li su trasu 110 

kV dalekovoda gdje je u koridoru od devet 

kilometara duljine i 20 metara {irine 

prona|eno 96 protutenkovskih i 32 

protupje{a~ke mine i dva te{ka projektila (?!) 

U Osijeku 

su 11. prosinca, kao gosti Prijenosnog podru~ja Osijek, boravili 

Draèn Budi{a predsjednik Savjeta Hrvatskog centra za razminiranje, 

Damir Gor{eta ravnatelj HCR-a, mr. sc. Ivica Toljan 

direktor Direkcije za prijenos i upravljanje i Miroslav Mesi} pomo}nik direktora 

Direkcije. Cilj i svrha posjeta predstavnika HCR-a i HEP-a bila je obilazak 

razminirane trase DV 110 kV Osijek 2/2 - Ernestinovo koji je ve} pod 

naponom. 

Ovom prigodom je D. Budi{a u svojstvu predsjednika Savjeta HCR-a, u 

pratnji D. Gor{ete obi{ao specijalnu postrojbu MUP-a Republike Hrvatske, 

koja radi na razminiranju trase 110 kV dalekovoda na slavonskim prostorima. 

Samo na ovom devet km dugom i 20 metara {irokom koridoru ovog 

dalekovoda prona|eno je u nekoliko minskih polja 96 protutenkovskih mina 

i 32 protupje{a~ke, te dva te{ka projektila. Cjelokupno razminiranje 

povr{ine iznosi vi{e od 800 tisu}a ~etvornih metara. Prema planovima i postignutom 

dogovoru, razminirat }e se jo{ ~etiri 110 kV dalekovoda, te jedan 

35 kV {to je ve} u postupku. 

Da je to bio dobro organiziran posao, najbolje govori podatak da u tijeku 

cijelog posla nije bilo niti jednog incidenta, zbog ~ega svi djelatnici specijalne 

postrojbe MUP-a, njih vi{e od 60, zasluùju najvi{e ocjene. 

Kako su im ove jeseni vremenske okolnosti i{le na ruku uspjeli su u 

rekordnom roku, najprije razminirati teren, da bi potom zaposlenici Dalekovoda 

obnoviliiupogon pustili ovaj dalekovod. Kako je nastavak ovih poslova 

usmjeren sve do TS 110/35 kV Vukovar, o~ekuje se da bi i ovaj dalekovod trebao 

biti pod naponom prije Boì}a, rekao je ovom prigodom direktor Direkcije 

za prijenos mr. sc. Ivica Toljan i nastavio: 

Ovo je i najve}a ovogodi{nja investicija na razini cijelog HEP-a. Drugi 

veliki projekt koji u najbliòj budu}nosti o~ekuje Hrvatsku elektroprivredu, 

jest obnova TS Ernestinovo za {to je posebno zainteresirana me|unarodna 

javnost. 

Doma}in ovog skupa direktor PrP Osijek Mihajlo Abramovi}, obra}aju}i 

se svojim gostima najprije je izrazio veliku zahvalnost specijalcima MUP-a 

za iznimnu suradnju i dobro obavljen posao, te sve prisutne obavijestio o 

novim poslovima koji se na ovom podru~ju jo{ moraju obaviti. 


Doga|aj DV Osijek-Ernestinovo-Vukovar 

u pogonu 

Elektri~noj energiji 

otvoren dopunski put 

Mr. sc. Ivica 

Toljan u TS 

110/35 kV 

Vukovar 

uklju~io je i 

pustio pod 

napon 

DV 110 kV 

Osijek-Ernestinovo-Vukovar 

Prigodna sve~anost okupila je predstavnike MUP-a, HEP-a, ~elnike grada Vukovara, 

Vukovarsko-srijemske ùpanije i izvo|a~a radova 

Dvadesetog prosinca 2000. godine 

pu{ten je u pogon i obnovljeni 

110 kV dalekovodni potez Osijek - 

Ernestivnovo - Vukovar ukupne duljine 

40 kilometara, kojim se ostvaruje 

dopunski put opskrbe 

elektri~nom energijom Vukovarskosrijemske 

ùpanije iz Osijeka, a 

elektrana u Osijeku se tim vodom 

povezuje s elektroenergetskim sustavom 

Republike Hrvatske. U 

izvo|enju ove etape obnove sudjelovale 

su specijalne postrojbe 

MUP-a koje su razminirale teren ispod 

dalekovoda. Radove na obnovi 

dalekovoda izvelo je poduze}e 

Dalekovod iz Zagreba, a radove na 

transformatorskim stanicama 

"Kon~ar-monta`ni inènjering". Cjelokupnim 

poslom rukovodio je 

posebno imenovani tim Hrvatske 

elektroprivrede i stru~njaci Prijenosnog 

podru~ja Osijek, rekao je prigodom 

sve~anog pu{tanja u pogon 

DV 110 kV Osijek-Ernestinovo- 

Vukovar, direktor PrP Osijek, Mihajlo 

Abramovi}. 

Ovoj sve~anosti, posebno 

zna~ajnoj za osje~ki Prijenos, 

prisustvovali su u ime ministra unutra{njih 

poslova Mladen Marka~, 

zapovjednik specijalnih postrojbi 

MUP-a, direktor Direkcije za prije- 

nos mr. sc. Ivica Toljan i njegov 

pomo}nik Miroslav Mesi}, vukovarski 

gradona~elnik Vladimir 

[tengl, predsjednik Skup{tine 

Vukovarsko-srijemske ùpanije 

Dragan Papac, predstavnici 

izvo|a~a radova, te predstavnici 

osje~kog, vukovarskog i vinkova~kog 

dijela Hrvatske elektroprivrede. 

Posebno zanimljiva bila je izjava 

M. Marka~a, koji je rekao da je 

model HEP-a kojim se prilazi razminiranju 

terena ispod dalekovoda, 

vrlo brz i isplativ. 

Zbog toga bi i ostali zainteresirani 

~imbenici hrvatskog gospodarstva 

koji imaju takvih potreba, o 

tomu trebali ozbiljno razmisliti. To je 

najbrì na~in da nam Lijepa na{a 

bude o~i{}ena od mina puno prije 

nego {to se to sada predvi|a, 

poru~io je M. Marka~. 

Zahvaljuju}i svim izvo|a~ima radova 

na ovom zna~ajnom pothvatu 

za Hrvatsku elektroprivredu mr. sc. 

Ivica Toljan je nagovijestio jo{ puno 

sli~nog posla na ovim prostorima 

sve do sanacije i obnove 

najzna~ajnijeg objekta - TS Ernestinovo. 



Tragovima dobra Pogon Ilok 

Ne dajmo da nam se 

ku}a rasku}i 

Prije tri godine na rastanku s Ilokom i crkvom sv. Ivana 

Kapistrana, hrabri ~uvar ovog sveti{ta pater Marko nas 

je ispratio rije~ima "Mir i dobro", a danas smo se s 

mirom, kao najdraìm suputnikom, vratili u ove krajeve 

otkrivati tragove dobra koje su na{i vrijedni 

elektroprivrednici upisali u plodno srijemsko tlo 

T ri 

su godine pro{le od onog 

kolovo{kog dana kada nam je 

Podunavlje, postav{i dijelom 

hrvatskog elektroprivrednog sustava, 

zaèljelo nezaboravnu dobrodo{licu. 

Tri su godine pro{le otkako nas je na 

rastanku s Ilokom i crkvom sv. Ivana 

Kapistrana, hrabri ~uvar ovog sveti{ta - 

pater Marko, pozdravio rije~ima "Mir i 

dobro". Danas smo se, s mirom kao 

najdraìm suputnikom, vratili u ove 

krajeve otkrivati tragove dobra koje su 

na{i vjerni elektroprivrednici upisali u 

plodno srijemsko tlo. Jo{ zaneseni 

toplim prizorima vjere i nade vukovarskog 

muzejskog Do{a{}a, zaputili 

smo se u hladno prosina~ko jutro 

prema mjestu gdje se sunce s Hrvatskom 

najranije pozdravlja. Putem nas 

prate Dunav i vu~edolsko-sotinska ravan, 

najplodniji europski kutak, tlo koje 

ne ra|a samo lozom i p{enicom nego 

je i izvori{te duhovnosti, tlo pod kojim 

se za~injala pisati povijest vremena. 

Ne mogu se oteti primisli, a koja me tri 

godine ranije toliko zaokupljala, kako 

je taj Bo`ji dar, to vjekovno zemaljsko 

blago, u kratkom isje~ku proteklih godina 

zatrovano ubila~kim korovom. 

Dobar je dio zemlje jo{ miniran - upozorava 

me Zvonimir Pu}o, rukovoditelj 

Pogona Ilok, kao da naslu}uje o 

~emu razmi{ljam. 

Pretpostavlja se gdje, ali te{ko je u 

{ikarama znati sa sigurno{}u. Najprije 

treba o~istiti infrastrukturne koridore, 

pa su, na àlost, poljoprivredne 

povr{ine posljednje. 

S desne strane "ceste koja nikamo 

ne skre}e" prate nas nove dalekovodne 

trase i vode sve do grada. Ilo~ka 

enklava s tri je strane orubljena granicama 

susjedne dràve, ali su se njeni 

ìtelji na nekoliko odrànih referenduma 

tijekom proteklih ~etrdeset godina 

uvijek izja{njavali za "ostanak" u 

Hrvatskoj. Jo{ jedan pogled na dvorac 

Odeschalchi i crkvu za{titnika grada i 

ve} smo u novoj pogonskoj prizemnici 

- obnovljenom skladi{tu "Vinarije", koju 

jo{ ~eka vanjsko i unutra{nje 

ure{avanje prema tek izra|enom projektu. 

To je jako dobro, kaè Z. Pu}o, jer 

to zna~i da HEP nikad vi{e ne}e oti}i iz 

ovih krajeva. 

U jednom od, prema broju zaposlenih, 

najmanjih pogona u na{oj 

tvrtki, ako ne i najmanjeg, radi 

{esnaest ljudi. Ve}ina, njih desetak, su 

terenci - elektromonteri. Njihova su 

briga 4.000 doma}instava, tri stotine 

"ostalih" i dvadeset velikih, gospodarskih 

potro{a~a koji ìve na podru~ju 

grada, te op}inama Tovarnik i Lovas. 

Da bi to obavljali uspje{no, u protek- 


lom su trogodi{njem razdoblju obnovili 

DV 20 kV Ilok - Bapska i DV 10 kV Tovarnik, 

rekonstruirali su 35 kV TS Opatovac 

i Tovarnik, napravili rezervnu 

energetsku vezu iz Iloka prema Tovarniku, 

te djelomice obnovili javnu rasvjetu 

i niskonaponsku mreù u svakom 

od svojih naselja. Nedostatak novca 

zako~io je ostvarenje daljnjih planova. 

Za sve {to su u programu obnove 

obavili, na{em Pogonu uru~ena je zahvalnica 

prigodom proslave Dana 

grada, 23. listopada ove godine. 

Danas ovaj Pogon ima dvije TS 

35/20/10 kV, 18 km DV i 22 km KB 35 

kV, 19 TS 20/0,4 i 18 TS 10/0,4 kV, 40 

kmDV20kVi70kmDV10kV,15km 

KB20i2kmKB10kV,95kmnnmreè 

i 6 km nn KB. Na{ upravitelj, koji 

svakodnevno putuje do posla 65 km u 

jednom smjeru i koji je u ovaj pogon 

pristigao iz ùpanjskog, prisje}a se 

onih dana kada je obnova tek kretala s 

mrtve to~ke. 

Stigao sam u Pogon-atone}u zaboraviti 

dok sam ìv - i zatekao 300 nepriklju~enih 

ku}a. Kako ih priklju~iti do 

Boì}a, pitao sam se, jer tako je to bilo 

1998. godine. Odakle krenuti, ni metra 

kabela nemamo, ni{ta od materijala? 

Malo posudi, malo kupi... i tako. Svi su 

se htjeli nakon {est do osam godina 

progonstva vratiti svojim ku}ama i svi 

su èljeli svjetlo za Boì}. Nismo 

priklju~ili sve objekte, jer neke ku}e 

nisu bile dovr{ene, ali svima koji su se 

èljeli vratiti, mi smo omogu}ili svjetlost 

u ku}i. 

Tako nam kazuje Z. Pu}o i zahvaljuje 

kolegama iz @upanje i Slu`bi za 

izgradnje i usluge vinkova~kog DP-a, 

koji su im u tim danima bili velika 

pomo}. Pa, premda se obnavlja cestovna, 

telekomunikacijska i vodovodna 

infrastruktura, premda je grad nedavno 

plinificiran, ipak se naplata 

na{ih potraìvanja kre}e izme|u 50 i 

60 posto. Razloge treba traìti u vrlo velikom 

naslije|enom dugovanju iz vremena 

reintegracije i ~injenici da ve}ina 

du`nika vi{e ne ìvi na ovom podru~ju. 

Gospodarstvo (Ciglana, Agrokomerc, 

Iteks, Vinarija) posluju lo{e, a narod ne 

uspijeva od dràve naplatiti isporu~ene 

poljoprivredne proizvode. A, ve}ina ih 

ìvi samo od zemlje. 

I, jo{ uvijek ima dijelova nekih 

naselja gdje obnova jo{ nije zapo~ela, 

pa ni radovi na elektrifikaciji nisu 

zavr{eni. Tako su bez elektri~ne energije 

neka ku}anstva u Lovasu, Ila~i, Tovarniku, 

Opatovcu i Mohovu. Rije~ je o 

objektima koji jo{ nisu obnovljeni, pa 

se stanovnici nisu ni vratili. 

Vjerujemo da }emo na{u naplatu 

pobolj{ati u sljede}oj godini i ve} na 

Vra}aju}i se u Vukovar, u 

[arengradu smo zatekli na{e - 

Gorana Novoselca i @eljka [ijaka 

kako istovaruju stupove 

I u naselju Faluge su na{i, 

popravljaju javnu rasvjetu - u 

ko{ari su Slavko i Stjepan, a na 

tlu Dragan

Ilo~ki dvorac i crkva sv. Ivana Kapistrana 

Ovdje je HEP - poslovna zgrada najmanjeg me|u pogonima HEP-a, 

Pogona Ilok 

Upravitelj Pogona Ilok Zvonimir Pu}o pred novom TS u Lovasu: 

mreà u Iloku nije lo{a, ali je daleko od ispravnog stanja 

Elizabeta Molnar i Mirjana Tanasi} rade s potro{a~ima: èlimo 

svima malo vi{e posla, a onda }e i nama biti bolje jer }e biti vi{e 

urednih plataca 

TS 35/20/10 kV Tovarnik - po~etna kabelska to~ka prema Iloku 

Dalekovod Opatovac-[arengrad - izgra|en za samo 12 dana 

Franjo Benja, majstor: 

mi smo univerzalni - 

svi radimo sve 

Stjepan Rukovanjski, 

majstor elektromonter: 

tijekom godina 

~ovjek po~inje osje- 

}ati tvrtku kao ne{to 

svoje 

Slavko Kati~i} uselio 

se prije dva tjedna u 

novu obiteljsku ku}u 

u [arengradu i 

~etvero~lana obitelj 

napokon ìvi zajedno, 

onako kako to obitelj 

mora 

po~etku novo tisu}lje}a stati na 

zdrave noge u smislu sigurnog napajanja 

na{ih potro{a~a - poru~uje Z. 

Pu}o i nastavlja: - Moram kazati da 

mreà u Iloku nije lo{a, ali je daleko od 

ispravnog stanja, jer je malih presjeka s 

puno lo{ih priklju~aka, lo{om javnom 

rasvjetom. Ali, mislimo da }e i unato~ 

svim mjerama {tednje koje se planiraju, 

HEP smo}i snage da iz svojih ili iz kreditnih 

sredstava pomogne povratak 

ljudi i stvaranje uvjeta za oporavak gospodarstva. 

U maloj {alter sali zati~emo Mirjanu 

Tanasi}, referenta za odnose s 

potro{a~ima i Elizabetu Molnar, koja 

obavlja poslove blagajnice. Rekle su 

nam da s doma}im potro{a~ima nije 

te{ko raditi, premda su ljudi jako osiroma{ili. 

Zemlja je odli~na i moglo bi 

se ìvjeti od nje, ali trenuta~no nam ne 

daje ni{ta, evo ni gro`|e jo{ nije 

pla}eno. Osje}aju HEP kao svoju 

ku}u, a radnu sredinu u svakom 

smislu iznimnom. Odli~no se 

slaèmo, kao malo ve}a obitelj. I zato 

èlimo malo vi{e posla svima, a onda 

}e i nama biti bolje, jer }e biti vi{e 

urednijih plataca, zaklju~ile su i rekle 

kako se one samo dobrome nadaju. 

Franjo Benja je majstor koji radi na 

kontroli i zamjeni brojila, deùrstvima i 

jo{ puno toga, jer kako su mi svi ispri~ali: 

Mi smo univerzalni, malo nas 

je, pa svi radimo sve. Franjo jo{ uvijek 

osje}a gor~inu zbog nepodmirene 

ratne {tete, ali mu je najve}a èlja da 

sinu, inènjeru elektrotehnike, na|e 

posao. Sje}a se kako je bilo te{ko 

postaviti plo~u s natpisom HEP-a u 

neprijateljskom okru`ju i raditi pod 

pucnjavom. Zato danas èli da ne 

bude otpu{tanja zaposlenika i da se 

radije pla}e snize, nego da netko ode 

na ulicu. 

Stjepan Rukovanjski, majstor 

elektromonter, radio je u Vinkovcima i 

1997. godine stigao u Ilok. On ne 

zamje}uje velike promjene u gradu, a 

o HEP-u kaè: Ima pomaka, ali jo{ 

treba puno novaca za bolju mreù i 

barem za dotjerati stare trafostanice, 

ne samo zbog potro{a~a nego i ve}e 

sigurnosti nas zaposlenika. Tijekom 

godine ~ovjek po~ne tvrtku osje}ati 

kao ne{to svoje i zato èlim da budu}e 

restrukturiranje pro|e kako treba i da 

ljudi odu prirodnim odljevom, a platci 

da nam budu uredniji. 

Slavko Kati~i}, uselio je prije dva 

tjedna u novu obiteljsku ku}u u [arengradu. 

Gradi se dvije godine i sada 

sam sretan i presretan. Na{a ~etvero~lana 

obitelj napokon ìvi normalno, 

koliko se to moè re}i u 

dana{nje vrijeme. Podunavlje je podru~je 

posebne dràvne skrbi samo 

na papiru. Gospodarstvo nam ne radi, 

zemlja je "blokirana". A, na{ je ~ovjek 

vrijedan, on }e se ubijati od posla ali 

kad nema svoj proizvod prodati, dàba 

mu. Poru~io bih na{im ljudima da 

ostanemo svi zajedno u jednoj "ku}i" i 

da ìvimo za taj HEP, da radimo jo{ vi{e 

i ne damo da nam se ku}a rasku}i. 

A, mi se vra}amo u Vukovar, 

slijede}i tragove na{ih ljubaznih 

doma}ina. Nalazimo ih u razli~itim 

dijelovima njihovog pogonskog podru~ja, 

u [arengradu kako istovaruju 

stupove, u naselju Faluge gdje popravljaju 

javnu rasvjetu, u Lovasu gdje 

su pro{log tjedna dovr{ene dvije trafostanice 

iz donacija norve{ke vlade. 

Na tlu ovog prastarog grada, koji 

svoju povijest zapisuje jo{ od kamenog 

doba, ro|en je najmla|i pogon 

HEP-a, koji }e zajedno sa svojom 

Hrvatskom elektroprivredom zakora~iti 

u novi vijek. 

Vero~ka Garber 


Na kraju povijesne stranice Pogon Vukovar 

O~i su vidjele 

Mo`da bi, prema onomu {to smo vidjeli, 

iz Vukovara oti{li tjeskobni da nismo bili 

u dru{tvu na{ih prijatelja - elektra{a, jer 

upravo oni onakvi kakvi jesu, upu}eni 

jedni na druge svih ovih godina - 

dokazuju da je duh ja~i od svih zala 

N a 

obalama dviju rijeka, Vuke i 

Dunava, u panonskom i 

sjeveroisto~nom dijelu Republike 

Hrvatske smjestio se grad - grad 

Vukovar. Zaogrnut ljepotom niskog 

ìtnog zelenila, zlatnog kukuruzi{ta, 

ponekad sav u otocima svjetlog i tamnog 

zelenila vrbika, topoljaka, lipe, 

kestena i hrastika, a potom sav u bijelom 

- grad kao iz pri~e. Stolje}ima su 

u tu ljepotu pristizali ljudi sa svih 

strana svijeta. @ivjeli su i njegovali 

svoju zemlju hraniteljicu koja ih je obilato 

darovala svojom {irinom. 

I tako bi bilo i dalje da se nisu 

umije{ale sile zla. Vukovar je, znamo, 

postao simbolom patnje, neobja{njivog 

zaokreta ljubavi u mr`nju, 

neizrecive tragedije i zla. 

Na kraju ove 2000. godine, na 

kraju bolom ispisane stranice povijesti, 

ponovno se okre}emo - Vukovaru. 

Prièljkujemo da novo 

tisu}lje}e doista postane vrijeme 

mira, razumijevanja me|u nama, 

vrijeme okretanja ~ovjeku i njegovih 

nemjerljivih duhovnih vrijednosti - i 

zato smo u Vukovaru. 

Ovdje smo me|u prijateljima s kojima 

smo godinama poku{avali podijeliti 

tugu, zajedno se s njima 

veseliti, podijeliti radost novoro|enog 

djeteta, a odnedavna i useljenja u 

ku}u, osvjetljavanje njihove ulice - potraìti 

ono lijepo {to veè ljude. Pole, 

Ruà, Smrk, Keser, Beljo, Kopf, 

Kraljevac, Jani}, Dinje{, Erde{... i 

dakako direktor njihova Pogona Tomislav 

Salamon i direktor njihova 

Distribucijskog podru~ja Vinkovci Petar 

Grgokovi} su s nama. 

- Vi ste jedini koji dolazite u Pogon 

Vukovar, s namjerom da isklju~ivo 

do|ete u Pogon, a ne onako usput 

kako to ina~e ~ine drugi iz HEP-a, 

kaù nam na{i prijatelji. S jedne 

strane nam je drago to ~uti, ali s 

druge strane nije. 

U prizemlju jo{ uvijek razru{ene 

vi{ekatnice smjestio se Pogon Vukovar. 

Premda imaju sve potrebne 

slu`be, nemaju skladi{te materijala, 

nemaju skladi{te brojila, ne mogu 

izdavati energetske suglasnosti... 

Imaju status kao i svaki drugi pogon 

u Hrvatskoj elektroprivredi, premda 

su druk~iji od drugih. Imali su i dizelske 

elektrane koje su, prisjetimo se, 

pomogle mirnoj reintegraciji Hrvatskog 

Podunavlja u rujnu 1997. godine. 

Vi{e ih nemaju. 

Pripadaju Distribucijskom podru~ju 

Vinkovci, koje je po veli~ini odmah 

iza pet najve}ih distribucijskih 


podru~ja u HEP-u i skrbi o skoro 73 

tisu}e potro{a~a. Na Pogon Vukovar 

otpada 19,5 tisu}a potro{a~a. Kako 

se snalaze da potro{a~ima u, 

naàlost, jo{ uvijek nagla{eno 

razru{enom gradu dovedu elektri~nu 

energiju...? 

- Pole se uvijek sna|e za materijal, 

kaù oni. A Pole? 

- U razru{ene dijelove grada 

vra}aju se ljudi i traè struju. A, jedna 

ku}a je tu, druga tamo. S koje strane 

priklju~iti kada nema mreè? U gradu 

nije organiziran zajedni~ki nastup 

tvrtki, koje bi objedinjeno mogle "napasti" 

infrastrukturom u pojedinim 

dijelovima grada. Sva sre}a {to se 

ljudi poznaju i dobro sura|uju, pa ponekad 

kada ima kabela u postoje}i 

kanal, primjerice HT-a, ubaci se i onaj 

HEP-ov. Hrvatske telekomunikacije 

grade na veliko, HEP ne. A kada HEP 

bude, ponovno }e se morati kopati 

kanali, razbijati ulica... 

U Vukovaru odnedavna postoji 

Ulica Vije}a Europe. Upravo je za tu 

ulicu stigla me|unarodna pomo} u 

stupovima javne rasvjete. Ne 

~ekaju}i rje{enje s kabelima, jer pitanje 

je ho}e i kada }e se ostvariti, Direkcija 

za distribuciju je financirala 

ostale radove, za podizanje tih 100 

stupova Europske unije. U jednom 

danu vukovarski elektra{i svladaju jedan 

kilometar mreè. I tada pote~e 

svjetlost, jer no}na tama je u Vukovaru 

tamnija nego drugdje. 

Na Sajmi{tu, najrazru{enijem 

dijelu grada, pripremaju se uvjeti za 

obnovu. Ove godine osvijetlili su 

svima znani Vodotoranj. Osvijetlili bi 

oni rado i crkvu sv. Filipa i Jakova, 

osobito stoga {to je - kako na crkvi 

stoji - Crkva svetog jubilejskog 

oprosta. Projekt postoji, samo ga 

treba isfinancirati. 

- Mitnica nikad nije pala, obi~avali 

su govoriti na{i junaci nakon 

povratka iz logora. O tomu je li pala ili 

nije rasprava bi dugo trajala. 

Me|utim, razru{ena jest. Kolikogod 

se govorilo da je obnova ovdje oti{la 

daleko, jo{ uvijek je vukovarski 

razru{ena. Istina, na Mitnici je obnovljena 

elektroenergetska mreà i 

javna rasvjeta svijetli, jer nije se imalo 

vremena ~ekati taj "jedan dan" za kabelsku 

mreù. Pomogli su elektra{i 

Elektre Zagreb. U srcu Mitnice 

postavljena je TS 10/0,4 kV, jedna od 

TS iz donacije Norve{ke vlade, ali jo{ 

ne zuji. Va`no je da je tu, a zazujat }e 

kada do|e vrijeme. Naime, ovdje su 

privremena rje{enja za rijetke po- 

U jednom danu 

svlada se 

kilometar mreè 

Industrogradnja intenzivno obnavlja ku}e pokraj Vodotornja 

Ovdje stanuje Pogon 

Vukovar 

Privremeno 

rje{enje na 

Mitnici, jer nema 

mreè, ali ima 

~ovjeka

Prazna Osnovna 

{kola, jer bez 

obzira {to ju je 

obnovila Istarska 

ùpanija, nema 

sredstava za 

opremu 

Crkvu sv. Filipa i Jakova - crkvu svetog jubilejskog 

oprosta, na{i bi rado osvijetlili, projekt prostoji, ali... 

Gimnaziju je obnovio Grad Zagreb, nastava se odràva 

prema hrvatskom programu i puno je praznih u~ionica 

TS 10/0,4 kV na Mitnici jo{ ne zuji TS 110/35 kV Vukovar 2 - zasluùje ve}u brigu 


Na kraju povijesne stranice Pogon Vukovar 

tro{a~e koji su se vratili. Izdràti 

dugo ne}e i morat }e se napraviti 

cjelovito rje{enje. Ulica bana 

Jela~i}a kod Vodotornja, glavna 

ulica Mitnice, kablirana je pro{le godine. 

Industrogradnja intenzivno obnavlja 

nekoliko ku}a. Primjerice, u 

Ulici Maksima Gorkog samo su dva 

potro{a~a. Ovdje je, {to se elektri~ne 

energije ti~e, sve pripremljeno 

za obnovu i ljude - povratnike. 

I Gimnazija je obnovljena, onako 

kako treba, {to je poklon Grada Zagreba. 

Zagreba~ka ùpanija, pak, obnavlja 

Franjeva~ki samostan i crkvu 

sv. Filipa i Jakova. Istina, samo je rije~ 

o fasadi, jer za restauratorske ozbiljne 

radove u unutra{njosti treba puno vremena 

i - sredstava. @upanijsku zgradu 

trebala je obnoviti Splitska ùpanija, 

ali nije, a Pala~a pravde stoji netaknuta 

i ozbiljno ranjena. Vukovarska 

luka se polako budi, svaki dan dolazi 

po jedan brod iz Ma|arske. TE-TO je 

svakog dana sve ve}a ru{evina, jer 

ljudi je osaka}uju sve vi{e. TS 110/35 

kV Vukovar 2, klju~na to~ka na ovom 

podru~ju, ako je suditi po njenom 

vanjskom izgledu, o~ito nije na pameti 

odgovornima iz Distribucije, za razliku 

od dijela koji pripada Prijenosu. Istarska 

ùpanija obnovila je 3. Osnovnu 

{kolu, ali {kola je prazna, jer nema 

opreme. Prazna gra|evina nikomu ne 

sluì, jer za opremiti {kolu sredstva 

nema Grad, ni Ministarstvo, a nema ni 

djece. To nije jedini takav objekt, koji 

}e ako ne bude kori{ten vremenom 

propadati. Jednako propada i Policijska 

uprava Vukovar, koju je obnovila 

Me|imurska ùpanija, jer je 

neopremljena. 

Na Borovskoj cesti gori javna rasvjeta, 

saznajemo da se provjeravaju 

àrulje. U Borovom naselju dvije su 

TS 10/0,4 kV, tako|er iz donacije 

Norve{ke vlade. Napon bi trebali 

pustiti do Nove godine. Idu}e godine 

napon treba pustiti u jo{ deset TS iz 

spomenute donacije. Prolazimo kroz 

{umu Adicu, nasre}u stabla nisu 

posje~ena. Ulica kestenova, negda je 

bila najljep{a ulica, ali danas kestenovnih 

stabala je malo. 

I kada kaèmo da se Vukovar vra}a 

k sebi, a ono {to vidimo name}e nam 

dvojbu toj tvrdnji, pa u traènju zra~ka 

nade vra}amo se na upe~atljivu sliku 

skupine u~enika koji s torbama na 

le|ima ùre na nastavu u svoju Gimnaziju, 

ponovno dvojimo saznanjem 

da je puno razrednih prostorija 

prazno. Ovdje se, naime, radi prema 

hrvatskom programu. Prepuni prostori, 

pak, u~enika koji poha|aju nastavu 

prema srpskom programu nisu 

na istoj adresi. A, vrijeme te~e. Novo 

vrijeme donijet }e, vjerujmo, mo`da 

neke bolje vjetrove i na ove prostore. 

Jer, zaboravu i oprostu treba - vrijeme. 

Mo`da bi, prema onomu {to smo 

vidjeli, iz Vukovara oti{li tjeskobni da 

nismo bili u dru{tvu na{ih prijatelja - 

elektra{a. Upravo oni, onakvi kakvi 

jesu, upu}eni jedni na druge svih 

ovih godina (nije uzalud uzre~ica: 

samo neka se ène {to kasnije vrate) 

dokazuju da je duh ja~i od svih zala. 

Mo`da upravo svijest da obavljaju 

posao koji daje samo dobro - svjetlost 

i toplinu - izgra|uje njihov poseban 

odnos prema ~ovjeku. Nije li to 

dovoljan razlog da Vukovar 

napu{tamo pune du{e? 

\ur|a Su{ec 

Snimila: Dragica Jurajev~i} 


@eljko Kraljevac i @eljko Erde{ 

pripremaju postrojenje TS za napon 

Beljo ispred svoje obnovljene ku}e na Mitnici: 

uvijek sam vjerovao u povratak, jer 

mi smo jak narod, vrijedan narod 

Toga dana 

najsretnij 

i je bio 

Ivica Kopf 

(Keser 

kaè Ivo 

Anin), jer 

zasvijetlila 

je javna 

rasvjeta, 

au 

obnovljenoj 

ku}i je 

obitelj, 

supruga, 

dvije 

k}erkice i 

sin 

Poslovo|a [obi} dragocjeno je njegovao poznavanje 

mreè u gradu i okolici 

Radko Pejin obavlja 

nezahvalan posao jer radi 

na priklju~cima potro- 

{a~a - svi bi htjeli 

elektri~nu energiju, a 

mreè nema 

Ivan Polhert - Pole, pred 

kona~no svojom ku}om u 

naselju Peyton u Borovu 

Tomislav Dinje{ i njegova supruga Jasna 

vratili su se u svoju obnovljenu ku}u u 

kolovozu i preporodili se, premda su sinovi 

Josip i Kruno odrasli u prognani{tvu u 

Bjelovaru, premda je ìvot teàk, jer Jasna 

je dobila otkaz u Vuteksu, a sinovi su na 

burzi rada 

Tog popodneva mjesto sastanka bila je s razlogom ku}a I. Kopfa 

Petar 

Grgokovi}, 

direktor 

DP Elektra 

Vinkovci 

dobar je 

poznavateljvukovarskih 

okolnosti, 

jer bio je 

upravitelj 

Pogona 

Vukovar 

Ruà Keser u 

"tre}oj ku}i od 

kraja svijeta", u 

Ulici kestenova 

sama je obnovila 

svoju ku}u s 

dvori{ne strane, a 

s uli~ne strane 

ku}u obnavlja 

dràva - jedina je 

tema od prvog 

dana s vukovarskim 

elektra{ima 

Tomislav 

Salamon, 

upravitelj 

Pogona 

Vukovar: 

bez obzira 

na 

oteàne 

okolnosti, 

u svemu 

tomu se 

snalazimo 

i mogu 

re}i da dobro odra|ujemo posao 

prema na{im potro{a~ima

@ivot povratnika u Tompojevcima i Sotinu 

Svoji na svom, ~estit nam dom! 

S lu~ajno 

ili ne, simboli~ki ili ne, na{ 

dolazak u Vukovar podudario se s 

posljednjim odlaskom Vlade Gotovca, 

pjesnika, filozofa, politi~ara... Umrije}e 

u pusto{i svog praznog srca!... 

valjda ni{ta ja~e niti teè od tih njegovih 

rije~i ne moè osuditi one koji su to jednom 

gradu, njegovim ljudima, u~inili. Ipak, 

u vukovarski sumorni okvir neku 

neobja{njivu vedrinu danas unose upravo 

ti njegovi ljudi, svi oni koje smo tu susreli, 

ne samo na{e kolege iz distribucijskog Pogona 

Vukovar. Neke valjda kristalne kocke 

vedrine odaslane su im, razmi{ljam, tko 

zna odakle, no vjerojatno s jednim jedinim 

ciljem: da upravo oni pokaù kako dobro 

ipak, naposlijetku, pobje|uje svako, pa i 

najstra{nije zlo. 

Tompojevci - ho}e li se i 

mladi ovdje vratiti? 

Na na{ put u Tompojevce i Sotin, 

mjesta u okolici Vukovara u kojima se obnavlja 

distribucijska mreà vodi nas Petar 

Grgokovi}, direktor DP Elektra Vinkovci. U 

emisiji Radio-Vukovara, koju putem 

slu{amo, upravo je tema elektrifikacija 

ovog kraja (To je sigurno dogovoreno, 

{alimo se). Dona~elnik op}ine Tompojevci 

odgovara na pitanja novinara o aktivnostima 

koje ta op}ina i Pogon Vukovar 

poduzimaju kako bi omogu}ili sigurnu opskrbu 

potro{a~a elektri~nom energijom. 

