Strateški pravci u vodenju vanjske trgovine i podrške izvozu - ESI

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH 

Ured BiH za pripremu PRSP 

Prijedlog 

Strateški pravci u vodenju vanjske trgovine i podrške izvozu 

Sarajevo, 25.11.2003.

Sama cinjenica da je tržište BiH malo upucuje na potrebu vodenja liberalne vanjskotrgovinske 

politike. Daljnja liberalizacija spoljnotrgovinskog režima u regiji treba ostati prioritet BiH zajedno 

sa stvaranjem pretpostavki za integraciju u tržište EU. 

1. Ciljevi 

1.1 Smanjiti trgovinski deficit 

Postojeci nivo tgovinskog deficita je neodrživ. Povecanje izvoza, pored ubrzanja ekonomskog 

rasta, bitan je preduvjet za održavanje makroekonomske stabilnosti i funkcioniranje monetarne 

politike na pricipima valutnog odbora. Jedna od pretpostavki za ovo je održavanje liberalnog 

vanjskotrgovinskog režima. S ovim u vezi, a radi ostvarenja makroekonomskih ciljeva, 

projiciranih Srednjerocnom razvojnom strategijom (PRSP), nivo izvoza morat ce znacajno 

porasti, a nivo uvoza pasti. U toku naredne tri godine stopa rasta izvoza bi morala porasti i do 

2007. zadržati se na stopi od 15 odsto. Istovremeno, stopa rasta uvoza ce morati opasti sa 9 

odsto u ovoj godini, na 5 odsto do kraja 2007. 

1.2. Ubrzati ekonomski razvoj zemlje 

Medu strucnjacima postoji saglasnost da slobodna trgovina ubrzava ekonomski razvoj. Medutim, 

vrlo su suprotstavljeni stavovi o tome da li porast medunarodne trgovine efikasno doprinosi 

smanjenju siromaštva u vecem dijelu svijeta. Tako je, npr. mali broj zemalja u razvoju pokazivao 

interes za Urugvajsku rundu pregovora. Situacija se znacajno promijenila nakon uspostavljanja 

WTO, u kojem je danas 146 zemlja clanica, što je iznad 90 odsto svjetske trgovine. Pored toga, 

30-tak zemalja u razvoju i tranziciji pregovara o pristupanju ovoj svjetskoj organizaciji, jer je 

ekonomski neopravdano biti izvan nje. Novije studije pokazuje da su zemlje u razvoju sa 

otvorenom ekonomijom u dekadi od 1970. do 1980. godine ostvarile prosjecni godišnji rast od 

4,5 procenta, a one sa zatvorenom ekonomijom 0,7 procenta. Zemlje sa otvorenom ekonomijom 

imaju 18 puta brži rast od onih sa zatvorenom ekonomijom, i treba im 16 godina za 

udvostrucavanje njihovog ekonomskog potencijala, dok onima koje se zatvaraju za to treba više 

od 100 godina. 

1.3. Jacati kvalitet i konkurentnost domace proizvodnje 

Iskustva zemalja sa liberalnim režimom u vanjskoj trgovini, kao i ostalih država u tranziciji 

upucuju da je konkurencija stranih roba doprinijela jacanju kvaliteta i poboljšanju konkurentnosti 

domace proizvodnje na medunarodnim tržištima, što je opet vodilo povecanju izvoza. 

1.4. Stimulirati priliv stranih investicija 

Zahvaljuci bilateralnim sporazumima o slobodnoj trgovini, znatno je prošireno tržište za robe 

proizvedene u BiH na nekoliko desetina miliona potrošaca, što bi trebalo stimulativno djelovati na 

strane investitore da ulažu u našu zemlju. Veci obim stranih investicija vodit ce vecim stopama 

rasta izvoza. 1 

1.5. Ubrzati integraciju BiH u EU i WTO 

Uspostava liberalnog režima u vanjskoj trgovini jedan je od preduvjeta za ubrzanje procesa 

integracije u EU i korištenje unilateralnih trgovinskih povlastica koji su privredi BiH odobreni od 

strane EU, kao i za prijem u punopravno clanstvo u WTO. 

