2012 ANNUAL REPORT OF THE EUROPEAN PARLIAMENT - Europa

GODIŠNJE IZVJEŠĆE EUROPSKOG
PARLAMENTA ZA 2012.
O JAVNOM PRISTUPU DOKUMENTIMA
(Uredba (EZ) br. 1049/2001 – članak 17.)
(u skladu s člankom 104. stavkom 7. Poslovnika Europskog
parlamenta)
PE 508.908/BUR/ANN

PREDGOVOR
Europski parlament, Vijeće i Komisija primjenjuju Uredbu (EZ) br. 1049/2001 o javnom
pristupu dokumentima u posjedu te tri institucije od 3. prosinca 2001 1 .
U skladu s člankom 17. stavkom 1. te Uredbe: „Svaka institucija svake je godine dužna objaviti
izvješće za prethodnu godinu, uključujući broj predmeta u kojima je institucija uskratila
odobriti pristup dokumentima, razloge za uskratu te broj osjetljivih dokumenata koji nisu
evidentirani u registru.”
Ovo je jedanaesto takvo izvješće koje Parlament donosi 2 . Istovremeno pruža tehnički pregled
javnog registra dokumenata Europskog parlamenta 3 i opis zahtjevâ za pristupom dokumentima
podnesenih Europskom parlamentu 2012. U izvješću se također spominju praktične brige
potaknute zahtjevima za pristupom dokumentima Parlamenta tijekom tog razdoblja. Agregirani
podaci o obradi zahtjeva i pregledima internetske stranice registra nalaze se u prilozima ovom
izvješću.
KRATICE
ERR = elektronički registar referenci (registar)
CARDOC = Centar za arhivu i dokumentaciju Parlamenta
CITES = Služba za upite građana Parlamenta
DG COMM = Glavna uprava Parlamenta nadležna za komunikaciju
COREPER = Odbor stalnih predstavnika Vijeća
LIBE = Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove
1
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2001:145:0043:0048:EN:PDF
2
http://www.europarl.europa.eu/RegistreWeb/information/report.htm?language=EN
3
Tehnički je naziv elektronički registar referenci ili ERR, u daljnjem tekstu „Registar”
2/21

SADRŽAJ
I. SAŽETAK.............................................................................................................................4
II. UREDBA (EZ) BR. 1049/2001 I NJEZINA PROVEDBA...............................................5
1. Revizija Uredbe (EZ) br. 1049/2001.................................................................................5
2. Pravila Parlamenta o javnom pristupu dokumentima i vođenju dokumenata...................5
III. JAVNI REGISTAR DOKUMENATA PARLAMENTA..............................................6
1. Sadržaj registra - raspon dostupnih dokumenata..............................................................6
2. Osjetljivi dokumenti.........................................................................................................7
3. Korištenje internetskom stranicom registra......................................................................7
3.1. Tehnička poboljšanja internetske stranice registra - sadašnja i buduća..................7
3.2. Broj posjeta..............................................................................................................7
3.3. Ostale napomene o posjetima..................................................................................8
3.4. Pregledani dokumenti..............................................................................................8
IV. ANALIZA ZAHTJEVA ZA PRISTUP DOKUMENTIMA PODNESENIH
PARLAMENTU.......................................................................................................................9
1. Količina i razvoj zahtjeva i odgovora...........................................................................9
1.1. Ukupna količina zahtjeva........................................................................................9
1.2. Ukupna količina odgovora....................................................................................10
1.3. Zahtjevi za prethodno neotkrivene dokumente.....................................................10
1.4. Predmet zahtjevâ...................................................................................................10
2. Profil podnositelja zahtjeva i geografska rasprostranjenost....................................11
2.1. Profil podnositelja zahtjeva...................................................................................11
2.2. Geografska rasprostranjenost................................................................................11
3. Primjena iznimaka na pravo pristupa.......................................................................12
3.1. Stopa pozitivnih odgovora....................................................................................12
3.2. Odbijeni zahtjevi i obrazloženja............................................................................12
V. PRITUŽBE EUROPSKOM OMBUDSMANU, ŽALBE I SUDSKA PRAKSA.......13
1. Pritužbe podnesene Europskom ombudsmanu..............................................................13
2. Sudsko ispitivanje..........................................................................................................14
2. 1. Presude koje se odnose na Parlament..................................................................14
2. 2. Presude koje se odnose na ostale institucije Europske unije...............................14
VI. MEĐUINSTITUCIONALNA SURADNJA................................................................15
PRILOG.................................................................................................................................16
- Statistika o obradi zahtjeva (točke 1.-8.)........................................................................16
- Statistika o pregledavanju internetske stranice registra (točka 9.).................................21
3/21

I. SAŽETAK
Javni registar dokumenata Europskog parlamenta (tehnički je naziv elektronički registar
referenci ili ERR) trenutno sadrži 12 % više referenci nego 2011. (436 689 referentnih
oznaka ili 3 097 165 dokumenata ako se uzmu u obzir sve jezične verzije); 90 % ih se
može izravno preuzeti na internetskoj stranici Parlamenta.
Porast posjeta internetskoj stranici registra iznosi 40 % (166 104 posjeta, prosječno
13 842 posjeta mjesečno) u usporedbi s 2011.
Istovremeno je prisutno postupno smanjenje dokumenata koji se zatražuju od Parlamenta:
samo je 777 dokumenata zatraženo tijekom 2012., što je pad od 33 % u broju zahtjeva u
usporedbi s prethodnom godinom (tijekom 2011. zatražen je 1161 dokument).
Akademici čine najveći dio podnositelja zahtjeva, koji je znatno pao (na 36 % u 2012. s
47 % u 2011.). Engleski je jezik koji se najčešće koristi, a slijede ga njemački, francuski i
španjolski. U usporedbi s prethodnom godinom najviše je porastao broj zahtjeva iz
Belgije i Nizozemske. Sve veći broj podnositelja zahtjeva označava polje „ostalo” na
pitanje o zanimanju i dijeli manje podataka o sebi. Ova je kategorija doživjela porast i
čini više od četvrtine svih podnositelja zahtjeva (27 % u usporedbi s 23 % u prethodnoj
godini).
Udio zahtjeva za prethodno neotkrivene dokumente (koji zahtijevaju pregled u okviru
odredbi Uredbe (EZ) br. 1049/2001) iznosi više ili manje stabilnih 21 % (166
dokumenata), u usporedbi s 25 % u 2011. (289 dokumenata). Zahtjevi za pristup
prethodno neobjavljenim dokumentima tijekom 2012. prvenstveno su se odnosili na
interne administrativne dokumente Parlamenta, zapravo primjedbe Predsjedništvu.
Količina pozitivnih odgovora za ovu kategoriju dokumenata 2012. iznosila je 87 %,
gotovo jednako kao 2011.
Zahtjevi za 22 dokumenta odbijeni su u potpunosti ili djelomično (8 u potpunosti, 14
djelomično), većina na temelju iznimke u vezi sa zaštitom privatnosti i integriteta
pojedinca u okviru članka 4. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 1049/2001.
Broj ponovnih zahtjeva nakon početnog odbijanja uskraćivanja pristupa (članak 8.
Uredbe (EZ) br. 1049/2001) bio je šest, dva više nego 2011.
Europskom je ombudsmanu 2012. uložena nova žalba (0262/2012/OV). Podnositelj
pritužbe tvrdi da javni registar dokumenata Parlamenta ne sadržava sve postojeće
parlamentarne dokumente.
Godine 2012. Sud je donio presudu o odluci Parlamenta o pristupu dokumentima (T-
190/10) 4 . Ovim je slučajem djelomično poništena odluka Parlamenta da se uskrati javni
pristup registrima pomoćnika bivših zastupnika.
4
Presuda od 28. ožujka 2012. u slučaju T-190/10, Kathleen Egan i Margaret Hackett / Europski parlament.
4/21