Tompojevci su, saznajemo, primjer 

kako se s malo sredstava moè napraviti 

dobra mreà. Pri povratku zate~ena je 

mreà koja nije bila odgovaraju}e 

odràvana, a obnova ku}a koja je uslijedila 

nalagala je razli~ite provizorije. Ipak, elektra{i 

su je odre|enim zahvatima uspjeli rekonstruirati 

i izgraditi, tako da je tu dosad 

izgra|eno 2000 metara niskonaponske 

mreè, 80 betonskih stupova, 40 armatura 

javne rasvjete, a rekonstruirana je i jedna 

trafostanica. Tzv. kosturi mreè su 

rije{eni, a posao koji bi trebao uslijediti 

ru{enje je stare i potpuno prebacivanje na 

novu mreù. Najva`nija od svega bila je na 

ovom podru~ju izgradnja 20 kV dalekovoda 

Tompojevci-Mikleu{evci-âkovec- 

Bok{i} (12000 metara zra~nog dalekovoda), 

pri ~emu je ostvarena dobra suradnja 

HEP-a i ovda{njih mje{tana. U 

financiranju projekta obnove elektroenergetskih 

postrojenja sudjelovao je HEP i 

Europska unija, a Pogon Vukovar bio je 

izvo|a~ elektromonta`nih radova. 

U op}ini Tompojevci, u kojoj danas ìvi 

pribli`no 2400 ljudi, mladost koju smo 

ovdje susreli o~igledni nam je dokaz da se 

ìvot ovdje vra}a. Katica Cvitkovi}, 

tajnica u Op}ini Tompojevci, kao prognanica 

ìvjela je u Delnicama, a danas 

svaki dan iz Vinkovaca, gdje je zasnovala 

obitelj, putuje na posao. U Tompojevce se 

nakon vremena progonstva vratila 1997. 

godine. Prolje}e i bu|enje prirode u to 

vrijeme bilo je u stravi~nom srazu s 

razru{enom slikom zavi~aja. "Ipak, unato~ 

tom uàsu, ubrzo je zapo~ela obnova, 

ìvot je krenuo dalje..." 

Njena kolegica Melita Antolovi} ovdje 

je administrator - u Op}ini Tompojevci radi 

od 1996. godine. Te{ko nam je i slu{ati 

njezino prisje}anje. Kada je njena obitelj 

istjerana iz Bok{i}a, imala je ~etrnaest go- 

Mladost u Tompojevcima: K. 

Cvitkovi} i M. Antolovi} 

Tragovima dobra 

dina. Kada je do{ao dan progonstva imali 

su samo pola sata vremena da uzmu tek 

ono najnu`nije sa sobom. Hodali su, 

prisje}a se, preko minskih polja, preko 

balvana, a nepokretne ljude nosili oni koji 

su mogli hodati. @upanja, Bo{njaci, 

Vinkovci... mijenjala je Melita razne adrese 

tijekom svojih najljep{ih godina. Na njezinom, 

kao ni na Kati~inom licu ne moè se 

na prvi pogled o~itati sva tragedija koja je 

obiljeìla njihovu nepovratnu mladost, no 

njihov glas koji podrhtava pri prizivanju tih 

vremena naslu}uje kakvu je buru emocija 

u njima izazvalo prisje}anje tih trenutaka. 

Kako se danas ovdje ìvi? Tompojevci 

su, saznajemo, preteìto poljoprivredna 

op}ina, a prije Domovinskog rata mje{tani 

su radili u vukovarskim poduze}ima, 

bave}i se tako|er i poljoprivredom. Danas 

im je jedino ona i ostala kao mogu}i izvor 

prihoda, no zemlja, godinama zapu{tena 

tek treba oìvjeti, pa je trenuta~no od nje 

malo koristi. Mladi ljudi, naàlost, tu se 

rijetko vra}aju. Hrle u gradove, pa ~ak radije 

i u Vukovar, jer im ovo malo mjesto ne 

nudi puno. [tovi{e, prometno je vrlo lo{e 

povezano s ve}im odredi{tima, za razliku 

od prijeratnog vremena. P. Grgokovi} taj 

bijeg mladih sa sela tuma~i kao posljedicu 

~injenice {to je jedna generacija silom 

is~upana iz svog podneblja, silom je odrasla 

u gradu te tako i izgubila osje}aj 

povezanosti s rodnim krajem, kao i èlju 

za povratkom u zavi~aj. 

Kako onda dalje? "Samo mi koji smo 

se prvi ovdje vratili i morali tada pruìti 

ruku onima koji su nam toliko zla nanijeli, 

znamo koliko nam je bilo te{ko. Ponekad 

se i sama pitam - kako sam sve to 

izdràla? Valjda je inat prevagnuo... Ipak, 

Mreà u Tompojevcima se 

obnavlja 

@. [trangarevi} i A. 

Viduman ponovno u svom 

domu: vedrina pobje|uje 

svako zlo 

ponekad zaista do|e{ do zida i dalje ne 

vidi{," tuma~i Katica. No, najvi{e od 

svega, kaù ove djevojke, boli ih nepravda. 

Ne uzima se u obzir ono {to su 

oni, kao `rtve, u ovom ratu preìvjeli, dok 

se istodobno, sva prava daju onima koji su 

bili na drugoj strani. 

Sotin: povratak je 

sretan i bolan 

Sotin, malo selo na samom ulazu u 

Vukovar, dugo je vremena bio prva crta 

obrane Vukovara, tako da je u ratu puno 

toga stradalo, a posebice elektroenergetska 

postrojenja. Danas je prigradsko 

naselje u sastavu grada Vukovara i njegovi 

su ratni oìljci, uo~avamo, manje vidljivi. 

Hrvatska elektroprivreda uspjela je ovdje 

izgraditi dvije nove (stupne) trafostanice 

110/0,4 kV, pet kilometara niskonaponske 

mreè, a postavljeno je vi{e od stotinu 

rasvjetnih tijela na betonskim stupovima. I 

ovdje je primijenjen uspje{an model financiranja 

tih poslova: zajedno su sudjelovali 

Hrvatska elektroprivreda i Ured ASB Europske 

unije. Pogon Vukovar bio je 

izvo|a~ elektromonta`nih radova, a za 

njega }e ovdje, saznajemo, biti jo{ posla, 

jer je sotinska mreà zbog neprimjerena 

desetogodi{njeg odràvanja u vrlo lo{em 

stanju. 

U Sotin se, nakon sedam godina progonstva, 

vratila i obitelj Viduman-[trangarevi}. 

Premda smo o ovoj povratni~koj 

obitelji pisali u Vjesniku HEP-a, rado im se 

vra}amo. @eljka [trangarevi}, svojom 

vedrinom i, vjerojatno uro|enim, ìvotnim 

optimizmom, rastjeruje na{e sumorne 

misli koje su se ~vrsto ugnijezdile od trenutka 

kada smo vidjeli Vukovar. Premda u 

radnoj gu`vi - u njezinom dvori{tu upravo 

je u tijeku tradicionalni slavonski obred 

svinjokolja, a stigli su i majstori iz Lovasa 

da pripomognu - rado odvaja vremena za 

razgovor, nude}i nas pravim doma}im 

slavonskim kola~ima. Na svom je ognji{tu 

sa svojim roditeljima, sedamdesetogodi{njacima, 

majkom Anom i ocem Pavlom 

Vidumanom. Naàlost, njega je 

povratak u dom, koji je marljivo gradio 

cijelog svog ìvota, potpuno slomio, jer ga 

je zatekao obraslog korovom, 

opusto{enog do golih zidova (I kapiju su 

nam odnijeli!, kaè baka Ana), zatrpanog 

sme}em, bez dragih uspomena. To je bilo 

njegovo najteè i najve}e ìvotno 

poniènje. 

@eljka se prisje}a i onog dana 1991. 

godine kada je otputovala u posjet svojoj 

k}erki, studentici, u Zagreb ni ne slute}i 

tragediju. Nije tada ni sanjati mogla da }e 

Sotin vidjeti tek za sedam godina, kao niti 

to da }e joj roditelji za koji mjesec, u 

prosincu te godine, biti istjerani iz svog 

doma i pridruìti joj se u progonstvu. O~i 

bake Ane (koja nam se usput tuì kako ne 

moè napraviti onoliko kola~a kako je to 

nekad radila), odaje svu blagost jedne 

prave bake. Ipak, i ona je, tako blaga, tiha i 

mirna, za vrijeme okupacije morala nositi 

bijelu traku - to je, kao i bijela krpa izvje{ena 

na njihovoj ku}i zna~ilo da je rije~ 

o Hrvatima. Kretanje im je bilo ograni~eno, 

a svaki dan je sa strahom i{~ekivala 

povratak svog supruga s prisilnog rada. 

Krajem prosinca, istjerani su iz svog 

doma, a sa sobom nisu mogli ponijeti 

ni{ta. 

"Sada nemamo ni{ta, sve su nam odnijeli... 

Na{e gospodarstvo, sve ono {to su 

moji roditelji, koji su se ovdje bavili poljoprivredom, 

godinama stvarali, nestalo je. 

Danas se osje}amo napu{tenima - jednostavno 

napu{tenima... Najavljena 

pomo} ostala je tek obe}anje, pa izgleda 

da nam preostaje jedino ravnati se prema 

onoj: Uzdaj se u se...," na trenutak, kad se 

osvrne na njihovo dana{nje, moè se re}i 

- preìvljavanje, nestaje vedrine iz njezinih 

rije~i (ona je, ina~e, u invalidskoj mirovini). 

P. Grgokovi} spremno joj nudi 

svoju pomo}, odgovaraju}i na njeno pitanje 

ubraja li se mo`da i ona, sa svojim 

malim primanjima, u onu kategoriju potro{a~a 

s pravom popusta na cijenu elektri~ne 

energije? "Samo navratite do nas," 

kaè joj prvi ~ovjek DP Elektra Vinkovci. 

Ni u Sotinu, kao i u Tompojevcima, gospodarska 

slika nije ohrabruju}a. @eljka 

kaè: "Posla, bez kojeg je ìvot nemogu}, 

danas ovdje nema, polja su zapu{tena, 

nema kredita za nabavu potrebnih strojeva, 

a ljudi su potpuno osiroma{eni. No, 

tu su ljudi vrijedni - oni vam, znate, iz 

ni~ega naprave ne{to. Pa, valja nam se 

nadati da }e u idu}im godinama krenuti na 

bolje..." 

Doista, i mora ovdje biti bolje: dovoljan 

je zalog tome i neizreciva toplina, koja isijava 

iz svakog kutka ovog slavonskog 

doma, punog sklada, ljubavi, davanja i 

bri`nosti. Ona je ja~a od sve one mr`nje 

koja se sru~ila na vukovarski kraj, ona je 

ovdje iznijela pobjedu. Ona }e biti i sna`ni 

temelj njihove bolje budu}nosti. 

Tanja Jalu{i} 


Otkri}a Gradski muzej Vukovara u blagdanskom ozra~ju 

Iskra nade u ru{evinama 

U naizgled beìvotnom dvorcu Eltz, osjetila sam puno vi{e nade i vjere nego {to mi je to uspjelo {etaju}i 

ulicama Vukovara - vra}a se grad, vra}aju se ljudi, ali ne{to sjetno u zraku govori da je du{a Vukovara, 

ako ne izgubljena, a ono zacijelo umrtvljena 

U prolje}e 

2001. godine pod 

pokroviteljstvom Ministarstva 

kulture, Vukovarsko-srijemske 

ùpanije, Grada Vukovara i uz 

pomo} Vije}a Europe, zapo~et }e 

ostvarenje najvrednijeg i Svijetu najzanimljivijeg 

hrvatskog kulturnog 

projekta kojim bi se Vu~edol osmislio 

kao arheolo{ko-turisti~ki park. Ovim 

bi se ambicioznim i vrlo kvalitetnim 

projektom Vu~edol, Vukovar i cijelo 

hrvatsko Podunavlje kona~no otvorilo, 

ne samo u kulturnom, nego i 

u ekonomskom smislu. Ostvarenje bi 

se odvijalo kroz nekoliko segmenata 

(stvaranje arheolo{kog lokaliteta, rekonstrukcija 

ku}a starih Vu~edolaca, 

formiranje muzeja, organiziranje arheolo{ke 

{kole i radionica starih 

zanata na terenu, izgradnja vidikovaca 

i turisti~ko-ugostiteljskih objekata...). 

Doga|anja, koja najavljuje 

ovaj izniman projekt i koja nas uvode 

u ozra~je vu~edolskog poimanja 

svijeta ve} su zapo~ela. Gradski muzej 

Vukovar, svojom novom izlo`benom 

postavom, najavio je spremno i 

hrabro svoj izazov novom tisu}lje}u. 

Pro{lost, i to onu davnu, nemjerljivu 

nama prihvatljivim vremenskim 

modalitetima, udisali smo u poru{enom 

dvorcu grofa Eltza sa strahopo{tovanjem 

prema onima ~ija 

lucidnost ostavlja bez rije~i i bez 

daha. Slu{ali smo i gledali zadivljeni 

i djelomi~no nesposobni da tako u 

hodu shvatimo pojmove kojima su, 

jo{ prije pet tisu}a godina, na genijalan 

na~in ovladali na{i preci 

upravo tu -uVu~edolu, nadomak 

Vukovara. 

Razgledaju}i izlo`bu postajemo 

povla{teni svjedoci zadnje povijesne 

istine koja je stigla s ovog podru~ja, a 

rezultat je najnovijih istraìvanja dr. 

sci. Aleksandra Durmana, profesora 

na Odsjeku za arheologiju Filozofskog 

fakulteta u Zagrebu, koja su pokazala 

da su na{i vu~edolski preci 

poznavali ra~unanje vremena, odnosno 

stvorili svojevrstan astralni 

kalendar. Ovaj kalendar, nastao u 

tre}em tisu}lje}u pr. Kr., smatra se 

najranijim europskim, ali i indoeuropskim 

kalendarom, te predstavlja 

znanstveni i civilizacijski dar koji, 

po~etkom tre}eg milenija na{e ere, 

Vu~edol poklanja suvremenom, 

kompjuteriziranom i umreènom 

globalnom selu. 

Kako je prof. Durman do{ao do 

ovog spektakularnog otkri}a? Bave}i 

se ve} godinama vu~edolskom kulturom 

i simbolikom urezanih i bijelom 

pastom ispunjenih znakova na posudama 

zvanim terine, nai{ao je na 

nevjerojatnu dosljednost u sustavu 

rasporeda znakova na posudama, ali 

jednako tako i u~estalo ponavljanje 

nekih odnosa me|u njima. 

Uspore|uju}i svoja otkri}a s ve} 

poznatim sustavom pisma i znakova 

u drugim tada{njim civilizacijama 

(Kina, Latinska Amerika, Egipat, Mezopotamija), 

zaklju~io je da to~no definiran 

sustav ukrasa, koji je 


svojevrsno slikovno pismo, ilustrira 

tuma~enje svijeta i kalendar na{ih 

davnih predaka. 

Vrijeme mjereno prema 

nepomi~nom zvije`|u 

Tom je iznimno vrijednom otkri}u 

posve}ena izlo`ba koja je, pod nazivom 

Vu~edolski orion - Najstariji 

europski kalendar, otvorena u Gradskom 

muzeju u Vukovaru, 3. listopada 

2000. godine. Autor izlo`be je 

prof. Aleksandar Durman, dugogodi{nji 

voditelj arheolo{kih istraìvanja 

na Vu~edolu, dok je 

arhitekt @eljko Kova~i} osmislio 

izlo`bu svojim izvanrednim likovnim 

postavom, popra}enim originalnom 

glazbom skladatelja Stanka 

Juzba{i}a: 

Kalendar je fundamentalni sastojak 

kulture, a stvarna mu je snaga u 

upravljanju svim ljudskim djelatnostima, 

misao je B. C. Kruppa. Da 

je tomu tako uvjerili smo se razgledaju}i 

ovu miniciozno osmi{ljenu 

izlo`bu, kroz koju nas je vodila mlada 

arheologinja i kustosica Muzeja 

Mirela Dali}. Vu~edolski je kalendar 

vi{e stotina godina stariji od do sada 

najstarijeg poznatog europskog 

kalendara vezanog za gra|evine tipa 

Stonehenge u Engleskoj i Irskoj, a 

osmi{ljen je nekako istodobno s 

najranijim poznatim kalendarima 

poput egipatskog i sumerskog. Od 

njih se razlikuje jer je uspostavljen na 

45. paraleli, {to je geografska {irina 

Vu~edola, te su za njega indikativna 

druga zvije`|a, a klima je odredila 

~etiri godi{nja doba. Ovaj se kalendar 

moè smatrati prete~om Zodijaka, 

na~injenog tek dvije tisu}e 

godina kasnije u Mezopotamiji. Za 

razliku od drugih kalendara, kojima 

su podignute monumentalne 

gra|evine (piramide u Egiptu, 

gra|evine u Meksiku, Stonehenge), 

njemu, koji nije ni solarni ni lunarni, odnosno 

nije uspostavljen na dnevnom 

pomaku Mjeseca i Sunca - ne treba 

gra|evina. Kako je rije~ o astralnom 

kalendaru, utemeljenje su mu 

nepomi~na zvije`|a koja su indikativna 

za pojedina godi{nja doba 

(Orion, Labud, Kasiopeja, Pegaz s 

Riobama, Blizanci Plejade), a 

pomo}u planete Venere, ~ija godina 

traje 584 dana, korigirali su ga svakih 

osam godina. Sve ove spoznaje 

potvr|uje vi{e kompjutorskih simulacija 

koje obra|uju astronomske podatke 

bliè i daleke pro{losti. 

Vu~edol - europska Troja 

Kako bismo ovu zanimljivu pri~u 

o kalendaru vratili u njen povijesni i 

izvori{ni kontekst, potrebno je ne{to 

re}i o prapovijesnom arheolo{kom 

lokalitetu Vu~edolu. Otkriven je prije 

jednog stolje}a, a prvo sustavno arheolo{ko 

istraìvanje, provedeno 

1938. godine, potvrdilo ga je kao 

jednim od najzna~ajnijih arheolo{kih 

lokaliteta Europe. Cijela kultura do- 

bila je po njemu naziv Vu~edolska 

kultura. Brojna istraìvanja provedena 

u kasnijim desetlje}ima pokazat 

}e da se ova kultura rasprostirala 

na velikom teritoriju u {irinu od sedamsto 

kilometara, obuhva}aju}i 

deset dana{njih europskih dràva: 

ê{ku, Slova~ku, Austriju, Ma|arsku, 

Rumunjsku, Sloveniju, Hrvatsku, 

BiH, Jugoslaviju i Albaniju. 

Vu~edol i {iri vu~edolski prostor bit 

}e potvr|eni i kao mjesto nastanka 

te kulture, kojoj }e ovaj lokalitet 

dugo vremena biti i njezin 

najzna~ajniji centar. Povijesno je ova 

kultura smje{tena u vrijeme od 300. 

do 2500. godine pr. n. e. Pripada 

kasnom eneolitiku, a istodobna je s 

glasovitim drugim slojem u Troji, 

razdobljem starog egipatskog carstva 

i ranodinasti~kim razdobljem u 

Sumeru. @ivot je na samom lokalitetu 

trajao pribli`no sedam stotina 

godina, tijekom kojih se 

nataloìo kulturni sloj debeo vi{e metara. 

Vu~edol pokazuje za~etke urbaniziranog 

prostora, {to potvr|uju 

arheolo{kim iskopavanjima otkrivene 

fortifikacije, stambeni i gospodarski 

objekti, ulice s glavnim trgom, 

te izdvojeni prostor koji nosi 

zna~enje akropole. Na Vu~edolu je 

prona|ena najstarija bronca na 

svijetu. Otkrivene pe}i za taljenje 

bakra, te kalupi za proizvodnju 

oru`ja i oru|a pokazuju da su 

Vu~edolci poznavali tajnu obrade 

bakrene ruda~e i prvih slitina, {to 

cijelu kulturu definira kao za~etnika 

novog civilizacijskog razdoblja na 

prijelazu bakrenog u bron~ano 

doba. Vu~edolci su bili zemljoradnici, 

sto~ari, lovci i ribari, a poznavali 

su i mnoge zanate me|u kojima se 

isti~e izrada kerami~kog posu|a. 

Posude su skladnih oblika ukra{ene 

bogatom bijelom ornamentikom. 

Najpoznatija je ona u obliku ptice, 

nazvana Vu~edolska golubica koja 

je postala simbol grada Vukovara, a 

u ratu simbol mira i vjere u povratak. 

Muzej se vra}a ku}i 

A povratak u Vukovar Gradski 

muzej do~ekao je 27. svibnja 1998. 

godine, kada su obnovljeni uredski 

prostori u prizemlju Eltzova dvorca 

koji je bio njihova predratna adresa. 

Nakon vi{egodi{njeg progonstva u 

Zagrebu, Muzej se zahvalio svom 

zadnjem doma}inu, Muzeju Mimara, 

i vratio se ku}i gdje je, prije vi{e od 

pedeset godina osnovan iz donacije 

Vukovarca dr. Antuna Bauera. Tijekom 

vremena razvile su se iz njega 

~etiri muzejsko-galerijske institucije: 

Zbirka Bauer i galerija umjetnina, 

Spomen muzej nobelovca Lavoslava 

Ruì~ke, Povijesni muzej i 

Gradski muzej, s fundusom od 

50.000 predmeta koji su prezentirali 

smjenu civilizacijskih tokova u rasponu 

od 10.000 godina, kako se navodi 

u katalogu izdanom u lipnju u 

povodu otvaranja izlo`be Donacija 

likovnih dijela Muzeju Vukovar u 

Najpoznatija posuda - Vu~edolska golubica 

te arheologinja i kustosica Muzeja Mirela 

Dali} 

Terina, manje poznata, ali dragocjena za 

identifikaciju znakova i ritma u otkrivanju 

Vu~edolske civilizacije 

Vu~edolci su vrijeme korigirali svakih osam 

godina po Venerinoj godini, koja traje 584 

dana

Suradnja s medijima za svaku pohvalu 

Trenuta~no je u 

Gradskom muzeju 

Vukovara postavljena 

izlo`ba Vu~edolski orion 

- Najstariji europski 

kalendar, autora prof. 

Aleksandra Durmana i 

osmi{ljenim likovnim 

postavom arhitekta 

@eljka Kova~i}a, uz 

originalnu glazbenu 

pozadinu skladatelja 

Stanka Juzba{i}a: 

ra~unanje vremena 

Vu~edolski kalendar 

Ruìca Mari}, ravnateljica Muzeja, zahvalila je Uredni{tvu Vjesnika HEP-a, osobito za 

slikovni materijal iz posebnog broja Vjesnika HEP-a iz rujna 1997. godine, {to je bila prva 

informacija o stanju spomenika i ostalih za{ti}enih gra|evina nakon progonstva 

Ruìca Mari} posebno je naglasila vrlo uspje{nu suradnju s novinarima 

svih medija, koji su im pomagali kako u progonstvu tako i 

danas, kada poku{avaju iz pepela podi}i feniks pticu vukovarske kulture 

i tradicije. Ravnateljica se posebice zahvalila Uredni{tvu Vjesnika 

HEP-a na suradnji i potpori jer su, tijekom godina u progonstvu, prvi put 

imali prigodu vidjeti snimke spomeni~ke ba{tine u razru{enom Vukovaru, 

upravo u posebnom broju na{eg glasila nazvanom HEPuPodunavlju 

iz rujna 1997. godine: Taj foto-materijal smo i sami koristili, pa 

smo, primjerice, snimke samostana prezentirali kako u postavi tako i u 

katalogu izlo`be o franjevcima u Vukovaru. 

Stoga nije slu~ajno da je na generalnoj probi, dan prije sv. Luce, 

kada se pali druga svije}a u adventskom vijencu, ritual paljenja obavila 

upravo glavna urednica na{eg Vjesnika, kolegica \ur|a Su{ec. 

Marica @aneti} Malenica 

progonstvu po prvi put u prostorima 

Dvorca. Tijekom sedam tu`nih godina 

besku}ni{tva bez svog fundusa, 

zgrada i samog grada, Muzej je gostovao 

u srodnim institucijama diljem 

Hrvatske, ali i izvan nje, kao svojevrsni 

@ivi Muzej vo|en osnovnom idejom 

okupljanja ljudi dobre volje oko 

Grada Vukovara. 

Ruìca Mari}, arheologinja i 

dugogodi{nja kustosica, postaje 

njegova ravnateljica upravo u tom 

ratnom razdoblju, 1993. godine. U 

kriti~nim vremenima ljudi ulaù dodatnu 

snagu i napor da osmisle svoj 

ìvot i rad, da taj prazan prostor na 

koji su osu|eni ne svojom voljom 

obogate sadràjima koji }e ih 

odràti. Tako je mala ali odabrana 

ekipa muzejskih djelatnika upravo u 

tim godinama osmislila projekt Pripremaju}i 

povratak - ba{tina i obnova 

koji je, prema rije~ima 

ravnateljice, na svjetlo dana iznio 

vrijednosti vukovarske ba{tine 

~uvane u drugim muzejima, te intenzivno 

radio na restauraciji i rekonstrukciji 

spa{ene ba{tine. 

Najzna~ajnija aktivnost u progonstvu 

svakako je formiranje zbirke umjetnina 

Muzej Vukovara u progonstvu, 

koja nastaje kao potreba iskazivanja 

otpora razaranju, plja~ki, uni{tavanju 

ìvota, ali jednako tako i kao 

unutra{nji poriv utkan u smisao egzistencije 

svakog bi}a - da se ljepotom 

moè pobijediti zlo. Nastajala u 

dugim godinama progonstva, Zbirka 

danas broji pribli`no 1500 umjetnina, 

a u nju je uklju~eno vi{e od tri 

stotine hrvatskih umjetnika, kojima 

su se pridruìli i umjetnici iz drugih 

zemalja, primjerice iz Kanade, Francuske, 

Njema~ke, Velike Britanije, 

Poljske i Italije, koji su svojim donacijama 

za zbirku dali i svoj glas za 

mir. 

Postav{i ponovno svoj na svome, 

Gradski muzej je pozvao sve srodne 

kulturne institucije, muzeje i galerije, 

da nizom izlo`bi u Vukovaru prezentiraju 

ba{tinu cjelokupnog hrvatskog 

prostora. Nastoje}i da oìvi kulturni 

ìvot Vukovara, Gradski muzej ve} je 

u protekle dvije godine izradio koncept 

svojih aktivnosti od kojih neke 

postaju tradicijske. Tako se manifestacijom 

Nebo nad Vukovarom 

obiljeàva 27. svibnja, na dan 

povratka Muzeja, njegovog ponovnog 

ro|enja, kada se uz istoimeni 

foto session i uz prigodne kulturne 

priredbe poseban naglasak daje 

predstavljanju donatora zbirke umjetnina. 

Tradicijski postaje i Vukovarski 

festival komorne glazbe, koji se 

u lipnju odràva u dvorcu Eltz i na 

kojem nastupaju vrhunski europski 

glazbenici. 

Bijela golubica kao misao 

na Vukovar 

U vrijeme kada smo posjetili Muzej 

upravo su bile u tijeku ve} afirmirane 

Vukovarske adventske 

sve~anosti, kojima se - kaè ravnateljica 

R. Mari} - na podlogama 

tradicijske kulture paljenjem ~etiri 

adventske svije}e, nizom izlo`bi, 

koncerata, pjesni~kih i dramskih 

nastupa obiljeàva Boì} - blagdan 

mira, svjetla i ljubavi. Prosina~ke 

sve~anosti doga|aju se u ambijentu 

dijelom obnovljenog, ali jo{ uvijek 

dramati~no o{te}enog dvorca Eltz, 

koji kod svakog posjetitelja 

pobu|uje duboke emocije izazvane 

doìvljajem krajnjih suprotnosti: s 

jedne strane uni{tavanja op}ih ljudskih 

vrijednostiisdrugestalnog nas- 

tojanja odrànja kontinuiteta ìvota.Sve~anosti 

su zapo~ele 3. 

prosinca i traju ~etiri tjedna. Svakog 

tjedna, uz prigodni kulturni program, 

upali se po jedna svije}a. 

Svojom originalno{}u i simbolikom 

koju oda{ilja posebnu pozornost, 

plijeni Vukovarska bijela 

golubica na ~ijim je nje`nim krilima 

ispisana sljede}a poruka: No{ena 

idejom mira i ljubavi u va{em je 

domu misao na Vukovar. Prema 

koncepciji Ruìce Mari} oblikovala 

ju je Dora Kova~evi}, akademska 

kiparica iz Zagreba. Prvi put su ove 

simboli~ne golubice poletjele u 

svijet krajem 1999. godine, kada ih je 

Gradski muzej, kao svojevrsnu poruku 

mira, odaslao na dvije tisu}e 

adresa. 

Upori{te u to~kama 

optimizma 

Da je mir do{ao iuVukovar i da 

ìvot pu{ta korijenje poku{ala sam 

se uvjeriti i u Gradu iuMuzeju. Tri 

godine poslije na{eg prvog posjeta 

Vukovaru èljela sam svim srcem 

prepoznati njegovu budu}nost, opipati 

joj bilô. Me|utim, u naizgled 

beìvotom dvorcu Eltz, osjetila sam 

puno vi{e nade i vjere nego {to mi je 

to uspjelo {etaju}i ulicama Vukovara. 

Vra}a se grad, vra}aju se ljudi, 

ali ne{to sjetno u zraku govori da je 

njegova du{a ako ne izgubljena, a 

ono zauvjek umrtvljena. 

A na oblikovanju neke nove, 

druk~ije, ne manje dragocjene du{e 

rade predano i s iznimnim 

stvarala~kim àrom ravnateljica 

Ruìca i kustosica Mirela koje su, 

svojim toplim osmjehom i iskrenim 

uvjerenjem da mora biti bolje i 

ljep{e, potisnule nevjericu, s kojom 

sam se pribliàvala kosturu dvorca 

Eltz: Stvaramo okruènje u kojem nalazimo 

to~ke optimizma i vjeru u 

budu}nost, kaè Ruìca, a Mirela, 

ro|ena Vukovarka, dodaje: @ivot }e 

biti onakav kakvim ga mi uredimo. 

Premda funkcioniraju u cijelom 

Dvorcu, obnovljeni su tek uredi u 

prizemlju i ~etiri izlo`bene prostorije. 

Nastoje ne vidjeti ru{evine oko sebe 

i stvoriti iluziju onih vrijednosti koje 

su nekad bile sastavni dio njihova 

ìvota i rada. Njih deset djelatnika, 

uz pomo} mnogih vanjskih suradnika, 

nastoje svojim ma{tovitim 

rje{enjima, u ove blagdanske dane 

topline i svjetla, naglasiti apsurdnost 

ratnog razaranja i uznositost ljepote 

koju ugra|uju u ovaj prostor. Dvorac 

jo{ uvijek nema sponzora za svoju 

obnovu, ali njegovi vrijedni stanovnici 

vjeruju da }e se on uskoro pojaviti. 

înjenica da je samo aktualnu 

izlo`bu o kalendaru posjetilo vi{e od 

deset tisu}a posjetitelja, me|u kojima 

mnoge inozemne delegacije i 

istaknuti politi~ari, umjetnici i 

stru~njaci, daje nadu da sve ne}e 

ostati samo na obe}anjima i ~estitkama, 

poput one koju je u Knjigu dojmova, 

11. prosinca 2000. godine 

zapisao ambasador Portugala: Congratulations 

for keeping alive a 

place of culture in spite of the destruction 

suffered by the city of 

Vukovar. 

Ne}e i ne smije, sve dok na ekranu 

kompjutora u uredskim prostorijama 

ove najìvlje ustanove u 

Gradu pi{e jednostavno ljudski: Volim 

Muzej! 



Otkri}a Dva stolje}a od Voltine baterije - srì elektrotehnike 

Volta otvorio novu 

stranicu znanosti 

Alessandro Volta, sa svojim glavnim djelom - elektri~nom baterijom - moè se 

smatrati ocem elektrotehnologije, pa i suvremene industrije elektriciteta koju danas 

zovemo elektroprivredom 

N edavno 

je proteklo razdoblje dugotrajnog 

obiljeàvanja (oùjak 1999. - rujan 2000.) 

dvostolje}a od velikog izuma talijanskog 

Alessandra Volte iz samog temelja - srì - elektrotehnike 

- elektri~ne baterije. Obljetnica koja je u 

Hrvatskoj pro{la nezapaèno, pobudila je veliku 

pozornost znanstvene, tehni~ke i kulturne javnosti 

u Voltinoj domovini Italiji, ali i u ~itavom svijetu. 

U Italiji su razli~ite manifestacije odràvane tijekom 

punih godinu i pol dana sa svrhom da se 

evociraju svi va`ni doga|aji, ~iji slijed je prije dva 

stolje}a doveo do velikog otkri}a. Jer, otkri}e 

elektri~ne baterije se smatra okon~anim i 

znanstveno potvr|enim Voltinim pismom Britanskoj 

akademiji znanosti, odnosno Kraljevskom 

dru{tvu (Royal Society) 20. oùjka godine 1800. i 

njegovom objavom u akademijskom ~asopisu 

The Philosophical Magazine 7. rujna 1800. godine. 

Evociranje dva stolje}a od tih doga|aja bilo 

je vrlo raznoliko i multimedijalno prezentirano, a 

sastojalo se od povijesnog istraìvanja i publiciranja 

(primjerice, reprint Voltinog dopisivanja), 

konferencija i radnih sastanaka, didaktike i popularizacije 

(npr. web-adresa: www.cilea.it/volta99, 

CD-ROM, muzejskih i izlo`benih aktivnosti, tehnolo{kih 

aspekata, studija putova Voltine ba{tine i 

drugog. Osim u Rimu, glavne manifestacije 

odràne su u Voltinom gradu Comu, te gradu njegove 

sveu~ili{ne karijere Paviji pokraj Milana. 

Prije nego se kaè malo vi{e o spomenutim 

doga|ajima, ovo je prigoda re}i malo vi{e o ìvotu 

velikog fizi~ara i izumitelja. @ivotopisi velikih 

ljudi ~esto su nerazdvojno vezani s njihovim djelom, 

a to }e potvrditi i slu~aj Volte. Volta se sa svojim 

glavnim djelom moè smatrati ocem 

elektrotehnologije, pa i suvremene industrije 

elektriciteta (koju kod nas zovemo elektroprivredom, 

prema nepotpuno prevedenoj njema~koj 

kovanici "Elektriziätswirtschaft"). A. Einstein ide i 

dalje 1927. godine kada tvrdi da Voltinim izumom 

zapravo po~inje suvremena znanost, a u tome 

jama~no nije daleko od istine. Prema svemu 

tomu, barem oni koji svojom profesijom i ìvotom 

sudjeluju u spomenutoj industriji elektriciteta ili su 

njeni zainteresirani korisnici (a to su poglavito i 

~itatelji Vjesnika Hrvatske elektroprivrede) mogli 

bi vjerovatno biti zainteresirani za pri~u o Volti. A 

kako se ovaj tekst pi{e na kraju Voltinog jubileja, 

ali i jubileja Svete 2000. godine, naglasit }emo 

vjerske elemente u Voltinom ìvotu i njihov utjecaj 

na njegovo djelo. Pokazat }e se da je unato~ rasprostranjenom 

mi{ljenju, spoj duboke religioznosti 

i istraìvanja materijalnog svijeta bio vrlo 

plodonosan i na podru~ju znanosti o elektricitetu. 

Uostalom ne kaè se uzalud da je elektri~na energija 

bila stvorena za svjetlo, prvu kreaciju Boga, a 

to je bio najbolji znamen za budu}i razvoj. 