”Obezbjedivanje slobodnog kretanja roba jedan je od glavnih cljeva sporazuma o pridruživanju EU-u. U 

okviru buduceg SAA, potrebno je da BiH postepeno uspostavi slobodnu trgovinsku zonu sa Zajednicom tokom 

perioda koji ce biti odreden u pregovorima. Slobodna trgovinska zona treba da bude u skladu sa relevantnim 

WTO odredbama. Posebno BiH mora da ukine sva kvantitativna ogranicenja ili mjere koje imaju isto dejstvo i 

da progresivno ukine tarife u trgovinskoj razmjeni sa Evropskom unijom. Carinska služba Bosne i 

Hercegovine mora biti sposobna da nadzire i štiti trgovinski režim” 2 

1 Tako npr. 60% ukupnog izvoza Madarske nose strane kompanije locirane u ovoj zemlji. 

2 «Izvještaj Komisije Vijecu o spremnosti Bosne i Hercegovine za otpocinjanje pregovora sa Evropskom unijom o Sporazumu o 

stabilizaciji i pridruzivanju», 18.11.2003.

2. Stanje 

Vanjskotrgovinska i carinska politika su, prema Ustavu, u nadležnosti institucija BiH. Odredbe u 

Zakonu o vanjskotrgovinskoj politici BiH su vrlo slicne onima iz modernih tržišnih ekonomija, 

bazirane na slobodi protoka roba i usluga. Izuzetno, i samo kao privremene mjere, data su 

ovlaštenja Vijecu ministara BiH da uvede odredena ogranicenja na cijeloj teritoriji BiH, i to u 

slucajevima zaštite legitimnih interesa zemlje. 

Struktura tarifa u Bosni i Hercegovini se sastoji od cetiri tarifne kategorije (od 10% do 15%) sa jednostavnim 

prosjekom od 6,4%. 

Kao nedovoljno razvijenoj zemlji, Bosni i Hercegovini su unilateralno, tj. bez obaveze 

reciprociteta, odobreni preferencijalni režimi izvoza u niz zemalja svijeta, po osnovu 

medunarodnih preferencijalnih šema GSP ili GSTP, što našoj zemlji pruža mogucnosti povoljnog 

izvoza i na najveca svjetska tržišta. 

Sve robe koje ispunjavaju propisane tehnicko -tehnološke i uslove BiH porijekla mogu se do kraja 

2005. godine uvoziti u svih 15 zemalja Evropske unije, bez ikakvih kvantitativnih ogranicenja i 

bez placanja carinskih i drugih opterecenja sa istim ili slicnim efektom. Od ovog generalnog 

pravila izuzeti su samo govede meso i vina, za koje su utvrdene kvote. EU je utvrdila i precizne 

uslove i procedure po kojima može u svakom momentu stopirati primjenu odobrenih nam 

preferencijala. Radi se o slijedecim uvjetima: poštivanje EU pravila o porijeklu roba, 

suzdržavanje od uvodenja novih uvoznih opterecenja i povecanja postojecih, ukljucujuci i carine, 

ili kolicinskih ogranicenja za robe porijeklom iz EU, ukljucivanje BiH u efikasnu borbu protiv 

kriminala, spremnost BiH na stvarne ekonomske reforme i na regionalnu saradnju sa zemljama, 

ukljucenim u EU proces stabilizacije i pridruživanja. Kao nedovoljno razvijenoj zemlji, Bosni i 

Hercegovini su unilateralno, tj. bez obaveze reciprociteta, odobreni preferencijalni režimi izvoza u 

niz zemalja svijeta, po osnovu medunarodnih preferencijalnih šema GSP ili GSTP, što našoj zemlji 

pruža mogucnosti povoljnog iz voza i na najveca svjetska tržišta. 

Medu zemljama koje su BH robama odobrile preferencijalni status i oslobadanje od carinskih 

opterecenja i/ili kvalitativnih ogranicenja su: Švajcarska, Norveška, Japan, SAD, Rusija i Kanada. 

U svim slucajevima izuzete su ili kvotama ogranicene odredene, posebno osjetljive robe za 

pojedinu zemlju. 

Zakljucno sa 2002. godinom, zemlje u regionu su se povezale bilateralnim ugovorima o slobodnoj 

trgovini. Neke od njih su sklopile ugovore o slobodnoj trgovini sa zemljama izvan regiona. Tako 

na primjer, Slovenija, Turska, Bugarska i Rumunija imaju najveci broj ugovora o slobodnoj 

trgovini za koje istekao tranzicioni period, i na njihovom tržištu su, bez ikakvih ogranicenja, 

prisutne robe iz preko 25 zemalja. Hrvatska takoder ima više od 20 ugovora o slobodnoj trgovini. 

Srbija i Crna Gora, Makedonija, Albanija i Moldova su zakljucile ugovore o slobodnoj trgovini sa 

zemljama u regionu, tako da ih imaju po 9. BiH ima zakljucenih 9 ugovora o slobodnoj trgovini, 

od cega su u primjeni cetiri, a drugi su u procesu ratifikacije. 