II. UREDBA (EZ) br. 1049/2001 I NJEZINA PROVEDBA
S obzirom na prijedlog Komisije od 21. ožujka 2011. za prilagodbom Uredbe (EZ) br.
1049/2001 uvjetima iz Ugovora iz Lisabona o transparentnosti, revizija te Uredbe odvijala se
2012.
1. Revizija Uredbe (EZ) br. 1049/2001
Dana 15. prosinca 2011. Europski parlament usvojio je svoje stajalište 5 u prvom čitanju
prijedloga Komisije iz 2008. o preinaci Uredbe na temelju izvješća koje je sastavio zastupnik
Parlamenta Michael Cashman, izvjestitelj Odbora za građanske slobode, pravosuđe i
unutarnje poslove (LIBE). U svojem stajalištu Parlament smatra da je postupak u vezi s
prijedlogom Komisije iz 2011. prestao vrijediti zbog toga što je Parlament uključio sadržaj iz
postupka iz 2011. u postupak za prijedlog iz 2008.
Tijekom prvog polugodišta 2012. predstavnici Parlamenta i Komisije održali su neslužbene
trijaloge s Vijećem kako bi raspravili preliminarno stajalište Komisije koje je COREPER
podržao u svibnju 2012. Kao posljedica trijaloga i tehničkih sastanaka na kraju prvog
polugodišta stajališta institucija znatno su se razlikovala u mnogo osjetljivih pitanja, na
primjer o definiciji dokumenta 6 i o zaštiti internih rasprava institucija („prostor za
razmišljanje”) 7 .
Nakon što je izvjestitelj Parlamenta 20. rujna 2012. obavijestio Odbor za građanske slobode,
pravosuđe i unutarnje poslove o stanju predmeta, ciparsko predsjedništvo ponovno je izrazilo
spremnost za nastavkom bliskog dijaloga s Parlamentom na temelju dosadašnjeg napretka.
Međutim, na kraju svog mandata ciparsko predsjedništvo zaključilo je da okolnosti za
postizanjem kompromisa o ovom predmetu nisu bile povoljne.
2. Pravila Parlamenta o javnom pristupu dokumentima i upravljanju dokumentima
Odluku Predsjedništva od 28. studenog 2001. o uspostavljanju internih pravila o pristupu
dokumentima Europskog parlamenta, u sklopu provedbe Uredbe (EZ) br. 1049/2001,
Predsjedništvo je pregledalo i donijelo 22. lipnja 2011 8 .
Tijekom 2012. ta su nova pravila pomogla razjasniti da područje primjene te Uredbe
obuhvaća dokumente Parlamenta, posebno kad je riječ o primjeni odgovarajućih pravnih
osnova za zahtjeve za dokumente koje su podnijeli službenici EU-a i/ili zastupnici Europskog
parlamenta, za koje su omogućeni alternativni postupci. Ta su pravila pomogla poboljšati
upravljanje zahtjevima time što su podijeljena na zahtjeve za podatke 9 , kada ti podaci nisu
dostupni u postojećem dokumentu, i na zahtjeve za dokumente, koje obrađuje odgovarajuća
služba Parlamenta.
Tijekom 2012. Predsjedništvo 10 je donijelo novu odluku o upravljanju dokumentima koja se
tiče novih mjera za upravljanje dokumentima, koje preko različitih službi omogućavaju
5
P7-TA(2011)0580
6
Članak 3. Uredbe (EZ) br. 1049/2001
7
Povezano s člankom 4. stavkom 3. iste Uredbe, u vezi s postupkom donošenja odluke institucije.
8
SL C 216, 22.7.2001., str. 19.
9
Takve zahtjeve u pravilu obrađuju nadležne službe i/ili Služba za upite građana (CITES).
10
Odluka od 2. srpnja 2012. Članak 9. odnosi se na „službenike za vođenje dokumenata”, koji su, prema točki
(c) posebno odgovorni za „omogućavanje dostupnosti dokumenata koji su sastavljeni ili primljeni u okviru
područja nadležnosti opće uprave ili onih dokumenata koje je zatražio odjel odgovoran za javni pristup
5/21