Skriveni dijamant u obitelji 

Vratimo se elektri~noj bateriji i njenom izumitelju, 

punog imena Alessandro Giuseppe Antonio 

Anastasio Volta. Ve} prema imenu (imenima), 

moglo bi se naslutiti njegovo plemi}ko podrijetlo, 

koje je bilo posebno izraèno s maj~ine strane. 

Volta potje~e iz iznimno religiozne lombardske 

obitelji iz grada Como na ~uvenom alpskom jezeru. 

Od troje o~eve bra}e, jedan je bio dominikanac, 

drugi kanonik, a tre}i arhi|akon. Pa i njegov 

otac Filippo je bio 11 godina u isusova~kom redu 


G. Bertini: Volta pokazuje elektri~nu bateriju Napoleonu 1801. godine 

iz kojeg se povla~i radi produljenja obiteljske linije 

i ulazi u brak s groficom Margheritom de'Inzaghi. 

Iz braka potje~e sedmero djece i to tri k}erke od 

kojih dvije postaju redovnice, te tri sina koji to~no 

slijede karijere svojih stri~eva, te kona~no 

najmla|i Alessandro ro|en u velja~i 1745. godine. 

Do svoje ~etvrte godine, mali Alessandro 

nije mogao izustiti ni rije~i, a od sedme godine 

postaje briljantan u~enik, pa sretan otac izjavljuje: 

Bez mog znanja u mojoj ku}i bio je skriven dijamant. 

Alessandro, koji od sedme godine ostaje 

bez oca, poha|a do 16. godine isusova~ku {kolu 

u Comu i samo slu~ajno izbjegava ulazak u red, 

Dru{tvo Isusa. Napustiv{i isusovce, Volta 

zavr{ava drugu {kolu, a u njoj susre}e svog 

budu}eg patrona Gattonija, koji je opet bio klerik. 

Prirodno je iz svega da je velik dio Voltine kulture 

bio izgra|en na doktrinama, socijalnom ìvotu 

i svetkovinama rimske crkve. Prijatelji su mu 

bili poglavito klerici, ostao je blizak s bra}om redovnicima 

i aktivno je prakticirao katoli~ku religiju. 

Kao slavan znanstvenik 1815. godine brani 

vjeru od tzv. scijentizma, a kod svoje kasne ènidbe 

(u 49. godini) traì savjete svoje bra}e i profesora 

teologije. Ipak, Volta nije bio asket ni 

stidljiv, a kao visok, jak i pristao mu{karac je 

prema rije~ima svojih prijatelja "dobro razumio 

elektricitet èna". Godinama je uìvao naklonost 

pjeva~ice Marianne Paris, koju nije oènio samo 

zbog teolo{kih i obiteljskih uvjerenja. 

U vrijeme kada se Volta javlja na znanstvenoj 

pozornici (kraj 18. i po~etak 19. stolje}a) jo{ je na 

sceni stari sukob (od 16. stolje}a) filozofa i 

crkvenih autoriteta, jer se odbacuje gr~ki model 

simbioze znanosti i religije. A to~no stotinu go- 

dina iza velikog Voltinog otkri}a, na po~etku 20. 

stolje}a, engleski matemati~ar i znanstvenik A. N. 

Whitehead ima osnove utvrditi: Kad pomislimo 

{to za ~ovje~anstvo zna~i religija, a {to znanost, 

nije pretjerano predvidjeti da }e budu}i slijed povijesti 

ovisiti o odnosu izme|u religije i znanosti. 

To su dvije najsna`nije mo}i koje djeluju, a samo 

nam se privi|a da su postavljene jedna protiv 

druge. Ova tvrdnja je svakako bila potkrijepljena 

upravo Voltinim djelom i njegovim brojnim posljedicama 

stotinu godina poslije. U isto vrijeme, u 

prigodi stote obljetnice izuma elektri~ne baterije, 

jedan govornik ide i dalje kada kaè: Boginji 

mira, pomirenja i ljubavi su|eno je da postupno 

rije{i sve probleme i ugasi sve konflikte koji dijele 

klase i nacije svijeta. Poga|ate koja je to boginja, 

a ona nije ni{ta drugo doli Elektricitet, a Volta jest 

njen prorok. Volta je u~inio univerzalno bratstvo 

ne samo mogu}im, ve} doista potrebnim i 

izvjesnim. Ako se udaljimo malo od prigodnog 

veli~anja, ostaje ipak ~injenica da se na primjeru 

Alessandra Volte pokazuje da religija i znanost 

nisu protivnice u ~ovjekovu ìvotu. ôvjek treba 

obje: religiju kao nositelja eti~kih na~ela i duhovnog 

mira, a znanost kao stvaratelja novih tehnologija 

i napretka civilizacije. 

Od odgovora na pitanje o vatri, 

preko elektrofora i elektri~nog 

kondenzatora do elektri~ne baterije 

Volta svoj znanstveni interes od ranih dana 

okre}e prema znanosti o elektricitetu, koja 

postaje velik "hit" nakon Franklinovog otkri}a o 

elektri~noj prirodi munje. Glavni autoriteti na podru~ju 

nove znanosti u Voltino vrijeme su bili svi

poglavito redom klerici kao Otac G. Beccaria i 

Abbé J. - A. Notllet, a Volta se uz njih sna`no 

veè i na meditacije Isusovca R. J. Bo{kovi}a. 

Prvi zapaèni uspjeh Volta postiè disertacijom u 

dobi od 24 godine, kojom odgovara na pitanje 

Oca Campija iz reda Somaskija. Pitanje se odnosilo 

na prirodu vatre koja se ponekad javljala u 

mo~varnim i plinovitim podru~jima, a Volta 

odgovara disertacijom "O silama privla~enja elektri~ne 

vatre". Tu se Volta susre}e s pitanjima 

tada{nje kemije (pokusi s vodikom umjesto metanom, 

kisik u osnovi izgaranja itd.), pa anticipira i 

kasnije prihva}a kemijsku revoluciju predloènu od 

velikog francuskog znanstvenika A. L. Lavoisiera s 

kojim kontaktira. Kasnije se okre}e isklju~ivo 

elektri~nim fenomenima, pa 1775. godine objavljuje 

otkri}e instrumenta nazvanog elektrofor, 

ure|aja koji je prvi put omogu}io dulje 

zadràvanje elektri~nog naboja dobijenog primjerice 

trljanjem. Potom dolazi njegovo otkri}e 

elektri~nog kondenzatora 1780. godine, a godinu 

dana ranije Volta ve} kao slavan znanstvenik 

preuzima katedru eksperimentalne fizike na jednom 

od vode}ih europskih sveu~ili{ta tog vremena 

u gradu Paviji, trideset kilometara ju`no od 

Milana. Ugledu starog sveu~ili{ta sigurno je puno 

doprinio i na{ R. J. Bo{kovi}, u neku ruku prethodnik 

Volte (ali o tomu kasnije). Volta ostaje na 

katedri s kra}im prekidima skoro ~etrdeset godina 

- do svoje 74. godine. Na Sveu~ili{tu u Paviji 

}e objaviti svoje naj~uvenije otkri}e - elektri~nu 

}eliju ili bateriju - nastalo na kritici Galvanijevog 

otkri}a micanja àbljih krakova. Volta jo{ 1794. 

godine otkriva da su metali "motor" elektriciteta, a 

àblji krakovi samo jednostavan, ali osjetljiv detektor 

elektriciteta. To otkri}e mu daje iste godine 

Copleyevu medalju britanskog Royal Society, 

koja je ekvivalent dana{nje Nobelove nagrade. 

[est godina kasnije do}i }e do konstrukcije elektri~ne 

baterije, prvog stalnog izvora elektriciteta, 

koja }e promijeniti tijek znanosti, pa i povijesti. 

Neki ljudi vjerovali su da je Baterija izumljena da 

dokaè prednosti materijalizma. Na jedan upit iz 

Rima, sam Volta 1815. godine odgovara da je 

Baterija samo stroj i djeluje kao stroj i nije 

stvorena nasuprot vjeri. Svoju odanost vjeri Volta 

zaklju~uje rije~ima:Uvijek sam ~uvao i ~uvam ovu 

svetu katoli~ku religiju kao jedinu, pravu i nepogre{ivu, 

te zahvaljujem Bogu da je ulio u mene 

takvu vjeru. U tome ~vrsto namjeravam ìvjeti i 

umrijeti s pravom nadom da mogu dosti}i vje~ni 

ìvot. 

Napoleon odu{evljen otkri}em 

progla{ava Voltu grofom i 

senatorom 

Na djelovanje Volte odrazile su se dru{tvene i 

politi~ke okolnosti u Lombardiji i susjednim 

zemljama Francuskoj i Austriji, a osobito odnos s 

Napoleonom. U vrijeme njegovih po~etaka rada 

na bateriji, u Francuskoj izbija revolucija padom 

Bastille 1789. godine i uspostavom Francuske republike 

1792. godine. Jakobinci predvo|eni 

Maratom, Dantonom i Robespierrom provode 

nevi|eni teror i odmazde u kojima, osim kralja Luisa 

16., stradaju i mnogi ugledni znanstvenici. 

Najpoznatija `rtva me|u njima je Voltin prijatelj i 

veliki kemi~ar Lavoisier, kojeg Marat osu|uje na 

giljotinu 1794. godine nazivaju}i ga "majstorom 

{arlatana" i "{egrtom u kemiji", a tzv. velika Revolucija 

u presudi doslovce navodi Republika ne 

treba u~enjake, pravda mora i}i svojim putom!. 

Gubitak za Francusku i svjetsku znanost mo`da 

}e najbolje saèti veliki matemati~ar Lagrange 

rije~ima: Trebao je samo trenutak da mu se odrubi 

glava, a vjerovatno stotinu godina ne}e dosta- 

Pogled na dio Kartuzijanskog samostana B. Luini: Madona s djetetom (u Certosi di Pavia) 

Pavijski kartuzijanski samostan 

(Certosa di Pavia) 

Na rubu tre}eg po starosti (od 1361. g.) talijanskog 

sveu~ili{nog grada Pavije, u kojem je 

Volta proveo svoj dugi radni vijek i objavio svoja 

poznata otkri}a, me|u brojnim crkvama i sakralnim 

objektima osobito se isti~e samostan kartuzijanaca 

s velikom crkvom, sve poznato kao 

Certosa di Pavia. Samostan je gra|en 1396. godine 

u goti~kom stilu do 1507. godine u stilu renesanse. 

Njegova katedrala, trijemovi i fasada 

smatraju se sjajnim primjerom talijanskog 

klasi~nog preporoda. Samostan se kao cjelina 

drì jednim od najveli~anstvenijih u svijetu. 

Me|u brojnim umjetninama, osobito je poznata i 

{tovana oltarna slika Madone s djetetom, rad 

slikara B. Luinija. Postoje zapisi da su Bo{kovi} 

i kasnije Volta bili me|u mnogim {tovateljima i 

~estim posjetiteljima ovog samostana. 

Kartuzijanci su ina~e vjerski red osnovan od 

Sv. Bruna jo{ 1086. godine. Red ima bra}u i 

lai~ku bra}u, redovnici nose kukuljicu i tuniku s 

pojasom. Pravila su vrlo o{tra: vjernost, samo 

jedan obrok dnevno bez mesa, molitva, fizi~ki 

rad, ~itanje, skoro apsolutna osamljenost (za 

svakog redovnika posebna ku}ica s trakom za 

dostavu hrane i ostalog), ti{ina, osim u crkvi ili 

na tjednoj {etnji. U pavijskom samostanu proizvode 

(i prodaju turistima) poznati liker Chartreuse, 

Amaro Certosa, vlastitu vrstu ~okolade i 

jo{ puno toga. Danas su pravila ìvota malo 

blaà. 

jati da se stvori druga sli~na njoj. U takvim 

okolnostima Volta i mnogi njegovi kolege s uznemireno{}u 

prate francusku invaziju u Lombardiji 

1796 - 1800. godine i stvaranje francuske 

Cisalpinske republike. 

Prvi konzul Francuske Bonaparte poziva Voltu 

u Pariz 1801. godine. U Francuskoj akademiji, ~iji 

j i sam ~lan, Bonaparte prvo pozorno prati Voltino 

izlaganje o novom instrumentu - elektri~noj 

bateriji, a potom odu{evljen otkri}em predlaè 

zlatnu medalju i nov~anu nagradu za izumitelja. 

Bonaparte }e jo{ vi{e puta prisustvovati Voltinim 

predavanjima, {to su ovjekovje~ili umjetnici, 

slikari i kipari. Godine 1804. car Napoleon 1. 

poziva Voltu u Pariz progla{ava ga grofom i senatorom 

novog Talijanskog kraljevstva (sjeverna i 

jadranski dio dana{nje srednje Italije), te se odnosi 

prijateljski prema njemu. Napoleon je fasciniran 

otkri}em iz elektriciteta, kao {to su prije i 

poslije njega mnogi vladari uvi|ali zna~aj nove 

prirodne sile. Napoleon je bio u pravu 

predvi|aju}i da baterija predskazuje novu eru u 

znanosti. On }e do kraja ostati Voltin pokrovitelj i 

za{titnik, daju}i mu veliku mirovinu, ali traè}i da i 

u poznim godinama zadrì vezu sa Sveu~ili{tem u 

Na kraju Voltina jubileja, ali 

i jubileja Svete 2000. godine 

otkrivamo za ~itatelje 

Vjesnika HEP-a kako su njegova 

duboka religioznost i nagon 

za istraìvanjem 

materijalnog svijeta urodili 

plodom na podru~ju znanosti 

o elektricitetu, jer ne kaè se 

uzalud da je elektri~na energija 

bila stvorena za svjetlo - 

prvu Bo`ju kreaciju 

Volta jo{ 1794. godine otkriva 

da su metali "motor" 

elektriciteta, a àblji krakovi 

(Galvanijevo otkri}e) samo 

jednostavan ali osjetljiv detektor 

elektriciteta, a za svoju 

bateriju dobiva Copleyevu 

medalju britanskog Royal Society 

koja je ekvivalent 

dana{njoj Nobelovoj nagradi 

Paviji odràvaju}i barem jedno predavanje u sezoni. 

Ustvari Napoleon mu ne dopu{ta odlazak u 

pravu mirovinu rije~ima: Dobar general uvijek 

umire na polju slave. Za uzvrat, Volta je ostao 

vjeran Napoleonu jednako kada je on sjedio na 

tronu u Parizu ili u izagnanstvu na golim stijenama 

Svete Helene u ju`nom Atlantiku. Za njihov odnos 

vjerovatno je zna~ajno i to da je Napoleonova 

Korzika u to vrijeme smatrana etni~ki vi{e talijanskim 

nego francuskim otokom, a nekad i dijelom 

Genovske republike. 

Nakon ruskog debakla 1812. godine i Napoleonove 

abdikacije, te njegovog kona~nog poraza 

kod Waterlooa 1815. godine, u Europi su nastupile 

nove politi~ke okolnosti. Nakon Be~kog kongresa 

Austrija zauzima Lombardiju, koja je od 

1814. godine dio iste dràve (Austrougarske 

monarhije) kao i sada{nja Hrvatska (i Boka Kotorska), 

pa osim Bo{kovi}a i to povezuje Voltu s 

nama. Volta se jedno vrijeme morao skrivati kao 

"bijedni prista{a" Francuske, a potom 1819. godine 

biva kona~no umirovljen. Austrijanci mu ipak 

nisu mogli umanjiti priznanja i slavu u kojoj ìvi 

kao imu}an i osobito cijenjen gra|anin Coma do 

smrti 1827. godine. 

U nastavku: Volta i Bo{kovi} 

Ante Sekso 


HEP ima budu}nost 

Pedeseta obljetnica DP Elektroistra 

Pula obiljeèna je 14. prosinca o. g. u 

Hotelu Histria. Tri stotina uzvanika, 

predstavnika lokalne samouprave i gospodarstva, 

potro{a~a i dobavlja~a, umirovljenika i 

zaposlenika Elektroistre, fakulteta i instituta, te 

predstavnika prijenosa, distribucije i Uprave 

HEP-a na ~elu s predsjednikom Uprave Ivom 

ôvi}em, doprinijeli su sve~anom okru`ju 

Zlatnog jubileja istarskog distributera. Prigodan 

program, koji je odu{evio sve uzvanike, 

zapo~eo je plesom malih plesa~a istarskog 

baluna iz plesno-glazbenog studija "Zaro" iz 

Pule. 

Stihovi Danijela Na~inovi}a knjièvnika i 

novinara iz Pule napisani za ovu prigodu 

"otvorili" su ovu sve~anost. 

Tesla Eletric Company 

Uspomeni na dalekovodima 

u bezbroj aplikacija 

silnome Prometeju 

gromovi upu}uju hvalu. 

Iz stakla i svijetle}ih slova 

promatraju nas udomljeni naponi 

i nukaju da rukama hvatamo spoznaje 

{to miluju nabojem 

opservatorij u Coloradu, 

viruse u kompjutoru 

i nakostrije{enu dlaku 

li~koga ma~ka u Smiljanu. 

Ohm, Joule, Volt, Watt, Fahrenheit, 

Elektra, Elektroistra, elektro songovi. 

Ivan Fabris, direktor DP Elektroistra i 

doma}in potom je pozdravio goste i rekao: 

O~ekuju nas velike promjene u restrukturiranju, 

privatizaciji i osnivanju slobodnog 

elektroenergetskog trì{ta. U tomu moramo 

sudjelovati, u to se moramo uklju~iti èlimo 

li postati ravnopravan ~lan europske zajednice. 

U taj se proces treba uklju~iti sva ra- 


spoloìva pamet stru~nih ljudi, kako bismo 

napravili {to manje pogre{aka. Posljedice 

nestru~nog i nesavjesnog pristupa mogle bi 

biti katastrofalne za na{ elektroenergetski 

sustav, mo`da i ve}e od ratnih razaranja iz 

proteklog desetlje}a. 

Gradona~elnik grada Pule, Giankarlo 

@upi}, naglasio je: 

Elektroistra je jedno od najva`nijih poduze}a 

u regiji, promotor i imperativ razvoja 

gospodarstva i gospodarske infrastrukture. 

Uvijek je bilo uz bok s tehnologijama i promjenama 

u gospodarstvu, s kvalitetom uvijek 

u vrhu. Bili ste uporni, savjesni i odgovorni, 

takvi budite i ubudu}e. 

@upan Stevo @ufi} upu}uju}i ~estitke 

svim biv{im i sada{njim HEP-ovcima, nagla{avaju}i 

njihov marljiv rad rekao je. 

Danas Istra vi{e nije sirotica, ve} razvijeni 

dio Hrvatske sa svim pretpostavkama 

za budu}i razvoj, uz veliku ulogu i potporu 

Elektroistre. 

Sve~anost 

Poruka umjetni~kog programa ispri~ana s malo rije~i 

Ve} u predvorju dvorane u kojoj je odràna 

sredi{nja proslava 50. obljetnice DP Elektroistra 

Pula u hotelu Histria, zapo~eo je umjetni~ki program 

- ples djevojaka, djevoj~ica i dje~aka u narodnim 

istarskim no{njama. Prekrasan uvod koji je 

nagovijestio da slijedi ne{to jo{ ljep{e, darovitije, razigranije... 

I doista, priredili su Istrani svojim gostima igrokaz 

koji se gleda otvorenih usta i suznih o~iju. Na pozornici 

i pokraj nje uslijedila je eksplozija prirodne ljepote, 

ljepote pokreta, zvuka, boja, poezije, svjetla, 

kostima, narodnih no{nji... Nezaboravan uìtak za 

o~i i u{i. Djeca najmanjeg uzrasta do onih malo 

starijih, djevojke - dojmljive istarske ljepotice u prelijepim 

narodnim no{njama u stalnom pokretu, 

razdragani, razigrani, raspjevani i nasmijani. Kakav 

prekrasan spoj tradicije i suvremenog, povijesti i 

modernog, poezije i igre, plesa i glazbe, svjetlosti i 

boja, umjetni~ke slobode i prigodnog. Na pozornici 

su se smjenjivali mladost i ljepota s ljepotom i 

mlado{}u, ple{u}i, glume}i, recitiraju}i, zazivaju}i 

Nikolu Teslu i Svjetlost, oìvljavaju}i istarsku povijest 

i narodne obi~aje, recitiraju}i najljep{e stihove 

najboljih istarskih pjesnika. A ritam nije dopustio 

slabljenje pozornosti. 

Prekrasna istarska mlada na bini govori poeziju, 

ìvotno sna`nu, mudru i lijepu, istarsku ~akavsku 

poeziju, a njezine dvije najbolje prijateljice plesnim 

pokretima je odijevaju u no{nju u kojoj }e po}i za 

mu{karca svog ìvota. Podsuknje, suknje, ogrta~i, 

ukrasi, rupci... i spremna je mladost i ljepotu `rtvo- 

Pola stolje}a Elektroistre 

Ivan Fabris, direktor DP Elektroistra Pula: u 

proces promjena treba se uklju~iti sva 

raspoloìva pamet stru~nih ljudi 

Istra i Struja na sceni 

U povodu 50. obljetnice "Elektroistre" 

tiskana je prigodna, ali i 

dragocjena publikacija - monografija 

koja ostavlja pisani trag o 

Elektroistri u njezinih posljednjih deset 

godina. Prati je vizualno i tonski 

suvremeno oblikovani CD na kojem 

je snimljena monografija izdata 

1990. godine s podacima koji 

obra|uju sam po~etak elektrifikacije, 

uz multimedijalan i integralan 

prikaz Elektroistre. Propagandno - 

promocijski i povijesno - dokumentaristi~ke 

materijale pripremili su i 

izradili zaposlenici Elektroistre u suradnji 

s tvrtkama Stoèr, Elektroimpex, 

MPS Pula. 

Predsjednik Uprave HEP-a Ivo ôvi} uz 

~estitke je rekao: 

Veliki je interes javnosti za nas i na{e 

promjene koje nam predstoje. Za zabrinutost 

u HEP-u i izvan imam samo jedan 

odgovor: sto i pet godina HEP-a, pedeset 

godina Elektroistre, 16.000 visokostru~nih 

zaposlenika - jam~e sigurnu budu}nost 

HEP-a. S HEP-om moè biti jo{ bolje nego 

{to je bilo. 

Plesni glazbeni studio "Zaro" za 

zavr{nicu je izveo Program "Struja" sve u 

znaku elektri~ne energije. Elektrosongove 

napisao je Danijel Na~inovi}, glazbu Arinka 

Segando Bla{kovi} i Dario Maru{i}, a 

kostime je izradila Kristina Nefat. 

U okviru obiljeàvanja 50. obljetnice 

postavljena je izlo`ba akvarela pod nazivom 

Kamen, krovovi, nebo, kamen Norme 

Cergnul Barbalich,umirovljenice Elektroistre. 

Ruà @mak 

Mladi Zarovci odu{evili su svojom spontano{}u sve 

nazo~ne 

Giankarlo 

@upi}, gradona~elnik 

Pule: bili ste 

uporni, savjesni 

i odgovorni, 

takvi 

budite i 

ubudu}e 

Stevo @ufi}, 

ùpan 

Istarske 

ùpanije: uz 

veliku 

potporu 

Elektroistre, 

danas je 

Istra 

razvijeni dio 

Hrvatske 

Ivo ôvi}, 

predsjednik 

Uprave 

HEP-a: 105 

godina 

HEP-a, 50 

godina 

Elektroistre 

i 16 tisu}a 

zaposlenika 

jam~e 

sigurnu 

budu}nost 

HEP-a 

vati za plodnost i opstojnost veze. Ali, to je bila 

samo jedna upe~atljiva pri~a ispri~ana na pozornici 

tog podneva, 15. prosinca 2000. godine. Ispri~ali 

su bezbroj sna`nih i lijepih pri~a s malo rije~i. 

Kad bi se ugo|aj morao opisati u nekoliko rije~i, 

onda bi te rije~i bile: tradicionalno i prigodno, ali suvremeno, 

razigrano, veselo, dinami~no, ritmi~ko, 

beskrajno simpati~no, duhovito, lepr{avo, kreativno 

- rje~ju prekrasno. 

Da se pripremi jedan ovakav program potrebno 

je sigurno puno rada, truda, vje`banja, ma{tovitosti 

i kreativnosti. Ali na pozornici, a pozornica je bila 

cijela dvorana, sve je djelovalo kao neobvezna 

nevina igra u kojoj se izvo|a~i zabavljaju, improviziraju 

na mjestu doga|aja - igraju se. Sve je izgledalo 

spontano, lepr{avo, zaigrano, kao od {ale, bez napora. 

To moè samo talent, a talent je jedan od 

najve}ih, ali i najrje|ih Bo`jih darova. 

A sve je zavr{ilo otpjevanim stihom-ukorom: "Ti 

si, ti si, ti siii... poskupila siii..." i jednim energi~nim 

GOTOVO! izgovorenim autoritativnim glasom trogodi{nje 

djevoj~ice. Sjajno! 

Autori i izvo|a~i ovog programa, ali i slavljenici iz 

DP Elektroistra Pula koji su se dosjetili da umjesto 

uobi~ajenih dosadnih prigodni~arskih govora i recitala 

naru~e ansambl mladosti i ljepote zasluùju 

jedno veliko BRAVO! 

Igrokaza prikazanog na obiljeàvanju 50. obljetnice 

DP Elektroistra u pulskom hotelu Histria ne bi 

se postidjele niti daske bilo kojeg velikog kazali{ta. 

Bila bi neprocjenjiva {teta kada bi ova predstava 

umrla nakon samo jednog izvo|enja. 

Ivica Tomi}

Termoelektrana Sisak obiljeìla 30 godina rada 

Glavni temelj sustava 

T ermoelektrana 

Sisak obiljeìla je ove godine 

30 godina svog rada, pa je to prava prigoda za 

podsje}anje na njezine po~etke i povijest, kao 

i na planove koji danas stoje pred ovim sredi{njim 

objektom na{eg elektroenergetskog sustava. 

Ideja o mogu}nosti izgradnje ove termoelektrane 

s vi{e velikih agregata na teku}e i plinsko gorivo, 

javila se 1964. godine. Nakon tehni~ko-ekonomskih 

studija i analiza, projektima je utvr|ena rentabilnost 

investiranja, te je planirana etapna izgradnja objekta, 

s kona~nom snagom od 2x200 ili 3x200 megavata, u 

razdoblju od 1966. do 1977. godine. 

Izgradnja termoelektrane upravo u Sisku imala je 

tri osnovna preduvjeta: gorivo se nalazilo u neposrednoj 

blizini, u preradbenim kapacitetima Rafinerije, 

dovoljno je bilo rashladne vode u proto~nom ciklusu 

iz rijeke Save, a lokacija je bila u sredi{tu konzuma 

gdje nije bilo zna~ajnijih izvora elektri~ne energije. 

Obljetnica 

Najzna~ajniji u sustavu 

Osmog srpnja 1967. godine po~eli su radovi prve 

faze izgradnje Termoelektrane. Prva sinkronizacija 

na mreù obavljenja je 3. listopada, a komercijalna 

proizvodnja otpo~ela je 27. studenog 1970. godine, 

{to je datum koji se obiljeàva kao po~etak rada TE 

Sisak. U 56 izgra|enih objekata omogu}ena je proizvodnja 

od 1.2 do 1.4 milijarde kWh godi{nje, a pro- Revitalizacija i obnova 

jektirani prosje~ni broj sati rada je 7200 sati godi{nje, 

instalirane snage elektrane 210 MW. 

Narednu fazu obiljeàva po~etak intenzivnijeg 

propu{tanja cijevnog sustava kotlova bloka 1, kao 

Kako su rasle potrebe za elektri~nom energijom, posljedice nepovoljnog na~ina rada (dugih razdoblja 

rasla je i uloga TE Sisak u sustavu, te je donesena stajanja) tijekom petnaest godina. Stoga se u cilju 

odluka o drugoj fazi izgradnje, koja je po~ela 5. odràvanja pogonske spremnosti i raspoloìvosti 

sije~nja 1974., a zavr{ila 2. srpnja 1976. godine. zapo~inje s projektom revitalizacije i obnove cijelog 

Karakteristike novog bloka jednake su onima za blok generatora pare. Tijekom ~etiri godine, dio po dio, 

1: nazivne je snage 210 MW, mogu}e godi{nje proiz- bez duljih zastoja i u sklopu produljenih remonata, 

vodnje 1.2 do 1.4 milijarde kWh. Osnovna oprema isporu~ena 

je iz tada{njeg Sovjetskog Saveza. 

Rad Termoelektrane Sisak odvijao se u nekoliko 

faza. Od 1970. do 1976. godine radio je samo blok 1 i 

u tom razdoblju proizvedeno je vi{e od 6 milijardi 

kWh, uz rekordnih 7618 sati rada u 1973. godini. U 

toj, kao i u 1974. godini, ~este su redukcije elektri~ne 

energije, pa je novo postrojenje TE Sisak stalno u 

pogonu. To je razdoblje u kojemu nije bilo vremena 

za remont, no i razdoblje sazrijevanja i usavr{avanja 

energetskih kadrova, kojih Sisak do tada nije imao. 

ostvaruje se sloèni strojarsko-tehnolo{ki postupak, 

proveden znanjem i zalaganjem vlastitih kadrova. U 

tom razdoblju je izgra|ena nova pomo}na kotlovnica 

s dva kotla, u~ina 2x28 t/h pare, plinska redukcijska 

stanica, ure|aj za provjetravanje i rad gora~a, 

dozir stanica kiseline i luìne. Svi ti zahvati imali su za 

cilj pove}anje zna~aja Termoelektrane Sisak u sustavu, 

tako da je u 1990. godini proizvedena 1 milijarda 

i 884 milijuna kWh, uz vrlo visoko vrijeme 

angaìranosti oba bloka (blok 1 - 7316 sati, blok 2 - 

6373 sati rada). 

Ulaskom u pogon bloka 2 TE Sisak postaje 

najzna~ajniji elektroenergetski izvor u Hrvatskoj; u 

1977. godini dva bloka zajedno predaju na mreù 

rekordnih 2 milijarde i 99 milijuna kWh. U 1977. 

godini blok 1 radio je 7899 sati, a blok 2 - 7530 sati. U 

1978. godini je ostvarena druga po veli~ini proizvodnja 

termoelektrane Sisak s dva bloka, u iznosu 

od 1 milijarde i 901 milijun kWh. 

Veliki doprinos tijekom 

Domovinskog rata 

Po~etkom i za vrijeme Domovinskog rata TE Sisak 

"proìvljava" te{ke trenutke. Tijekom agresije 

srpskih pobunjenika i JNA na Sisak napu{ta je 38 

ljudi, a Rafinerija i Termoelektrana neprestana su 

meta njihovih projektila. U to vrijeme svi su zaposlenici 

Termoelektrane Sisak uloìli ogroman trud 

Naftna kriza - najteè razdoblje 

Nakon toga, dolazi vrijeme naftne krize; dràvna 

kako bi se u tako te{kim okolnostima u Hrvatskoj {to 

manje osjetio nedostatak potrebne elektri~ne energije. 

Neki od njih su u obrani i stvaranju slobodne 

politika proklamira gradnju termoelektrane na ugljen 

u drugim republikama, za razliku od odra`vanja 

"skupih mazutara". Donesen je i zakon o zabrani 

dràve Hrvatske dali najvi{e - svoje ìvote. Bili su to 

Marijan Celjak, Milan Jeli} i Zdravko Kistev, a kao 

civilna `rtva tijekom rata poginuo je Stjepan 

gradnje kotlovnica - u prijevodu za termoelektrane 

loène teku}im gorivima. To je jedan od najteìh 

razdoblja rada TE Sisak, koji zavr{ava sa 1984. godi- 

[najder. Osim njih, Hrvatsku su na svoj na~in branili, 

ispunjavaju}i svoju radnu obvezu, i ostali zaposlenici 

TE Sisak. Iznos priznatih izravnih ratnih {teta od 10 

nom. Tada je ostvarena rekordno mala proizvodnja 

od 328 milijuna kWh, a prvo pokretanje postrojenja 

bilo je te godine tek u kolovozu; te godine ostvaren je 

i rekordno mali broj sati rada. Postalo je jasno da je u 

postrojenja nu`no ulagati i modernizirati ih, kako bi 

bili konkurentni jeftinijim i modernijim proizvo|a~ima 

milijuna dolara dovoljno govori u kakvim su uvjetima 

oni tada radili. Nakon me|unarodnog priznanja Republike 

Hrvatske 15. sije~nja 1992. godine i dolaskom 

me|unarodnih mirovnih snaga na podru~je 

Banovine, ratne okolnosti se donekle smiruju, no 

najteà razaranja postrojenja Termoelektrane su 

elektri~ne energije. 

doìvjela upravo tijekom te, kao i potkraj 1993. go- 

Stoga su mladi stru~njaci Termoelektrane uz 

pomo} ruskih stru~njaka zapo~eli rad na sniènju 

dine, a posebice tijekom oslobodila~kih akcija Bljesak 

i Oluja u 1995. godini. 

tehni~kog minimuma, s projektiranih 70 na 30 posto 

nazivne snage. Projekt modernizacije ostvaren je 

Ipak, i tijekom rata, kada je doprinos TE Sisak redovitom 

funkcioniranju elektroenergetskog sustava 

"vlastitim snagama", uz pomo} Fakulteta strojarstva i bio ogroman, nisu se samo otklanjale ratne {tete, 

brodogradnje te doma}ih tvrtki koje su isporu~ile nego se razmi{ljalo i o njezinoj modernizaciji i novim 

opremu. 

tehnologijama. Stoga je ugra|en novi sustav auto- 

matske regulacije s nadzorno-upravlja~kim sustavom 

Teleperm ME na bloku 1, a u kapitalnom remontu 

bloka 1, 1994. godine, zamijenjeni su usisni i 

tla~ni ventilatori na oba kotla s ciljem postizanja 

nominalne snage (oni ugra|eni, ruske proizvodnje, 

bili su ispod kapaciteta). Nadalje, rekonstruirana je 

mazutna stanica te njezin rad uskla|en s protueksplozijskim 

i protupoàrnim uvjetima rada. 

Ugra|ena je i nova oprema za mjerenje mehani~kih 

veli~ina turbine bloka 1, a na tom bloku zamijenjeni 

su visokotla~ni zagrija~i novima i kvalitetnijima. 

Izgra|en je novi spremnik kapaciteta 60 tisu}a m 3 ,s 

pretovarnom i utovarno-istovarnom stanicom koji 

omogu}uje pri~uvu teku}eg goriva ne samo za Sisak, 

nego i za termoelektrane-toplane u Zagrebu. 

TE Sisak uspje{no 

nadomije{ta NE Kr{ko 

Na taj na~in narasla je uloga TE Sisak u sustavu, 

te ona radi kao u svojim najboljim danima. To se 

posebno odnosi na 1988., te zimu 1998-1999. godine 

kada su, nakon isklju~enja NE Kr{ko, sustav 

odràvali TE Sisak i TE Rijeka. U posljednja dva mjeseca 

1998. i prva dva 1999. godine potro{eno je vi{e 

od 200 tisu}a tona mazuta, a u cijelom tom razdoblju 

radilo se sa maksimalnom snagom od 400 MW. 

U drugoj polovini i tijekom 2000. godine, TE Sisak 

se nalazi u specifi~nom poloàju zbog rasta cijena 

nafte i te{kog lo` ulja na svjetskom trì{tu (cijena goriva 

je u nepune dvije godine pove}ana 300 posto!). 