Zbog toga što nisu zadovoljeni medunarodni propisi i standardi, koji se odnose na vanjsku 

trgovinu, iz BiH se može izvoziti samo mali broj proizvoda, i to uglavnom sirovine i 

polupreradevine. S druge strane, zbog nepostojanja adekvatnih propisa i sistema provjere 

sigurnosti i kvaliteta uvezenih proizvoda na nivou BiH, u našu zemlju se može uvoziti prakticki 

sve, a to znaci i proizvodi koji su neadekvatni, pa cak i potencijalno štetni i opasni po zdravlje i 

život domaceg potrošaca. BiH je zapocela proceduru za prijem u Svjetsku trgovinsku 

organizaciju, a prijem se ocekuje u toku 2005. godine. 

2.1. Analiza izvoza i uvoza 

Pokrivenost izvoza uvozom je u porastu. U prošloj godini izvoz je iznosio 26% od ukupnog uvoza. 

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH u prvih osam mjeseci ove godine izvoz je rastao 

i njegova pokrivenost uvozom iznosila je 29%. Rast izvoza uglavnom je zabilježen u FBiH gdje je 

pokrivenost izvoza uvozom je porasla sa 27% na 32%. Medutim, suša, koja je ove godine 

zahvatila našu zemlju, prouzrokovala je pad poljoprivredne proizvodnje, posebno u RS, što je 

uticalo na blagi pad izvoza u ovom entitetu i Distriktu Brcko.

Posebno zabrinjava podatak da je trgovinska razmjena sa EU staticna. Vrijednost BiH izvoza u EU u periodu 

2001-2002 bila je 0,6 milijardi EUR, a vrijednost uvoza iz EU je bila oko 1,3 milijarde EUR. 3 

Pokrivenost uvoza izvozom 

I-VIII 2002 

u KM 

I-VIII 2003 

ENTITETI ENTITETI 

BiH 1 FBiH 2 RS 3 BD 4 

BiH 1 FBiH 2 RS 3 BD 4 

IZVOZ 1.327.295 965.542 355.142 6.611 1.512.647 1.177.900 328.537 6.210 

UVOZ 5.130.495 3.572.778 1.397.521 160.196 5.250.338 3.678.973 1.388.822 182.543 

OBIM 6.457.790 4.538.320 1.752.663 166.807 6.762.985 4.856.873 1.717.359 188.753 

SALDO (3.803.200) (2.607.236) (1.042.379) (153.585) (3.737.692) (2.501.073) (1.060.285) (176.334) 

Pokrivenost 

uvoza izvozom 

u % 26% 27% 25% 4% 29% 32% 24% 3% 

Izvor: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH 

1 

Podaci dobiveni sabiranjem podataka entiteta i Brcko Distrikta 

2 

Statisticki podaci o privrednim/gospodarskim i drugim kretanjima br972003. i br.10/2002. za 

2002. 

Federalni zavod za statistiku 

3 

Republicka uprava carina RS i Centralna banka BiH za 2003. godinu 

4 Carinska služba Brkco Distrikta 

U cijelom poslijeratnom periodu BiH ostvaruje deficit sa vecinom vanjskotrgovinskih partnera što 

se može vidjeti iz priloženih tabela. 

SUFICIT / DEFICIT NAJZNACAJNIJIH 

VANJSKOTRGOVINSKIH PARTNERA BIH 

(u tabeli navedeni po kriteriju obima razmjene u 2002. godini) 

ZEMLJA IZVOZ 

2002. 

UVOZ 

2002. 

SALDO 

2002. 

u KM 

POKRIVENOST 

2002. 

Hrvatska 311.553 1.264.487 -952.934 24,64% 

Njamacka 262.360 986.625 -724.265 26,59% 

Slovenija 174.070 895.402 -721.332 19,44% 

Srbija i Crna Gora 417.271 644.894 -227.623 64,70% 

Italija 264.524 777.850 -531.623 31,69% 

Austrija 83.543 455.842 -372.299 18,33% 

Madarska 12.965 148.131 -393.200 3,18% 

Švicarska 229.965 148.251 81.714 154,94% 

SAD 26.590 155.034 -128.444 17,15% 

Francuska 41.707 133.998 -92.291 31,13% 

Turska* 12.920 114.646 -101.726 1,06% 

UKUPNO 

Ukupna razmjena 

1.819.434 5.983.160 -4.163.726 30,41% 

sa svijetom/saldo 

2.089.652 7.894.867 -5.805.215 

26,47% 

UCEŠCE u ukupnoj 

- 

razmjeni/saldu 

87,69% 75,79% 

71,72% 

Izvor Vanjskotrgovinska / Spoljnotrgovinska Komora BiH 

3 «Izvještaj Komisije Vijecu o spremnosti Bosne i Hercegovine za otpocinjanje pregovora sa Evropskom unijom o Sporazumu 