koordiniraniji i jedinstveniji pristup. Ključni su elementi ove odluke to što svaka glavna
uprava imenuje dužnosnika za vođenje dokumenata (RAD) i to što se njome osnovala
međuodjelna skupina dužnosnika za vođenje dokumenata (GIDOC) radi provedbe novog
sustava vođenja dokumenata.
Odjel za transparentnost trenutno radi na vodiču za dužnosnike za vođenje dokumenata o
praktičnim aspektima javnog pristupa dokumentima Parlamenta, na temelju iskustava i sudske
prakse iz posljednjih desetak godina.
Zbog spomenutih odluka službe Parlamenta koje se bave javnim pristupom dokumentima
tijekom 2012. razvile su plodnu suradnju: Odjel za transparentnost, CARDOC, CITES i
Glavna uprava za komunikaciju (DG COMM).
III. JAVNI REGISTAR DOKUMENATA PARLAMENTA
Trenutna inačica registra postoji od 27. siječnja 2011. kada je uvedeno ergonomskije izdanje s
poboljšanom tražilicom. Registar sadrži dokumente Parlamenta od 2001. do danas.
1. Sadržaj registra - raspon dostupnih dokumenata
Prema godišnjem izvješću očigledno je da količina dokumenata koje registar sadrži raste
proporcionalno s količinom dokumenata Parlamenta. Ukupno je 90 % dokumenata izravno
dostupno javnosti na internetu, u skladu s odredbama članka 12. Uredbe (EZ) br. 1049/2001.
Pristup svim ostalim dokumentima može se zatražiti internetskim obrascem.
Do 31. prosinca 2012. baza podataka registra sadržavala je 463 689 referenci (što iznosi
3 097 165 dokumenata kad se uzmu u obzir sve jezične verzije). Registar sadržava 49 520
referenci više, što je porast od 12 % u količini u usporedbi s 2011.
Raspon dostupnih dokumenata također se povećava budući da se u registar postupno unose
sve raznolikiji dokumenti povezani sa zakonodavnim postupkom, usporedno s većom
nadležnošću Parlamenta. Tijekom 2012. dvije su nove vrste dokumenata uvedene u registar:
studije (naslov 2.3.1.1 registra) i procjene utjecaja izrađene od 1994. do danas, zajedno s
prilozima odgovorima na pisana pitanja (naslov 1.3.4.5 registra) od lipnja 2012.
Tijekom 2012. odvijali su se pripremni radovi radi integracije nekoliko novih vrsta
dokumenata u registar u prvoj polovici 2013. Nove vrste uključuju: dokumente
Savjetodavnog odbora o ponašanju zastupnika, odgovore na parlamentarna pitanja Europskoj
središnjoj banci (dokumenti Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku), statistička izvješća
knjižnice Parlamenta i ankete Eurobarometra. Uz to se ažuriraju svi informativni članci
Parlamenta.
2. Osjetljivi dokumenti
dokumentima, te prilaganje dotičnim dokumentima mišljenje o popratnim radnjama koje treba poduzeti.”
Odredba je u skladu s člankom 9. Odluke Predsjedništva od 22. lipnja 2011., prema kojoj „dotični je dokument
potrebno identificirati i pronaći... služba ili tijelo koje je autor dokumenta... unutar pet radnih dana predlaže
koje aktivnosti treba poduzeti.”
6/21

Člankom 9. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 utvrđuju se posebni postupci obrade za „osjetljive”
dokumente 11 . U okviru stavka 3. tog članka osjetljivi se dokumenti bilježe u registar samo uz
suglasnost njihova izvora.
Člankom 17. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 određeno je da u godišnjem izvješću
mora biti iznesen broj osjetljivih dokumenata koji nisu zabilježeni u registru. Parlament 2012.
nije u posjedu imao osjetljivih dokumenata u smislu članka 9. Uredbe (EZ) br. 1049/2001,
stoga nijedan takav dokument nije zabilježen u javnom registru dokumenata Parlamenta.
Štoviše, člankom 12. stavkom 2. odluke Predsjedništva o pravilima o postupanju Europskog
parlamenta s povjerljivim informacijama, donesene 6. lipnja 2011., a koja je nadopunjena
Odlukom Predsjedništva od 15. travnja 2013., predviđeno je da glavni tajnik podnosi godišnje
izvješće Predsjedništvu o primjeni te Odluke. Godišnje izvješće trebalo bi sadržavati broj i
vrstu povjerljivih dokumenata koje je Parlament primio i koje posjeduje.
3. Korištenje internetskom stranicom registra
3.1. Tehnička poboljšanja internetske stranice registra - sadašnja i buduća
Kao dio proaktivne transparentne politike koju Europski ombudsman zastupa, a Parlament
potiče, internetska stranica registra podložna je stalnom poboljšavanju radi olakšavanja
izravnog pristupa dokumentima Parlamenta.
U studenom 2012. internetska stranica registra blago je promijenjena kako bi se uskladila s
novom grafičkom poveljom internetske stranice Parlamenta. Tada su uvedena neka
poboljšanja, na primjer mogućnost kombiniranja nekoliko ključnih pojmova u pretraživanju
dokumenata.
Statistički alati korišteni za brojanje posjeta internetskoj stranici trenutno se usavršavaju radi
boljeg razlikovanja između unutarnjih i vanjskih posjeta te posjeta automatiziranih strojeva i
fizičkih osoba. Bit će sve važnije pružati više detaljnijih informacija o korisnicima ako broj
posjeta nastavi rasti sličnim tempom. Osim toga, radom se nastavljaju poboljšavati vremena
pretraživanja i učinkovitost rezultatâ.
3.2. Broj posjeta
Internetska stranica registra doživjela je znatan porast u broju posjeta prošle godine 12 . Godine
2012. zabilježeno je ukupno 166 105 posjeta, što iznosi oko 13 842 posjeta mjesečno, tj.
porast od 40 % u usporedbi s 2011 13 .
Od ukupnog broja posjeta njih su 87 293 „jedinstvena posjeta” 14 . Godine 2012. broj
jedinstvenih posjeta varirao je između 7000 i 8000 mjesečno, najviše u ožujku (9042 posjeta),
a najmanje u srpnju (5395 posjeta) i kolovozu (4773 posjeta).
11
„(…) Osjetljivi dokumenti su dokumenti koji potječu iz institucija ili agencija koje su ih osnovale, iz država
članica, trećih zemalja ili međunarodnih organizacija, koji su označeni „VRLO TAJNO”, „TAJNO” ili
„POVJERLJIVO” u skladu s propisima predmetne institucije, koji štite temeljne interese Europske unije ili jedne
ili više njezinih država članica u području obuhvaćenom člankom 4. stavkom 1. točkom (a), a posebno u
području javne sigurnosti, obrane i vojnih pitanja.” (članak 9. stavak 1.)
12
Statistički alat ih definira kao „nove posjetitelje koji pregledavaju ili pretražuju stranicu, a da se nisu spojili
tijekom prethodnih 60 minuta”.
13
Budući da je nova internetska stranica registra postavljena 27. siječnja 2011., sve statistike o pregledima iz
2011. obuhvaćaju razdoblje od 1. veljače 2011. do 31. prosinca 2011.
7/21