Tako|er, u pogon je pu{tena Termoelektrana Plomin 

2, snage 200 MW i dvije plinske turbine u EL-TO Zagreb, 

preseljene s lokacije Dujmova~a. S druge 

strane, posljednji kapitalni remonti na postrojenju na 

bloku 2 obavljeni su u 1993. godini i nakon osam godina 

rada i vi{e od 40 tisu}a sati vrtnje turbogeneratora, 

name}e se potreba za kapitalnim ure|enjem 

generatora pare, turbine generatora, rasklopnog 

postrojenja i transformatora, pumpnih agregata i ostale 

pomo}ne opreme, {to se planira napraviti tijekom 

2001. godine. Takvo stanje je na bloku 1, na 

kojem je zadnji kapitalni remont obavljen u 1994. 

godini, a do sada je radio pribli`no 33 tisu}e sati. 

Njegov se kapitalni remont planira tijekom 2002. godine. 

Ekolo{ki zahtjevi i novi 

blok-prioritetni 

Kako bi TE Sisak zadràla ulogu koju ima u sustavu, 

ili je ~ak i pove}ala, nu`no je danas uskladiti 

njezin rad s ekolo{kim zahtjevima. U tom cilju, u 

tijeku je ostvarenje projekata sanacije stanice otpadnih 

voda i rekonstrukcije kolektora odvodnje, ~ime 

}e se eliminirati laguna iz kruga elektrane, a rad prilagoditi 

uvjetima iz vodopravne dozvole. Tako|er, u 

planu je realizacija ugradnje kontinuiranih mjerenja 

emisije iz sva ~etiri generatora pare. 

"Svjesni smo da budu}nost u prvom redu ovisi o 

gradnji novih kapaciteta", naglasio je Milan Rajkovi}, 

direktor elektrane. Stoga se na prostoru bloka 

3 planira izgradnja novog kombi-bloka snage pribli`no 

400 MW, koji bi kao pogonsko gorivo koristio 

plin. Za novi blok izra|ena je Studija o utjecaju na okoli{, 

koja je pro{la javni uvid i koju je komisija Vlade 

Republike Hrvatske usvojila 4. travnja 2000. godine. 

Ministarstvo za{tite okoli{a i prostornog ure|enja 

izdalo je u studenom lokacijsku dozvolu za kombi 

blok Sisak 3. Za pripremu kao i za samu izgradnju 

kombi plinske elektrane potrebno je relativno kratko 

vrijeme, povoljan je njezin smje{taj u zoni jakog industrijskog 

potencijala, kao i poloàj lokacije s obzirom 

na blizinu magistralnog plinovoda, izgra|enost 

dalekovodne mreè, te blizinu Save, kao prirodnog 

izvora rashladne vode. Zadnje, no ne manje va`no, 

tu je i dugogodi{nja tradicija te tehni~ki osposobljeni 

i iskusni kadrovi koji su tijekom svih ovih trideset godina 

bili stup njezinog uspje{nog rada. 

(Ur.) 


P rogram 

tehni~ke suradnje je jedna od najzna~ajnijih 

aktivnosti Me|unarodne agencije za atomsku 

energiju (IAEA) iz Be~a, u kojoj aktivno sudjeluju 

njezine zemlje ~lanice. Pruànje pomo}i u obliku tiskanog 

materijala, stru~ne usluge ili opreme i ure|aja za potrebe 

istraìvanja, razvoja i prakti~ne primjene atomske energije 

u miroljubive svrhe, predstavlja klju~nu statutarnu funkciju 

IAEA. To se postiè kroz projekte tehni~ke pomo}i 

zemljama u razvoju ili kroz istraìva~ke projekte za 

odre|ene institucije, gdje vi{e takvih institucija iz raznih 

zemalja moè sudjelovati u koordiniranom istraìva~kom 

projektu (CRP). Me|unarodna suradnja na podru~ju nuklearne 

znanosti i tehnologije moè se odvijati u okviru 

model projekta za pojedinu zemlju ili u okviru regionalnih 

projekata u kojima sura|uju zemlje odre|ene regije na 

rje{avanju zajedni~kih problema. 

Republika Hrvatska sudjeluje u programu tehni~ke suradnje 

IAEA kroz projekte tehni~ke suradnje, regionalne 

projekte i istraìva~ke projekte. 

Me|unarodna agencija za atomsku 

energiju izbliza 

Me|unarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) iz 

Be~a je nezavisna me|unarodna organizacija, koja je osnovana 

1957. godine odlukom Op}e skup{tine Ujedinjenih 

naroda. Prema Statutu, cilj njenog djelovanja je "pove}ati 

doprinos nuklearne energije miru, zdravlju i sveukupnom 

napretku diljem svijeta i osigurati da pomo} koju ona daje 

ili nadzire ne bude kori{tena u vojne svrhe". 

IAEA je ovla{tena pomagati i ja~ati: 

- istraìvanje i razvoj miroljubivog kori{tenja nuklearne 

energije, 

- razmjenu znanstvenih i tehni~kih informacija s tog podru~ja, 

- fizi~ku za{titu nuklearnog materijala, da ne bi bio 

kori{ten u vojne svrhe, 

- uspostavljanje me|unarodnih standarda za za{titu od 

zra~enja i nuklearnu sigurnost i pomo} pri uspostavljanju 

nacionalne infrastrukture i legislative. 

Sjedi{te IAEA je u Be~u u Me|unarodnom centru UN. 

IAEA okuplja vi{e od 130 zemalja ~lanica. Svaku zemlju u 

Skup{tini IAEA predstavlja veleposlanik te zemlje pri UN ili 

pri Republici Austriji. Zato komunikacija s IAEA ide preko 

Ministarstva vanjskih poslova Vlade Republike Hrvatske i 

Ministarstva gospodarstva, koje je mjerodavno za poslove 

nuklearne sigurnosti. 

Republika Hrvatska je postala ~lanicom IAEA 12. 

velja~e 1993. godine, kada je Vlada Sjedinjenih Ameri~kih 

Dràva u funkciji depozitara primila od Republike Hrvatske 

ispravu o prihvatu Statuta IAEA, koji nosi datum 12. 

sije~nja 1993. godine. Prije toga, 21. rujna 1992. godine 

na svojoj 343. plenarnoj sjednici, Skup{tina IAEA je prihvatila 

~lanstvo Republike Hrvatske. Time se Republika 

Hrvatska uklju~ila u me|unarodnu suradnju u podru~ju 

nuklearnih djelatnosti na svjetskoj razini. 

Program tehni~ke suradnje IAEA i 

izvor financiranja 

Program tehni~ke suradnje IAEA je jedna od 

najzna~ajnijih aktivnosti Me|unarodne agencije za atomsku 

energiju, u kojoj aktivno sudjeluju njezine zemlje 

~lanice. Izvori financiranja tehni~ke suradnje su: 

- fond tehni~ke pomo}i i suradnje, koji se sastoji od obveznih 

i dobrovoljnih priloga zemalja ~lanica, a iz kojeg se 

financira osnovni program (individualni projekti), ve}i dio 

stipendija (individualna obuka) i te~ajeva (grupna obuka), 

Suradnja 

Program tehni~ke suradnje IAEA 

Primjena nuklearne energije u 

miroljubive svrhe 

Republika Hrvatska sudjeluje u programu tehni~ke suradnje 

IAEA kroz projekte tehni~ke suradnje, regionalne i 

istraìva~ke projekte 


- izvanprora~unski fondovi, koji se sastoje od gotovinskih 

priloga razvijenih zemalja ~lanica, a iz kojih se financiraju 

projekti tzv. footonote-a, 

- UNDP fond, koji se sastoji od priloga UN Programa za 

razvoj, a iz kojeg se financiraju projekti za koje je IAEA 

odre|ena kao izvr{na agencija, 

- fond posebne pomo}i (tzv. in-kind), koji se sastoji od 

priloga zemalja ~lanica u obliku besplatnih ekspertnih usluga, 

opreme ili {kolovanja, a koristi se za realizaciju projekata 

iz posebnog programa. 

Program tehni~ke suradnje IAEA i njenih zemalja 

~lanica uobi~ajeno se provodi kroz: 

- projekte tehni~ke suradnje, 

- regionalne projekte i 

- istraìva~ke projekte. 

Projekti tehni~ke suradnje 

Projekti tehni~ke suradnje realiziraju se u razdoblju od 

dvije godine, a prijavljuju godinu dana prije po~etka tog 

razdoblja, kako bi ostalo dovoljno vremena za vrednovanje 

prijedloga projekata, kako na nacionalnoj tako i na razini 

IAEA. Svaka zemlja ~lanica ima mogu}nost prijavljivanja 

nekoliko takvih projekata, kojima sama odre|uje prioritete, 

ovisno o nacionalnoj strategiji i programu. Nositelji projekata 

mogu biti dràvne ili stru~no-znanstvene organizacije, 

a ciljevi projekata moraju jasno nazna~iti krajnjeg 

korisnika postignutih rezultata. Svaki projekt IAEA financira 

s nekoliko desetaka tisu}a USD i to kroz nabavu 

opreme ili stru~ne usluge, koje mogu biti u obliku stipendije 

ili znanstvenog posjeta za sudionike projekta ili kroz 

konzultacije sa stru~njakom IAEA, koji nakon procjene rezultata 

aktivnosti na projektu dostavlja svoje primjedbe i 

preporuke voditelju projekta. Projekt tehni~ke pomo}i 

moè sadràvati nekoliko podprojekata (zadataka) ~iji 

nositelji mogu biti razli~iti stru~njaci iz razli~itih organizacija. 

Me|utim, voditelj projekta koordinira sve aktivnosti i 

komunicira s predstavnikom IAEA zaduènim za pra}enje 

odre|enog projekta. Rezultati predo~eni u kona~nom izvje{}u, 

moraju zadovoljiti zacrtane ciljeve, a ako to nije 

mogu}e posti}i, projekt se moè produljiti za jo{ jedno 

dvogodi{nje razdoblje. 

Regionalni projekti 

U regionalnim projektima sudjeluju zemlje odre|ene regije, 

koje tako sura|uju na rje{avanju zajedni~kih problema. 

Republika Hrvatska pripada regiji Europe i sudjeluje 

u nekoliko regionalnih projekata, zajedno s ostalim europskim 

zemljama u razvoju. 

Inicijativu za pokretanje regionalnog projekta moè 

imati bilo koja zemlja u regiji, ako ju zbog zainteresiranosti 

za predloènu tematiku podrè i ostale zemlje u regiji. Pri 

tomu, svaka zemlja inicijator regionalnog projekta 

prvenstveno gleda svoj interes kao zemlja davatelj usluga 

na projektu. Da bi se sudjelovalo u regionalnom projektu, 

potrebno je iskazati zainteresiranost za odre|enu tematiku 

i odrediti osobu koja }e biti voditelj aktivnosti na nacionalnoj 

razini, a ujedno i osoba za kontakte s koordinatorom 

aktivnosti na regionalnoj razini. Glavne aktivnosti na regionalnom 

projektu su te~ajevi i radionice za sudionike 

projekta, s odre|enom tematikom, ili ostale usluge navedene 

kod opisa projekata tehni~ke suradnje. 

Istraìva~ki projekti 

Istraìva~ki projekti realiziraju se u razdoblju od jedne 

godine dana nakon dana potpisivanja ugovora s IAEA. 

Svaka zemlja ~lanica moè prijaviti neograni~eni broj istraìva~kih 

projekata, nakon raspisanog natje~aja u kojem 

je naveden rok za prijavu. Prijedlog projekta proslje|uje se 

u IAEA preko Ministarstva gospodarstva, a vrednovanje se 

obavlja isklju~ivo u IAEA. Svaki odobreni projekt IAEA financira 

s tisu}u do {est tisu}a USD u gotovini, a institucija 

nositelj projekta obvezuje se da }e voditelju i stru~nom 

timu omogu}iti rad na projektu. Obveza voditelja projekta 

je da rezultate predo~i u kona~nom izvje{}u, a projekt se 

moè i produljiti za jo{ jednu godinu. 

Ako vi{e institucija iz razli~itih zemalja radi na 

rje{avanju istih ili sli~nih problema, IAEA ih poziva da 

sudjluju u koordiniranom istraìva~kom projektu (CRP) i 

sura|uju tako da razmjenjuju postignuta iskustva i rezultate. 

Tu su vrlo va`ni osobni kontakti istraìva~a u IAEA ili 

zemljama ~lanicama, vezani za definiranje zajedni~kih interesa 

za odre|enu tematiku. 

Uloga i mogu}nosti Republike 

Hrvatske u programu tehni~ke 

suradnje IAEA 

Glavna podru~ja interesa Republike Hrvatske u suradnji 

s IAEA su primjena nuklearnih tehnika i tehnologija u za{titi 

okoli{a, medicini i energetici. Ovdje infrastruktura ima prioritetan 

zna~aj, a odnosi se na sve osnovne preduvjete za 

radiolo{ku i nuklearnu sigurnost na razini dràve (regulativa, 

organizacija upravnih i nadzornih aktivnosti). Energetika 

obuhva}a energetsko planiranje, procjenu lokacije 

za mogu}u izgradnju odlagali{ta radioaktivnog otpada, utjecaj 

na okoli{ razli~itih energetskih objekata i drugo. Medicina 

obuhva}a nuklearne metode u nuklearnoj medicini i 

radioterapiji. 

Stru~njaci i institucije iz Republike Hrvatske sudjeluju u 

programu tehni~ke suradnje s IAEA ve} puno godina. To 

golemo iskustvo valja iskoristiti tako da Hrvatska prestane 

biti samo zemlja primatelj usluga i opreme, ve} da preraste 

u zemlju davatelja usluga, posebice na regionalnoj razini. 

Odre|ene institucije koje sudjeluju u regionalnim projektima 

ve} imaju iskustva u organizaciji te~ajeva i radionica s 

ve}inom doma}ih predava~a. 

U interesu je Republike Hrvatske da nastavi partnersku 

suradnju s IAEA pri pruànju usluga drugim zemljama 

~lanicama. 

Program tehni~ke suradnje IAEA je sloèn postupak u 

kojem zemlje ~lanice imaju aktivnu ulogu u financiranju 

projekata, odnosno kao davatelji ili kao primatelji usluga 

pri realizaciji projekata. Valja se zauzeti za definiranje 

stvarnih mogu}nosti u Republici Hrvatskoj i intenzivnu pripremu 

preduvjeta unutar IAEA da se izaberu, angaìraju i 

koriste centri, oprema i stru~njaci iz Hrvatske za pla}enu 

realizaciju mnogih aktivnosti iz programa IAEA (seminari, 

specijalizacije, regionalni projekti i drugo). 

Dosada{nja suradnja Republike Hrvatske s IAEA moè 

se ocijeniti kao vrlo dobra i moè posluìti kao primjer za 

suradnju s ostalim me|unarodnim organizacijama. 

Priprema: Nevenka Novosel

L istaju}i 

Va{ cijenjeni list Vjesnik 

HEP-a nai{ao sam na napis o proslavi 

60 godi{njice Elektre Kri`. 

Tom sam se prigodom prisjetio davnih 

vremena, s po~etka elektrifikacije 

Moslavine, kada sam kao mladi inènjer 

po~eo svoju inènjersku karijeru, pred 

transformatorskom stanicom Kri`, tada 

10/6 kV. Nakon diplomiranja u travnju, 

odmah me primio moj profesor u 

namje{tenje u Banovinsko poduze}e 

(BEP). Prvi dan mog nastupa na posao 

bio je 1. svibnja 1940. godine. Uz starijeg 

inènjera, pokojnog ing. Kandija{a, 

po~eo sam transirati vod 30 kV prema 

Novskoj. Rad na transiranju zavr{io sam u 

blizini Banove Jaruge, zbog premje{taja u 

podru~ni ured âzma. Tamo je ve} bio organiziran 

tehni~ki ured s priru~nom radionicom, 

a elektrifikacija okolice bila je u 

punom jeku. Krajem godine morao sam u 

vojsku, ali sam nau~io puno toga {to se 

na tehni~kom fakultetu ne predaje. 

Najbolji je primjer za to elektropobuna u 

nedalekom selu Pobijeniku. Kao {to sam 

ve} napomenuo, u tijeku je bila elektrifikacija 

okolice âzme, pa je projekt mjesne 

mreè u Pobijeniku ve} bio gotov. Dakako, 

da je projektom bilo odre|eno i 

mjesto transformatorske stanice 6/0,4 

kV, na drvenim stupovima, kako se u ono 

vrijeme radilo na tom podru~ju. U 

me|uvremenu javio se mjesni mlinar i zatraìo 

priklju~ak za mlin, ako se dobro 

Po~eci elektrifikacije Moslavine 

sje}am, za motor snage 10 kW. To je bilo 

zna~ajno optere}enje za mjesnu mreù 

koja je projektirana samo za rasvjetu, za 

istodobno optere}enje 40 W po ku}i. 

Budu}i da su me nau~ili da se elektri~na 

pojna to~ka smje{ta u centar optere}enja, 

ispravio sam postoje}i projekt i postavio 

transformatorsku stanicu bliè mlinu. Nisam 

niti slutio kakvu }e to buru izazvati 

kod mje{tana. Bio sam iznena|en i potpuno 

neiskusan u takvim okolnostima, pa 

sam nazvao {efa u Zagreb i zamolio ga da 

do|e u âzmu i rije{i probleme. Prema 

dogovoru {ef je stigao, a do~ekalo ga je 

barem dvadeset prosvjednika iz Pobijenika. 

U razgovorima ni{ta nisu pomogli 

tehni~ki razlozi. Zaklju~ak je bio da 

drvena konstrukcija stanice seli na mjesto 

predvi|eno starim projektom. "Ne bu mlinaru 

bolje svetilo nego nama i gotovo"! 

Preseljenje }e obaviti mje{tani sami. 

Nakon nekoliko ki{nih dana, padala je 

opet ki{a, sve je bilo u sivilu, svuda blato, 

do{ao je dan kad su mje{tani odredili da 

}e preseliti drvenu konstrukciju stanice. 

Oti{ao sam vidjeti u Pobijenik {to se 

doga|a. Drvena je konstrukcija ve} bila 

otkopana, ljudi zamazani i blatni, ali dobre 

volje. Izvana ih je "krijepila" ki{a, a iznutra 

dobra moslava~ka kapljica. Tada sam pomislio, 

{to sve moè u~initi ljudski prkos! 

Uz krute elektrotehni~ke zakone, jo{ moram 

puno toga nau~iti! 

Sje}anja 

Ne bu mlinaru svijetlilo 

bolje nego nama i gotovo! 

Vodi~i su bili bakreni, ~ak su se u po~etku polagala bakrena uzemljenja, ali 

brzo se od toga odustalo jer je bakar redovito zavr{io kao modra galica u 

susjednim vinogradima 

Novo Mikroturbina ABB MT 100 

Jedinica brojnih pogodnosti 

Znate li kakva je povezanost elegantnih Volvo 

limuzina i decentralizirane proizvodnje elektri~ne energije? 

Nikakva? Premda moè zvu~ati tek kao 

zgodna verbalna dosko~ica, tvrtka Turbec AB }e vas 

uvjeriti u suprotno. Ta je tvrtka, naime, plod zajedni~kog 

ulaganjaVolvo Aero Corporation i ABB Distributed 

Power Generation,a njihov glavni proizvod je 

mikroturbina ABB MT 100, kombinirana jedinica za 

proizvodnju elektri~ne i toplinske energije, namijenjena 

manjim komercijalnim potro{a~ima s potrebom 

decentralizirane proizvdonje i distribucije energije. Pri 

konstrukciji su kori{tena iskustva tvrtke Volvo iz eksperimentalnih 

turbinskih hibridnih automobila, kao i 

ABB-a s podru~ja proizvodnje i pretvorbe elektri~ne 

energije. 

Ja~ine 100 kW elektri~ne i 160 kW toplinske snage, 

jedinica nudi mogu}nost kori{tenja kao goriva prirodnog 

plina ili bioplina, spajaju}i na taj na~in pozitivna 

iskustva klasi~ne energetske tehnologije s 

mogu}no{}u kori{tenja bioplina kao alternativnog energetskog 

izvora. Odlikuje je i niz drugih pogodnosti: 

kompaktnost (dimenzije 84 cm x 190 cm x 290 cm 

omogu}uju prolazak kroz obi~na vrata!), niska razina 

Seljani zadovoljniji {to 

imaju elektriku u {tali 

nego u ku}i 

Do {iroke akcije u elektrifikaciji sela 

koju je provodio BEP, samo su neka 

mjesta ovog kraja imala svoje lokalne 

male elektrane uz skupi kWh. Namjera 

BEP-a, prema rije~ima njenog predsjednika 

prof. ing. M. Plohla, bila je da treba 

omogu}iti svim na{im krajevima da do|u 

do elektri~ne energije. Ona mora prodrijeti 

u sva mjesta, pa i u najmanje selo. Na 

po~etku ove akcije objavljen je Pravilnik 

dobave i prodaje elektri~ne struje iz elektrovoda 

BEP-a. Prema tom Pravilniku, 

seoske op}ine koje èle postati BEP-ovi 

potro{a~i moraju izgraditi svoju mjesnu 

mreù i transformatorsku stanicu. Za 

gradnju mjesne mreè i vodove 6 kV selo 

je dovelo nestru~nu radnu snagu i 

potrebne stupove. Na podru~ju Moslavine 

ima puno bjelogori~ne {ume, pa su 

ve}inom ugra|ivani neimpregnirani stupovi. 

Bili su nepravilni i grbavi, a {to je 

najgore, bili su kratka vijeka. Vodi~i su bili 

bakreni, ~ak su se u po~etku polagala i 

bakrena uzemljenja. No brzo se odustalo 

od toga, jer je bakar redovito zavr{avao 

kao modra galica u susjednim vinogradima. 

Transformatorske su stanice montirane 

na drvene konstrukcije, ~esto 

tako|er vrlo grbave. Snage transformatora 

6/0,4 koji su se ugra|ivali bili su, 

buke, minimalno odràvanje, mogu}nost daljinskog 

upravljanja, visoku efikasnost (30 posto elektri~na, 80 

posto sveukupna), te zadovoljavanje svih propisa o 

emisijama {tetnih plinova. Postoji ~ak mogu}nost daljinskog 

upravljanja s vi{e jedinica, ~ime je mogu}e 

posti}i iznimnu fleksibilnost u proizvodnji i distribuciji 

energije. 

(Izvor: ABB Revija) 

prema dana{njim okolnostima vrlo male, 

~ak 5 kVA. Ve} transformator od 20 kVA 

tada je nazivan "veliki". Prema projektiranom 

optere}enju se vidi, da se ra~unalo 

samo s rasvjetom. Zanimljivo je napomenuti 

da su mnogi seljaci bili zadovoljniji 

{to imaju elektriku u {tali nego u ku}i. 

Prigodom hranjenja stoke u zimskim 

mra~nim jutrima stalno je prijetila opasnost 

od poàra. U ljetnim mjesecima, 

me|utim, potro{nja je bila vrlo mala. Neka 

su ku}anstva pla}ala samo najam brojila. 

No, brzo su se pokazale pote{ko}e u 

ovako slabim mjesnim mreàma. Ve} 

nakon dobivanja elektri~ne energije 

po~elo je priklju~ivanje strojeva. Prigodom 

ètve u Moslavini, napu{tani su lokomobili 

kao pogonski strojevi za vr{alice i 

zamjenjivani elektromotorima. Kod stabilnih, 

nepokretnih pogona, primjerice mlinova, 

optere}enja koja su izazvali motori, 

nisu izazivala te{ko}e primjerenim 

priklju~kom na transformatorsku stanicu, 

no vr{alica je pokretni poljoprivredni stroj 

priklju~en prema potrebi, ~esto i na slabom 

dijelu elektri~ne mreè. Time su izazvani 

veliki padovi napona, pa su mnoga 

sela donijela zaklju~ak da dolaskom 

mraka moraju vr{alice prestati radom. 

Postupno su imu}nija gospodarstva nabavljala 

strojeve na elektri~ni pogon 

(sjeckalice, cirkulari) {to je sve vi{e optere}ivalo 

slabu elektri~nu mreù. 

Udaljenije se ku}e ~esto prigodom 

projektiranja nisu javile za priklju~ak, ve} 

su ga traìle nakon izgradnje mreè. 

Mreà je naknadno produljivana, ve}inom 

jednofazno, pa je na kraju "zadnja ku}a" 

dobila polovicu napona. 

Javna je rasvjeta projektirana kao 

no}na i poluno}na. Sklopka za ukop~anje 

javne rasvjete ~esto se nalazila kod nekog 

seoskog uglednika, koji u vedrim no}ima 

s mjese~inom nije uop}e palio javnu rasvjetu. 

Kao {to smo vidjeli, {iroka je elektrifikacija 

po~ela vrlo skromno. No, krenulo 

je! Narod je postao svjestan blagodati 

elektri~ne energije i va`nosti elektrifikacije. 

Boris Markovi~i} 

POZIV ZA POMO] 

Zaposlenik sam HEP-a DP "Elektre Karlovac" Pogon 

Ogulin, PU Slunj. S 30 postotnom invalidno{}u i ènom zbrinjavamo 

troje djece. Za Domovinskog rata, pet godina proveo 

sam u prognanstvu, a nakon povratka i nakon obnavljanja 

ku}e, zadesila me najve}a tragedija. 

U travnju mjesecu 1998. godine najmla|em djetetu - 14 

godi{njem Miodragu otkazali su bubrezi. Dijalizu te{ko podnosi, 

a transplatacija bubrega koja je ve} dogovorena i koja bi 

se trebala obaviti u Italiji ko{tala bi 50 000 njema~kih maraka. 

Kako ovaj iznos nisam u mogu}nosti platiti, molio bih 

Upravu HEP-a, direktora DP "Elektra Karlovac", Sindikate kao 

i sindikalne podru`nice, a i sve ljude dobre volje da na|u 

mogu}nosti i da se odazovu mom apelu i pomognu u ostvarenju 

operacije kako bih spasio sina od onog najgoreg. 

Za kunsku uplatu podaci su: 

HPB - Filijala Karlovac, {ifra banke 390, 

`. r. 30101-620-336, 

broj {tednog ra~una 1207442207. 

Za deviznu uplatu podaci su: 

PBZ Zagreb - Poslovnica Karlovac br. 191 

`. r. 32100-621-37 

broj {tednog ra~una 71410-0-20-191-97937-7 

Moja adresa je: Slavko Pauli}, Cerovac 116, 47240 Slunj, 

tel. 047/777-356 - zakonski zastupnik sina Miodraga. 

Unaprijed se zahvaljujem svim dobro~initeljima 

Slavko Pauli} 


GREENTIE 

Putokaz surferima 

Energetika na Internetu 

http://www.greentie.org/ 

Greentie (Greenhouse Gas Technology Information Exchange) je me|unarodna informacijska mreà za distibuciju informacija o davateljima 

proizvoda i usluga koji pomaù reduciranju emisija plinova koji stvaraju efekt staklenika. Tako|er pruà informacije o 

me|unarodnim organizacijama ~iji su istraìva~ki programi vezani za tehnolo{ki “~istu” energiju. Baza podataka koju odràva Greentie 

sadràva skoro 8000 proizvo|a~a i informacijskih i drugih organizacija {irom svijeta. 

Zna~i, kao {to se moè o~ekivati, namjeravate li posjetiti ove stranice ne o~ekujte vizualne akrobacije, ve} mjesto koje sluì kao 

raskri`je za pronalaènje èljenih informacija. Moète i aktivno sudjelovati – od vas se traè komentari, a moète ~ak objavljivati i relevantne 

vijesti. Green Times je ~asopis koji besplatno dobijate u .pdf formatu, a tako|er moète primati i najnovije vijesti izravno u va{ 

e-mail “sandu~i}”. Zanimaju li vas publikacije s ovom tematikom, ovo je mjesto na koje }ete ~e{}e navra}ati, jer sadrì mjese~ne vijesti s vezama prema 

~asopisima raznih organizacija, a kada navratite prvi put, svratite u arhiv u kojem }ete se informirati o svemu {to ste dosad propustili. 

http://www.tps.se/ 

http://www.photon-magazine.com/ 

PHOTON International 

Davno je ve} pro{lo doba kada se lamentiralo o tomu kako informacija nije tek popratna 

nuspojava trì{nih zbivanja, ve} moè biti i naj~e{}e jest, i proizvod sam za sebe. 

Stoga osim informativnih publikacija koje redovno prate prezentacije osoba, tvrtki i 

organizacija iz energetskog sektora, postoje i nezavisni ~asopisi koji pretendiraju na 

zna~ajnu ulogu na tom podru~ju. 

PHOTON je ~asopis koji svoju ulogu èli izboriti na podru~ju energetike sun~evih }elija, donose}i doga|anja, industrijske vijesti, promocije razli~itih 

proizvoda, prezentacije tvrtki i osoba bitnih za djelovanje te industrije. Naru~ite jedno izdanje – potpuno je besplatno. Tako se moète uvjeriti u korektnu 

vizualnu i sadràjnu prezentaciju koju ovaj ~asopis pruà. Kaèmo li i to da mu je izdava~ njema~ki Solar Verlag GmbH, moèmo ga nazvati Volkswagenom 

me|u srodnim publikacijama i vjerovatno }e vam biti jasno {to pruà – pouzdanu informaciju bez nepotrebnog blje{tavila. 

TPS Termiska Processer AB 

Premda je Internet, prema mjestu nastanka i prema postotku predstavljenih Web stranica, prvotno bio shva}en “ameri~kom 

igra~kom”, on to sve vi{e prestaje biti zahvaljuju}i jednostavnoj ~injenici da je cijeli svijet shvatio da je rije~ o tehnolo{koj abecedi sutra{njice 

bez koje se ne moè. Na gornjoj adresi vam sa zadovoljstvom moèmo predstaviti malu i propulzivnu {vedsku tvrtku, smje{tenu 

devedeset kilometara od Stockholma, ~ijih ~etrdesetak zaposlenih radi na istraìvanjima i komercijalnoj implementaciji plinifikacije i sagorijevanja 

krutih gorivih 

tvari, ve}inom biomase 

kao najupotrebljavanijem alternativnom 

energetskom gorivu. 

Njihove djelatnosti uklju~uju osnovna 

i primijenjena istraìvanja te razvoj procesa 

i proizvoda u djelatnosti proizvodnje 

topline i energije. Po~etni projekti financiraju 

ve}im dijelom Europska zajednica i 

Švedska vlada da bi se potom komercijalizirali 

kroz zajedni~ka ulaganja ili prodaju 

licenci. 

Zanimljiv 

primjer male energetske 

tvrtke 

koja djeluje u 

okru`ju visoke 

tehnologije. 

Priprema: 

Gordan Bakovi} 


http://www.ericsson.hr/ 

Izbor 

ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. 

Ovo je tvrtka koja postoji od 

1995. godine, a ~iji korijeni – ako 

drìmo relevantnima ìvote ljudi ~ije 

ime nosi – seù i u devetnaesto 

stolje}e. Osim Nikole Tesle, znanstvenika svjetskog glasa, u pitanju je i Karl Magnus Eriksson, vje{t poduzetnik koji je stvorio prosperitetnu 

kompaniju ~iji po~eci datiraju od 1876. godine. Dvije kompanije sura|uju ve} od 1949. godine, a danas je to tvrtka koja se 

specijalizirala za prodaju, projektiranje, softverski razvoj, implementaciju i usluge odràvanja telekomunikacijskih 

sustava i ure|aja, te ponudu cjelovitih komunikacijskih rje{enja. 

Web stranice su organizirane s primjetnom mjerom vizualne decentnosti, {to odaje ozbiljnost 

tvrtke i svijest da se jedino poklanjanjem jedake pozornosti na svim razinama, od proizvodnje do 

prezentacije, moè uspje{no opstati na dana{njem zahtjevnom trì{tu. Prezentirani su podaci o 

kompaniji, godi{nje izvije{}e, prio}enja za javnost, posebni odjeljak posve}en kvaliteti, kao i 

teku}i te arhivski brojevi lista KOMUNIKACIJE. Zainteresirani za vi{e informacija o kompaniji Ericsson 

Tesla }e biti u prigodi pregledati ~itavu publikaciju u .html obliku. 

Vrlo ugodna prezentacija u okviru hrvatskog Internet okru`ja.

Dokumentiranje podataka "mini" Intranetom 

Olak{ati posao, dovesti stvari u 

bolji red, biti aktualan 

Da bi {to lak{e aùrirao podatke koji se mijenjaju na nekom ure|aju putem prijenosnog ili 

stolnog ra~unala, do{ao sam na ideju kako bi to bilo zgodno napraviti u HTML obliku, 

kojeg danas standardno koristimo za izradu Web stranica na Internetu 

S vakim 

danom vidim da sve vi{e odjela 

unutar HEP-a ima barem jedno 

prijenosno ra~unalo, a osobno - 

bave}i se u posljednje vrijeme opti~kim 

vezama - i sam koristim jedno takvo ra~unalo. 

Ono je postalo jedno od osnovnih 

"alata" na novijim generacijama ure|aja, bilo 

telekomunikacija, za{tite, mjerenja... 

Specijalizirani software koji se koristi 

za setiranje ure|aja, obi~no ne sadrì 

nekakve uvrijeène standarde za arhiviranje 

postavki s ure|aja (barem imam 

takvo iskustvo), jer sam ispis na papir 

nema uvijek smisla, osobito ako se to 

mora raditi ~esto i za istu stvar. 

Da bi {to lak{e aùrirao podatke koji se 

mijenjaju na nekom ure|aju putem prijenosnog 

ili stolnog ra~unala, do{ao sam 

na ideju kako bi to bilo zgodno napraviti u 

HTML obliku, kojeg danas standardno 

koristimo za izradu Web stranica na Internetu. 

Pitate se kako }ete sami napraviti 

HTML stranicu? Pretpostavljam da svi 

koji imalo rade s ra~unalima, u 

svakodnevnom poslu koriste programe 

tipa MS Word, Excel, Corel i spajaju se na 

Internet i sli~no. 

Znanje HTML jezika ve} neko vrijeme 

nije klju~no, jer postoji nekoliko solidnih 

grafi~kih editora koji }e svoj posao dobro 

odraditi. Ako analogiju iz prije spomenutih 

programa prenesete na HTML grafi~ke 

editore (npr. Front Page editor), u stvarno 

nekoliko dana mo}i }ete izraditi jednostavnu 

HTML stranicu, a iskreno vi{e 

od toga vam i ne treba - ba{ to - jednostavna 

HTML stranica, s koje moète 

pozvati "slike" stanja s va{ih ure|aja ili 

ne{to sli~no. 

Osnovna ideja ovog napisa je da 

upozna ~itatelje sli~nih potreba s dokumentiranjem 

u HTML obliku kroz jedan 

stvarni primjer. Ovdje mi nije bila namjera 

u~iti kako koristiti neki HTML grafi~ki editor 

ili Program za skidanje slika s ekrana, 

jer i sam nisam veliki stru~njak u tom 

dijelu. Kroz jedan konkretan primjer (rije~ 

je o dokumentiranju stanja opti~kih veza u 

PrP Opatija) probat }u vas upoznati s idejom 

- mo`da vam posluì. 

Mi u odràvanju nastojimo imati 

zapise, podatke, sheme, na dohvat ruke, 

dakako, uredno aùrirane. Kako vrlo ~esto 

putujemo po terenu, ne stignemo uvijek 

sve te podatke na vrijeme nadopuniti svim 

ispravkama. Nova tehni~ka pomagala su 

nam sve vi{e dostupna u stvarnom ìvotu, 

pa za{to ih ne iskoristiti {to bolje? 