o stabilizaciji i pridruživanju», 18.11.2003

Analiza uvoza i izvoza po grupama proizvoda za 2002.G. u 000 KM 

Gr. Opis Ukupno- 

BiH-izvoz 

0 Životinje, meso, mlijeko, povrce,voce, kafa, 

caj i zacini, proizvodi od mlijeka, živo 

drvece i druge biljke 

1 Žitarice, masnoce i ulja, preradevine od 

mesa, šecer, kakao, proizvodi na bazi 

žitarica, uljano sjemenje i plodovi, 

industrijsko i ljekovito bilje. 

2 

Proizvodi od žitarica, povrca i voca, razni 

proizvodi za ishranu, pica, duhan i proizvodi 

od duhana 

25-29 Mineralna goriva i proizvodi njihove 

destilacije, min. ulja i voskovi, bitunenozne 

tvari, so, sumpor, zemlja, kamen, gips, 

krec, cement, organski i neorganski 

hemijski proizvodi i sl. 

3 Plasticne mase i proizvodi od plastike, 

farmaceutski proizvodi, kozmeticki 

proizvodi i sredstva za pranje, proiyvodi 

hemijske industrije, boje, dubriva, exploziv, 

proizvodi za fotogr. i kinematografiju 

4 Drvo i proizvodi od drveta, papir, karton i 

proizvodi od istih, kaucuk i proizvodi, 

štampane knjige, casopisi, koža, krzno i 

njihovi proizvodi, celuloza 

5 Pamuk, tepisi, vještacka i sinteticka vlakna, 

vuna, vata, tkanine, svila 

6 Keramicki proizvodi, obuca, odjeca i pribor 

za odjecu, proizvodi od kamena, gipsa, 

cementa i betona, pleteni i kukicani 

materijali 

7 Gvožde, celik, staklo, aluminij, bakar i 

ostali metali, kao i proizvodi od istih 

8 Nuklearni reaktori, kotlovi, mašine i 

mehanicki uredaji, vozila drumska i šinska, 

proizvodi od prostih metala, elektricne 

mašine i oprema, alati, kožarski proizvodi 

9 Namještaj, oružje i municija, opticki i 

medinski instrumenti, muzicki instrumenti, 

igracke, pošiljke i ostali razni proizvodi 

2002 

Izvor: Federalni zavod za statistiku, Repuplicka uprava carina RS 

Ukupno BiHuvoz 

2002 

% Pokriv. 

uvoza 

izvozom 

39335 485587 8 

30770 586736 5 

48001 603828 8 

185127 807922 23 

44996 811871 6 

479344 440786 108 

14935 126579 12 

141940 487773 29 

465963 496750 94 

256799 1697868 15 

181249 335607 54 

UKUPNO: 1888359 6881307 27 

Medu vodecim proizvodima u izvozu u poslijeratnom periodu pojavljuju se: sirovi aluminij, 

elektricna energija, ferolegure, glinica, rezana grada, sirova koža, tekstil i tekstilna konfekcija, 

kožna obuca i odjeca. S druge strane, medu vodecim proizvodima koje uvozimo nalaze se: nafta 

i naftni derivati, mineralne vode i osvježavajuca bezalkoholna gazirana i negazirana pica, 

alkoholna pica, kafa, mlijeko i mlijecni proizvodi, meso i mesne preradevine, elektronika, oprema 

i rezervni dijelovi. Dakle, osim deficita u robnoj razmjeni na štetu BiH, struktura robne razmjene 

je nepovoljna, s obzirom na to da se pretežno izvoze sirovine i poluproizvodi a uvoze visokotarifni 

proizvodi. 

Posmatrano po vrstama proizvoda vidimo da najveci debalans imamo kod poljoprivrednih 

proizvoda gdje se pokrivenost uvoza izvozom krece od 5 do 8%, dok imamo sasvim drugaciju 

situaciju kod grupe proizvoda sa SMTK oznakom 4. Drvo i proizvodi od drveta, papir, koža itd

gdje je pokrivenost uvoza izvozom 108% zahvaljujuci izvozu drvenih trupaca i kože. 

Zadovoljavajuce procenat pokrivenosti uvoza izvozom imamo još na grupama proizvoda 7. i 9. u 

koje su svrstani razni aluminij, željezo, celik, namještaj, oružije municija itd. 

