BETON - brošura (PDF; 1.134 KB) - HeidelbergCement

Beton

Sadræaj
■ Prirodno lijep
3
■ Historija betona
4
■ Beton danas
7
■ Izvanredna raznolikost betona
8
■ Nevjerovatna jaËina betona
11
■ Mnoga lica betona
12
■ Jednostavnost betona
15
■ Kompatibilnost betona
16
■ Ekoloπke prednosti betona
19
■ Beton: Idealno rjeπenje za izgradnju
20
■ HeidelbergCement Centralna Evropa Istok: Savrπen partner za Vaπe konkretne potrebe
23

Usudite se izgraditi
svoje snove
Svakome ko æeli kreirati veliËanstvene i izdræljive graappleevine...
Svakome ko se usuappleuju slijediti svoju maπtu...
Svakome ko briljantno kombinuje niz materijala da bi kreirao harmoniËno jedinstvo vizualne
ljepote i strukturnog integriteta u zgradama i graappleevinama koje pravi…
Svakom hrabrom vizionaru, s poπtovanjem posveÊujemo ovu broπuru.
“Kada gradimo, grâdimo kao da je zauvijek.” John Ruskin, britanski kritiËar umjetnosti

P
rirodno lijep
Ljepota u arhitekturi odraz je ljepote u prirodi.
Ona se raapplea u glavi arhitekte, koji vizualizuje savrπene oblike od zemljanih
materijala da bi zadovoljio potrebe kako funkcije tako i forme.
Danas, da bi ispunili svoje vizije snage i ljepote veÊina svjetskih slavnih arhitekata
biraju materijal poznat pod imenom beton.
“Ponekad zidovi manifestuju moÊ koji se graniËi sa silom. Imaju moÊ podijeliti prostor, preobraziti mjesto i kreirati nove sfere.
Zidovi su najosnovniji elementi arhitekture, ali mogu biti i najbogatiji.”
Tadao Ando, japanski arhitekt
3

4
H
istorija betona
Izuzetna kvaliteta danaπnjeg betona rezultat
je njegove bogate proπlosti,
koju obiljeæavaju dekade tehniËkih
inovacija i poboljπanja.
Iako historija betona datira joπ od vremena
Rimskog carstva, materijal kakvog ga danas
poznajemo zapravo je nastao godine 1867, u Francuskoj,
gdje je vrtlar po imenu Josef Monier prvi razvio
sistem armiranog betona za svoje vaze za cvijeÊe.
Nije trebalo mnogo vremena da svijet sazna
za jaËinu ovog novog materijala, i ubrzo
se beton poËeo primjenjivati πirom svijeta.
“Arhitektura je volja jedne epohe prevedena u prostor.”
Ludwig Mies van der Rohe, njemaËki arhitekt

B
eton danas
©irom planete ljepota betona primjenjuje se na predivan niz novih modernih
Ëuda arhitekture.
Estetske i praktiËne prednosti betona Ëine ovaj materijal primarnim za sve
tipove komercijalnih, stambenih i javnih graappleevina.
“Mi oblikujemo svoje zgrade: a potom one oblikuju nas.”
Sir Winston Churchill, britanski dræavnik, premijer
7

8
I
zuzetna raznolikost betona
Suπtina betona leæi u jednostavnoj mjeπavini zemljanih materijala, pomijeπanih sa vodom kako bi se dobila nova supstanca
izuzetne jaËine. Osnovne komponente betona su cement, pijesak i agregati, od kojih obiËno πljunak i lomljeni kamen.
To je takoappleer materijal nevjerovatne raznolikosti neophodne za razliËite primjene. Jednostavnom promjenom omjera vode
i drugih komponenti mogu se promijeniti osnovne karakteristike betona.
Promjenom agregata u mjeπavini moæemo proizvesti beton koji je tako lagan da Ëak moæe plutati na vodi, ili tako teæak
da je njegova zbijenost gotovo dvaput veÊa od normalne.
Beton moæe biti otporan na vlagu, za pravljenje brana, ili moæe biti potpuno porozan, za pravljenje kuÊiπta za filtere
u postrojenjima za tretiranje kanalizacionih voda.
Stvarno je fascinantno koliko razliËitih karakteristika i varijacija se moæe postiÊi istim materijalom.
“U ovom trenutku, poπto koristimo beton na mnogo razliËitih naËina, ljudi koji prave zgrade treba da budu pravi majstori.”
Wiel Arets, holandski arhitekt