Kako danas svaki odjel ima po nekoliko 

ra~unala i to umreènih, moè se jednog 

(ili vi{e) od njih, obi~no ja~eg po 

performansama odrediti za "skladi{tara" 

Slika 1. Popis objekata 

Inicijativa 

podataka. Kad do|emo s terena 

prebacimo spomenute podatke, fotografije, 

nacrte i dakako, sve poveèmo u 

HTML stranice. Svaki odjel moè unutar 

sebe za{tititi pristup tim podacima uz 

uobi~ajeni password. Zna~i, osobe koje 

èle pristupiti upi{u lozinku i pristupe èljenim 

stranicama Internet Explorerom ili 

nekim drugim browserom. 

I dobili smo "mini" Intranet. 

Slika 2. TS Matulji 

Slika 3. Izgled FMX ure|aja s 

rasporedom plo~ica 

Pa krenimo! 

Bilo bi zgodno da prva HTML stranica 

sadrì popis, primjerice objekata na koje 

èlite "pristupiti" ili popis ure|aja u objektima 

ili pak popis fotografija. To vam je dovoljno 

za po~etak. 

Na slici 1. vidimo popis objekata koji 

sadrè nama zanimljive podatke. Izaberemo 

èljeni objekt primjerice TS Matulji. 

Na slici 2. vidimo ure|aje koje 

moèmo izabrati unutar TS Matulji. Izaberemo 

èljeni ure|aj, primjerice FMX, i 

dobijemo sliku 3.: Izgled FMX ure|aja s 

rasporedom plo~ica. Slika koju imate 

pred sobom je stvarna slika ure|aja koju 

vidite kad ste spojeni na ure|aj svojim 

prijenosnim ra~unalom. Pitate se kako 

spremiti tu sliku? Na~in na koji ja koristim 

je uz pomo} Paint Shop Pro-a (shareware 

program), kojim moète osim grafi~ke 

obrade slika, "skidati" i slike s ekrana. Mogli 

ste to u~initi i tipkom PrintScreen 

spremljenom u Clipboard, ali ekrane 

morate poslije dodatno obra|ivati, "kratiti" 

i prilago|avati, a to nije cilj. 

Kad radite sa svojim programom na 

ure|aju, paralelno imate uklju~en program 

Paint Shop Pro ili neki koji to moè, arhivirate 

èljeni prozor primjerice (vezano uz 

gore spomenuti primjer) direktorij 

/OBJEKTI/TSMATULJI/FMX/SLIKE/Izgledure|aja.jpg. 

Shva}ate ve} da bilo kakvim stvarnim 

izmjenama na postavkama ure|aja, koje 

vidite na svom ra~unalu, vi jednostavno 

skinete èljeni ekran, spremite ga pod istim 

imenom u isti direktorij i sve ostaje 

vezano uz HTML stranicu, prethodno napravljenu. 

Dovoljno je u ovom slu~aju za 

TS Matulji imati jednu HTML stranicu s 

po~etnim izgledom svih ure|aja u tom objektu. 

Na nju treba nadovezati samo 

skinute ekrane koje spremimo, mo`da 

najbolje, u JPEG formatu i vezati ih na 

spomenutu HTML stranicu. Ponovno se 

vra}am na osnovnu ideju - nemamo puno 

vremena za bavljenje izradom HTML 

stranica. Skidanjem ekrana "u ìvo" i spremanjem 

u arhivu nakon bilo kakvih promjena, 

mi smo prakti~ki aùrirali podatke. I 

to je sve. 

Zaklju~ak je sljede}i. Stvari spominjane 

u napisu nisu nove, ali bi prema 

mom mi{ljenju kao ideja mogle posluìti 

barem manjim skupinama ljudi ili pojedincima 

koji se bave istim poslom, a èle 

imati brzo i uredno aùrirane podatke. Dakako, 

da se sve zajedno moè pro{iriti do 

krajnjih granica - ure|aje, reglete, stalke, 

stupove moèmo fotografirati digitalnim 

fotoaparatom (ako ga imamo!), pa oformiti 

veliku bazu stanja. Ponavljam jo{ 

jedanput, ideja je bila kako sebi olak{ati 

posao (govorim iz prakti~nog iskustva), 

dovesti stvari u bolji red i biti "aktualan". 

Kad kaèm "aktualan" mislim na dostupnost 

podataka koje èlimo imati pod kontrolom 

koliko je to mogu}e radi brèg 

snalaènja i reagiranja u klju~nom trenutku. 

Igor Po{~i} 


Nikola Tesla 

(1856. - 1943.) 

(nastavak iz pro{log broja) 

U dràvi Colorado u mjestu 

Colorado Springs je na Teslin poticaj 

izgra|en visokonaponski laboratorij. 

Naime, Teslini pokusi s naponima od 

4 milijuna volti bili su preopasni za 

New York. Drugi razlog je bio u 

tajnosti koju je on èlio posti}i. 

Izgradnju ovog laboratorija financirao 

je John Jacob Astor, vlasnik hotela 

"Waldorf-Astoria". U laboratoriju je 

radio Tesla uz nekoliko radnika i uz 

svog tehni~kog suradnika inènjera 

Fritza Löwensteina. Laboratorij je 

imao ~etvrtastu zgradu 30 x 30 

metara s tornjem visokim 25 metara, 

na kojem je bio jarbol visok 65 

metara, a na vrhu je bila kugla od 

bakrenog lima, promjera jedan metar. 

Bio je namijenjen prou~avanju munja 

i eksperimentima beì}nim vezama. 

Zanimljivo je da je ovdje Tesla 

proizveo napon od 12 milijuna volti. 

Proizveo je i prve umjetne munje 

duè od 41 metra, a grmljavina se 

~ula na udaljenosti od 24 kilometra. 

Laboratorij je trebao odgovoriti ima li 

Zemlja elektri~ni naboj. Tesla je 

izazvao i elektri~ne oscilacije zemlje, 

te umjetni potres. O pokusima u 

ovom laboratoriju Tesla je vodio 

dnevnik s vi{e od 400 stranica sa 

slikama i crteìma. Dnevnik je 

objavljen 1976. godine u SAD-u. 

ûdna je sudbina laboratorija u 

Coloradu. Toranj laboratorija nije 

nikad bio dovr{en. U vrijeme Prvog 

svjetskog rata, laboratorij je sru{en 

zbog bojazni ameri~ke administracije 

da bi se Tesla mogao njime sluìti u 

korist Centralnih sila. Razlog, bio je 

rodom iz Austro-ugarske. âk je i 

njegov suradnik bio jedno vrijeme 

zatvoren pod sumnjom da je {pijun. 

Za svjetku telegrafiju "The World 

Telegrafpy" izgra|ena je na Long 

Islandu kod New Yorka 1901. godine 

stanica Tesline radiopostaje. 

Izgra|ena je zgrada od 47 metara 

koja je na vrhu imala bakrenu 

elektrodu promjera 30 metara. 

Me|utim, Marconi je 12. prosinca 

1901. godine uspostavio beì}nu 

vezu izme|u Engleske i otoka New 

Foundlanda u SAD. Izazvao je veliku 

senzaciju, ali i pretekao Teslu. Tako je 

izgradnja radiopostaje usporena da 

bi 1906. zbog financijskih te{ko}a 


bila obustavljena. To se lo{e odrazilo 

na Teslin ugled. Novinari su ga 

proglasili osobom koja previ{e 

obe}ava, a premalo ispunjava. Jo{ 

kada je objavio vrlo ~udnu i nikad 

dokazanu tvrdnju da je prona{ao 

"zrake smrti", to je jo{ vi{e utjecalo o 

njemu, barem u Americi, misli kao o 

~udaku. Ipak, ostaje ~injenica da je 

FBI nakon Tesline smrti odnio sve 

njegove bilje{ke i da su ti dokumenti 

jo{ i danas strogo povjerljivi. âk se 

pri~alo da je bio otrovan da bi se 

do{lo brè do njegovih spisa. 

Tesla je zadnje godine od 1935. do 

smrti 1943. proveo kao umirovljenik, 

ìve}i od mirovine koju mu je od 

jugoslavenske vlade isposlovao 

ne}ak Sava Kosanovi}, tada{nji 

konzul u New Yorku. Imao je toliko 

da moè pla}ati hotel "New Yorker" i 

kupovati kru{ne mrvice kojima je u 

centralnom parku, prekoputa hotela, 

hranio golubove. Nikog nije primao u 

posjete. Postao je vrlo nepovjerljiv 

prema svima i mislio da mu svi èle 

ukrasti ideje. Vjerovao je da je 

sposoban ìvjeti preko 120 godina. 

Sobarica ga je na{la mrtvog u petak 

8. sije~nja 1943. godine. Umro je bez 

lije~ni~ke pomo}i tijekom no}i. Tijelo 

mu je kremirano, a od 1956. godine 

àr s njegovim pepelom nalazi se u 

"Teslinom muzeju" u Beogradu. 

Rezime njegova rada moè se 

svesti na 99 patenata, 17 znanstvenih 

i stru~nih radova u ~asopisima, 7 

radova o op}im problemima, jedan 

autobiografski rad ("Neka moja 

sje}anja") i niz radova pod nazivom 

"My inventions" ("Moji pronalasci") 

objavljeni u ~asopisu "Electrical 

Experimenter" iz 1919. godine. 

Hrvatski prijevod tih radova sloènih 

u jednu knjigu pod nazivom "Moji 

pronalasci" objavljen je u Zagrebu 

1977. godine. 

Nikola Tesla je dobio brojna 

priznanja, za ìvota i poslije smrti. 

Jo{ 1896. izabran je za po~asnog 

~lana JAZU. Godine 1912. bio je 

zajedno s Edisonom kandidat za 

Nobelovu nagradu za fiziku, ali im ta 

nagrada nije dodijeljena. Vjerojatno 

jer je tri godine ranije tu nagradu 

dobio Marconi, {to je Teslu ogor~ilo. 

Smatrao je prijedlog za nagradu 

prevelikim podcjenjivanjem 

vrijednosti svog rada, pa neki misle 

da je osobno odbio kandidaturu. Ako 

je to to~no, onda je on prvi 

znanstvenik koji je odbio biti 

predloèn za nagradu. Zagreba~ko 

Sveu~ili{te mu je 1926. godine 

dodijelilo po~asni doktorat, a malo 

kasnije to je u~inio i beogradski 

Univerzitet. Neposredno nakon smrti, 

jedan ameri~ki brod dobio je njegovo 

ime. 

Tesli je podignut spomenik na 

Nijagarinim slapovima (1976), njegov 

lik je u lancu rektora zagreba~kog 

Sveu~ili{ta, u Zagrebu jedna od 

zna~ajnih ulica nosi njegovo ime, a i 

tvornica telekomunikacijskih ure|aja 

od 1949. nosi ime (danas Ericsson 

Nikola Tesla). Najvi{a nagrada za 

znanstveni rad u Hrvatskoj nosi ime 

Nikola Tesla. Pred sjedi{tem 

me|unarodne unije za 

telekomunikacije u @enevi je kip 

Tesle. Te{ko je nabrojati koliko je 

po{tanskih maraka izdano s 

njegovim likom. Kona~no, jedinica za 

gusto}u magnetskog toka nosi ime 

Tesla. 

Za ljubitelje zanimljivosti, s web 

stranica Interneta britanske 

radiopostaje BBC London 

spomenimo da je ova stranica 

provela veliku anketu kojih deset 

genija je ozna~ilo tisu}lje}e (od 

1000. do 2000.). Poredak je slijede}i: 

1. Johann Guttenberg 

(oko 1397.-1468.) - knjigotisak 

2. Thomas Alva Edison 

(1847.-1931.) - iskori{tavanje 

elektri~ne energije 

3. Leonardo da Vinci 

(1452.-1519.) - hidrodinamika, 

astronomija, zrakoplovstvo itd. 

4. Nikola Tesla 

(1885.-1943.) - elektri~ni 

strojevi i ure|aji 

5. Michael Faraday 

(1791.-1867.) - elektri~ni motor, 

generator i transformator 

6. Charles Babbage 

(1791.-1871.) - prethodnik 

kalkulatora i ra~unala 

7. Alexander Graham Bell 

(1847.-1922.) - telefon 

8. John Logie Baird 

(1888.-1946.) - televizor 

9. Sir Frank Wittle 

(1907.-1996.) - mlazni motor 

10. Sir Isaac Newton 

(1642.-1727.) - gravitacija 

Priprema: Josip Moser

Zloporaba droga 

Od starih Egip}ana do danas 

^ ovjek 

je u svim vremenima, na 

sve mogu}e na~ine i svim 

sredstvima, pa i opojnim tvarima - 

drogama, poku{avao rje{avati svoje 

probleme, bez obzira na to bio mir ili rat. 

Drogom su se obi~no ublaàvale 

neizdrìve boli, posljedice bolesti ili ranjavanja 

u ratovima. 

Tako su ve} u starom vijeku bile 

poznate osobine nekih biljaka koje su se 

nazivale "proro~kim". Ve} se spominje da 

su Egip}ani uzgajali bijeli mak iz kojeg se 

dobiva opijum. Od njega su se spravljali 

napici i sedativna pi}a, kao {to je gr~ki 

"vepenthes", o kojem govori Homer u 

Odiseji, pi}e koje je Zeusova k}i Helena 

dala popiti Menelaju kako bi ga zavela "jer 

ono (pi}e) dovodi do toga da se zaborave 

zla". Opojna svojstva konoplje (cannabisa) 

koja se uzgajala na indijskim visoravnima 

(pa se po tome naziva i indijskom 

konopljom) potje~u iz njezine smole, koja 

se naziva ha{i{, a koristila se kako bi se 

pri nekim vjerskim obredima izazvala dionizijska 

egzaltacija ({to bi odgovaralo 

dana{njim "rave partyjima"). Te biljke i ekstrakti 

njihovih aktivnih supstanci se tijekom 

stolje}a prenose i {ire ~itavom 

Orijentom, na kojem je postalo 

uobi~ajeno da se neke od tih biljaka u~estalo 

ili stalno tro{e. 

Uzimanje droge moè se pratiti od 

~ovjekove najranije povijesti. Prema povijesnim 

podacima, pojedina sredstva 

ovisnosti bila su lijek, a danas su mnoga 

psihofarmakolo{ka sredstva postala 

droge. Droge su poznavali ve} u starom 

vijeku na Srednjem i Dalekom Istoku, a 

poslije kriàrskih ratova droga se naglo 

{irila Europom. Uz iznimku nekih 

proizvoda stare farmakopeje, kao {to je 

Fracastorov diascordium ili Sydenhamov 

laudanum, koji se koriste od 15. stolje}a, 

s otkri}em Amerike u Europu stiè nova 

droga - koka. Godine 1804. izumljen je injekcijski 

pribor, a 1943. halucinogena 

droga LSD. Opijum i ha{i{ se na Zapadu 

pojavljuju tek po~etkom 19. stolje}a, a 

javnost ih je po~ela upoznavati kroz 

magiju knjièvnosti esteta i pjesnika u po- 

trazi za novim senzacijama (Thomas de 

Quincey, Theophile Gautier), dok ih je 

Baudelaire, i sam te{ki ovisnik, veli~ao u 

svojim Paradis arteficiels. 

Nakon tog razdoblja knjièvne 

znatièlje, ubrzo je uslijedilo razdoblje 

medicinskog i psiholo{kog interesa. Ve} 

je 1840. godine francuski psihopatolog 

Moreau iz Toursa objavio vaàn rad o halucinacijskim 

i mentalnim poreme}ajima 

koje uzrokuje ha{i{. Taj znanstveni interes 

se poslije razvijao putem psiholo{kog istraìvanja 

paradoksalnog fenomena 

"navike" i "stanja potrebe", kao i organskih 

o{te}enja do kojih dolazi u organizmu 

zbog produljene intoksikacije, a onda i 

stvaranje navike, odnosno ovisnosti. 

Narkomanija 

Pohlepa i organizacija tajnih prodava~a 

ve} su od kraja 19. stolje}a izazvale 

prave valove napada najprije u 

obliku morfinomanijskih, a zatim kokainomanijskih, 

eteromanijskih i napokon 

heroinomanijskih epidemija s kojima su 

se morale pozabaviti i vlasti kao s pravim 

dru{tvenim nevoljama. Problem narkomanije 

postao je tada dru{tveni problem. 

Bitka se najprije vodila na nacionalnoj 

razini s pomo}u dekreta i propisa, a na 

me|unarodnom planu preko tijela konstituiranih 

radi borbe protiv droga. 

Uvi|aju}i svu opasnost koju siju 

droge na svim meridijanima i 

zemljopisnim {irinama, 1909. godine je 

u~injen prvi poku{aj na svjetskoj razini 

da se suzbije novo uo~eno zlo za zdravlje 

i ìvot ljudi, te je osnovana Me|unarodna 

opijumska komisija, koja je utvrdila 

na~ela u kontroli opojnih droga. Tako je 

na Konferenciji o opojnim drogama 

1912. godine napravljen prvi me|unarodni 

poku{aj da se zaustavi {irenje 

opijata i drugih sredstava ovisnosti 

dono{enjem Ha{ke konvencije, nakon 

koje su uslijedile @enevska konvencija, 

prihva}ena 1925. godine i druge konven- 

Odràna 37. godi{nja skup{tina Aktiva DDK DP Elektroprimorje Rijeka 

Potvr|ena humanost 

Elektroprimorja{a 

Ispunili smo plan za 2000. godinu. Darovali 

smo 126 bo~ica krvi. Odazvali smo 

se na sve akcije Savjeta DDK pri Gradskom 

dru{tvu Crvenog krià u Rijeci. U ovoj 

godini zadràli smo pro{logodi{nji prosjek 

darivanja krvi i to deset bo~ica krvi 

mjese~no na na{oj rije~koj transfuziji. 

Takvom organizacijom darivanja krvi nismo 

ometali proces rada. Bilo je i poziva za 

hitno darivanje krvi za hitne slu~ajeve. I na 

takve pozive smo se odazvali organizirano. 

Spomenut }u i ovogodi{nje jubilarce. S 

deset darivanja krvi imamo {est darivatelja, 

s dvadeset i trideset darivanja po tri darivatelja, 

s 40 darivanja dvojicu darivatelja, s 

50 darivanja tri darivatelja, te s 75 darivanja 

jednog darivatelja. Oni su primili zasluèna 

priznanja hrvatskog Crvenog krià. 

To treba cijeniti u dru{tvu. Mi, naàlost 

takvih mjerila nemamo. Postoje tu i tamo 

iskrice koje to ~ine, ali nisu u stanju 

prenijeti toplinu na ostale. Zato poku{ajmo 

svi mi zajedno, na{im malim individualnim 

Uvi|aju}i svu opasnost koju siju droge na svim 

meridijanima i zemljopisnim {irinama, 1909. godine 

je u~injen prvi poku{aj na svjetskoj razini 

da se suzbije novo uo~eno zlo za zdravlje i ìvot 

ljudi i osnovana je Me|unarodna opijumska 

komisija koja je utvrdila na~ela u kontroli opojnih 

droga 

primjerom i istupima u javnosti prenijeti 

toplinu na 98 posto ljudi koji ne daruju krv. 

Pozovimo ih da se i oni pridruè nama, da 

svi zajedno postanemo plemenitiji i humaniji, 

jer su to osobine kojih u ovom trenutku 

manjka, kazao je na Skup{tini Aktiva 

DDK DP Elektroprimorje Rijeka Davor Simone. 

Uz Skup{tinu, odràna je i skromna 

sve~anost na kojoj su za vi{estruka 

darivanja krvi jubilarne nagrade Crvenog 

krià primili sljede}i zaposlenici Elektroprimorja: 

Valter Grguri}, Boris Slavi}, Igor 

Kvajo, Draèn Jagi}, Darko Me|ure~an i 

Vladimir Juri~i} (10 darivanja), Mladen 

Ruì}, Miroslav Vorkapi} i Sanjin Mijaljevi} 

(20 darivanja), Davor Ser{i}, Aldo 

Raukar i Atilio Katalini} (30 darivanja), te 

Zvonko Ga{parac i Bruno Calderala (40 

darivanja). 

Ivica Tomi} 

Darivatelji krvi nakon dodjele 

jubilarnih priznanja 

Priznanja Crvenog krià 

vi{estrukim darivateljima krvi 

koja redovito zasluùju oni iz 

DP Elektroprimorje Rijeka 

cije prihva}ene 1931., 1936. i 1984. godine. 

Zaklju~eno je da se proizvo|a~i 

moraju usmjeriti na progresivno smanjivanje 

proizvodnje opijuma, te da se njegova 

primjena mora organi~iti samo na 

medicinske i znanstvene svrhe. U razdoblju 

izme|u dva svjetska rata u okviru 

Lige naroda djeluje stalno stru~no tijelo 

za nadzor narkotika. 

Nakon Drugog svjetskog rata, ovisnosti 

o drogama postaju sve teì 

dru{tveni i medicinski problem u industrijski 

razvijenim zemljama, ali i u 

zemljama u razvoju - proizvo|a~ima 

droge poput Pakistana, Indije, Tajlanda, 

Burme, Bolivije, Kolumbije, Perua. Od 

1946. godine djeluje stalna Komisija za 

narkotike u okviru UN-a. Od tada do 

danas zaklju~eno je mnogo sporazuma i 

protokola kojima se postupno usavr{ava 

i stroè provodi nadzor proizvodnje i prometa 

drogama, kako opijuma i njegovih 

izvedenica (derivata), tako i sinteti~kih 

droga i droga narkomanogenih supstancija 

(koje imaju svojstvo stvaranja ovisnosti). 

U okviru toga, utvr|ene su i mjere 

za suzbijanje krijum~arenja i zabranu 

trgovine narkoticima. Me|unarodnim 

konvencijama koje je potpisalo vi{e od 

stotinu zemalja (1961., 1971. i 1988.) 

utemeljeni su novi mehanizmi i mjere za 

me|unarodni nadzor narkotika. 

Medicinska uzbuna je bila tim vi{e 

opravdana {to je kemijska i farmaceutska 

industrija, koja se tada po~injala silovito 

razvijati, plasirala na trì{te obilje 

proizvoda: alkaloide opijuma (morfij, 

kodein, heroin itd.), te kokain. 

Dr. med. Ante-Ton}i Despot 


Svijet danas Globalizacija 

Demokracija tre}eg puta 

Jedna od svjetskih tema 

koje su u dnevnom opticaju 

zacijelo je globalizacija. 

Kao svojebitni 

proces, napredovanje 

globalizacije je sve sna`nije i 

nezadrìvo. Stoga je razumno pretpostaviti 

da je i svjetski poredak 

druk~iji od onog koji je ranije postojao. 

Od te postavke polazi britanski 

ekonomski analiti~ar Anthony 

Giddens iznose}i niz zanimljivih ali 

smionih ideja, kao i zaklju~aka {to 

zavre|uju i na{e upoznavanje. 

Stoga objavljujemo pojedine odlomke 

iz Giddensove analize odnosno 

publikacije THE THIRD WAY 

AND CRITICS (Tre}i put i stanovite 

kritike). 

Kao globaliziraju}a politi~ka filozofija, 

politika tre}eg puta, red je da 

se pobrine za dalje promoviranje 

globalne integracije, sa spoznajom 

~injenica koje pokazuju da to moè 

biti vrlo te{ko. Stoga ne treba biti lakomislen 

niti se zanositi velikim optimizmom 

oko svega {to globalizacija 

sadrì i napose {to donosi. 

Socijaldemokrati koji ra~unaju s 

modernizacijom moraju se uhvatiti 

u ko{tac s tranzicijama koje se 

doga|aju u svjetskom dru{tvu. Sâm 

naziv "me|unarodni odnosi", kao i 

njihovo odre|enje postali su zastarjeli, 

smatra i isti~e ve}ina 

znanstvenika. Osobito oni koji upozoravaju 

na postojanje kataklizmi~kih 

mogu}nosti uz sam 

proces globalizacije, te se zalaù da 

se udvostru~e napori kako bi se 

izgradile djelotvorne institucije 

regulacije na globalnoj razini. 

Na me|unarodnoj sceni, nacionalne 

dràve ostaju na platou 

najzna~ajnijih ~imbenika. Istina, 

promet najve}ih multinacionalnih 

kompanija mogao bi biti, mjestimice 

i jest, ve}i od bruto nacionalnih 

dohodaka ve}ine dràva. Ali, 

{ire gledaju}i - nacionalne su 

dràve jo{ uvijek znatno mo}nije. 

Dovoljno je navesti ove dokaze u 

prilog toj tvrdnji: nacionalne dràve 

kontroliraju teritorij, korporacije to 

ipak ne mogu. Dràve mogu legitimno 

raspolagati vojnom silom, 

bilo individualno ili cjelovito na nacionalnoj 

razini, za odràvanje 

dràvnog i pravnog ustroja. Ipak, na 

tim razlikama ili na tom svojstvu nacionalnih 

dràva ne moè se danas 

ni opisati ni analizirati svjetski sustav, 

osobito stoga {to je u tijeku korjenito 

preoblikovanje i nacija i 

njihovih zahtjeva za suverenitetom. 

Uz sna`ne utjecaje svjetskog 

trì{ta i najezdu novih komunikacijskih 

tehnologija, na djelu je i 

spontana "globalizacija odozdol", 

koja uklju~uje milijune obi~nih ljudi 

kao i najrazli~itije organizirane skupine. 

Pod snagom tih promjena 

izgra|uje se infrastruktura globalnog 

civilnog dru{tva, {to se uz ostalo 

moè ilustrirati i sve ve}im 

brojem nevladinih organizacija. 

Primjerice, Velika Britanija ih je 

1950. godine imala 300, a danas ih 

ima vi{e od 10 tisu}a, i broj im se 

dalje pove}ava. 


Naziv "me|unarodni odnosi" kao i 

njihovo odre|enje postali su zastarjeli, 

smatra ve}ina znanstvenika, osobito 

onih koji upozoravaju na postojanje 

kataklizmi~kih mogu}nosti uz sam 

proces globalizacije, te se zalaù da se 

udvostru~e napori kako bi se izgradile 

djelotvorne institucije regulacije na 

globalnoj razini 

[to promovirati? 

U svojoj analizi, Giddens postavlja 

pitanje: koju bi vrstu globalnih 

razvoja aktivisti tre}eg puta trebali 

nastojati promovirati? Apstraktno 

gledaju}i, kaè, odgovor je na to pitanje 

jednak kao i onaj koji se ti~e 

lokalnih ili nacionalnih razina. Samo 

jedan zdrav svjetski poredak u 

stanju je ostvarivati ravnote`nu 

izme|u vlade, privrede i civilnoga 

dru{tva. Dok god su odnosi izme|u 

instanci unutar tog kruga 

poreme}eni ili neizbalansirani, i 

svjetsko }e dru{tvo biti nestabilno. 

U ovom trenutku ne postoji efikasna 

ravnoteà. Svjetska 

ekonomija i prate}i procesi tehnolo{kih 

promjena preplavljuju i 

gu{e stvaraju}e oblike upravljanja, 

koje je potrebno znatno oja~ati. U 

mnogim zemljama i pojedinim regijama 

jo{ uvijek nema razvijenog 

civilnog dru{tva, pa onda ni razvijene 

demokracije, a bez toga 

nema ni ìvotvornog ekonomskog 

razvitka. 

U govoru koji je u prolje}e 1999. 

godine odrào u Chicagu, britanski 

premijer Tony Blair je u ime socijalne 

demokracije tre}eg puta 

rekao: Sada smo svi internacionalisti, 

svi|alo se to nama ili ne. Ako 

èlimo napredovati u svjetskom 

trì{tu, ne moèmo odbiti da sudjelujemo 

u svjetskom trì{tu. Ako 

èlimo ostvariti promjene, ne 

moèmo ignorirati nove politi~ke 

ideje koje se javljaju u drugim 

zemljama. Ako èlimo biti sigurni, ne 

moèmo okrenuti le|a sukobima i 

nepo{tivanju ljudskih prava. Blair je 

u pravu. A to zna~i i globalizaciju 

valja shvatiti ozbiljno i ako se to 

u~ini, nacionalne politike moraju 

postati potpuno integrirane u svjetske 

perspektive i tokove. 

Stoga se o~ekuje da socijalni demokrati 

koji se rukovode osuvremenjivanjem, 

unesu glede 

me|unarodne suradnje ohrabrenja 

i napore na nekoliko strategijskih 

punktova. Postoji pet temeljnih podru~ja 

gdje je globalne institucije 

potrebno oja~ati ili nadalje razviti: 

upravljanje svjetskom ekonomijom, 

upravljanje svjetskom ekologijom, 

potom, regulacija korporacijske 

mo}i, kontrola ratovanja i podupiranje 

transnacionalne demokracije. 

Sve su to zasebni i jedan s drugim 

krupni problemi, pa u svakom od 

navedenih pet podru~ja kako raste 

globalna integracija, tako nalaè ne 

ba{ jednostavna rje{enja 

uklju~uju}i svestrane pristupe i 

odgovaraju}e modele. 

Upravljanje globalnom 

ekonomijom 

Nasuprot, tobo` prijete}oj plimi 

globalizacije za nacionalne dràve, 

ona dosada u {irini svojih valova 

sadràva i pozitivne rezultate. Sama 

po sebi obiljeàva uspjeh. Problem 

je, me|utim, u tomu kako se maksimalno 

okoristiti njezinim pozitivnim 

posljedicama i, jednako tako, 

ograni~iti njezine manje sretne 

u~inke. Giddens, govore}i ovim 

rije~ima, skriva pravo razmjene 

problema tvrde}i da op}i uspjeh 

ekonomske globalizacije nije te{ko 

dokazati: tijekom proteklih 20 godina, 

unato~ visokim brojkama 

nezaposlenosti u pojedinim 

zemljama i regijama, osobito nerazvijenih 

dijelova svijeta, cjelokupne 

razlike zaposlenosti korjenito je porasla. 

Izme|u 1980. i 1994. godine 

zabiljeèn je rast od 680 milijuna 

ljudi zaposlenih na novim i drugim 

radnim mjestima, {to znatno 

nadma{uje rast populacije. 

Primjerice, u navedenom je 

razdoblju samo u kineskoj 

ekonomiji polu~eno da se godi{nje 

stvara vi{e od 15 milijuna novih radnih 

mjesta. Unato~ nedavnih zastoja, 

brz ekonomski razvoj azijskih 

ekonomija milijune je ljude izdigao 

iz siroma{tva. Pobolj{anje uvjeta 

ìvota istih godina donijelo je smanjenje 

smrtnosti djece i produljenje 

ìvotnog vijeka. Godine 1965. u 

Ju`noj Koreji smrtnost je djece bila 

62 na tisu}u, dok je 1994. opala na 

samo 12 promila. @ivotni je vijek, 

pak, produljen sa 54 na 71 godinu. 

U Kini, u istom razdoblju, smrtnost 

je djece pala s 90 na 30 promila, dok 

je prosje~an ìvotni vijek produljen 

s 47 na 69 godina. 

Kao pozitivan odraz globalizacije 

navodi se i ova ~injenica: ono {to je 

nevi|eni napredak u proteklih 30 

godina pokazao jest izcrtana slika 

golemih potencijala nove svjetske 

privrede, kao svjedo~anstvo da 

postoji alternativa siroma{tvu i 

nerazvijenosti, da vri proces u kojem 

se sve vi{e i vi{e zemalja transformira 

u dinami~ke dijelove te 

{ire}e ekonomije. 

Ali postoji i druga strana medalje. 

Svijet ne moè vi{e sebi dopustiti 

ponavljanje isto~noazijske krize, sa 

svim te{kim posljedicama {to ih je 

imala u Rusiji i u drugim podru~jima. 

Ona nije bila iznimka 

nego pou~ak. Nastupila je nakon financijske 

krize iz osamdesetih u 

Ju`noj Americi, nakon problema s 

deviznim te~ajevima u Europi 

1992., i krize s obveznicama u Meksiku 

1994. godine. Zajedni~ka je 

vrpca svega toga bila hirovita priroda 

cirkulacije kapitala i njegovih 

tokova. To {to se dogodilo, 

podsje}alo je na financijsku paniku 

iz jo{ ranijih razdoblja, samo {to su 

se sada stvari razvijale ve}om brzinom, 

na {irem prostoru i intenzivnije, 

i to poglavito zbog toga {to su 

reakcije dana{njeg svjetskog trì{ta 

trenuta~ne. Nije posrijedi samo to 

{to moè do}i do iznenadnog izljeva 

kapitala iz jedne zemlje ili regije 

- kapital, tako|er, moè zapasti 

u neki od {kripaca kojima je, ina~e, 

sklon. 

Dakako, oba procesa imaju 

neèljene posljedice. [teta od 

brzog odljeva novca bila je o~ita u 

svakoj od nazna~enih kriza. Ali, valovi 

ulijevanja kapitala jednako tako 

mogu imati destabliziraju}e u~inke, 

jer uzrokuju precjenjivanje valutnog 

te~aja, {to pak vodi rastu cijena 

imovine i napuhanoj ekonomiji. 

Regulacija putem 

agencija i banaka 

Kako nagla{ava Giddens, moè 

se provesti nekoliko vrsta mjera politike, 

ne bi li se stabilizirao globalni 

monetarni sustav. Jedna je od mjera 

razvoj odgovaraju}e regulacije koja 

osigurava nadziranje financijskih 

transakcija. Da bi se one djelotvorno 

pratile, morale bi biti utemeljene 

specijalizirane agencije - jedna 

svjetska financijska vlast. Njezin bi 

osnovni zadatak bio da rukovodi 

sistemskim rizicima u globalnoj financijskoj 

ekonomiji. Jednako je 

va`na zada}a da doprinosi i utje~e 

na razvoj pravila me|unarodnih financijskih 

korporacija. Glavni tokovi 

kapitala kojima je potrebna 

dodatna regulacija i koji su, ~ini se, 

bili uklju~eni u svaku od skora{njih 

kriza, jesu kratkoro~ne ban~ine posudbe, 

ministarska me{etarenja - 

preko tajnih fondova - i njihovi derivati. 

Druga je mjera slu`bene 

me|unarodne likvidnosti za 

odre|ene zemlje ili financijska 

trì{ta, uz pridavanje posebne pozornosti 

tomu da se stvori 

odgovaraju}a instanca za pruànje 

posljednjeg pribjeì{ta. Naime,

potrebno je brzo odgovoriti na krizu 

jedne valute, jer glavna {teta privredi 

ili privredama koje su s njom u svezi 

moè se dogoditi ve} u dva ili tri 

tjedna. Savjet je da se nekoj zemlji 

moè unaprijed ustanoviti pravo na 

posudbu. Ona bi posegla za tim izvorom 

samo ako dospije u krizu, ali 

bi to mogla u~initi odmah. 

Nacionalne ekonomije imaju instancu 

nalaènja posljednjeg 

pribjeì{ta u svojoj sredi{njoj banci. 

I svjetskoj ekonomiji su takve institucije 

hitno potrebne. Danas one 

doista ne postoje. Bez obzira na to 

{to je Me|unarodni monetarni fond 

postao iznimno zan~ajan, on ne 

moè osigurati neograni~enu likvidnost, 

te pomaè tek uz odre|ene 

uvjete. Krajnji bi cilj svakako trebao 

biti da se ustanovi jedna svjetska 

sredi{nja banka. U me|uvremenu, 

mogu}e bi, me|utim bilo ostvarivati 

neke od njezinih funkcija i s manje 

ambicioznim organizacijama. Jedan 

preure|en i pro{iren MMF 

mogao bi, uz ostalo, osiguravati 

olak{ice za ponudbe na {irim utemeljenjima. 

Tre}i je element osiguravanje 

urednih slu`benih kanala za izmirivanje 

dugova. Opseg 

skora{njih paketa pomo}i MMF-a u 

Aziji i drugim podru~jima svijeta, 

potaknuo je ozbiljne probleme 

moralnog rizika. Primjerice: kada se 

prihvati da se zemlja koja je zapala 

u financijske te{ko}e izvu~e iz 

{kripca, investitori su skloni da 

prema tome prilagode svoju 

procjenu rizika, ba{ kao {to bi to 

mogla i vlada konkretne zemlje. 

Potrebno je, me|utim, prona}i sredstva 

koja bi osiguravala da investitori 

snose ve}i rizik, kao i da se 

privatni sektor pravodobno uklju~i u 

proces nadvladavanja krize. Postoje 

brojne mogu}nosti. Obveznice 

izdane u neograni~enoj ponudi mogle 

bi sadràvati ugovorne izmjene, 

prema kojima bi se du`nicima glede 

krize dala prava da budu reprezentirani 

i da sudjeluju u povratu sredstava 

me|u kreditorima. Tamo gdje 

je dupu{teno privremeno suspendiranje 

pla}anja, restruktuirano na 

kooperativan i uredan na~in uz 

odgovaraju}e reforme, mogao bi se 

za to stvoriti valjani uvjet. 

Rat siroma{tvu 

Postoje}i mehanizmi koji sada 

pokre}u svjetsku ekonomiju uvelike 

su naklonjeni bogatijim zemljama - 

osobito spram glavnih industrijskih 

demokracija, pripadnim grupama 

G7 i G8. Brazil, imaju}i bruto nacionalni 

dohodak od svojih 800 milijardi 

dolara, ima manju formalnu mo} od 

[vedske, koja pak ima BND znatno 

ispod tre}ine brazilskog. Grupiranje 

ustanovljeno u rujnu 1999. godine 

djelomice ispravlja nepravdu. Nova 

grupa GX, uklju~uje zemlje G7, zajedno 

s Kinom, Indijom, Brazilom, 

Rusijom, Meksikom, Ju`nom Korejom 

i Ju`nom Afrikom. Postoje realne 

mogu}nosti da }e grupa GX 

postati najzna~ajnija institucija za 

upravljanje svekolikom svjetskom 

privredom. GX }e imati stalan status 

i koordinirat }e rad s G7 i s MMF-om. 

Takve su inovacije osobito va`ne, 

budu}i da je veliki jaz izme|u najbogatijih 

i najsiroma{nijih zemalja 

svijeta. Tijekom zadnjih trideset godina, 

dohodak po glavi stanovnika u 

zemljama u razvoju rastao je, 

prosje~no, brè nego u indus- 

trijskim zonama. Ali, zemlje koje su 

na dnu ekonomske ljestvice, imale 

su stupe rasta koje su bile na nuli ili i 

negativne. Godine 1965. prosje~an 

dohodak per capita u zemljama 

grupe G7 bio je dvadeset puta ve}i 

nego u najsiroma{nijim zemljama! 

Uklju~ivo do 1997. godine, razlika je 

narasla na 40 prema 1. Da bi imali 

istinsku ekonomsku usporedbu, ovi 

se podaci mogu dovesti u suodnos 

s razlikama u tro{kovima ìvota, {to 

onda ublaàva samo odnos 40 

prema 1, ali on je jo{ uvijek prevelik. 

Lideri socijaldemokratske orijentacije 

trebali bi zajedni~ki objaviti 

globalan rat siroma{tvu u prvih 20 

godina 21. stolje}a. Ideju oporezivanja 

{pekulativnih valutnih transakcija, 

lansiranu dosta davno, 

vrijeme je da se podrobno ispita i revidira. 

Juri{ protiv siroma{tva 

zahtijevao bi {iroko investiranje, poglavito 

u ljudski kapital i infrastrukturu. 

Dakako, tako da bude 

povezano i sa socijalnim i politi~kim 

kriterijima i s ekonomskim 

prora~unima. âk i kad bi bili 

mogu}i, veliki transferi gotovog 

novca u najsiroma{nije zemlje imali 

bi jako mali prakti~ni u~inak. 

Izra~unato je, naime, ako bi se 

doista i ~itavih 75 posto dohotka per 

capita razvijenih dru{tava redistribuiralo 

u najsiroma{nije zemlje, 

prosje~an dohodak bi se u njima 

pove}ao samo za 20 posto. 

Kori{tenje pomo}i 

Ve}ina problema, smatra Giddens, 

koji sputavaju razvoj osiroma{enih 

zemalja ne dolazi iz 

sâme svjetske ekonomije, ili od 

sebi~nog pona{anja bogatijih nacija. 

Njihova su ishodi{ta poglavito 

u samim tim dru{tvima - u autoritarnim 

vladama, korupciji, sukobima, 

pretjeranoj regulaciji, kao i niskoj 

Samo zdrav svjetski poredak u 

stanju je ostvariti ravnoteù izme|u 

vlade, privrede i civilnog dru{tva i 

dok su odnosi izme|u unutra{njih 

dijelova poreme}eni i svjetsko 

dru{tvo }e biti nestabilno 

Kao pozitivan odraz globalizacije 

jest ~injenica da je ostvaren napredak 

u posljednjih 30 godina pokazao 

goleme potencijale nove 

svjetske privrede, kao svjedo~anstvo 

da postoji alternativa siroma{tvu 

i nerazvijenosti 

Ve}ina problema koji sputavaju 

razvoj osiroma{enih zemalja ne dolazi 

iz svjetske ekonomije ili 

sebi~nog pona{anja bogatijih nacija, 

nego su njihova ishodi{ta poglavito 

u tim dru{tvima - u 

autoritarnim vladama, korupciji, 

sukobima, pretjeranoj regulaciji 

Zaokret u modelima tro{enja svjetske 

pomo}i bio bi koristan ako bi 

ona bila upu}ena siroma{nim 

zemljama koje su po~ele stvarati 

efikasne vlade i uvjete trì{ne 

razmjene 

razini emancipacije èna. Mobilni 

investicijski kapital }e zaobilaziti te 

zemlje, jer je vrh rizika doista neprihvatljiv. 

Resursi koji pristiù izvana 

mogu, me|utim, pomo}i da 

zapo~nu prijeko potrebne unutra{nje 

promjene i, ako su valjano 

uloèni, pruàju {ansu za razvoj ~ak 

i onima koji su u najlo{ijem 

poloàju. Usmjeravanje investicija k 

ljudskom resursu, promoviranje aktivnih 

intervencija u ponudu i vezivanje 

tih aktivnosti za strukturalne 

promjene u dràvi i civilnom dru{tvu 

- sve je to znatno ve}eg zna~aja za 

nerazvijene nego za ekonomski razvijene 

zemlje, premda daju svoj 

kapital. 

Ova pitanja i problemi iznova bacaju 

svjetlo na slobodu kao na 

dru{tvenu snagu i sposobnost. Istina 

je da se ekonomski razvoj zapravo 

ne moè procijeniti ne uzme li 

se u obzir doprinos {to ga zdravlje i 

obrazovanje, potom gra|anske i 

politi~ke slobode imaju za blagostanje 

ljudi. Takav pristup za 

mjeru razvoja uzima pismenost, 

sposobnost slobodnog samoizraàvanja, 

glasovanja i slobodu 

od straha od nasilja i progona. Iz 

novih se nazora zaklju~uje da se 

razvoju jedne zemlje najbolje doprinosi 

razvojem gra|anskih i politi~kih 

prava i ulaganjima u 

zdravstvenu za{titu i obrazovanje. 

Ideja da su to luksuzi koji se mogu 

odga|ati za kasnije, sve dok se ne 

postigne temeljni ekonomski rast ili 

barem temeljniji, potpuno je pogre{na. 

Demokracija je, toboè, 

najbolja za{tita od oskudice - 

nijedna razvijena demokracija nije 

iskusila zna~ajniju oskudicu. 

Pomo} koja stiè iz inozemstva 

moè biti korisna, osobito tamo 

gdje se koristi kao poticaj za unutra{nje 

reforme. Kada su tokovi privatnih 

ulaganja dostizali vrhunac, 

mnogi su neposredni udjel u razvoju 

smatrali nepotrebnim. Poslije 

krize u Aziji, me|utim, privatno investiranje 

u zemlje u razvoju skoro 

da je zamrlo. Izgradnja infrastrukture 

koja je nu`na demokraciji i efikasnoj 

trì{noj privredi, zahtijeva 

pomo} i polugu inozemnih vlada. 

Pomo} je u pro{losti davala rezultate 

kada su za to postojali 

odre|eni osnovni uvjeti. Pou~ak je: 

ona mora biti kori{tena u sprezi sa 

zdravim socijalnim i ekonomskim 

politikama i mora biti upu}ena 

onim skupinama koje su sposobne 

promovirati takve politi~ke odrednice. 

Prema statistikama Svjetske 

banke, u ovakvim okolnostima 1 

posto pomo}i bruto nacionalnom 

dohotku pretvara se u identi~an 

postotak smanjivanja siroma{tva i 

smrtnosti djece. Investitori 

opravdano èle biti sigurni da 

procesi reforme idu ruku pod ruku s 

inozemnom pomo}i. To zna~i da 

pomo} treba biti usmjerena prema 

vladama i drugim ~imbenicima koji 

pokazuju posve}enost i stru~nost u 

radu za one koji su u najlo{ijem 

poloàju. 

Zaokret u modelima tro{enja 

svjetske pomo}i bio bi koristan ako 

bi ona bila upu}ena - unato~ nepovoljnim 

okolnostima - siroma{nim 

zemljama koje su zapo~ele stvarati 

efikasne vlade i uvjete trì{ne 

razmjene. Primjeri ukazuju na Mozambik, 

Mali i Banglade{. Neki 

smatraju ako bi sve donatorske 

zemlje napravile takvu "protivsiroma{tva-efikasnu" 

distribuciju 

pomo}i, godi{nje bi 80 milijuna 

ljudi bilo izvu~eno iz egzistencijalne 

bijede. âk i postoje}a raspodjela 

pomo}i, koja je mala i 

lo{e usmjerena, takav u~inak ima 

za svojih 30 milijuna ljudi, svake 

godine. 

Pokrenute su neke ohrabruju}e 

inicijative pruànja pomo}i na bolji 

na~in. U rujnu 1999. godine, bogatije 

zemlje usuglasile su se da se 

velik dio duga koji su najsiroma{nije 

zemlje na svijetu imale 

prema kreditorima - otpi{e. Govori 

se o osnivanju "Svjetskog saveza 

protiv siroma{tva" u novom 

stolje}u. Predloèno je da se poduzmu 

koordinirane aktivnosti u 

okviru ciljeva Ujedinjenih naroda, 

da se do 2015. godine bijeda i siroma{tvo 

u svijetu prepolovi! 

Pripremio: Josip Vukovi} 


Vera Peiffer: Pozitivno razmi{ljanje 

O nama ovisi ho}emo li 

biti sretni ili nesretni 

Mnogi od nas tro{e svoje ìvote u o~ekivanju goleme sre}e i pritom ne 

primje}uju sve one male sretne doga|aje koji se zbivaju na usputnim 

stanicama - stoga, zapo~nimo odmah uìvati u samoj ~injenici da smo ìvi uz 

geslo: Danas je prvi dan ostatka mog ìvota! 

[ to 

preporu~iti kolegicama i 

kolegama za ~itanje, a {to bi 

doprinijelo njihovom dobrom 

raspoloènju i optimisti~nijem 

pogledu na ìvot na 

dohvatu nove godine, novog desetlje}a, 

stolje}a i tisu}lje}a. Dani 

blagdana, na neki svoj iracionalan 

na~in, pohranjuju u na{im srcima 

vi{e ljubavi, zadovoljstva i sre}e od 

obi~nih dana, pa neka tako bude i 

na izmaku ovog prosinca s 

knjigom koja }e biti ugoda op}em 

sve}arskom ozra~ju i osobnom 

opu{tenom bioritmu. U uèm 

izboru za knjigu zadnjeg ovogodi{njeg 

broja na{eg glasila bilo 

je puno dobrih naslova, a izbor je - 

ne ba{ slu~ajno - pao na 

POZITIVNO RAZMI[LJANJE, 

autorice Vere Peiffer u izdanju Veble 

commerce (Zagreb, 1999. g.). 

Kako podnaslov knjige glasi: 

Sve {to ste oduvijek znali o 

pozitivnom razmi{ljanju ali se 

niste usudili ostvariti, autorica po- 

lazi od pretpostavke da znamo 

bitno zna~enje naslova. I tu se nije 

prevarila. Svi mi teorijski razlikujemo 

pozitivno od negativnog, ali 

kada su na{e misli u pitanju - pitanje 

je koliko to vje{to moèmo 

razdvojiti. Zato nije zgoreg ~uti 

kako to radi Vera Peiffer u uvodnom 

dijelu svoje knjige: Pozitivno 

razmi{ljanje je kori{tenje sugestibilnosti 

va{eg podsvjesnog uma na 

pozitivan na~in. Kako nisam ba{ 

sigurna da nam je ova zgusnuta 

definicija puno pomogla, savjetujem 

da pro~itate knjigu koja je, zapravo, 

vrlo jednostavno i 

razumljivo koncipirana i napisana. 

Odaberimo sre}u 

Naime, sami odlu~ujemo kako 

}emo se, tijekom razli~itih ìvotih 

razdoblja, suo~iti s problemima - 

pozitivno ili negativno. Moèmo odabrati 

ho}emo li biti sretni ili, pak, 

nesretni. U ìvotu svatko dobiva ono 

{to zasluùje, iako }e to priznati 

samo oni uspje{ni, kaè autorica, a 

kad bolje razmislimo, i mi smo se u 

to bezbroj puta mogli uvjeriti. 

Svatko od nas mora prema 

na~elu sam svoj majstor poraditi na 

postizanju vlastite sre}e i uspjeha. 

Mnogi tro{imo svoje ìvote u o~ekivanju 

goleme sre}e, previdjev{i 

sve one male sretne doga|aje koji 

se zbivaju na usputnim stanicama. 

Stoga, zapo~nimo odmah uìvati 

ve} u samoj ~injenici da smo ìvi uz 

geslo: Danas je prvi dan ostatka 

mog ìvota!Prvi sije~nja neka bude 

po~etak Nove godine, ali ne i prekretnica 

u na{em ìvotu s kojom 

treba zapo~eti odmah. Ukoliko 

smo se ohrabrili i kona~no odlu~ili 

svom ìvotu dati pozitivan smjer, 

pozornost bi - slijedom autori~inih 

uputa - trebalo obratiti na sljede}e: 

- Preuzeti odgovornost za vlastito 

pona{anje i osje}aje 

- Razmotriti svoje okolnosti 

Ako vam je pruèna èlja, pruèn vam 

je i na~in za njeno ispunjenje - iza|imo 

iz svoje lju{ture, a blagdani su za to 

pravi trenutak, dajmo ljudima do 

znanja da smo spremni na komunikaciju, 

prijateljstvo ili ljubav, zaèlimo im 

dobrodo{licu kad u|u u na{ ìvot, 

umjesto da zaborave da postojimo 


U svijetu knjiga 

- Sastaviti popis stvari koje 

èlimo izmijeniti i poredati ih ovisno 

o njihovom prioritetu 

- Prou~iti problem koji je na 

prvom mjestu na{eg popisa 

- Postaviti cilj 

- Zapo~eti s temeljitim pripremama 

- Provjeriti jesmo li atraktivni 

ukoliko èlimo privu}i partnera, i 

- Izbaciti iz svog rije~nika izraz 

ne mogu. 

Premda sposobnost rasu|ivanja 

na{eg mozga, onog velikog i 

onog malog, nitko ne dovodi pod 

upitni znak, ipak ne bismo smjeli 

precjenjivati njegove mogu}nosti, 

odnosno smatrati ga svemogu}im. 

Intuicija, koja vu~e podrijetlo iz 

podsvjesti, ~esto je puno u~inkovitija 

u rje{avanju na{ih problema. 

Kako svi mi u ìvotu preuzimamo 

razli~ite uloge, na{ na~in komunici- 

ranja mora biti fleksibilan, a kako 

}emo im se prilagoditi u mnogome 

ovisi o na{em prethodnom iskustvu. 

Sami sebi 

najbolji prijatelj 

A vrijeme je da iz tog prethodnog 

iskustva izvu~emo zaklju~ak 

kako smo sami sebi, ipak, najbolji 

prijatelj. Stoga, budimo dobri 

prema sebi, da ne bi vrijedilo i obrnuto. 

Nemojmo nositi na le|ima 

brige na{e tvrtke (dakako, ovo ne 

vrijedi za ~lanove Uprave) i svijeta 

koji nas okruùje: Samo }ete slomiti 

vlastita le|a i ne}ete biti ni od 

kakve koristi. Nemojte se zavaravati 

iluzijama da ste nezamjenjivi. Ako 

tvrtka ili obitelj traè od vas da im 

uspje{no obavite posao, moraju 

vam osigurati odgovaraju}e 

vrijeme kako biste ponovo napunili 

svoje baterije. Odvojimo svoj 

osobni ìvot od poslovnih obveza. 

Ne dopustimo da posao preuzme 

kontrolu nad na{im ìvotom. A da 

bi se moglo udovoljiti ovom zahtjevu, 

jedna stvar je vrlo va`na - bez 

obzira kakav posao obavljamo, on 

mora odgovarati na{im sposobnostima, 

jer je on odraz na{e 

li~nosti. To je osnovno za na{e samopo{tovanje. 

Ljudi koji su sretni 

svojim poslom imaju vi{e kontrole 

nad svojim ìvotima i manje naginju 

problemima sa stresom. A kad 

smo sretni, vjeruje Vera Peiffer, zaradit 

}emo i vi{e novca. Naime, kad 

nam se dogodi sre}a i pozitivno 

razmi{ljanje, njih }e automatski 

pratiti zdravlje, bogatstvo i uspje{ni 

odnosi s drugim ljudima. Kad smo 

sretni osje}amo se opu{teno i nadahnuto, 

jer imamo vremena 

slu{ati svoj unutra{nji glas. Sve 

na{e pozitivne kvalitete mogu izbiti 

na povr{inu i pomo}i nam da postignemo 

svoje ciljeve. 

Iznenadimo sebe 

Stoga, krenimo samosvjesno, 

bez obzira na cilj koji èlimo ispuniti, 

bilo da je rije~ o boljoj naobrazbi 

ili financijskom stanju. Nikad 

nije kasno - godine nisu va`ne?! 

Ako vam je pruèna èlja, pruèn 

vam je i na~in za njezino ispunjenje. 

Iza|imo iz svoje lju{ture, a blagdani 

su za to pravi trenutak, i dajmo ljudima 

do znanja da smo spremni na 

komunikaciju, prijateljstvo ili ljubav. 

Zaèlimo im dobro{licu kad u|u u 

na{ ìvot, umjesto da zaborave da 

postojimo. Ako nam netko kaè da 

nas voli, a mi volimo tu osobu ali joj 

ne moèmo, tko zna za{to, izraziti 

svoje osje}aje - osoba }e se ubrzo 

osjetiti odba~enom. Mo`da mislimo 

kako bi joj trebalo biti o~ito da je volimo, 

ali ni{ta ne moè zamijeniti 

glasno izgovorene rije~i. Zapamtimo 

da drugi ljudi ne mogu ~itati 

na{e misli. 

@ivot se zbiva svakodnevno i iskoristimo 

ga na najbolji mogu}i 

na~in. Sudjelujmo u ìvotnoj predstavi, 

a ne na kazali{noj probi. 

O~ekujemo od stvari da teku ispravno 

i vjerujmo da smo sretna 

osoba. Nema ni{ta lo{eg u uspjehu 

i samopouzdanju. Biti samopuzdan 

zna~i biti svjestan 

onoga {to èlimo od ìvota i dovoljno 

voljeti sebe da bismo te èlje 

pretvorili u stvarnost. Biti samosvjestan 

zna~i da smo postigli 

ono {to smo èljeli posti}i na na~in 

koji je pozitivan nama i drugima. 

Razlika izme|u uspje{ne osobe i 

neuspje{ne osobe je u tomu da 

uspje{na osoba nastavlja tamo 

gdje je neuspje{na osoba odustala. 

Stoga poku{ajte ponovno! 

I vratimo se na po~etak. O nama 

ovisi ho}emo li biti sretni ili nesretni. 

O nama ovisi na koji na~in }emo 

osigurati zabavu, novac, samopouzdanje 

i ostvarenje vlastitih 

te`nji. Aktivno kreirajmo svoju 

budu}nost i nemojmo ~ekati da 

vidimo {to bi nam ona mogla 

donijeti: U~inite sve kako biste dobili 

ono {to volite jer }ete u protivnom 

morati voljeti ono {to dobijete. 

Kad uzmemo svoj ìvot u svoje 

ruke, bit }emo toliko zaposleni 

sre|ivanjem svojih stvari da 

ne}emo imati vremena za usamljenost. 

Premda }e vam se ~initi da se u 

ovom osvrtu sve vrti u krugu i 

ponavljanju iste misli, uvjerena sam 

da je korisno ponoviti jo{ jedanput. 

Lijepo je ~uti, a ne ko{ta. Zna~i: Ako 

ste pozitivni, tada ste i privla~ni. 

Ako ste privla~ni, tada ste i 

uspje{ni. Ako ste uspje{ni, tada 

imate novac, prijatelje, dobro 

zdravlje i divnog partnera. 

Nau~ite se uìvati u vlastitom 

dru{tvu. 

Marica @aneti} Malenica

Skupina autora: Commentarii i [to su jeli prvi Spli}ani 

Hrvatski intelektualci 

promi~u duh i vje~ne 

vrijednosti 

Commentarii je zapravo spomenica jednog nara{taja 

maturanata poznate Klasi~ne splitske gimnazije koja 

potvr|uje da postoje brojni kreativni intelektualci, ali skriveni 

i povu~eni pred najezdom skorojevi}a i nametljivaca bez 

intelektualnog pedigrea 

Dvije knjige nevelikog opsega (prva 100 stranica, 

druga 120, svaka u nakladi od samo 77 primjeraka!) 

izdane ne tako davno, pobudile su pozornost 

kritike kod nas, pa ~ak i u svijetu radi zanimljiva 

sadràja i duhovita stila. Autori su skupina prijatelja, 

negda{njih u~enika splitske Klasi~ne gimnazije, a danas 

ve}inom inènjera. Dvojica autora su diplomirali elektroenergetiku 

i to pok. Milorad Juri}-Kre{i}, dugogodi{nji 

splitski hep-ovac,te Andro Peri}, danas ekspert u Hrvatskom 

registru brodova u Splitu, a nekada u BBC-u u 

[vicarskoj, sudionik u projektima vodova najvi{ih napona 

(550 kV za SAD i 1100 kV za Kanadu). Tu je nekoliko 

autora inènjera elektronike kao Dragan Jutroni} 

(glavni autor svih popratnih tekstova), Draèn Alfirevi} 

(samo u drugoj knjizi), te Stanko Mimica (samo u prvoj 

knjizi), a jedan je inènjer gra|evinarstva (\or|e Velimirovi}, 

u obje knjige) .Na prvoj knjiìci su sura|ivale jo{ 

dvije profesorice (Sonja Rei}-Mateljan i Radojka 

Valerjev-Krce), te jedan lije~nik (Neno Ivani{evi}), da 

~itav pothvat ne ostane samo cehovski. Ipak, spomenuti 

elektroenergeti~ari su me|u najzaslu`nijima za ova 

rijetka izdanja i to sada naàlost pokojni Juri}-Kre{i} kao 

ilustrator, a Peri} kao "spiritus movens" i doma}in 

isku{avanja recepata. Nije li to dovoljno razloga da se o 

knjigama progovori u Vjesniku Hrvatske elektroprivrede? 

Osim toga, autor ovog prikaza je s ve}inom autora 

kolega s prvih godi{ta negda{njeg Elektrotehni~kog fakulteta 

u Splitu (sada FESB), koji je upravo nedavno 

obiljeìo 40 godi{njicu osnutka (i ta ~injenica zasluùje 

poseban osvrt, kao i lijepa prigodna monografija). 

Knjiìca ili bro{ura pod nazivom "Commentarii" je 

duhovito pisana i lijepo opremljena spomenica maturanata 

jednog od nara{taja (iz 1960. godine) poznate 

splitske Klasi~ne gimnazije. Ova knjiìca je isticanjem 

duha i vje~ne vrijednosti klasike najavila ne{to {to }e 

druga, malo ve}a knjiga dovesti do punog izraza, koji 

se moè svesti pod "suprostavljanje opasnim prazninama 

i materijalnoj povr{nosti svijeta u kojem upravo 

ìvimo". Navedeni citat preuzet je od poznatog splitskog 

teoreti~ara i kriti~ara kulturnih zbivanja dr. Anatolija 

Kudrjavceva, koji u svom osvrtu dalje kaè: 

Knjiìca nedvosmisleno dokazuje kako u Splitu postoje 

brojni kreativni intelektualci, ali skriveni iza nekih 

egzistencijalnih paravana i povu~eni pred najezdom 

skorojevi}a i nametljivaca bez intelektualnog pedigrea. 

Moèmo dodati kako nije potpuno slu~ajno da 

su ba{ prete`no pragmati~ni inènjeri iz kruga intelektualaca 

povu~enih na diskretnu marginu ovim izdanjima 

pokazali da Split (pa i {ira Hrvatska) moè 

ponuditi puno vi{e i sadràjnije sebi i svijetu od onog 

{to nas tako zaglu{uju}e okruùje. 

Najbolji dokaz za posljednju tvrdnju je druga knjiga, 

koja je domi{ljata kombinacija tvarne i duhovne hrane u 

vidu jedne starorimske kuharice nadopunjene vje~nim 

istinama, latinskim sentencama i drugim tekstovima. 

Knjiga "[to su jeli stari Spli}ani", kako i naslov kaè, 

poku{ava odgovoriti na jedno intrigantno pitanje u vremenu 

kada nas i suvremena prehrana sve vi{e poti~e 

na pitanje i dileme, te na povratak vrijednostima pro{lih 

vremena. Odgovore na pitanje o tome {to su prije 1700. 

godine jeli prvi Spli}ani - tada stanovnici goleme pala~e 

umirovljenog rimskog cara Dioklecijana - autori su 

dugo traìli u rijetkim izvorima, a kona~no na{li u djelu 

Marcusa Coeliusa Apiciusa iz drugog stolje}a na{e 

ere, napisanog pod naslovom "De re coquinaria" (O 

umije}u kuhanja). Apicije u svojoj raspravi - koja je 

U svijetu knjiga 

na|ena u Vatikanskoj knji`nici i smatra se prvom europskom 

kuharicom - navodi vi{e od 500 recepata 

anti~kih kulinarskih vje{tina kojima se pripremalo - od 

jela obi~nog puka - do ekstravagancija ~uvenih rimskih 

gozbi. 

Splitski inènjeri (uz pomo} ostalih) odabiru nakon 

skoro dva tisu}lje}a 50 recepata, koji su se po sastavu 

i izvoru namirnica sigurno mogli koristiti u 

vrijeme ra|anja dana{njeg Splita i sve te recepte 

isku{avaju u praksi. Pri tomu su {to vi{e htjeli imitirati 

stare Rimljane, pa i usitnjavanjem razli~itih za~ina u 

kamenom muàru. Ali ipak, njihova elektri~na naobrazba 

u trenucima je prevladala, pa na jednom 

mjestu kaù: Moramo vam priznati da smo sve vi{e 

koristili elektri~ni mlinac. Slaèmo se da Apicije nije 

imao na raspolaganju elektri~nu energiju, ali ni mi 

nismo imalo robove da umjesto nas marljivo satima 

tuckaju razli~ite za~ine. 

Na{i kolege otkrili su da stari Rimljani nisu poznavali 

puno namirnica i za~ina danas nenadoknadivih 

kao {to su primjerice krumpir, raj~ica, kukuruz, {e}er, 

limun, naran~a, ruzmarin, kadulja itd. Usprkos tomu, 

hrana im nije bila ni{ta manje ukusna, jer su koristili 

razli~ite nadomjestke (npr. med umjesto {e}era, bob 

umjesto krumpira) i ~itav niz za~ina danas zaboravljenih 

i preteìto nepoznatih (papar su poznavali i 

obilno koristili ~ak i za kola~e!). Vrijednost je pothvata 

da su splitski prijatelji u isku{avanju starih recepata 

koristili samo originalne (ili vrlo sli~ne) sastojke, a da 

su u tomu bili uspje{ni potvr|uje poznati splitski 

kroni~ar prof. Frano Baras kada predlaè ~ak 

ekskluzivnu gostionicu u podrumima pala~e koja bi 

nudila samo jela a la Dioklecijan. Baras dalje navodi: 

Rimski plebs uglavnom se hranio so~ivicama, veoma 

rijetko ribom, {koljkama, peradi ili svinjetinom. Temeljno 

jelo im bijahu kruh i poga~e, rimski lebum (pekarnice 

u Rimu vodili su isklju~ivo Grci - svaka sli~nost s 

na{im vremenima slu~ajna, op. A. S.). Otuda poznata 

Juvenalova izrjeka Panem et circenses (Kruha i igara) 

ili ranokr{}anska u molitvi Kruh na{ svagdanji... Baras 

navodi da je kruh za~etnik i rije~i komapnija (cum + 

panis = onaj koji zajedno s vama jede kruh), a mi navodimo 

da je i u imenu naj~uvenije hrvatske velika{ke 

obitelji Frankopan opet sadràna ta nezaobilazna 

namirnica (fracassore + pane = lomiti kruh - po starom 

grbu s Krka na kojem dvije ruke lome glavu 

kruha). 

Vratimo se opet prvoj rimskoj kuharici prevedenoj i 

isku{anoj u Hrvatskoj, a uz odobrenje autora ponudimo 

~itateljima Vjesnika HEP-a kao primjere neka od 

rimskih jela za po~etak nastupaju}eg novog milenija. I 

na kraju: izdanje iz Splita na{lo je odjeka i u svijetu, pa 

u luksuznoj reviji "World & I" novinske korporacije The 

Washington Times u broju iz lipnja 2000. godine novinarka 

Linda Joyce Forristal u velikom napisu o Splitu 

i Dioklecijanu pod naslovom "O kupusu i carevima" 

isti~e ovu knjigu, donosi sliku pok. ing. Kre{i}a i navodi 

neke starorimske, ali i stare hrvatske recepte 

(aramba{i}i iz Splita). Mo`da je to najve}e priznanje 

ovoj inicijativi: tvorci Fast food prehrane kao da ovim 

primjerom iz Hrvatske uvi|aju vrijednosti nepatvorene 

i zdrave hrane. Stoga bi novo izdanje ove knjige (sada 

u pripremi i vjerovatno u ve}oj nakladi) bilo prikladno 

nadopuniti uz latinski i hrvatski, jo{ i engleskim 

prijevodom. 

Ante Sekso 

Rimski recepti s po~etka tisu}lje}a za 

po~etak tre}eg tisu}lje}a 

PORCELLUM OENOCOCTUM 

(ODOJAK U VINU) 

Odojka najprije zape~e{ i uredi{. Doda{ u rimski lonac ulje, garum, 

vino i vodu. Ubaci{ vezicu ljutike i korijandora. Do pola skuhanome dolije{ 

defrutum radi boje. U muàr stavi{ papar, miloduh, kim, origano, sjeme 

selena i korijen lasera, zatim usitni{, dolije{ garum i juhu od kuhanja. Ukus 

podesi{ vinom i pro{ekom. Prelije{ u lonac, da zakuha. Kad zakuha, 

zgusne{ bra{nom. Odojka sloì{ u patinu, prelije{, popapri{, te posluì{. 

Sastojci (po primjeru iz knjige): svinjetina: 2 kg, poriluk: 2 komada, 

maslinovo ulje: 3 `lice, garum: 6 ìca, crno vino: 8 dcl, laser: 0,5 `li~ice, 

korijandor: 0,5 `li~ice, papar. 0,5 `li~ice, miloduh: 0,5 `li~ice, kim: 0,5 

`li~ice, origano: 0,5 `li~ice, gustin: 1 `li~ica, pro{ek: 2 `lice. 

Manje poznati (rimski) za~ini i pribor: garum: dodatak od raznih vrsta 

fermentirane, uslojene ribe (ne potpuno poznate tehnologije) za nadomjestak 

moè posluìti vijetnamski riblji umak, laser: izra|ivao se od 

biljke intenzivnog okusa nestale jo{ u Neronovo doba (za zamjenu: su{eni 

korjen biljke Teufelsdreck iz [vicarske), korijandor: vrlo stara biljka, koja 

se spominje i u Bibliji, a ~ije sjemenke je mogu}e nabaviti u trgovini,defrutum: 

kuhano mlado vino, naj~e{}e mo{t, miloduh: kod nas sada zaboravljena 

biljka iz obitelji mrkvi, nekad obvezan za~in u rimskoj kuhinji 

(Nijemci je poznaju kao Liebstockel), origano: divlji maùran, vranilovka 

(listovi biljke Origanum vulgare), lako se na|e u trgovini,kumin: talijanski 

kom, njema~ki Kreuzkümmel, nije kim, ruta: listi}i biljke Ruta graveolens, 

koje se moè na}i u prirodi ili u zamjenu aperitivi Cynar ili Campari, rimski 

lonac: ovalna zemljana posuda s poklopcem, izra|ena prema arheolo{kom 

nalazu rimske keramike (o potankostima znaju autori), patina: 

zdjela u koju su se pripremala i nudila jela. 

Cymas Diocletianus (Dioklecijanov 

kuhani kupus) 

Kelj: kumin, sol, staro vino i ulje. Ako ho}e{, doda{ papar i miloduh, 

mentu, rutu, korijandor, listove kupusa, garum, vino, ulje. 

Apicijev savjet: Da svako povr}e bude zeleno: svako povr}e bit }e zeleno 

ako se kuha sa sodom. 

Primjer iz knjige: 1 sveànj kelja ili glavu zelenog kupusa u malim komadima 

skuhati u slanoj vodi do omek{anja, ocijediti i za~initi sa 

za~inima: mljeveni kumin: 1 `li~ica, mljeveni crni papar. 1/4 `li~ice, miloduh: 

2 `li~ice, metvica: 1 `li~ica, ruta: 1 `li~ica, korijandor: 1/1 `li~ice, 

bijelo vino: 2 dcl, maslinovo ulje: 3 `li~ice, garum: 2 `li~ice. Dobije se ukusan 

prilog, osobito pogodan u zimskim danima kada je kupus kvalitetniji. 

Dioklecijan o kupusu i carstvu 

Kada ga je rimski ambasador zamolio da postane car po drugi puta, 

Dioklecijan je odgovorio: Kada bi vi mogli pokazati svom caru kupus koji 

sam zasadio vlastitim rukama, on se sigurno ne bi usudio ni predloìti da 

zamijenim mir i sre}u koje mi ovo mjesto pruà sa burnim razdobljem nikad 

zadovoljene pohlepe. 