3. Prioritetne aktivnosti u oblasti vanjske trgovine 

3.1. Daljnja liberalizacija vanjske trgovine u BiH 

Potrebno je nastaviti sa daljom liberalizacijom trgovine i biti otvoren za zakljucivanje novih 

sporazuma o slobodnoj trgovini, dajuci prioritet zemljama u regiji. Pri tome, gdje god je moguce, 

treba nastaviti sa praksom zakljucivanja asimetricnih ugovora o slobodnoj trgovini. 

U javnosti su prisutne kritike u vezi sa opravdanosti postojanja sporazuma o slobodnoj trgovini. 

Medutim, rezultati ispitivanja poslovnog sektora ukazuju da vecina kompanije iz BiH pozitivno 

ocjenjuju efekte sporazuma o slobodnoj trgovini. 4 

Bez obzira na kontraverzne stavove u javnosti, BiH ima jake razloge za zakljucivanje bilateralnih 

sporazuma o slobodnoj trgovini jer ovi sporazumi izmedu ostalog: 

a) Stvaraju preduvjete za povecanje izvoza 

BiH je mala ekonomija koja mora biti izvozno orijentirana, pogotovu u uvjetima 

monetarne politike zasnovane na principima valutnog odbora. U posljednjih nekoliko 

godina blizu 90 odsto svog izvoza BiH ostvaruje na tržištima EU i susjednih zemalja. Vec 

duže vrijeme EU je Bosni i Hercegovini unilateralno obezbijedila preferencijale u izvozu. 

Medutim, naša proizvodnja teško da je zadovoljavala standarde evropskih tržišta, a ne 

postoje ni institucije koje bi izdavale certifikate o odgovorajucim standardima. Stoga je 

bilo potrebno iznaci pogodnija tržišta za plasman roba, pa je zakljucivanje asimetricnih 

bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini sa zemljama u regiji bilo najlogicnije 

rješenje. 5 

b) Pomažu siromašnim 

Niske carinske stope i liberalan režim trgovine u proteklim godinama pomogli su 

siromašnim u BiH, jer su održavale niskim cijene prehrambenih proizvoda. 

c) Stimuliraju proizvodnju koja zavisi od uvoznih repromaterijala 

Niske carinske stope stimulativno su djelovale na pojedine dijelove domace proizvodnje, 

zasnovanu na uvozu repromaterijala, jer su osiguravale jeftin uvoz. 

d) Doprinose manjoj stopi krijumcarenja 

Mada je krijumcarenje veliki problem, niske carinske stope i liberalan režim trgovine 

uticu da obim krijumcarenja bude manji nego što bi bio u slucaju da su carinske stope na 

višem nivou. 

e) Jacaju kvalitet i konkurentnost domace proizvodnje 

Liberalan režim uvoza doprinosi vecoj konkurenciji na domacem tržištu, što stvara bitne 

preduvjete za kvalitetniju domacu proizvodnju i jacanje konkurentnosti domacih roba na 

medunarodnom tržištu, što takoder pospješuje izvoz. 

f) Stimuliraju priliv stranih investicija 

Kao što je naprijed navedeno postojanje sporazuma o slobodnoj trgovini cini BiH 

atraktivnijom za strana ulaganja jer osiguravaju vece tržište nego što je 

bosanskohercegovacko. 

g) Doprinose bržoj integraciji BiH u EU 

Pored ekonomskog intere sa, sklapanje bilateralnih trgovinskih sporazuma sa zemljama u 

regionu doprinosi bržoj integraciji BiH u EU. Potpisivanjem Deklaracije Zagrebackog 

4 Sistem javnog upozoravanja, kvartalni izvjestaj april-juni, UNDP, 2003 

5 Postojanje ugovora o slobodnoj trgovini BiH sa zemljama u regiji neophodno je i zbog cinjenice da su u svim susjednim 

zemljama carinska opterecenja vrlo visoka. U slucaju nepostojanja ugovora, robe iz BiH bi bile izuzetno nekonkuretne na 

ovim tržištima. Tako npr. prosjecne ad valorem carine u Albaniji su 12,0 %. Hrvatskoj 12,4 %, Jugoslaviji 13,4 %, Makedoniji 

16,5 %, Sloveniji 12,2 % i Turskoj 12,0%. Istovremeno prosjecna ad valorem carina u BiH je 6,8 %.

samita iz novembra 2000. godine, koji je održan u okviru inicijative Pakta stabilnosti, 

šefovi država ili vlada obavezali su se na 

sklapanje sporazuma o saradnji, koji ce rezultirati slobodnom trgovinom. