Strateški pravci u vodenju vanjske trgovine i podrške izvozu - ESI
Strateški pravci u vodenju vanjske trgovine i podrške izvozu - ESI
Strateški pravci u vodenju vanjske trgovine i podrške izvozu - ESI
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
samita iz novembra 2000. godine, koji je održan u okviru inicijative Pakta stabilnosti,<br />
šefovi država ili vlada obavezali su se na<br />
sklapanje sporazuma o saradnji, koji ce rezultirati slobodnom trgovinom. Krajem juna<br />
2001. godine u Briselu ministri <strong>vanjske</strong> <strong>trgovine</strong> zemalja Pakta stabilnosti su potpisali<br />
Memorandum o razumijevanju, kojim su se obavezali da ce zakljuciti bilateralne ugovore<br />
o slobodnoj trgovini do kraja 2002. godine. Konacno, treba navesti da EU korištenje<br />
preferencijalnog tretmana kod izvoza roba uslovljava i spremnošcu angažovanja BiH u<br />
regionalnoj saradnji sa zemljama koje su vezane za proces stabilizacije i pridruživanja,<br />
posebno kroz uspostavljanje zona slobodne <strong>trgovine</strong>, u skladu sa clanom XXIV i drugim<br />
relevantnim WTO pravilima. EU je takoder utvrdila Smjernice o ugovorima o slobodnoj<br />
trgovini izmedu zemalja koje ucestvuju u procesu stabilizacije i pridruživanja sa<br />
zemljama kandidatima za EU ili trecim zemljama.<br />
h) Osiguravaju prijem BiH u punopravno clanstvo Svjetske trgovinske organizcje<br />
(WTO)<br />
Liberalan režim u vanjskoj trgovini olakšava prijem u WTO.<br />
U kontekstu ovog važno je naglasiti da liberalizacija <strong>trgovine</strong> ne može samo po sebi uticati na<br />
brzi ekonomski rast i da uporedo sa njom treba ubrzati implementaciju strukturnalnih reformi,<br />
posebno ubrzati privatizaciju preduzeca, unaprijediti poslovnu klimu, infrasrukturu i slicno.<br />
Cinjenica je da do sada sklopljeni slobodni trgovinski sporazumi, i pored asimetricnosti, 6 nisu dali<br />
ocekivane rezultate kada je u pitanju rast izvoza i smanjenje trgovinskog deficita. Veliki<br />
trgovinski deficit predstavlja prijetnju makroekonomskoj stabilnosti zemlje i održavanju valutnog<br />
odbora kao instrumenta u <strong>vodenju</strong> monetarne politike. Razlozi za to su brojni, a prije svega se<br />
ogledaju u nekonkurentnosti bosanskohercegovackog izvoza, nepostojanja institucionalnog<br />
okvira za zadovoljavanje standarda u vezi sa «acquis communautaire», neuredenosti domaceg<br />
poljoprivrednog sektora i fiskalnim ogranicenjima u osiguranju veceg stepena <strong>podrške</strong><br />
poljoprivrednoj proizvodnji. 7 Poznato je da ce vecina ugovora o slobodnoj trgovini izgubiti svoju<br />
asimetricnost vec od naredne godine. U slucaju Slovenije to ne predstavlja posebnu zabrinutost<br />
zbog cinjenice da ce slobodni trgovinski sporazum sa ovom zemljom prestati važiti u 2004 zbog<br />
njenog pristupanja EU. Medutim, gubljenje asimetricnosti u slucaju Hrvatske, te Srbije i Crne<br />
Gore, sa kojima BiH ima trgovinski deficit, predstavlja razlog za zabrinutost. BiH i dalje treba<br />
zadržzati slobodne trgovinske sporazume. Medutim, potrebno je preispitati opravdanost<br />
postojanja slobodnih trgovinskih sporazuma u postojecem obliku te postici da dode do njihove<br />
promjene tako što ce se:<br />
o produžiti asimetricnost u njihovoj primjeni u korist BiH za naredne dvije godine;<br />
o osigurati da se prolongira aplikacija standarda vezanih za «acquis communautaire»<br />
za jednu godinu.<br />
3.2. Stimulirati inicijative za vecu harmonizaciju vanjskotrgovinskih politika<br />
zemalja u regiji (potpisnica sporazuma o slobodnoj trgovini)<br />
Važna dimenzija Pakta stabilnosti jeste liberalizacija <strong>vanjske</strong> <strong>trgovine</strong> zemalja u regiji. U tom cilju<br />
formirana je Radna grupa za trgovinu koja predstavlja važan forum zemalja potpisnica Pakta<br />
stabilnosti u pravcu libralizacije <strong>trgovine</strong>. 8<br />
Pored liberalizacije <strong>trgovine</strong> unutar zemalja clanica Pakta stabilnosti posebno je važno inicirati<br />
harmonizaciju vanjskotrgovinskih politika svih zemalja potpisnica sporazuma o slobodnoj trgovini<br />
sa ostalim trgovinskim partnerima, posebno prema EU. Posebno je važno da zemlje potpisnice<br />
sporazuma o slobodnoj trgovini uporedo sa potpunom implementacijom sporazuma o slobodnoj<br />
trgovini i uklanjanja svih necarinskih barijera, dalje liberaliziraju svoj trgovinski režim prema EU<br />
(dalje smanjenje tarifa za industrijske robe) i da u tom smislu imaju ujednacenu politiku. Ovo bi<br />
imalo važne pozitivne implikacije jer bi umanjilo opasnost od relociranja odredenih industrijskih<br />
grana iz manje razvijenih zemalja u regiji prema više razvijenim (kao u slucaju Jug-Jug<br />
trgovinskih integracija), ali bi izjednacilo i uvjete poslovanja sa kompanijama iz EU. S tim u vezi<br />
potrebno je u okviru Radne grupe za trgovinu Pakta stabilnosti inicirati potpisivanje regionalnog<br />
sporazuma o slobodnoj trgovini koji bi zamjenio postojece, medusobno harmonizirane,<br />
6 Takvi ugovori o asimetricnom uspostavljanju slobodne <strong>trgovine</strong> zakljuceni su sa Hrvatskom, Slovenijom, Jugoslavijom,<br />
Makedonijom, Turskom i Rumunijom. BiH je dobila slobodan i bescarinski pristup svih svojih roba na tržišta pomenutih<br />
zemalja odmah, a njihove robe imaju pristup na BiH tržište uz postepeno snižavanje carina i drugih uvoznih opterecenja.<br />
7 Što je preduvjet za izvoz u zemlje sa kojima su sklopljeni ugovori o slobodnoj trgovini.<br />
8 Pored ove incijative postoji i SECI inicijativa koja takoder ima za cilj liberalizaciju <strong>vanjske</strong> <strong>trgovine</strong>.