(Eutropije, IV stolje}e) 

Malo rimske duhovne hrane 

Ab ovo usque ad mala. - Zna~enje: Od po~etka do kraja. Doslovno: Od 

jaja do jabuka. 

(Rimska gozba obi~no je po~injala predjelom od jaja, a zavr{avala 

vo}em, naj~e{}e jabukama). 

Ad praesens ova cras pullis sunt meliora. - Bolje danas jaja nego sutra 

pili}i (ili: bolje vrabac u ruci nego golub na grani). 

Ut sis nocte levis, sit tibi coena brevis. - Da po no}i bude{ lagan, neka 

ti ve~era bude kratka. 

Omnes fungi edules, quidam solum semel. - Sve su gljive jestive, 

neke samo jedanput. 

Quam bene vivas refert, non quam diu (Seneca). - Va`no je kako dobro 

ìvi{, ne kako dugo. 

Venter paecepta non audit (Seneca). - Trbuh ne slu{a zapovijedi. 

Alvus homini plurinum negotii exhibet (Buchler). - Trbuh ~ovjeku 

najvi{e posla zadaje. 

Modicus cibi, medicus sibi! - Umjeren u jelu, sebi lije~nik! 

Aquam foras, vinum intro (Petronius). - Vodu van, vino unutra. 

In vino veritas. - U vinu istina. 

Nec vivere carmina possunt, quae scribuntur aquae potoribus (Horatius). 

- Ne mogu ìvjeti ni pjesme, {to ih pi{u oni koji piju vodu. 

De gustibus non est disputandum (Faselius). - O ukusima se ne raspravlja. 

Litterarum radices amarae, fructus dulces (Cicero). - Korijenje 

znanosti je gorko, plodovi slatki. 


Simbol i okosnica Zagreba~ka katedrala 

Bdiju}i nad gradom i narodom 

Po svojoj arhitekturi i umjetni~koj srì, katedrala je vrsta ljudskog djela u isti mah mo}nog i bujnog kao {to 

je samo boànsko djelo od kojega kao da je poprimilo dvostruku narav: raznolikost i jedinstvo! 

Z agreba~ka 

katedrala je primarno i poglavito 

Bo`ja ku}a namijenjena primanju vjernika, 

ve} vijekovima, iz nara{taja u nara{taj. Ali 

ona je i ~udesno djelo naizmjeni~nih i svih snaga 

kaptolskog Zagreba, pa i naj{irih snaga ~itavog 

hrvatskog naroda, komu je ona reprezentativni 

hram vjere, gra|evina nacionalnog ponosa, pa i 

simbol slobode. 

Kao vjerski spomenik, na{a katedrala, dakako, 

podsje}a na vrline na{e pro{losti, na uspone ali i 

prijelomnice nacionalne povijesti. Markantno 

stoje}i i veli~anstveno bdiju}i nad gradom, ona 

privla~i sve poglede uperene na njezine neogoti~ke 

zvonike i tu prirodnu gestu pretvara u emotivni 

naboj otvorenog divljenja. Na jednoj strani 

izaziva strahopo{tovanje, te u vjeri poti~e nadu 

koja i sama postaje simbol i biva okosnicom. 

Mnogi ljudi, posebno pisci i pjesnici, ne skrivaju 

da u takvim sakralnim zdanjima, kakve su katedrale, 

nalaze osobit i neizreciv izvor nadahnu}a. 

Tako, knjièvnik Nikola Puli} pi{e: Ima trenutaka - 

pohode}i prostore kaptolske, uzdignute glave visinama 

katedrale - kad pomi{ljam kako je i njena 

visina, poput Svemira - nedogledna, nedohvatna, 

nedovidna, neizmjerna. Opet, ima trenutaka, kad je 

doìvljavam u njezinim povijesnim, umjetni~kim i 

iznad svega - sakralnim okvirima. Promatram kako 

njen magnetizam privla~i svijet sa svih strana, pa mi 

se ~ini kako je upravo tu, na Kaptolu, centar svijeta, 

centar Svemira, os vje~ite vrtnje u kojoj udahne{ 

dah vlastite postojenosti i o}uti{ i spozna{ kondenzaciju 

povijesti svoje, i tako okrijepljen krepostima 

nacionalnog i duhovnog bi}a lak{e kora~am ovim 

prostorima. 

Ovakvi dojmovi zacijelo izviru iz sakralnog 

svijeta, ali i iz umjetni~kog i gra|evinskog ostvarenja 

katedrale same po sebi. Govore}i u istoj 

svezi, slavni francuski knjièvnik Victor Hugo bi 

naglasio: Na svakom koraku ondje na stotinu 

na~ina na vidjelo izbija ma{tovitost, umije}e i dar 

klesara, kipara, slikara, pa tesara, zidara, kamenolomaca 

i manuelnih radnika. Njihov je udjel neprocjenjiv 

ali uvijek discipliniran umjetnikovim 

genijem, genijem samog autora katedrale; po svojoj 

arhitekturi i umjetni~koj srì katedrala je vrsta 

ljudskog djela u isti mah mo}nog i bujnog kao {to 

je samo boànsko djelo od kojega kao da je poprimilo 

dvostruku narav: raznolikost i jedinstvo! 

centimetar pomakne{ iz svog kulturnog kruga. A 

time ti ne dopu{ta{ da se Tvoja zemlja i za centimetar 

pomakne iz svog kulturnog kruga. Dok su druge 

katedrale Europe trpjele lokalne nevolje, gra|anske 

ratove, poàre, i tko zna kakve sve katastrofe 

koje su ih mogle ugroziti, Ti si, uza sve to, trpjela sukob 

svjetova i civilizacija. 

Sagra|ena si, draga katedralo, na rubu ponora. 

Ne simboli~no, nego stvarno, to~no do Tebe 

kotrljao se Istok... Ako je Hrvatska stolje}ima bila 

antemurale Christianitatis (predzi|e kr{}anstva), 

tome predzi|u Ti si bila zid. Tvoji zidovi puni rana, 

Tvoj tvr|avni oblik, bili su straàrnica Europe. 

Kad je mnogo stolje}a nakon prestanka doslovne 

ratne opasnosti (od strane Turaka), u devetnaestom 

stolje}u, historicizam uspostavljao 

historiju na svoj na~in, biskup Strossmayer, jedan 

od ideologa Tvoje obnove (1882. g.), pomaknuo je 

europsku granicu. Katedrala u \akovu, na{la se na 

novo zacrtanoj me|i. Tako je katedrala u \akovu 

postala posljednja katedrala Zapada. Ali moè se 

uzeti da je ona samo Tvoja postfiguracija. Ona se 

na svom |akova~kom mjestu nalazi u funkciji Tebe, 

nekom vrstom milosti birokacije. Premda estetikom 

ne moè nadoknaditi dramu, ona je dionica i dokaz 

Tvoje veli~ine. 

No, ~itava je povijest zagreba~ke katedrale 

jedna sama po sebi drama, te je neusporediva s 

izdvojenom povije{}u bilo kojeg sakralnog i 

spomeni~kog zdanja u vjekovnoj Hrvatskoj. 

je za bogoslu`je. Biskup Stjepan III. sagradio je 

kapelu sv. Stjepana Prvomu~enika (dio biskupskog 

dvora), koja je privremeno sluìla kao katedrala, 

a obnovi katedrale pristupio je biskup 

Timotej (1264.-1284.). Nakon njega zasluàn je 

biskup Augustin Kaòti} Trogiranin, redovnik dominikanac, 

progla{en blaènim. On je obnovi katedrale 

dao ~itavog sebe. Dav{i oslikati svodove 

freskama to je u njegovom vremenu te{kih 

dru{tvenih i biskupskih uvjeta bio pravi podvig. 

Biskup Luka Baratin, jo{ marniji nastavlja~ radova 

u i oko katedrale, dao je podi}i kule i bedeme, jer 

na pomolu bijahu neprijateljski Turci. Ali, Zagreb i 

Hrvatsku zadesilo je jo{ ne{to gore i tragi~nije - 

podjela Hrvata u dva tabora, na prista{e Ferdinanda 

Habsbur{kog i one Ivana Zapoljskoga. Uz 

to su 1624. i 1645. katedralu zadesila dva kobna 

poàra. Izgorjelo je krovi{te, rastalila se zvona, 

sru{io se dio svodova. Slijedila su stolje}a obnove. 

A onda je 1880. godine u velikom potresu koji je 

pogodio Zagreb, prvostolnica uvelike bila za nekoliko 

trenutaka te{ko ranjena i osaka}ena. 

No, na{ ~ovjek ne bi bio na{ i svoj, kad poru{eno 

i uni{teno ne bi opet podigao i obnovio. [to je 

pepeo ru{enja ve}i, vatra je stvarala{tva ja~a! 

Tisu}e Zagrep~ana je smjesta prionulolije~enju 

rana od potresa. Vjekovima razjedinjen na Gri~ i 

Kaptol, grad je taj raskol napokon nadvladao 

1850. godine osnovav{i zajedni~ku op}inu Zagreb, 

i to se jedinstvo pokazalo spasonosnim ba{ 

u danima potresa i nakon njega. S neslu}enom energijom 

i zanosom pristupilo se izgradnji Donjeg 

grada, potpuno novog i modernog sredi{ta Zagreba, 

koji je s Gornjim gradom i Kaptolom tvorio 

zajedni~ko srce. U toj klimi nastali su uvjeti za temeljito 

preure|enje katedrale iz srednjovjekovne 

goti~ke gra|evine, uokvirene renesansnim 

utvrdama i baroknim oblicima biskupske rezidencije, 

u najmonumentalniji gra|evni sklop u kopnenoj 

Hrvatskoj. Stara katedrala, "otisak duge 

povijesne muke, kao da je dopustila da je sila teè 

novog doba povu~e u visinu, da pobjegne od zemlje, 

od korijena, od stvarnosti u san" - novog neogoti~kog 

izgleda i estetske, uzbudljive elegancije. 

Da je do{lo vrijeme cjelovite unutra{nje i 

vanjske rekonstrukcije katedrale potkraj 19. 

stolje}a, govorio je i biskup Strossmayer, 

rije~ima: 

Stolna crkva zagreba~ka, gra|ena u goti~koitalijanskom 

slogu, bila je negda u prvobitnom 

svom kipu pravi ures grada Zagreba. Dana{nje 

(1880.) njezino lice grdno je izopa~eno i sluì nam 

pred stranim izobraènim svietom na ukor. Neka 

nitko nemisli, da se, kore} o{tetine stolne crkve zagreba~ke, 

itko na svietu kori. Zagreba~ku crkvu 

o{tetilo je vrieme. Ko i crkve u Italiji, u Franciji, u 

Njema~koj, itd. Pokvareni ukus 17. 18. i 19. stolje}a 

nenosi nitko pojedinac na du{i. Ali nam je iskreno 

izpoviediti, da se pojedinci nikako ne mogli ljutomu 

ukoru oteti, kad se jo{ i dandanas na popravu 

stolne crkve nebi ozbiljno mislilo... Istina je, da je 

izopa~enost te liepe crkve tolika, da je popravak 

njezina zada}a prete{ka, koju samo umna i 

odva`na ruka sretno moè rije{iti, ali }e zato i biti 

slava neumrla onomu, koj po~ne tu zada}u 

uspje{no izvadjati. 

Bio je to slavni njema~ki arhitekt i graditelj 

Herman Bollé, koji je na nagovor Strossmayerov i 

Ise Kr{njavija 1879. godine do{ao ìvjeti u Zagreb 

da bi se kao autor latio izgradnje mnogih velebnih 

zdanja u gradu, groblja Mirogoj, a napose obnove 

katedrale u kratkom roku (1879-1902.), u odnosu 

na taj veliki projekt. 

Dramati~na povijest 

O zagreba~koj katedrali napisano je vi{e knjiga 

i istraìva~kih studija, ali nijedan istraìva~ nije uspio 

razrije{iti hipoteze o njezinim po~ecima, 

povezanim s nastankom zagreba~ke biskupije 

1094. godine. To samo uve}ava njezin zna~aj, nikako 

joj ne umanjuju}i sakralne vrijednosti i 

goti~ku arhitekturu. 

U briljantnoj monografiji "Zagreba~ka katedrala" 

koju su napisale Ana Deanovi} i @eljka 

ôrak, jedna se od njih katedrali obra}a poput 

pjesnika govore}i: 

Draga katedralo, uz obrise Zagreba~ke gore, 

Od najstarije do nove katedrale 

uz zra~na strujanja na koja reagira moj krvotok, uz Zagreba~ka katedrala danas se na prvi pogled 

boje nebesa {to mi ih razastiru moji prozori. Tvoje predstavlja kao prizor devetnaestog stolje}a. Ali, 

zadnje obli~je po~iva na bezbroj pre|a{njih. pogled treba uperiti u puno dalju pro{lost. 

Nepotpuna su moja komparativna znanja o ìvotima 

drugih katedrala, a da bih mogla ustvrditi ovo {to }u 

Ugarsko-hrvatski kralj Ladislav osnovao je zagreba~ku 

biskupiju 1093/94. godine. Kroni~ari 

sada re}i: nema u Europi i po Europi mnogo tako biljeè, privremena katedrala bila je neka druga 

dirljivih i tako zaslu`nih spomenika kao {to si Ti. crkva, ali odmah se pristupilo gradnji nove na 

Katedralo zagreba~ka. Ti si posljednja katedrala mjestu gdje se nalazi sada{nja. Novosagra|ena 

Zapada. Jesi li ili nisi, u jednoj od svojih ve} kasnijih katedrala posve}ena je, navodno u nazo~nosti 

faza, Timotejevoj, gra|ena prema modelu kate- osam biskupa i ugarsko-hrvatskog kralja Andrije II. 

drale Saint-Urbaina iz Troyesa u Francuskoj; jesi li ili 1217. Gospodnje godine. Ali, na àlost, samo 25 

nisi imala veze s njema~kom katedralom u Regensburgu; 

sve su to usko specijalisti~ka pitanja koja 

godina trajala je radost i ponos puka i crkvenih 

dostojanstvenika i slu`benika, jer 1242. u Hrvatsku 

Sjajno ostvarenje 

nemaju utjecaja na ovu bitnu tvrdnju: Ti se na provaljuju Mongoli (Tatari) u potjeri za ugarsko- Pristupaju}i obnovi stare i u potresu poru{ene 

posljednjoj vrijeì jasno drì{ Europe. Tvoje stilske 

oznake nesumnjive su, i ne dopu{taju da se i za 

hrvatskim kraljem Belom IV., plja~kaju}i i pusto{e}i 

zemlju, o{tetiv{i te{ko i katedralu, onesposobiv{i 

katedrale u novu, Bollé je cijenio staru i izvornu 

gra|evinu, govore}i: Na{a katehedrala spada bez 


U tijeku je najnovija obnova zagreba~ke katedrale koja je 

zapo~ela prije Boì}a 1990. godine i odvija se ve} deset 

godina, a na pitanje kada }e biti zavr{ena slijedi pitanje 

ho}e li obnova katedrale ikad stati?

dvojbe me|u najljep{e crkvene gra|evine u monarhiji 

te zasvjedo~ava krasnoumnost, idealnu 

naobraènost i za liepo i uzvi{eno po`rtvovnost tadanje 

generacije, koja je ovaj kr{}ansko-narodni 

spomenik podigla i nama predala. Dao Bog, da bi 

se ona i nadalje {tovala i sretno dovr{ila. 

To se i dogodilo. Autorskim djelom Bolléa i graditelja 

koji su s njim radili na realizaciji velebnoga 

projekta. Tako je dana{nja katedrala impozantnih dimenzija: 

duga~ka je izvana 77 metara, a {iroka malo 

vi{e od 40 metara prema najnovijim podacima; njezini 

su tornjevi visoki 105 metara. U nju moè stati 

5.500 vjernika. Oki}ena je s pet zvona, od kojih je 

najve}e te{ko skoro {est tona. U katedrali se nalazi 

12 oltara i drugo sakralno blago, djela kipara Ivana 

Me{trovi}a i drugih hrvatskih umjetnika. 

Glavnom la|om i pokrajnim la|ama, kako pi{e 

Puli}, mno{tvo hoda na prstima. Ne ~uje{ ni koraka, 

ni pokreta. Sve tiho titra kao plamsaji svije}a 

u sveti{tu. Ljudi obilaze i posebno se poklone 

blaènom Alojziju Stepincu, pred njegovim grobom 

u obliku sarkofaga. U toj posvema{njoj 

odanosti sakralnom prostoru, njegovu bogatstvu i 

sjaju, hodo~asnici zastajkuju ispred, redom od 

jednog do drugog oltara, kipova, grobnica, a otvoreno 

i svije}ama obasjano sveti{te traì 

uzvi{enu pozornost i naklonost od klonulosti koja 

krijepi i du{u i tijelo. I sam {apat budi akustiku 

kamenih stupova i svodova dovezenih iz vrap~anskih 

kamenoloma prije stotinu godinu. Tiha bogoboja`ljivost 

te~e prostorom prvostolne crkve. Svi 

smo ovdje obi~ni smrtnici, skladno {utljivi, neki 

pobo`ni, neki pritajeni promatra~i koji }e vani raskala{iti 

ma{tu i prigu{enu prirodu. 

I sami smo se na{li u toj atmosferi, s uvjerljivim 

dojmom da je zagreba~ka katedrala u rukama vjernika 

i puka, neizdvojena od svoga grada i ìvota u 

njemu, urasla u srce i du{u svekolikog hrvatskog 

naroda. 

Najnovija obnova 

U tijeku je najnovija obnova zagreba~ke katedrale 

koja je po~ela pred Boì} 1990. godine. Zna~i, 

te~e ve} deset godina! U ovom 20. stolje}u bile su 

jo{ dvije velike obnove: prva 1938-1943., kada je 

cijeli ju`ni zvonik bio obu~en u drvenu skelu od 

zemlje do vrha. Druga je velika obnova bila 

1967-1968. na vrhu sjevernog zvonika. U oba 

navrata obnova je prekinuta jer nije bilo novaca. A 

prekid je trajao dugo. 

U proteklih deset godina radovi teku dijelom na 

unutra{njoj i prete`no na vanjskoj obnovi. Obnova 

je po~ela postavljanjem bakrenog krova i unutra{njim 

ure|enjem zidova, stupova, oltara, elektri~ne 

rasvjete, razglasa, orgulja. Postavljena je 

~eli~na skela do visine 108 m, te je obnovljena prva 

galerija na visini od 35 do 44 m. Zatim je obnovljen 

timpan na koji su postavljeni i novi kipovi Majke 

Bo`je s djetetom Isusom i s dva kle~e}a an|ela, ukupne 

teìne 9 tisu}a kg. Izra|ene su nove 

bron~ane ure kojima su kazaljke i brojevi pozla}eni. 

Postavljeni su novi kipovi sv. Ilije i sv. Roka, obavljen 

dio radova ispod i iznad prve galerije, obnovljeni su 

vitraji na zapadnom pro~elju. Obnovljeno je drugo 

polje zapadnog pro~elja, postavljeni novi kontrafori 

uz ju`ni i sjeverni zvonik. Napokon je obnovljen 

sjeverni zvonik sve do samog vrha gdje je 

postavljen novi pozla}eni kri`. 

Obnovom upravlja Odbor uglednih stru~njaka i 

~lanova zagreba~ke nadbiskupije za obnovu katedrale, 

koji je osnovao kardinal Franjo Kuhari} 1987. 

godine. 

êsto se ~uje pitanje: "Kada }e obnova biti 

zavr{ena?" A ~lanovi Odbora se glase protupitanjem: 

"Ho}e li obnova katedrale stati?" 

Nov~ana su sredstva na izmaku i premda je 

te{ko, obnova ne smije stati. Najsigurniji prihod 

dolazi od vjernika, koji vole katedralu i shva}aju 

njezino zna~enje za vjeru. Pomaù prijatelji koji 

cijene znakovitost i vrijednost katedrale kao 

spomenika kulture. Svoje priloge {alju i iseljenici 

Hrvati i Hrvatice iz dijaspore. Pomaù i drugi: ustanove, 

tvrtke, {portska dru{tva, {kole, grad Zagreb, 

ministarstvo. Svima zahvalan, Odbor se 

nada pomo}i i nadalje, pa }e nastaviti obnovu 

katedrale i idu}e 2001. godine, makar i u umanjenom 

opsegu. 

Josip Vukovi} 

Usput zabiljeèno Pri~a starog Milenija 

Kralj ringa i Kraljica Mira 

P ri~a 

po~inje jedne vla`ne tople no}i kasnog 

studenog 2000. godine. Mjesto 

doga|anja - Pula. Jo{ je daleko do 

pono}i, ali grad je ve} skoro pust. Ni{ta ne ukazuje 

na groznicu skora{njeg kraja drugog i 

po~etka tre}eg tisu}lje}a. Cijela ekipa kolega ve} 

je na po~inku. Sutra je zakazano bu|enje u {est 

ujutro. Valja za jedan dan obi}i svaki kutak Istre, 

posjetiti sve pogone DP Elektroistra Pula u povodu 

50. obljetnice postojanja ovog distribucijskog 

podru~ja. Na nogama smo samo kolega i 

ja. Zaostali smo za drugima poslije pojedene 

pizze, samo da popijemo po jedan ~aj barun prije 

spavanja. Jesmo li bili karakteri? Skoro. Uskoro 

smo krenuli prema hotelu. I oti{li bi spavati da 

nismo, kroz otvorena vrata kafi}a u blizini na{eg 

hotela, ugledali jedno svima poznato lice. Lice 

ìve legende. 

Mate Parlov. [ampion nad {ampionima, po 

mnogima hrvatski {porta{ stolje}a, {portski idol. 

Bri{e ~a{e za {ankom i upozorava posljednje 

goste da se objekt uskoro zatvara. Poga|ate? 

Nismo odoljeli. Prenijet }emo mu pozdrave od 

njegovog boksa~kog kolege Premuà, 

negda{njeg ljutog protivnika i jedinog boksa~a 

koji se moè pohvaliti pozitivnim ishodom protiv 

Mate Parlova. Premu`-Parlov 5:4. Istina, te 

pozdrave trebao je prenijeti na{ kolega iz Osijeka, 

ali s obzirom da je on ve} u to vrijeme slatko sanjao 

svoju ravnicu, taj posao smo obavili mi. 

Kad smo ve} tu, ostat }emo. Pa ne nalazimo 

se svaki dan s Matom Parlovom. Drugi su gosti 

ve} oti{li. Samo smo ostali mi su~elice nama 

Mate i na dnu {anka, skoro neprimjetan, îkago, 

jedna od lokalnih pulskih znamenitosti, inventar 

Matina kafi}a. Kad îkago dobije invalidsku mirovinu 

~asti sve, a kad mirovina presu{i njega 

~aste drugi. I tako svakog mjeseca, iz dana u 

dan. Te ve~eri posljednja je îkagova mirovina 

ve} odavno bila potro{ena i zaboravljena, a nova 

ni na pomolu. Visok datum. No, ni{ta zato. Gosti 

iz metropole nisu dopustili da îkago ostane 

èdan. 

A vi danas iz Zagreba? Ba{? I ja sam stigao iz 

Zagreba u Pulu s prvim sumrakom, ali mogu vam 

re}i da mi taj put nikada nije brè pro{ao. Naletim 

gore, kod uli~nog prodava~a na dobre kasete i 

kupim pet-{est komada. Ko' velim, da poslu{am 

malo, da mi vrijeme brè pro|e. Na njima su sve 

one najbolje starogradske pjesme koje su pro{lih 

godina bile zabranjene. Mo`da i nisu ba{ bile 

slu`beno zabranjene, ali ih nije bilo poèljno 

slu{ati, a nisu ih ni prodavali javno. Mo`da ispod 

pulta. Nisam ih stigao sve preslu{ati, ali sam 

uìvao i put od Zagreba do Pule mi nikad nije bio 

kra}i, kaè Mate dok nas sa zida promatra slika 

pokojnog Mate, {ampionova oca. Nedostaje 

samo Matin sin Matko, {to je, tako|er, samo malo 

osuvremenjena verzija imena Mate. Obiteljska 

tradicija se nastavlja u imenu, ali Mate junior ne 

nosi boksa~ke rukavice. Nogometa{ je i to solidan, 

kaè njegov otac. 

Ljubav prema lijepoj rije~i - 

zbliàva ljude 

Razgovor je krenuo od Himze Polovine i Ive 

Robi}a, a ubrzo smo bili na Tinu Ujevi}u, Jesenjinu, 

R{umovi}u... Neobi~no je slu{ati amaterskog 

i profesionalnog europskog i svjetskog 

boksa~kog prvaka kako zaneseno recitira najljep{e 

stihove ponajboljih hrvatskih i svjetskih 

pjesnika. Ne bira Mate stihove koje }e zapamtiti. 

Oni biraju njega. Ne pati od velikih imena ni tu|eg 

mi{ljenja. Mnogi }e re}i za neku pjesmu da je 

odli~na i mo`da i jest tako, ali Mate je ne}e zapamtiti 

jer se njemu nije dopala. Nije ga dirnula. 

Onu koja se njemu dopala odmah }e nau~iti napamet. 

Mate pjesme odabire du{om. One koje 

ga dirnu u du{u zapamti, a druge zaboravi. 

Mate Parlov i nje`na bijela Gospa 

I dok ugodno razgovaramo o poeziji - nas trojica, 

skoro nepoznatih ljudi koje je jedne vla`ne 

pulske ve~eri slu~ajno zbliìla ljubav prema lijepoj 

rije~i - diskretno poku{avam zapo~eti pri~u o bijelom 

kipu Majke Bo`je koji stoji na pultu iza Matinih 

le|a. Kao da predosje}am da i taj mali kipi} 

me|ugorske Kraljice Mira s vjen~i}em oko glave 

nosi neku zanimljivu i lijepu pri~u. Uspijeva mi tek 

iz tre}eg poku{aja. 

E, kad ste ve} navalili, sad }u vam ispri~ati 

pri~u o Gospi. Do|e neki dan u kafi} meni 

nepoznat ~ovjek, re~e da je iz Konjica, prognanik 

valjda, i pruì mi ovaj kip. Kaè, Mate ovo sam 

donio tebi na dar. Malo me iznenadio, ali dar je 

dar, posebice ako je od srca. Primam ja kipi} 

Gospe u ruku, u lijevu ruku (Mate pokazuje proslavljenu 

ljevicu) i kako sam je primio pro|o{e mi 

neki trnci ovako od vrha prstiju sve do ramena. [to 

to bi? Dok sam razmi{ljao o tomu, moj zagonetni 

posjetitelj posjedio je malo tu u kutu, popio tri pi}a 

i kad je èlio platiti ja sam mu rekao da ku}a ~asti. 

Nije mi dopustio da ga ~astim pi}em. Rekao je da 

bi to za njega bilo uvredljivo jer bi ispalo kako 

napla}uje dar. Dar je dar, a ja sam pi}e popio i 

platit }u ga, rekao je i oti{ao. Otada ga nisam 

vidio. 

Neobi~na pri~a. ûdan doga|aj. Zanimljivo. A 

jesi li ti Mate vjernik? 

Gospa ostaje ovdje! 

Ja vam nikad nisam bio neki veliki vjernik. 

Vjerujem da Bog postoji i to je otprilike sve. Ali, 

ovaj me doga|aj tjera na razmi{ljanje. Kavana 

vam je ovo. Navra}aju ovdje svakakvi ljudi pa i 

razli~iti provokatori. Takvi me pitaju bi li im prodao 

Gospu. A ja im kaèm, ako ima{ odmah tu u dèpu 

100 milijuna dolara uzmi kip i nosi, ako nema{ 

za{uti. I tako se rje{avam nasrtljivaca i provokatora. 

Oni razmi{ljaju svoje, ja znam svoje. Gospa 

ostaje ovdje. 

Zlatna ljevica koju je upoznao cijeli svijet i u 

njoj maleni bijeli kip me|ugorske Kraljice Mira. 

Velika, mo}na ljevica i mala, nje`na bijela Gospa 

su se sporazumjeli. Na{li su zajedni~ki jezik. 

Tko je vi{e od Matine zlatne ljevice i me|ugorskog 

kipi}a pronio slavu hrvatskog roda i imena 

{irom Planeta? Nitko. Danas su se Mate i Gospa 

sreli i skrasili iza {anka nevelikog kafi}a u sredi{tu 

Pule. Neobi~no mjesto za svjetskog {ampiona? 

Jo{ neobi~nije za Gospu? A mo`da i nije. 

@ivot pi{e najnevjerojatnije, ali i najljep{e 

pri~e. Od svih ispri~anih najljep{e su ljubavne 

pri~e, a ba{ takva je i pri~a o najja~oj ljevici 

kugle zemaljske i krhkom bijelom kipi}u Kraljice 

Mira. Ponosni kralj ringa koji je odavno 

oti{ao s prijestolja na{ao je svoju Kraljicu Mira. 

Ili je Ona na{la njega? To nije va`no. 

Ivica Tomi} 


Telefonsko uklju~ivanje tro{ila 

Poja~ani kriminal traì i poja~ane mjere opreza i za{tite, a za miran san treba i dobra oprema 

N a{ 

poslovni partner,Donat za{tita 

iz Zadra organizirao je krajem studenog 

o. g. trodnevnu izlo`bu pod 

nazivom Dani tehni~ke za{tite na kojoj su 

izloèni proizvodi i prezentirana njihova 

uporaba iz djelokruga tjelesne i tehni~ke 

za{tite kojom se bave. Ova za{titarska 

tvrtka ve} dugo godina sura|uje s PP HE 

Jug iz Splita ~uvaju}i njegove hidroelektrane 

na Zrmanji i Krki. 

Izloèni protuprovalni sustav sadràvao 

je samo sezonske elemente (javlja~e) za 

za{titu unutra{njih prostora, s tim da se na 

njega mogu priklju~ivati i razli~iti javlja~i za 

za{titu vanjskog prostora ili ograde objekata. 

Protupoàrni sustav, adresabilnog tipa, 

omogu}uje za{titu - kako malih tako i velikih 

objekata, a glavna prednost mu je jednozna~no 

detektiranje mjesta nastanka 

poàra u cilju {to brè intervencije i smanjenje 

{tete. 

Karti~ni prolaz, koji je tako|er bio 

izloèn, omogu}uje kontrolirano otvaranje 

jednih ili ve}eg broja ulaznih vrata, kao i 

kontrolu prisustva na radnom mjestu, odnosno 

obra~un radnog vremena. 

Oprema, pak, za videonadzor 

omogu}uje, osim izravnog prikaza jedne ili 

vi{e kamera na monitoru istodobno, digitalno 

snimanje slike, rekonstrukciju 

snimljenih slika, kao i detekciju promjene 

slike tzv. alarmnih doga|aja. Prijenos videoslike 

s jednog mjesta na drugo preko 

obi~ne telefonske linije omogu}uje da se 

video slika s instaliranog video sustava na 

objektu moè prenijeti s maksimalnom rezolucijom 

na neko drugo mjesto za nekoliko 

sekundi, kod klasi~ne telefonske linije, 

ili unutar sekunde za ISDN liniju. Prikazana 

oprema, tako|er, omogu}uje pregled 

doga|aja unatrag dva ili vi{e sati od trenutka 

uspostave prijenosa slike u ìvo. 

Dramski studio slijepih i 

slabovidnih "Novi ìvot" 

zahvaljuje HEP-u na pomo}i 

Hvala - obi~na mala 

nenadìvljena i 

nenatpjevana rije~ 

Za ljudske i prijateljske rije~i nikad nije kasno, a to je jedino 

{to imamo da Vam uzvratimo Va{u ljubaznost i razumijevanje. 

Naime, slijepi, kao i svi drugi ljudi s posebnim potrebama, te{ko 

se afirmiraju u grubom potro{a~kom svijetu punom nesmiljene 

konkurencije i èlje za profitom. No, svojim gestom dokazali ste 

nam da nismo sami, da ovo {to radimo ima smisla, a da na{a 

situacija nije tako nepodno{ljiva, jer imamo prijatelje koji nas razumiju 

i pomaù u granicama svojih mogu}nosti. 

Svjesni smo da je hvala obi~na mala rije~ u koju stane drhtaj 

jednog srca koje je dirnuto ne~ijom brigom, no dok ne uzmognemo 

vi{e i bolje, priklanjamo se toj toploj nikad nenadìvljenoj 

i ne natpjevanoj rije~i, sigurni da }ete je shvatiti na pravi na~in. 

Prvom prigodom budite na{i dragi gosti i pogledajte jednu od 

na{ih predstava, kako biste se izravno uvjerili da niste ulagali 

uzalud, odnosno da ste uz to {to ste pomogli jednoj grupi ljudi da 

se afirmira i integrira u op}i dru{tveni kontekst, dali dio sebe u 

jedno kulturno dostignu}e, vjerujte, vrlo zanimljivo i prihva}eno u 

inozemstvu. 

U nadi da }emo i u budu}nosti dobro sura|ivati, primite 

srda~ne pozdrave od ~lanova Dramskog studija slijepih i slabovidnih 

"Novi ìvot". 

Tajnik: Antun Lastri}, prof. 

Predsjednik: Vojin Peri} 


Nama, koji smo na izlo`bi branili boje 

HEP-a, posebno zanimljivom ~inila se 

oprema za daljinsko upravljanje tro{ila 

koja omogu}uje na{im potro{a~ima da 

putem telefona pale pojedina tro{ila u 

stanu ili na radnom mjestu (pogonu). 

Od rukovoditelja tehni~ke za{tite u 

tvrtki organizatora izlo`be Velimira 

Garme doznali smo da bi sva izloèna 

oprema imala svoju primjenu u objektima 

HEP-a, bilo u za{titi objekata ili telemetrijskom 

mjerenju nekih fizikalnih 

veli~ina. 

Izlo`ba je bila vrlo dobro posje}ena i 

medijski popra}ena {to govori u prilog 

spoznaji da poja~ani kriminal traì i 

poja~ane mjere opreza i za{tite. Prema 

rije~ima direktora Nedjeljka Grabi}a, 

ljudi zapravo i ne znaju {to im sve od 

opreme stoji na raspolaganju za miran 

san, {to dokazuje pove}ano zanimanje za 

nabavu izloène opreme, kako od tvrtki 

tako i pojedinaca, koje je uslijedilo poslije 

ove izlo`be. 


Za{tita 

Tradicionalni godi{nji posjet predstavnika DP Elektroslavonija 

Osijek SOS dje~jem selu Ladimirevci, u kojem 

je smje{teno vi{e od stotinu djece pred{kolskog i 

osnovno{kolskog uzrasta, organiziran je ove godine 

nekoliko dana prije Boì}a. 

Za svako dijete, ovisno o uzrastu, odabran je prikladan 

poklon {to su s velikom zahvalno{}u primili ravnatelj 

SOS dje~jeg sela Darko Grgi} i pedagog Josip 

Bagari}. 

Boì}ni 

darovi 

djeci u Ladimirevcima 

Izloèna 

oprema za 

tjelesnu i 

tehni~ku 

za{titu 

tvrtke Donat 

za{tita iz 

Zadra 

I ove godine Elektroslavonija je 

darivala djecu SOS dje~jeg sela 

Ladimirevaca 

U ovo te{ko vrijeme, kada nam je svaka pomo} 

dobrodo{la, Elektroslavonija nas nije zaboravila. Njima 

se svake godine u ovo vrijeme radujemo, a posebno 

ovog Boì}a jer je HEP ostao na{ jedini sponzor. Stoga 

veliko hvala Elektroslavoniji u ime svih na{ih djelatnika, 

a posebno u ime djece SOS dje~jeg sela, koja }e se 

ovim darovima mo}i radovati i ovoga Boì}a, rekao je 

upravitelj D. Grgi} prigodom preuzimanja darova. 