Prije toga, u 2011., najveći je broj zabilježen u listopadu (7845 posjeta), a najmanji u svibnju
(3319 posjeta). Takve su razlike vjerojatno povezane sa zakonodavnim rasporedom
Parlamenta. Na primjer, nagli porast posjeta u ožujku 2012. mogao bi biti povezan sa
sporazumom o evidenciji imena putnika (PNR) kojim se tada bavio Odbor za građanske
slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, a potom u travnju i plenarna sjednica Parlamenta 15 .
3.3. Ostale napomene o posjetima
Statistike iz 2012. pokazuju da je većina posjetitelja registra iz sljedećih država: Nizozemske,
Belgije, Španjolske, Njemačke, Francuske i Italije (redoslijed po broju posjeta), a odmah iza
njih su posjetitelji iz Južne Koreje i SAD-a, daleko ispred posjetitelja iz ostalih država članica
EU-a. Redoslijed je promijenjen u usporedbi s 2011., kada je najveći broj posjetitelja bio iz
Belgije, Njemačke i Španjolske (redoslijed po broju posjeta), zatim iz Južne Koreje pa iz
Francuske, Italije i Nizozemske.
Načini pretraživanja kojima su se 2012. koristili posjetitelji stranice slični su onima iz
prethodne godine: alat za napredno pretraživanje premoćno vodi (80 % svih pretraživanja)
ispred pretraživanja po vrsti dokumenta (15 %) i jednostavnog pretraživanja uz uporabu samo
jednog ključnog pojma (5 %). Kad je riječ o naprednim pretraživanjima, 58 % koristilo je
referentne oznake dokumenta (tj. broj PE), 20 % datume, a 18 % ključne pojmove u
cjelovitom tekstu. Nakon pretraživanja posjetitelji najčešće koriste funkciju sortiranja,
oznakama na lijevoj strani ekrana i izabiru jezik (31 %), autora (17 %) i nadležno tijelo
(15 %).
Popularna funkcija dostupna u registru mogućnost je pretplate na obavijesti e-poštom u vezi s
određenom vrstom dokumenta, koja se automatski proslijeđuje po dodavanju takvog
dokumenta u registar. Dana 31. prosinca 2012. registar je imao 1677 pretplatnika, većinu njih
izvan institucija EU-a (samo 65 pretplatnika zaposlenih u institucijama EU-a). Ukupan broj
pretplatnika porastao je za 17 % u usporedbi s prethodnom godinom 16 . Poboljšanje ove
funkcije omogućilo je pretplatu na nekoliko vrsta dokumenata jedinstvenom pretplatom ili
istovremenim kombiniranjem nekoliko kriterija (primjer: vrsta dokumenta + autor + nadležno
tijelo + jezik).
3.4. Pregledani dokumenti
Ukupan broj pregledanih dokumenata na internetskoj stranici registra porastao je za 40 % u
2012., što iznosi 102 682 dokumenta, što to je u izravnoj vezi s porastom posjeta internetskoj
stranici. Proporcionalno, najčešće pregledani dokumenti bili su parlamentarna pitanja (61 %),
na sličnoj razini kao 2011. Pregledi parlamentarnih izvješća porasli su na 12 % svih
pregledanih dokumenata sa 7 % u prethodnoj godini i ostalo druga najpopularnija kategorija.
Pritom su pregledi usvojenih tekstova pali na 4 % sa 7 % u istom razdoblju. Pregledi
zapisnika (plenarna sjednica, tijela EU-a, parlamentarni odbori) ostali su stabilni.
Parlamentarna pitanja, oblik izravnog parlamentarnog nadzora Komisije i Vijeća, od velikog
su zanimanja za korisnike jer su važan i bogat izvor informacija. Moguće je izravno
pregledavati pitanja i odgovore, uključujući priloge odgovorima koji prethodno nisu bili
dostupni.
14
Definira se kao „broj različitih fizičkih osoba koje su posjetile internetsku stranicu”.
15
Izglasano na sjednici Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove 27. ožujka 2012.
16
1437 pretplatnika na kraju 2011.
8/21

Kad je riječ o pretplatama, ovo su deset najčešće traženih dokumenata, poredanih prema
popularnosti: usvojeni tekstovi, odgovori na pisana pitanja, pisana pitanja, dnevni redovi,
izjave za tisak, prijedlozi dnevnih redova, dokumenti Komisije, radni dokumenti,
parlamentarna izvješća i nacrti izvješća.
Što se tiče općih informacija o postupcima pristupa dokumentima, treba zabilježiti da su dva
dokumenta koja su najčešće preuzeta s internetske stranice registra upravo tekst Uredbe (EZ)
br. 1049/2001 i međuinstitucionalni vodič o pristupu dokumentima 17 . Jezične verzije najčešće
korištene za opisne dokumente bile su engleska, njemačka, francuska, španjolska i talijanska
(redoslijed po broju posjeta).
IV. ANALIZA ZAHTJEVA ZA PRISTUPOM DOKUMENTIMA PODNESENIH
PARLAMENTU
Na prvi je pogled broj zahtjeva za dokumentima podnesenih Parlamentu znatno pao tijekom
posljednjih nekoliko godina. Detaljnijim pregledom tih brojeva vidljivo je da se tijekom
posljednjih nekoliko godina udio zahtjeva za javne dokumente smanjio, dok se broj zahtjeva
koji traže provjeru u okviru iznimaka omogućenih Uredbom (EZ) br. 1049/2001
proporcionalno povećava ili ostaje podjednak, kao 2012. To je pokazatelj da tehnička
poboljšanja registra omogućavaju posjetiteljima izravan pronalazak dostupnih dokumenata, a
da ne moraju podnijeti zahtjev za pristupom, što je upravo namjera javnog registra
dokumenata (vidi članak 11. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 o „registrima”).
1. Količina i razvoj zahtjeva i odgovora
1.1. Ukupna količina zahtjeva
Ukupno je 777 dokumenata zatraženo od Parlamenta 2012., što čini znatan pad od 33 % u
usporedbi s prethodnim godinama 18 . To se smanjenje mora razmotriti u usporedbi s tri
fenomena:
1. Godine 2012. porast pretraživanja registra iznosio je 40 %. Možda zbog poboljšanja i veće
vidljivosti registra na internetskoj stranici Europarl, kao i vidljivosti same stranice Europarl,
čini se da sve veći broj posjetitelja uspješno pronalazi izravno dostupne dokumente. Stoga se
Parlamentu podnosi manje zahtjeva za dokumente koji su već javno dostupni.
2. Sve je prisutnija težnja podnositelja zahtjeva da zatraže neodređen broj dokumenata (tj. „svi
dokumenti povezani s...”, „sve prepiske između...”). Godine 2012. više od polovice (53,5 %)
svih zahtjeva za više od jednog dokumenta uključivalo je neodređen broj dokumenata, u
usporedbi s 35,5 % u 2011. U tim slučajevima dostupni statistički alati ne odražavaju stvaran
broj zatraženih dokumenata.
3. Zahvaljujući pojašnjenjima iz Odluke Predsjedništva iz 2011. o pravilima o javnom
pristupu dokumentima Parlamenta 19 , bolje razumijevanje uloga različitih službi u okviru
uprave omogućilo je učinkovitije postupanje s prijavama. Godine 2012. veći su broj slučajeva
17
Kako je navedeno u općim informacijama internetske stranice registra:
http://www.europarl.europa.eu/RegData/PDF/Guide_EN.pdf
18
Zatražen je 1161 dokument Parlamenta u 2011.
19
Vidi točku 1.2. ovog izvješća.
9/21

obradili CARDOC, CITES ili DG COMM, kao odgovorne službe za zatraženu vrstu
informacija.
Navedeni fenomeni doprinose očiglednom padu u broju zatraženih dokumenata u 2012.
putem internetske stranice registra.
1.2. Ukupna količina odgovora
Odjel za transparentnost ukupno je 2012. poslao podnositeljima zahtjeva 1397 dokumenata.
Od toga su 624 poslana kao dodatni dokumenti, nakon obrazloženja podnositelja zahtjeva koji
su podnijeli nejasne zahtjeve. Manji broj zatraženih dokumenata očigledno omogućava bolju
komunikaciju s podnositeljima zahtjeva koji istražuju široka područja parlamentarnih
aktivnosti.
U 35 % slučajeva Parlament je poslao više od jednog dokumenta podnositelju zahtjeva.
Točnije, u 33,7 % slučajeva kada su poslani dodatni dokumenti poslana su dva dokumenta, u
16,6 % slučajeva tri dokumenta, i tako dalje obrnuto proporcionalno.
1.3. Zahtjevi za prethodno neotkrivene dokumente
Na temelju članka 7. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 zatraženo je 166 prethodno
neotkrivenih dokumenata, što čini 21 % ukupnog broja zatraženih dokumenata u 2012. Ovaj
je udio relativno stabilan u usporedbi s količinom prethodno neotkrivenih dokumenata
zatraženih u 2011.
Šest ponovnih zahtjeva podneseno je 2012. (na temelju članka 7. stavka 2. i članka 8. Uredbe
(EZ) br. 1049/2001). Taj je broj blago povećanje u usporedbi s prijašnjim godinama (četiri u
2011. i pet u 2010.).
1.4. Predmet zahtjevâ
Ukupno su najtraženije vrste dokumenata u 2012. bile sljedeće (prema broju posjeta):
podneseni tekstovi (13 % zahtjeva); usvojeni tekstovi (12 %); nespecifični dokumenti ili opće
informacije (11,7 %); dokumenti Predsjedništva (6 %); dokumenti komitologije (6 %);
prepiske (5 %); doslovna izvješća s rasprave (3,7 %); administrativni dokumenti (povezani s
infrastrukturom i financijama) (3,4 %); parlamentarna pitanja i odgovori (3,2 %); predstavke
(2,3 %) i dokumenti zastupnika Parlamenta (2 %).
Većina zahtjeva za prethodno neotkrivenim dokumentima odnosila se na interne
administrativne dokumente. U tom pogledu, zahtjevi za dokumentima Predsjedništva činili su
više od polovice takvih zahtjeva. Traženi dokumenti Predsjedništva uglavnom su uključivali
napomene glavnog tajnika o proračunskim pitanjima ili financiranju političkih stranaka na
europskoj razini.
U pravilu, podneseni i usvojeni tekstovi, premda javni dokumenti, najčešće su zatraženi, ali ti
su zahtjevi znatno pali u odnosu na 2011. jer se posjetitelji bolje snalaze na internetskoj
stranici registra.
Zahtjevi za nespecifične dokumente ili opće informacije znatno su se povećali u usporedbi s
2011. (tada su činili 4,9 % zahtjeva). Uzrok toga je povećani trend širokih ili sveobuhvatnih
zahtjeva podnositelja zahtjeva koji koriste formulacije poput: „svi dokumenti koji sadrže riječ
......” ili „svi dokumenti povezani s....”, itd.
10/21

Zahtjevi za prepiskama znatno su pali. Zahtjevi za parlamentarnim pitanjima znatno su pali,
ali riječ je o dokumentima koji se na internetskoj stranici registra najviše pregledavaju.
Dokumenti zastupnikâ traže se sve češće, ali ti se zahtjevi ne odražavaju u ukupnoj statistici
jer većinom nemaju veze sa službeno podnesenim dokumentima Parlamenta 20 . Budući da se
postupci komitologije postupno zamjenjuju novim odredbama u okviru Ugovora iz Lisabona,
zahtjevi za dokumente komitologije su pali, osobito krajem 2012.
2. Profil podnositelja zahtjeva i geografska rasprostranjenost
2.1. Profil podnositelja zahtjeva
Kad je riječ o specifikaciji zahtjeva za dokumente prema društvenim kategorijama i
kategorijama stručnosti, zahtjevi iz akademskih krugova (osobito sveučilišna istraživanja) i
dalje su vodeći (36 % od ukupnog broja), ali udio im je znatno pao u usporedbi s prethodnom
godinom (47 % u 2011.).
Sve veći broj podnositelja zahtjeva označava polje „ostalo” na pitanje o zanimanju pa
Parlament ima manje podataka o njima. Ova je kategorija doživjela porast i čini više od
četvrtine svih podnositelja zahtjeva, tj. 27 % u usporedbi s 23 % u prethodnoj godini i samo
5 % u 2010.
Podnositelji zahtjeva iz civilnog društva čine gotovo 17 % zahtjeva, što je 10 % više u odnosu
na prethodnu godinu. Ova se kategorija može se ovako raščlaniti: poslovni sektor čini 85 %;
nevladine organizacije 10 %, a organizacije u vezi s okolišem 4 %. Količina zahtjeva od
pravnika (koji zbog statističkih razloga ne pripadaju u civilno društvo) ostala je na više ili
manje stabilnih 11 %.
Među podnositeljima zahtjeva koji traže prethodno neotkrivene dokumente većina je označila
polje „ostalo” na pitanje o zanimanju, a na drugom su mjestu istraživači. Podnositelji zahtjeva
za dokumente koji nisu javni pripadaju sljedećim kategorijama: 29 % ostali, 18 % istraživači,
17 % nevladine organizacije, 11 % poslovni sektor, 9 % mediji, 8 % pravnici, a ostatak čine
javna uprava ili političke stranke.
2.2. Geografska rasprostranjenost
Kad je riječ o geografskoj rasprostranjenosti podnositelja zahtjeva (države članice EU-a),
obrazac za 2012. vrlo je sličan onome iz prethodnih godina. Gotovo 24 % zahtjeva podnijeli
su pojedinci ili organizacije iz Belgije, nakon koje slijede (prema broju posjeta) Njemačka
(14,7 %), Francuska (9,4 %), Ujedinjena Kraljevina (7,9 %), Italija (7,2 %), Nizozemska
(6,9 %) i Španjolska (6,7 %). Zahtjevi iz trećih zemalja ukupno su činili otprilike 8 %, što je
blagi porast u odnosu na 2011.
Tijekom posljednje četiri godine (vidi tablicu 6. u Prilogu) broj zahtjeva iz Belgije porastao je
i čini gotovo četvrtinu svih zahtjeva, dok je broj zahtjeva iz Njemačke s otprilike 20 % pao na
15 %. Broj zahtjeva iz Ujedinjene Kraljevine, Francuske i Španjolske ostao je više ili manje
stabilan tijekom posljednje četiri godine, dok je broj zahtjeva iz Italije i Nizozemske postupno
porastao.
20
Vidi članak 104. stavak 2. Poslovnika Europskog parlamenta.
11/21

Najčešće korišteni jezik za podnošenje zahtjeva bio je engleski (52,5 %), koji je u porastu u
usporedbi s prijašnjim godinama, zatim njemački (13 %), također u porastu, te francuski
(12 %), koji je u blagom padu, i španjolski (7 %). Time se jača trend primijećen posljednjih
godina o tome kako engleski postaje sve važniji jezik komunikacije.
3. Primjena iznimaka na pravo pristupa
3.1. Stopa pozitivnih odgovora
Stopa pozitivnih odgovora na 166 zahtjeva za pristup prethodno neotkrivenim dokumentima
Parlamenta iznosila je 95 % (odobren je pristup 158 dokumenata koji nisu javni) ili 87 %, ako
se uzme u obzir da je u 14 slučajeva odobren djelomičan pristup. Za usporedbu, te su stope
iznosile 95 % i 88,5 % u 2011.
Kao što je spomenuto, podneseno je šest ponovnih zahtjeva 21 nakon početnog odbijanja
Parlamenta da odobri pristup. U svim je slučajevima potvrđeno početno stajalište Parlamenta:
djelomičan pristup odobren je u tri slučaja, a u ostala je tri slučaja pristup odbijen. Dokumenti
za koje je odobren djelomičan pristup uključivali su interna godišnja revizorska izvješća
Parlamenta, dokumente pravne službe i popisa pomoćnika bivših zastupnika Parlamenta.
Pristup je u potpunosti uskraćen dokumentima koji sadrže osobne podatke ili ako je utvrđena
potreba za zaštitom privatnosti i integriteta jednog ili više pojedinaca.
3.2. Odbijeni zahtjevi i obrazloženja
U 2012. donesena su 22 negativna odgovora na temelju članka 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001,
od kojih je 14 uključivalo djelomično odbijanje.
Razlog za odbijanje najčešće je bio (31 %) iznimka u vezi sa zaštitom privatnosti i integriteta
pojedinca (članak 4. stavak 1. točka (b) Uredbe (EZ) br. 1049/2001). Pozivanje na iznimku
zbilo se u slučajevima koji se tiču osobnih podataka kao što su sudjelovanje zastupnikâ u
dopunskom mirovinskom osiguranju, popisi pomoćnika bivših zastupnika, potpisi zastupnika
ili dosjei zaposlenika Parlamenta (s bilješkama). U slučajevima kad podnositelj zahtjeva traži
pristup osobnim podacima, Parlament, u skladu sa sudskom praksom 22 , poziva podnositelja
zahtjeva da obrazloži potrebu za takvim prijenosom informacija. Na kraju ni u jednom od
navedenih slučajeva nije utvrđena takva potreba.
Zaštita poslovnih interesa, pravno savjetovanje i svrha revizija (članak 4. stavak 2. Uredbe
(EZ) br. 1049/2001) činili su otprilike 30 % odbijenih zahtjeva. Zaštita procesa odlučivanja
institucije (članak 4. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 1049/2001) činila je 21 % odbijanja, a zaštita
javnog interesa kad je riječ o međunarodnim odnosima ili javnoj sigurnosti (članak 4. stavak
1. točka (a) Uredbe (EZ) br. 1049/2001) ukupno 15 % odbijenih zahtjeva. U jednom je slučaju
došlo do pozivanja na članak 4. stavak 1. točku (a) u vezi s javnom računalnom sigurnošću,
kada je jedan razvojni programer zatražio pristup svim izvornim kodovima i programerskoj
dokumentaciji u vezi sa softverom Parlamenta AT4AM, koji se upotrebljava za podnošenje
amandmanâ zakonodavnim izvješćima. Također je došlo do pozivanja na ovu iznimku zbog
zahtjeva za vanjskom studijom o modernizaciji financijskih informacijskih sustava
Parlamenta.
21
Za ovaj broj uzimamo u obzir datum početnog zahtjeva, čak i ako je ponovni zahtjev podnesen 2013.
22
Posljednja presuda Suda dogodila se 23. studenog 2011. u slučaju T-82/09, Dennekamp protiv Europskog
parlamenta.
12/21

Osim toga, neki dokumenti komitologije privremeno su odbijeni u prvoj polovici 2012., dok
Odbor nije usvojio relevantni tekst.
V. PRITUŽBE EUROPSKOM OMBUDSMANU, ŽALBE I SUDSKA PRAKSA
Uredbom (EZ) br. 1049/2001 omogućen je jasan postupak građanima 23 za žalbu na odluke
institucija EU-a da odbiju pristup dokumentima. Dosad su samo tri slučaja u vezi s odlukama
Parlamenta završila na Općem sudu, no postoji znatna količina sudskih odluka povezanih s
tom Uredbom, a koje mogu biti od pomoći kad je riječ o tumačenju njezina značenja.
Građanin kojemu je odbijen pristup dokumentu nakon ponovna, tj. drugog zahtjeva, ima
pravo podnijeti pritužbu Europskom ombudsmanu ili žalbu Općem sudu.
1. Pritužbe podnesene Europskom ombudsmanu
Tijekom 2012. Ombudsman je zaključio slučaj iz 2010. (900/2010/MF) primjedbom
Parlamentu o internim administrativnim dokumentima koje je zatražio dužnosnik.
Parlament je 2012. predao primjedbe o pritužbi podnesenoj Ombudsmanu 2011.
(2393/2011/RA) o odbijanju Parlamenta da otkrije dokumente u svom posjedu i trenutačno
čeka odluku Ombudsmana. Pritužba je podnesena nakon odbijanja Parlamenta da odobri
pristup dokumentima u vezi s pregovorima o trgovinskom sporazumu protiv krivotvorenja
(ACTA) (vidi izvješće Parlamenta iz 2011. o pristupu dokumentima). U pritužbi se navodi da
Parlament nije uspio iznijeti valjana obrazloženja u okviru Uredbe (EZ) br. 1049/2001 za
uskraćivanje pristupa dotičnim dokumentima.
Osim toga, 2012. je podnesena nova pritužba Ombudsmanu (0262/2012/OV) o rasponu
dokumenata u registru Parlamenta. U pritužbi se navodi da Parlament nije unio u registar sve
postojeće dokumente Parlamenta. Parlament je predao svoje primjedbe Ombudsmanu i
trenutno čeka odluku.
23 Članak 8. stavak 3.
13/21

2. Sudsko ispitivanje
2.1. Presude koje se odnose na Parlament
Tijekom referentnog razdoblja jedna je presuda Suda donesena u vezi s odlukom Parlamenta
o pristupu dokumentima 24 . Tim je predmetom djelomično poništena odluka Parlamenta da
uskrati javni pristup registrima pomoćnika bivših zastupnika. Podnositelji pritužbe tražili su
pristup „svim registrima i popisima” koji se tiču „javnih registara pomoćnika bivših
zastupnika Europskog parlamenta”. Parlament je uvijek tumačio taj zahtjev kao isključivo
povezan s dokumentima koji se tiču svih bivših pomoćnika određenih zastupnika. Nakon
odluke Suda Parlament je donio novu odluku s ciljem provođenja operativnog dijela presude.
Podnositeljima zahtjeva stoga su dostavljene detaljnije informacije o sadržaju registara i,
uzimajući u obzir određene osobne podatke, ponuđena im je prilika da pregledaju te registre
in situ. Međutim, ponuda nije prihvaćena, a podnositelj zahtjeva nije podnio nikakve daljnje
zahtjeve.
2.2. Presude koje se odnose na ostale institucije EU-a
Doneseno je jedanaest presuda o pristupu dokumentima tijekom referentnog razdoblja
(naredbe i zaključci nezavisnog odvjetnika nisu navedeni) u odnosu na ostale institucije:
Europska komisija:
Presuda od 14. veljače 2012. u predmetu T-59/09, Savezna Republika Njemačka /
Europska komisija, o dokumentima koji potječu iz države članice,
Presuda od 22. svibnja 2012. u predmetu T-300/10, Internationaler Hilfsfonds eV /
Europska komisija, o iznimkama koje se tiču zaštite privatnosti i integriteta pojedinca
i zaštite procesa odlučivanja,
Presuda od 22. svibnja 2012. u predmetu T-344/08, EnBW Energie Baden-
Württemberg AG / Europska komisija, o iznimkama koje se tiču zaštite poslovnih
interesa treće strane i zaštite procesa odlučivanja,
Presuda od 21. lipnja 2012. u predmetu C-135/11, IFAW Internationaler Tierschutz-
Fonds gGmbH / Europska komisija, o dokumentima koji potječu iz države članice,
Presuda od 28. lipnja 2012. u predmetu C-404/10 P, Éditions Odile Jacob SAS /
Europska komisija, o postupcima kontrole koncentracije i iznimkama koje se tiču
zaštite istraga, poslovnih interesa, pravnog savjetovanja i procesa odlučivanja
institucija,
Presuda od 28. lipnja 2012. u predmetu C-477/10 P Europska komisija / Agrofert
Holding, o postupcima kontrole koncentracije i iznimkama koje se tiču zaštite istraga,
poslovnih interesa, pravnog savjetovanja i procesa odlučivanja institucija,
Presuda od 13. prosinca 2012. u povezanim predmetima T-197/11 P i T-198/11 P,
Europska komisija / Guido Strack, o javnoj službi i javnim službenicima, Uredbi (EZ)
br. 1049/2001 i Službeničkom sudu.
Vijeće:
24
Presuda od 28. ožujka 2012. u slučaju T-190/10, Kathleen Egan i Margaret Hackett / Europski parlament.
14/21

Presuda od 4. svibnja 2012. u predmetu T-529/09, Sophie ni 't Veld / Vijeće Europske
unije, o zaštiti javnog interesa u području međunarodnih odnosa i iznimke koja se tiče
zaštite pravnog savjetovanja,
Presuda od 3. listopada 2012. u predmetu T-465/09, Ivan Jurasinovic / Vijeće
Europske unije, o zaštiti međunarodnih odnosa,
Presuda od 3. listopada 2012. u predmetu T-63/10, Ivan Jurasinovic / Vijeće
Europske unije, o zaštiti međunarodnih odnosa te sudskih postupaka i pravnog
savjetovanja.
Europska središnja banka:
Presuda od 9. studenog 2012. u predmetu T-590/10, Gabi Thesing et Bloomberg
Finance LP / Europska središnja banka (ESB), o iznimci koja se tiče zaštite
ekonomske politike Unije ili države članice.
Podrobnije informacije o različitim postupcima i presudama mogu se naći u godišnjim
izvješćima Komisije 25 i Vijeća 26 te na internetskoj stranici Suda Europske unije 27 .
VI. MEĐUINSTITUCIONALNA SURADNJA
Tijekom 2012. administrativne službe odgovorne za provedbu Uredbe (EZ) br. 1049/2001 u
trima institucijama redovno su surađivale kad je riječ o pravnim pitanjima i pitanjima
upravljanja u vezi s provedbom Uredbe.
Tijekom godine održano je nekoliko savjetodavnih sastanaka o mogućim tumačenjima sudske
prakse u ovom području, a predviđeno je da takvi sastanci nastave biti redoviti. Člankom 15.
stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 određeno je da „institucije razvijaju dobru upravnu
praksu kako bi olakšale ostvarivanje prava na pristup zajamčenog ovom Uredbom”.
Međuinstitucionalni odbor iz drugog stavka tog članka nije se sastao na političkoj razini u
2012.
25
http://ec.europa.eu/transparency/access_documents/reports_en.htm
26
http://www.consilium.europa.eu/documents/policy-regarding-access-to-council-documents/basic-texts-ontransparency?lang=en
27
http://curia.europa.eu/jcms/jcms/Jo1_6308/
15/21

PRILOG
STATISTIKA O ZAHTJEVIMA ZA PRISTUP DOKUMENTIMA I
PREGLEDIMA INTERNETSKE STRANICE
(STANJE 31/12/2012)
1. UKUPAN BROJ DOKUMENATA ZATRAŽENIH PUTEM INTERNETSKE
STRANICE REGISTRA
2008 2009 2010 2011 2012
1300 1260 1139 1161 777
2. BROJ ZAHTJEVA (POČETNIH ZAHTJEVA) ZA PRETHODNO
NEOTKRIVENE DOKUMENTE
2008 2009 2010 2011 2012
237 273 268 289 166
3. BROJ PONOVNIH ZAHTJEVA
2008 2009 2010 2011 2012
13 28 3 5 4 29 6
4. PRITUŽBE OMBUDSMANU
2008 2009 2010 2011 2012
1 0 1 1 1
28 U pet slučajeva početna je odluka promijenjena (četiri djelomična pristupa, jedan potpuni pristup)
29 U jednom slučaju početna je odluka promijenjena (odobren potpuni pristup)
16

5. JEZIK KOJI UPOTREBLJAVA PODNOSITELJ ZAHTJEVA
JEZIK 2009 2010 2011 2012
BG 0.48% 1.93 % 1.08% 0.89 %
ES 7.38% 6.59 % 8.46% 7.09 %
CS 0.40% 0.81 % 0.31% 0.53 %
DA 0.48% 0.61 % 0.77% 1.42 %
DE 20.95% 10.74 % 9.54% 13.30 %
ET - 0.10 % - -
EL 0.56% 0.20 % 0.46% 0.89 %
EN 37.06% 45.69 % 48.77% 52.48 %
FR 18.89% 23.81 % 14.00% 12.23 %
IT 4.60% 3.44 % 5.38% 5.50 %
LV - 0.10 % - 0.18 %
LT 0.08% 0.10 % 0.31% 0.35 %
HU 0.40% 0.81 % 0.62% 0.71 %
MT - - - -
NL 3.25% 2.63 % 3.08% 1.95 %
PL 1.35% 0.71 % 3.54% 1.42 %
PT 1.11% 0.71 % 1.23% 0.35 %
RO 0.95% 0.41 % 1.54% 0.18 %
SK 0.56% - 0.15% 0.18 %
SL - - 0.15% -
FI 0.24% 0.10 % 0.15% -
SV 1.27% 0.51 % 0.46% 0.35 %
OSTALI - - - 0.89 %
17

6. GEOGRAFSKA RASPROSTRANJENOST PODNOSITELJA ZAHTJEVA
Država 2009 2010 2011 2012
BELGIJA 15.16% 20.57 % 19.08% 23.40 %
BUGARSKA 0.56% 2.03 % 1.23% 1.06 %
ČEŠKA 0.63% 1.42 % 1.08% 0.53 %
DANSKA 0.95% 1.62 % 1.38 2.48 %
NJEMAČKA 20.40% 12.46 % 11.69% 14.72 %
ESTONIJA 0.16% 0.10 % 0.31% -
GRČKA 0.48% 1.01 % 0.46% 1.24 %
ŠPANJOLSKA 7.14% 4.46 % 9.85% 6.74 %
FRANCUSKA 11.51% 14.08 % 8.46% 9.04 %
IRSKA 1.27% 1.32 % 1.08% 1.60 %
ITALIJA 5.32% 4.86 % 7.38% 7.27 %
CIPAR 0.16% 0.10 % - -
LATVIJA 0.16% - 0.15% 0.18 %
LITVA 0.16% 0.20 % 0.31% 0.35 %
LUKSEMBURG 4.44% 5.67 % 0.92% 1.24 %
MAĐARSKA 0.56% 0.91 % 0.92% 1.06 %
MALTA 0.32% 0.30 % - -
NIZOZEMSKA 3.41% 4.96 % 5.54% 6.91 %
AUSTRIJA 1.59% 1.62 % 1.69% 1.42 %
POLJSKA 1.83% 1.01 % 3.38% 0.35 %
PORTUGAL 0.87% 0.51 % 1.23% 0.35 %
RUMUNJSKA 1.27% 0.71 % 1.54% -
SLOVENIJA 0.08% - 0.15% -
SLOVAČKA 0.56% 0.10 % 0.31% 0.35 %
FINSKA 0.24% 0.20 % 0.62% 0.53 %
ŠVEDSKA 1.75% 1.93 % 1.38% 1.06 %
UJEDINJENA
KRALJEVINA
ZEMLJE
KANDIDATKINJE
8.73%
0.32%
6.48 %
0.30 %
12.15%
0.92%
7.98 %
0.18 %
TREĆE ZEMLJE 9.92% 10.94 % 6.77% 7.80 %
NIJE NAVEDENO 0.08% 0.10 % - -
18

7. PROFESIONALNI PROFIL PODNOSITELJA ZAHTJEVA
Profesionalni profil 2009 2010 2011 2012
CIVILNO DRUŠTVO
(Interesne skupine, industrija, nevladine
organizacije, itd.)
21.75% 20.47% 10.36% 16.95 %
NOVINARI 3.35% 7.12% 5.84% 3.00 %
PRAVNICI 13.11% 15.93% 9.60% 11.16 %
AKADEMSKI SVIJET
Sveučilišno istraživanje
AKADEMSKI SVIJET
Knjižnice
JAVNA TIJELA
(osim institucija EU-a)
ZASTUPNICI, POMOĆNICI
ZASTUPNIKA
OSTALI
(Umirovljenici, nezaposleni, itd.)
41.36% 38.47% 45.39%
33.48 %
1.42% 2.33% 1.69% 2.36 %
13.62% 8.81% 1.13% 6.44 %
1.52% 1.55% 2.07% -
3.86% 5.31% 23.16% 26.61 %
19

8. ODBIJANJE U SKLADU S ČLANKOM 4. UREDBE 1049/2001
Odbijanje 2009 30 2010 31 2011 32 2012 33
ČLANAK 4. STAVAK 1. TOČKA (a)
ZAŠTITA JAVNOG INTERESA
(međunarodni odnosi i sigurnosni razlozi)
ČLANAK 4. STAVAK 1. TOČKA (b)
ZAŠTITA PRIVATNOSTI I INTEGRITETA
POJEDINCA
ČLANAK 4. STAVAK 2. prva alineja
ZAŠTITA POSLOVNIH INTERESA
ČLANAK 4. STAVAK 2. druga alineja
ZAŠTITA SUDSKOG POSTUPKA I
PRAVNOG SAVJETA
ČLANAK 4. STAVAK 2. treća alineja
ZAŠTITA ISTRAGA I REVIZIJE
ČLANAK 4. STAVAK 3. ZAŠTITA
PROCESA ODLUČIVANJA INSTITUCIJA
32 2009: 39 potpunih odbijanja (od kojih je 6 odobren djelomičan pristup).
33 2010: 24 potpunih odbijanja (od kojih je 8 odobren djelomičan pristup).
32 2011: 33 potpunih odbijanja (od kojih je 19 odobren djelomičan pristup).
33 2012: 22 potpunih odbijanja (od kojih je 14 odobren djelomičan pristup).
5.26% 12.5% 25.4% 15.8%
26.31% 25% 16.3% 31.6%
2.63% 8.3% 3.6% 10.5%
10.52% 12.5% 14.5% 10.5%
15.78% 4.0% 5.4% 10.5%
39.47% 37.5% 34.5% 21%
20

9. PREGLEDAVANJE REGISTRA
A. Dokumenti uneseni u registar
Svi dokumenti Dokumenti
(referentne oznake
dokumenata EP-a)
Dokumenti
(sve jezične
verzije)
Porast (broj
dokumenata)
PROSINAC 2008. 262 000 1 682 774 -
PROSINAC 2009. 310 760 1 998 330 18.6%
PROSINAC 2010. 362 217 2 386 485 16.6%
PROSINAC 2011. 414 169 2 825 361 14.3%
PROSINAC 2012. 463 689 3 097 165 12%
B. Pregledavanje internetske stranice registra
POSJET
I
UKUPNI
POSJETI
MJESEČNI
POSJETI
PORAST
2010 127 548 10 629 -
2011 34 110 274 9 870 - 7%
2012 166 104 13 842 + 40%
34 Budući da je nova internetska stranica registra postavljena 27. siječnja 2011., sve statistike o
pregledima iz 2011. obuhvaćaju razdoblje od 1. veljače 2011. do 31. prosinca 2011.
21