N
evjerovatna jaËina betona
Inovacija koja je uËinila beton izvanrednim materijalom za gradnju bio je izum armiranog betona. Sâm beton
je kao kamen, odliËno odolijeva pritisku, ali se lako moæe slomiti. Dodavanjem ËeliËne armature koja ima
isti koeficijent rastezanja, beton dobija vuËnu ËvrstoÊu. Ova kombinacija sa Ëelikom daje betonu jedinstvenu
i moÊnu karakteristiku koju nema niti jedan drugi materijal. Beton postaje materijal sa kojim je sve moguÊe.
Sa betonom ideje koje su nekad postojale samo u maπti ili na papiru postaju izvodljive.
VeÊina ljudi je upoznata sa enormnom praktiËnom primjenom betona: od izgradnje mostova koji veæu
taËke koje nijedan drugi materijal ne bi mogao povezati, pa do igradnje brana, temelja zgrada,
te niz drugih aplikacija koje zahtijevaju veliku jaËinu.
“Arhitektura je nauËna, precizna i veliËanstvena igra volumena okupljena ispod sunca.”
Le Corbusier, πvicarski arhitekt
11

12
M
noga lica betona
Beton takoappleer moæe imati sve zamislive izglede:
od svileno meke do veoma hrapave povrπine.
Za izgled betona veoma je znaËajan kalup u kojem se beton otvrdnjava.
Povrπina kalupa odreappleuje kakva Êe biti povrπina betona. Ranije se kalup pravio
od drveta, ali danas se pravi od razliËitih materijala ukljuËujuÊi staklo, vlakna,
plastiku, gumu i Ëelik. Veliki arhitekti osobitu paænju posveÊuju tom aspektu,
a u nekim sluËajevima prave svoje sopstvene oblike.
Evo nekoliko primjera πta se moæe uraditi sa povrπinom betona.
■ Moæe se polirati.
■ Moæe se isprati vodom, tako da su vidljivi kamenËiÊi.
■ Moæe se oblikovati lomljenjem, ili moæe biti ukraπen ornamentima.
■ Moæe biti u boji ili savrπeno bijel.
■ Moæe se mijeπati sa, na primjer, sa zemljom da bi imao topliji izgled.
“Beton je jedini materijal koji govori sve jezike.”
Isabel Halene, πvicarska arhitektica

J
ednostavnost betona
Ali mnogi dizajneri vide ljepotu betona u njegovoj jednostavnosti, πto se savrπeno uklapa u danaπnji
trend minimalizma u arhitekturi. Otkrivπi da beton sjajno izgleda kad ne teæi da bude neπto drugo osim
onog πto stvarno jest, arhitekti su prestali beton oblagati malterom, pa Ëak dozvoljavaju da proces
konstrukcije bude vidljiv.
Efekat koji beton daje danas uglavnom je suprotan starom imidæu ovog materijala po kojem je beton grub,
jednoliËan i ograniËen. Betonske graappleevine mogu biti prostrane, s puno svjetla i svjeæeg izgleda.
Beton je veoma Ëuvstven i izraæajan, i njegov izgled obiËno odraæava kulturu u kojoj se koristi.
“Traæiti ljepotu u obliku a ne samo u ornamentima cilj je kojem Ëitavo ËovjeËanstvo teæi.”
Adolf Loos, austrijski arhitekt
15

16
K
ompatibilnost betona
Beton pokazuje svoje najbolje karakteristike kada se koristi sa drugim materijalima.
Savrπeno se slaæe sa, na primjer, drvetom, staklom ili mermerom.
To je prirodni materijal, stvoren prirodnim procesom,
tako da daje veoma prirodan osjeÊaj.
“Arhitektura je æivot, ili to sâm æivot uzima oblik, pa je zato to naistinitiji zapis æivota
onako kako se u svijetu æivilo juËer, kako se æivi danas ili kako Êe se ikad æivjeti”
Frank Lloyd Wright, ameriËki arhitekt

E
koloπka prednost betona
Prirodno svojstvo betona je takoappleer kljuËno
za njegovu ekoloπku prihvatljivost.
Kad se zdrobi, beton se moæe reciklirati
i ponovo koristiti kao agregat za novi beton.
“Zadatak zgrada je da poboljπaju odnose meappleu ljudima: arhitektura im to treba olakπavati, a ne odmagati.”
Ralph Erskine, britanski arhitekt
19

20
Beton: Idealno rjeπenje
za izgradnju
Lijep, moderan, jak, promjenjljiv, dugotrajan, jednostavan, ekonomiËan i ekoloπki prihvatljiv.
Beton je materijal koji ispunjava svaki test graappleevinskih zahtijeva klijenata.
“Arhitekt koji ne vjeruje da moæe promijeniti svijet je kandidat za samoubistvo.
To je neophodna utopija koja je sastavni dio ove profesije.”
Renzo Piano, italijanski arhitekt