Julije Huremovi}

Tihomir Zori}, direktor logistike Rukometnog kluba Brodomerkur 

Presretan sam dok radim s djecom 

Tihomir Zori}: Jedini smo prvoliga{ki 

kadetski klub koji nema svoju dvoranu, 

nego radi na otvorenom i dostatna je jedna 

bura da pomete polovicu mom~adi 

K ako 

vrijeme prolazi, a rade}i 

u velikoj dalmatinskoj distribuciji 

i iz broja u broj 

popunjavaju}i na{u hobisti~ku rubriku, 

neprestano pred nas izranjaju, 

a {to drugo do li, neki novi {portski 

zaljubljenici. Uvjerenja smo da i 

nema {porta uz kojega nije vezano 

barem netko od doma}ih imena. 

Tako smo, eto, otkrili da je Tihomir 

Zori}, vi{i referent nabave u Slu`bi 

izgradnje i usluga splitske Elektrodalmacije, 

ve} 35 godina u HEP-u, a 

vi{e od dvadeset u rukometu. U 

ovom drugom svom zanimanju bio 

je ~lan uprave i tehniko tada{njeg 

drugoliga{a, a dana{nje prve 

mom~adi "Brodomerkura", a 

posljednjih deset godina je direktor 

logistike mla|ih kategorija igra~a. 

Va`no je naglasiti da je rije~ o 

uzrastu do 18 godina, te da u klubu 

postoji {kola rukometa, zna~i, prednatjecatelji, 

kadeti i omladinci. Na{ 

Tiho ima na skrbi 150 klupske djece, 

ali prati rad i s osnovcima u trima 

splitskim {kolama. S ovom djecom 

rade nastavnici tjelesnog odgoja, a 

Klub organizira godi{nje nekoliko 

turnira kako bi se mladi rukometa{i 

ogledali i odabirali u sastave 

budu}ih mom~adi. [to sve radi direktor 

logistike? Tihomirov popis poslova 

je poduga~ak, jer tu su 

organizacije utakmica doma i vani, 

turnira, putovanja i smje{taja, dogovaranje 

trening susreta, razmjene 

susreta s mom~adima iz zemlje i 

inozemstva, prikupljanje donacija - 

nov~anih ili u {portskim pomagalima. 

Moglo bi se re}i da sam u Klubu 

svakodnevno, utoliko dulje ukoliko 

se priprema susret na na{em terenu. 

Svakodnevno sam u razgovorima s 

trenerima, igra~ima, Upravom, jer 

èlim znati ima li kakvih dje~jih problema 

i na vrijeme ih zajedni~ki rije{iti. 

Pratimo i njihov {kolski rad i jesu li 

ocjene pozitivne, pratimo pona{anje 

na terenu i izvan njega i ako otkaù 

poslu{nost treneru ili naprave kakvu 

drugu vragoliju neprimjerenu 

budu}em {porta{u, privremeno ih 

udaljimo iz Kluba. 

Na{i izvan HEP-a 

U Prvoj kadetskoj rukometnoj ligi u kojoj se natje~e 24 klubova iz cijele 

dràve, mladi Brodomerkurovi kadeti su, nakon svibanjskog play-offa 

odrànog u Karlovcu, osvojili prvo mjesto, zna~i aktualni su rukometni 

prvaci dràve 

Kadetski prvaci Hrvatske 1999./2000., rukometna mom~ad Brodomerkura 

Vi{ak nesta{nosti uspje{no lije~e 

putovanjima i brojnim me|unarodnim 

gostovanjima diljem Europe. I 

sve to Tihomir radi dragovoljno, a u 

zadnje vrijeme posla ima i previ{e, 

jer su dvojica pomo}nika odustala. 

A, rukomet mu je, uz veslanje, 

najdraì {port jer je pravi mu{ki iu 

njemu do izraàja dolaze snaga, 

vje{tina, lucidnost, zna~i, brzina, 

sko~nost, sinkronizacija pokreta 

vi{e nego u drugim {portovima... 

I dakako glava. Nju trebaju svi 

{porta{i ako èle biti vrhunski. I, jo{ 

ne{to smatram nu`nim, a to je ona 

pozitivna drskost, kakvu imaju samo 

vrhunski igra~i i kakvu je, primjerice, 

imao Draèn Petrovi}. Mo`da sam se 

ba{ zato i vezao toliko za rad s djecom, 

jer u njima postoji taj bezazleni 

san o postajanju vrhunskim. Svi bi 

oni htjeli biti novi ]avari, a na nama je 

da te snove ispravnim radom usmjeravamo. 

Na{a je osnovna èlja da u 

{koli i {portu odgojimo prave ljude, a 

koliko }emo uspjeti ne ovisi samo o 

nama. Odgoj unutar obitelji ne moè 

se zanemariti. Osobni mi je moto da 

djecu trebamo {to vi{e uklju~iti u 

{port, folklor, zborove, a ne 

prepu{tati ih ulici, jer samo na taj 

na~in ne}emo trebati komune. 

Uistinu, ~itav ìvot àlim {to nisam 

odabrao neko humanitarno zvanje, 

jer sam presretan samo dok radim s 

djecom. 

U takvom pristupu vrlo su ~esti 

razgovori i dogovori s roditeljima, jer 

treba ~uti obje strane, a ova druga 

strana je i stvarna nov~ana potpora. 

Roditelji, naime, uz pla}anje 

~lanarine kojom se kupuje oprema, 

sudjeluju iupla}anju dijela tro{kova 

putovanja. A, sada kaìmo ono {to 

se moglo re}i na po~etku: u Prvoj 

hrvatskoj kadetskoj rukometnoj ligi, 

u kojoj se natje~e 24 kluba iz cijele 

dràve, mladi su Brodomerkurovi 

kadeti, nakon svibanjskog play-offa 

odrànog u Karlovcu osvojili prvo 

mjesto. Zna~i, ova djeca na slici, 

uzrasta 1982./1983. aktualni su 

prvaci dràve. 

Ovo je najve}i uspjeh Kluba, a to 

je zaklju~ak i nedavno odràne 

Skup{tine, od postojanja hrvatske 

dràve i moja osobna najve}a radost. 

Za ovakav sam doga|aj ìvio, jer on 

je u~inak zajedni~kog kvalitetnog 

rada. Iz ove je, karlova~ke generacije, 

ve} {est igra~a priklju~eno prvoj 

mom~adi, a iz svih na{ih mladih uzrasta 

uzimaju se djeca za reprezentaciju. 

I to iz Kluba (s iznimkom prve 

mom~adi), koji godinama nije primao 

nikakve gradske potpore, tek u 

zadnje vrijeme pristiè ne{to od 

[portskog saveza. Jedini smo prvoliga{ki 

kadetski Klub koji nema svoju 

dvoranu, nego radi na otvorenom. 

Dostatna je jedna bura da nam 

pomete polovicu mom~adi, okrenu 

se i odu u drugi {port. A, sigurno je 

jedno - dali bi puno ve}e rezultate 

kada bi imali nu`ne uvjete za rad i 

tada bi stvorili prave igra~e od splitske 

djece, ne bi se trebali baviti 

kupnjom. Stoga, moram primijetiti da 

su negda{nji ~elni ljudi HEP-a imali 

puno sluha za pomo} {portskom 

odgoju djece, a da u ovom trenutku 

na takav odziv nismo nai{li. Vjerujemo 

da je rije~ o razumnim ljudima, 

da su svjesni pogubnih utjecaja kojima 

su djeca izloèna, te da }e iz 

takvih pobuda promijeniti i svoje stavove. 

Tihomir Zori} je posve}en rukometu. 

Ne ~udi nas da je stoga njegov 

rad zamije}en. Danas pomaè u 

radu prve hrvatske vrste - 

reprezentacije mla|ih uzrasta. Ve} je 

odradio putovanje na turnir u [vedsku, 

a uskoro }e i u Austriju. 

I ova su putovanja posebno zadovoljstvo 

i jedan od razloga koji me 

toliko za rukomet veù - rekao nam je 

na kraju razgovora. A, nama je uvijek 

posebno ugodan upravo onaj sugovornik 

kojemu je dobrobit djece ìvotno 

usmjerenje. 


Aktiv DDK DP Elektra Zagreb 

Humanost na djelu 

Sa svojih 230 ~lanova ovaj je Aktiv drugi prema 

broju ~lanova u Zagrebu 

Potkraj listopada o. g., povodom Svjetskog dana dobrovoljnih davatelja krvi 

Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu i Crveni kri` grada Zagreba priredili su u 

Domu HV Zvonimir prigodan domjenak. Skup su otvorili ravnatelj Hrvatskog zavoda 

za transfuzijsku medicinu oec. dr. Damir Grgi~evi}, te predsjednik Crvenog krià 

grada Zagreba prim. dr. Radosav [karica, a ispred Grada skup je pozdravio i gradona~elnik 

Milan Bandi}. 

Nakon uvodnog govora i kulturno-umjetni~kog programa, darivateljima su dodijeljena 

priznanja za vi{estruko darivanje krvi, a me|u njima su najistaknutiji darivatelji 

krvi DP Elektra Zagreb sa ~ak dvanaest laureata. To su Ivan [ipu{i} sa 75 

davanja, @eljko Bi{~an, Zlatko \urek, Ivan Frani}, Josip Ke`man, @eljko Koleti}, 

Stjepan Petravi}, @eljko Sara|en, Ivan Solar, Mladen [andor, @eljko [oban i 

Vlado Vlahek sa 50 davanja. 

Aktiv DDK DP Elektra Zagreb ina~e je drugi prema ~lanstvu (iza ZET-a) u Zagrebu 

sa 230 ~lanova, koji godi{nje poklanjaju 600 bo~ica te dragocjene teku}ine. 

Na kraju jo{ jedanput se trebamo prisjetiti na{eg pokojnog predsjednika Aktiva 

Branimira Livaje, koji je bio apsolutni rekorder s 154 darivanja krvi. 

Kristijan Jeli}, 

predsjednik DDK Elektra Zagreb 


S iofok 

je najve}e mjesto na Balatonu. 

Prepun je njema~kih turista, a 

slu~ajno smo i mi odlu~ili preno}iti 

u jednom od njegovih malih kampova. Mali 

privatni kampovi su u stvari dvori{ta 

snala`ljivih vlasnika, koji su u vrlo brzom 

{irenju turizma uz Balaton, odlu~ili na vrlo 

jednostavan na~in zaraditi koju forintu. 

No} je protekla bez ki{e, no jutro nije 

obe}avalo ni{ta dobra. Ne mogu re}i da je 

padala ki{a, no poneka kap i obla~no 

vrijeme kvarili su nam raspoloènje. Ve} u 

6,30 sati bili smo spremni za polazak. 

Vozimo se dalje uz Balaton prema 

sjeveroistoku. U Szekesfehervar dolazimo 

u 9 sati. To je najve}i grad u ovom dijelu 

Ma|arske. Spremamo se na doru~ak. Prolazimo 

pokraj jednog Mc'Donaldsa i stajemo, 

nadaju}i se da }emo na taj na~in 

izgubiti najmanje vremena. Doru~kovali 

smo, "specijalitete" Mc'Donaldsa i mrzili 

sami sebe. Bit u srcu Ma|arske i jesti hamburgere, 

to je doista katastrofa!!! 

Obe}ajemo jedan drugom da takvu gre{ku 

vi{e ne}emo ponoviti. 

Kre}emo dalje cestom broj 70 i, ako sve 

bude u redu, za nekoliko sati smo u Budimpe{ti. 

Cesta je vrlo dobra, a na{ prosjek 

od 25 km/h daje nam novu sliku o na{oj 

kondiciji. Mislim da na nas vrlo dobro djeluje 

i sunce koje se pokazalo. 

Kod plo~e Budapest nalazimo se u 

13,30 sati. Odluka da ru~amo dalje na periferiji 

je ispravna i to svakako ne u Mc'Donaldsu. 

Ru~ak je bio pravi ma|arski i sada 

se ve} lak{e di{e. Ipak, problem je moj telefon 

koji ne radi. Jedva ~ekam dolazak u 

sredi{te Budimpe{te, odnosno u neki od 

Pannonovih ureda. 

Budimpe{ta je veliki grad, te na{ih 

nekoliko sati provedenih u vo`nji sredi{tem 

grada je vrlo malo vremena za vidjeti i ono 

najva`nije {to bi se u Budimpe{ti trebalo 

vidjeti. Ipak, vo`njom pokraj Parlamenta, 

bazilike sv. Istvana, te preko nekoliko 

dunavskih mostova nikoga ne moè osta- 

Biciklom po Europi 

Prolazimo Ma|arsku, dolazimo do slova~ke granice 

Dobra hrana, dobri ljudi, 

mi u dobroj kondiciji! 

Kamp u Kimelu, smje{ten na jednom od pritoka Dunava, saznali smo, 

temelji se na tradiciji hrvatskih izvi|a~kih kampova (?!) 

FOTO-ZAPA@AJ 

viti ravnodu{nim. Posjetili smo, dakako i 

Pannona ured. Moram re~i da nisam pokazao 

previ{e razumijevanja za njihovo 

nepoznavanje engleskog jezika, a jo{ 

manje za njihovo uporno dokazivanje kako 

je s njihovom "mreòm" sve u redu, jer moj 

telefon ne moè i dalje poslati nikakvu poruku 

u Hrvatsku. Odlu~io sam nazvati VIP 

centar u Hrvatskoj. Odgovor je bio: "Imamo 

radove na oda{ilja~ima na sjeveru Hrvatske, 

zato Va{ telefon ne radi, nave~er }e 

biti sve O.K."! Stra{no mi je neugodno. Ali, 

sva sre}a Ma|ari ni{ta ne razumiju, gledaju 

me i dalje slijeù ramenima. Izlazim iz 

ureda, skupljaju}i snagu da im se ispri~am 

za izgovorene rije~i od prije nekoliko minuta, 

ali ni{ta od toga. Rje{enje sam potraìo 

u re~enici upu}enoj Marku: "Idemo 

dalje, velika je gu`va unutra!" 

Pri izlasku iz Budimpe{te pomaè nam 

jedan mladi} i djevojka koji znaju engleski i 

jo{ su na biciklima. U jednom trenutku, 

na{eg vodi~a automobilom ru{i jedan neoprezan 

voza~. Krvavi dlanovi i laktovi rezultat 

su nezgode, u kojoj se ipak sve dobro 

zavr{ilo. Ne smijem niti zamisliti kako bi 

pro{li na{i bicikli, odnosno netko od nas 

dvojice, jer trideset kilograma tereta na 

na{im biciklima padu bi dalo jednu potpuno 

Osinjak u elektri~nom brojilu 

Zanimljiv je elektri~arski posao. Iznena|enjima nikad kraja, ali ne samo na terenu. 

Neupu}eni misle kako je u ba`darnicama monotono; svaki dan isti posao, bez ikakvih 

promjena. Fotografija koju smo snimili u ba`darnici DP Elektroprimorje u Rijeci dokaz je 

da nije tako. 

Brojilo na fotografiji stiglo je iz jednog istarskog ku}anstva. Ose su se, kako vidite, ve} 

odavno i to u velikom broju naselile u njemu i izgradile prave osinje dvore, kao da nije rije~ 

o elektri~nom brojilu nego o obi~nom trulom panju. Time su ljute ose dokazale da se ne 

boje ni~ega, pa ~ak ni struje ili su vlasnici brojila dokazali da se brinu o njemu kao o starom 

zaboravljenom panju. 

Ho}e li se nakon ovog otkri}a potro{nja elektri~ne energije izraàvati u kilovatosama ili 

dalje u kWh, vidjet }emo. U svakom slu~aju, marljivi zaposlenici ba`darnice Elektroprimorja 

tvrde da bi im draè bilo da su umjesto osinjeg, u brojilu na{li p~elinje gnijezdo, jer 

je njihov radni u~inak bliì u~inku marljivih p~ela nego ljutih osica. Da im vjerujemo na 

rije~? 

Ivica Tomi} 

Na mostu izme|u 

Budima i Pe{te 

druk~iju putanju. Na{ 

dobronamjerni vodi~ 

je doista vrlo ~vrst 

de~ko (osim toga i 

cura ga gleda) diè se 

gentlemanski prima 

ispriku voza~a automobila 

i mi kre}emo 

dalje. Na{ pravac je 

sjeverozapad, odnosno 

mjesto Budaörs. 

Nakon 30 km 

se zaustavljamo. 

Po~inje ki{ica, hvata 

nas mrak. Ova no} bit }e zanimljiva. Spavamo 

u kukuruzu i koprivama. Danas smo 

vozili kao ludi. Telefon radi. 

TrP - 169 km (prije|eni put) 

AVS - 22,48 km/h (prosje~na brzina) 

STP-7h32mkn(vrijeme vo`nje) 

êtvrti dan, ~etvrtak 20. 

srpnja 2000. 

No} je bila neugodna. Ki{a je padala 

neprekidno od pono}i do 6 ujutro. êkali 

smo do 9 sati da se {ator i oprema malo 

osu{e. Iza 9 sati kre}emo na sjever, prema 

mjestu Tatabanya. Cesta broj 100, kojom 

se vozimo, prolazi kroz jedan druk~iji dio 

Ma|arske. Naime, sama pomisao na 

Ma|arsku stvara sliku velikih ravnica i 

obra|enih polja. Ovaj dio preteìto je brdovit 

i uz cestu se mijenjaju slike velikih 

pa{anjaka, te dijelova {ume gdje prevladava 

crnogori~no drve}e. Zrak je nevjerojatno 

~ist, {to moèmo zahvaliti vrlo 

slabom prometu, jer od Budimpe{te prema 

Györu i dalje prema Slova~koj postoji i 

auto cesta, pa je ova na{a cesta prometno 

potpuno zapostavljena. îsti zrak je napravio 

svoje iuTatabanyisezaustavljamo 

zbog zaka{njelog doru~ka. Restoran u gor- 

skom stilu i to jo{ u Ma|arskoj ostat }e 

nam u lijepom sje}anju. 

Deset kilometara od Tatabanye nalazi se 

mjesto Tata. Privla~i nas vrlo lijepo jezero. 

Odlazimo na kupanje. Nema ba{ puno 

sunca, ali osvjeènje u jezeru je dobar izbor. 

Kre}emo dalje prema sjeveru, no sada 

se spu{tamo ponovno u ravnicu. Vozimo 

se uz Dunav, koji je prirodna granica sa 

Slova~kom, a samo dva kilometra sjeverno 

preko dunavskog mjesta nalazi se slova~ko 

mjesto Komarno. Dolazimo u Komarno. Za 

sada ne ulazimo u Slova~ku, ve} nastavljamo 

prema Györu. 

Vozimo dobrim tempom, strogo desnom 

stranom kolnika, no ipak nas neki 

voza~i automobila znaju svojim sirenama 

nepotrebno upozoravati na svoj obilazak. 

To nas ne veseli, ali sirena koju smo ~uli na 

ulasku u Györ imala je suprotan u~inak. Iz 

auta je izi{ao upravo onaj par koji nam je 

ju~er pomogao pri izlasku iz Budimpe{te. 

Na{em hrabrom vodi~u su laktovi i dlanovi 

ve} malo zacijelili, te ih Marko i ja pozivamo 

na ru~ak. Vrlo su dirnuti na{im pozivom, no 

obja{njavaju kako su ru~ali u Tati prije 

samo sat vremena, gdje su bili poslovno, a 

prema Györu su krenuli samo da bi nas 

eventualno sustigli. Moram priznati kako 

smo tada mi bili vrlo dirnuti. Pozdravljamo 

se kao da se poznajemo od djetinjstva. Oni 

kre}u natrag prema Budimpe{ti, a mi na 

ponovno zaka{njeli ru~ak u Györ, jer ve} je 

17,30 sati. 

Jurimo dalje na sjever prema kampu u 

mjestu Kimle. U kamp dolazimo u 19,40 

sati. Kamp Kimleu smje{ten je na obali 

rijeke, koja je jedan od pritoka Dunava. 

Podsje}a na ameri~ke izvi|a~ke kampove. 

Puno mladih ljudi ovdje kampira, vjerojatno 

posredstvom velike srodne organizacije. U 

komunikaciji se sluìmo engleskim 

jezikom, tako da se tek kod upisivanja u 

knjigu gostiju primjetilo da smo mi ih Hrvatske. 

Bra~ni par koji brine o kampu, vidjev{i 

na{e putovnice, obja{njava da se njihov 

kamp temelji na tradiciji hrvatskih 

izvi|a~kih kampova. Iznena|eni smo zbog 

vi{e razloga. Prvo {to se kamp nalazi na 

sjeveru Ma|arske, odnosno vrlo daleko od 

Hrvatske, a drugo {to ne znamo kako su organizirani 

izvi|a~i kod nas i ima li uop}e 

takvih kampova u Hrvatskoj. 

Ve~eramo u skoro obiteljskoj atmosferi 

mesnu juhu kuhanu za sve goste kampa na 

otvorenom plamenu u golemom loncu. 

Juha je bila izvrsna, ni{ta lo{ije nije bilo niti 

doma}e pivo, a onda na spavanje. 

TRP - 146,17 km (prije|eni put) 

STP - 6 h, 30 min (vrijeme vo`nje) 

Mladen Ga~e{a 


Drugi festival rekreacijskog kuglanja i stolnog tenisa 

HEP u stolnom tenisu bez premca 

U Malom 

Lo{inju je pod visokim pokroviteljstvom 

Hrvatskog olimpijskog od- 

bora, po~etkom listopada ove godine 

odràn Drugi festival rekreacijskog kuglanja i 

stolnog tenisa. Ukupno je sudjelovalo 19 

mom~adi u kuglanju i tri u stolnom tenisu (ukupno 

95 natjecatelja) iz Osijeka, Vara`dina, Zagreba, 

Splita i Malog Lo{inja. Dakako, me|u 

natjecateljima, dobro zastupljeni su bili i zaposlenici 


U mom~adskom natjecanju, ènski natjecateljski 

dio HEP-a osvojio je peto mjesto (D[R 

Osijek), a mu{ki drugo mjesto (D[R Mali 

Lo{inj). [esto mjesto osvojila je mom~ad ESO 

1, deveti su kugla~i iz splitskog Prijenosa, 

jedanaesti iz zagreba~kog Prijenosa, a 

dvanaesta je mom~ad ESO 2. 

U pojedina~noj ènskoj kugla~koj konkurenciji, 

Zorica Sanduk~i} iz Osijeka zauzela je 

sedmo mjesto, a Jasna Martinovi} iz iste 

mom~adi - trinaesto mjesto. 

Zdravko Uljarevi} iz mom~adi ESO 2upojedina~noj 

mu{koj konkurenciji bio je {esti, Ivica 

Grgi} iz ESO 1 - sedmi, An|elko Radi} iz 

ESO 2 - jedanaesti, Zlatko Bu~ar iz Prijenosa 

Zagreb - osamnaesti, Miljenko Musa iz iste 

mom~adi devetnaesti, Mirko Katu{i} iz Prijenosa 

Split - dvadeset i prvi, Mladen Maros iz 

Malog Lo{inja dvadeset i drugi, Davor Nosil iz 

iste mom~adi dvadeset i tre}i, te Ante Kusa~i} 

iz Prijenosa Split dvadeset i peti. 

U stolnom tenisu i prvo i drugo mjesto pripalo 

je HEP-u, odnosno prvi su stolnotenisa~i iz 

Vara`dina, a drugi iz Malog Lo{inja. I u pojedina~nom 

natjecanju, najbolji je bio @elimir 

Boì} iz HEP - Vara`din, drugi je bio Tomislav 

Belo{a iz iste mom~adi, a tre}i Stjepan \eri iz 

Malog Lo{inja. Na ~etvrtom mjestu je Boris 

[palancin inapetomVedran Dumen~i} - obojica 

iz Malog Lo{inja. 

Na sjednici Organizacijskog odbora, koja je 

odràna tom prigodom, predloèno je da se 

Festival rekreacijskog kuglanja i stolnog tenisa 

odrì od 29. do 30. rujna 2001. godine i da Festival 

otvori vrata i inozemnim natjecateljima, te da 

se promovira na ~etvrtom europskom festivalu 

"Sport-zdravlje" koji }e se odràti u Pore~u. 

Miljenko Musa 

Hrvatski savez {portske 

rekreacije Sport za sve 

U samo pet godina postojanja ovo je Dru{tvo postiglo zavidne 

rezultate 


[port 

Hrvatski savez {portske rekreacije [port za sve, na svojoj redovnoj 

Godi{njoj skup{tini odrànoj 8. prosinca ove godine, dodijelio je priznanja i 

medalje za razvoj sportske rekreacije u Hrvatskoj najzaslu`nijim promicateljima 

{portske rekreacije. Me|u dobitnicima ovih priznanja je i Dru{tvo za 

{portsku rekreaciju HEP Mali Lo{inj, a priznanja su uru~ena Stjepanu 

\eriju i Robertu Ku~i}u, predsjedniku i tajniku Dru{tva za {portsku rekreaciju 

HEP Mali Lo{inj. Dru{tvo malolo{injskih elektra{a dobilo je Priznanje za 

organizaciju IX Svjetskog dana pje{a~enja, kada su organizrali zajedno sa 

PD Osor{~ica kao i obi~no pohod na Osor{~icu za ~ak 98 sudionika. 

Dru{tvo je dobilo i medalju za razvoj {portske rekreacije u Hrvatskoj, jer je u 

kratkom razdoblju svog postojanja (od 1995. godine) postiglo zavidne rezultate. 

Ve} su 1996. godine pokrenuli Hepijadu u kuglanju i pikadu, a te se 

godine uklju~ujuiuobiljeàvanje Svjetskog dana pje{a~enja. Godine 1998. 

uklju~uju se u me|unarodnu konkurenciju u obiljeàvanju Svjetskog dana 

{porta. Godinu dana kasnije pokre}u i organiziraju 1. Festival rekreacijskog 

kuglanja Hrvatske, koji se na 2. Festivalu pro{iruje i rekreacijskim natjecanjima 

u stolnom tenisu. Njegov rad potvr|uje da se i u malim sredinama 

mogu posti}i zna~ajni rezultati u {portskoj rekreaciji. 


Kugla~ke mom~adi: Elektroslavonija 1.... ... Elektroslavonija 2.... 

... Prijenosno podru~je Zagreb... 

... Prijenosno podru~je Split 

@elimir Boì} i Tomislav Belo{a iz HEP Vara`din osvojili su prvo 

mjesto u mom~adskom natjecanju, a i prva dva mjesta u pojedina~nom 

natjecanju 

Priznanje D[R HEP Mali Lo{inj 

U ime Dru{tva za {portsku rekreaciju HEP Mali Lo{inj medalje i priznanja su primili Stjepan 

\eri i Robert Ku~i}, predsjednik i tajnik

Obitelj Martini}: Kuhinja s okusom Mediterana 

Puna usta okusa 

Knjiga sadrì pun stol, od juha i riòta do torti i sladoleda, a uz na~ine pripremanja jela tu su i brojni 

savjeti o pripremanju zimnice, napitaka, kori{tenju za~ina i jo{ puno toga 

M oè 

nam se u~initi da u ovom 

mi{ljenju ima cinizma, moè 

nam se u~initi da je autor na 

vrlo niske grane posjeo svoj rod, ali jedno 

moramo priznati: od prapovijesnih pognutih 

do dana{njih uspravljenih razdoblja 

ljudskog roda, potreba za hranom odigrala 

je ulogu pokreta~a. Nagnala je 

~ovjeka da spozna vlastite nagone, one 

ru{ila~ke, kada se za hranu morao 

izboriti i one stvarala~ke, kada je za hranu 

izumio posu|e, hladnjake, mikrovalne... 

Ali, kada je jelo u pitanju, nama je ipak 

najva`niji okus i izgled. Zato se kuhare i 

slasti~are oduvijek doìvljavalo kao svojevrsne 

umjetnike. Pa, jo{ ako bi koji od 

njih objavio knjigu recepata, koliko smo 

im se tada divili. Sve ovo {to mi danas jedemo 

do nas je stiglo ili usmenom ili pismenom 

predajom, a svatko od nas 

zapisao je barem jedan recept u ìvotu. 

(Onaj za ìvot jo{ nitko nije smislio). Mirjana 

Martini} zapisala ih je i napisala na 

stotine. U èlji da pomogne mladim kuharicama, 

jedan manji dio - 740 recepata, 

okupila je u nedavno objavljenoj 

knjizi Kuhinja s okusom Mediterana. 

Knjiga sadrì pun stol, od juha i riòta do 

torti i sladoleda. Uz na~ine pripremanja 

jela i kola~a, tu su i brojni savjeti o pripremanju 

zimnice, napitaka, kori{tenju 

za~ina i jo{ puno toga {to je na{a 

vrijedna i ma{tovita autorica skupljala i 

upijala od najranije mladosti. Njezino je 

bra~ko kolino poznato po vrsnim kuharima, 

pranonu su zvali kuhati na 

vjen~anjima, a nona je dràla gostionicu. 

I dan danas se ljudi sje}aju kako 

su jela bila kvalitetna i raznolika, pa se 

zna re}i - ajmo napraviti ne{to po {jora 

Marti - kaè Mirjana i otkriva mi da je 

neko} u ovoj zgradi gdje smo sada i 

njena teta imala kuhinju za |ake i studente. 

I njezina je pomo} bila dragocjena, 

kako ni{ta nije zapisivala, iz 

glave je izgovorila stotinjak recepata. A, 

Foto-zapaàj 

GORANI NE 

MOGU BEZ 

ZELENILA 

Gorani su toliko navikli na prirodu i bujno zelenilo da 

ne mogu zamisliti ìvot bez cvije}a i biljaka. Zato su i 

upravnu zgradu Pogona Skrad rije~kog Elektroprimorja 

uredili tako da radno vrijeme provedu u {to ugodnijem 

okru`ju. Na ulazu u zgradu u prizemlju sve namjernike 

do~ekuje cvije}e i zelenilo. Jo{ bujnije raslinje prekriva 

stubi{te i prvi kat, a jednako je i u uredima. 

Uz svoj redoviti posao, o zelenilu brinu dame zaposlene 

u Pogonu Skrad. Nije im te{ko jer Goranke vole cvije}e, a i 

Gorani jer nikome ne pada na pamet o{tetiti ovu ljepotu. 

Zar osam sati izme|u ~etiri zida svakog dana nije ugodnije 

provesti u ovakvom okru`ju nego u sivilu betona i 

keramike? 

Ivica Tomi} 

Na{i izvan HEP-a 

o kola~ima je puno saznala i na radnom 

mjestu, jer je do odlaska u mirovinu prije 

~etiri godine, radila kao slasti~ar u splitskom 

Bobisu i u~ila od poznatih 

stru~njaka. Ipak, prava mu{ka obitelj 

bila joj je u svemu desna ruka. Tu su tri 

odrasla sina (od kojih je Leo dao ideju 

za naslovnicu knjige) i suprug Marko, 

zaposlenik Odjela nadzemnih mreà 

splitske Elektrodalmacije, koji je prvi 

do{ao na zamisao da se knjiga objavi i 

koji je urednik ove knjige. 

Gledam je cijeli ìvot kako skuplja 

recepte, kako izmi{lja od jednog kupusa 

tri razli~ita jela, pa mi je bilo drago kako 

je spremno prihvatila sve recepte sama 

istipkati i onda smo zajedno sjeli, sve 

sloìli, dogovorili poglavlja i krenuli u 

tiskarske poslove. Blizu dva mjeseca se 

kuhalo i jelo, a g. Z. Krpeti} radio fotografije. 

Neka samo riblja jela snimali 

smo restoranima, a svi su kola~i napravljeni 

doma. 

Mirjana je angaìrala na ovom slatkom 

poslu deset svojih prijateljica, jer 

kaè da sama nikada ne bi stigla sve isprobati. 

I dok je Marko {etao na relaciji 

grafi~ki urednik - lektor, dotle je Mirjana 

prou~avala mediteranska jela i vodila 

ra~una da se obitelj ne udeblja priko 

mire. U isprobavanju recepata i ku{anju 

jela i kola~a najvi{e je pomogla prijateljica 

Zlata Marinovi} (jo{ jedna hepovska 

supruga) kojoj podravsko 

podrijetlo jam~i znanje i stru~nost. A, da 

bi sve bilo jo{ vi{e u znaku HEP-a, 

isti~emo da je grafi~ko ure|enje knjige 

izveo sin Zlate i Mirka, Denis Marinovi}. 

Mislili smo u po~etku kako je to 

lako napraviti jednu ovakvu knjigu, ali tu 

ima toliko posla i to dugotrajnog - kaè 

Marko. Mirjana je sve izlu|ivala, stalno 

je ne{to ubacivala, izbacivala i mislim 

da je u~inak dobar i da je knjiga kvalitetna 

i dobro opremljena. 

Stubi{te prema prvom katu 

Mirjana i Marko Martini}: vrijedna i ma{tovita Mirjana - autor knjige skupljala je i upijala 

mudrost o hrani od najranije mladosti 

Jer, da nije bilo njega, ova knjiga 

ne bi ugledala svjetlo dana. Koliko puta 

sam ljutito sve htjela baciti, ali Marko je 

svojom strpljivo{}u i trudom uvijek 

smirivao stanje - dopunila je Mirjana. 

Na{a autorica ima recepata za jo{ 

pet, {est knjiga, ali i podataka za 

posebnu knjigu o prirodnim lijekovima. 

Va`no je naglasiti da ova knjiga sadrì 

puno recepata koje je Mirjana sama 

kreirala, preteìto jela od povr}a i salate. 

Raditi s povr}em najdraè joj je i zato bi 

sljede}a knjiga bila vegetarijanska. 

Nama }e biti drago da i nju testiramo. 

Htjeli smo danas isprobati povr}e, ono 

{to Mirjana najvi{e voli i pripremili se za 

Patli|ane na moj na~in, ali blagdansko 

nas je raspoloènje usmjerilo prema 

kola~ima, (ono {to doljepotpisana 

najvi{e i iskreno voli, ma {to G. B. Shaw 

mislio o tomu). 


Jedan od ureda na 

prvom katu zgrade 

Nema iskrenije ljubavi 

od ljubavi prema hrani. 

B. Shaw 

Mirjanina torta 

Biskvit: 35 dag {e}era • 35 dag 

badema 12 jaja vanilin {e}er 

`lica bra{na mirisa po èlji i korica 

od naran~e i limuna 

Krema: 2 jaja pola velike {alice 

{e}era 3 {tapi}a ~okolade 25 dkg 

maslaca ili margarina 5 dag badema 

i 1 dcl tu~enog slatkog vrhnja. 

Mije{alicom istucite jaja sa 

{e}erom. Dodajte samljevene bademe, 

bra{no, vanilin {e}er, mirise i koricu 

naran~e i limuna. Pecite oko 1 sat na 

temperaturi od 170 stupnjeva C. 

Na pari kuhajte cijela jaja zajedno 

sa {e}erom i ~okoladom dok se ne 

zgusne. U ohla|enu kremu dodajte 

utu~eni maslac ili margarin. Ohla|eni 

biskvit prereìte na tri dijela, napunite 

kremom i ukrasite slatkim vrhnjem i 

bademima. 

Ulaz u zgradu Pogona Skrad

Broj 119, prosinac 2000. - HEP Grupa

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?