“U arhitekturi je uvijek prisutan dublji motiv koji kao da viri iza ugla:
ideja o stvaranju raja. To je jedino znaËenje i svrha naπih graappleevina.
Ako tu ideju ne budemo konstatno imali na umu,
naπe Êe zgrade postajati sve obiËnije i trivijalnije,
a naπ æivot Êe postati... pa, πta Êe uopπte biti sa æivotom?
Svaka zgrada, svako djelo arhitekture je simbol
koji treba da nam pokaæe da æelimo izgraditi raj
za obiËne smrtnike ovdje na Zemlji.”
HeidelbergCement
Centralna Evropa Istok:
Savrπen partner
za Vaπe
konkretne potrebe
Alvar Aalto, finski arhitekt
Kada æelite sagraditi neπto istinski izuzetno,
sve πto Vam treba je da pustite maπti na volju
i da pronaappleete dobrog partnera koji Vam moæe
omoguÊiti da realizujete svoje ideje.
U HeidelbergCementu ne samo da svoje klijente opskrbljujemo
svim tipovima visokokvalitetnog betona, nego takoappleer pruæamo
struËnu podrπku arhitektama vezano za primjene betona,
graappleevinskim kompanijama pruæamo tehniËku podrπku
na licu mjesta, te kontiunirano radimo na inovacijama
kojima dalje unapreappleujemo jedinstveni i dinamiËni
potencijal ovog izvanrednog graappleevinskog materijala.
23

Vitra sjedi‰te
Vajl na Rajni, Njemaãka
Arhitekt:
Frank O. Gehry
■ Naslovnica
Vitra konferencijski centar
Vajl na Rajni, Njemaãka
Arhitekt:
Tadao Ando
■ Strana 2
Vitra konferencijski centar
Vajl na Rajni, Njemaãka
Arhitekt:
Tadao Ando
■ Strana 3
Goetheanum,
Dornah, ·vicarska
Arhitekt:
Rudolf Steiner
■ Strana 4
Panteon,
Rim, Italija
■ Strana 4
Crkva St. Antonius
Bazel, ·vicarska
Arhitekt:
Karl Moser
■ Strana 5
Muzej umjetnosti Lihten‰tajn
Vaduz, Lihten‰tajn
Arhitekti:
Morger & Degelo
■ Strana 6
Porodiãne kuçe
Arleshajm, ·vicarska
Arhitekti:
Morger & Degelo
■ Strana 7
< Left strana - Kongresni centar, St. Gallen, ·vicarska, Arhitekt: Santiago Calatrava
Minnaert, Utrecht University,
Utreht, Nizozemska
Arhitekti:
Neutelings Riedijk Architecten
■ Strana 8
Minnaert, Utrecht University,
Utreht, Nizozemska
Arhitekti:
Neutelings Riedijk Architecten
■ Strana 9
Most,
Longuich, Njemaãka
■ Strana 10
Brana Vrchlice
Republika âe‰ka
■ Strana 11
Koncertna dvorana L’Auditori
Barselona, ·panija
Arhitekt:
José Rafael Moneo
■ Strana 12
Hotel Rey Juan Carlos I
Barselona, ·panija
Arhitekt:
Carlos Ferrater
■ Strana 12
Sportski kompleks Pfaffenholz
San-Lui, Francuska
Arhitekti:
Herzog & de Meuron
■ Strana 13
Akademija umjetnosti i arhitekture
Mastriht, Nizozemska
Arhitekt:
Wiel Arets
■ Strana 14
Kongresni centar Katalonije
Barselona, ·panija
Arhitekt:
Carlos Ferrater
■ Strana 15
Muzej lijepih umjetnosti
Castellon
Kasteljon, ·panija
Arhitekti:
Mansilla + Tunon Arquitectos
■ Strana 16
Koncertna dvorana L’Auditori
Barselona, ·panija
Arhitekt:
José Rafael Moneo
■ Strana 17
IzloÏbeni dvorana LF one
Vajl na Rajni, Njemaãka
Arhitekt:
Zaha M. Hadid
■ Strana 18
AEF administrativna zgrada
Utreht, Nizozemska
Arhitekti:
MECANOO
■ Strana 19
L’Hemisferic – Planetarijum
Grad umjetnosti i nauke
Valencija, ·panija
Arhitekt:
Santiago Calatrava
■ Strana 20
Muzej Principe Felipe Science
Grad umjetnosti i nauke
Valencija, ·panija
Arhitekt:
Santiago Calatrava
■ Strana 21
Vitra sjedi‰te
Vajl na Rajni, Njemaãka
Arhitekt:
Frank O. Gehry
■ Strana 22
25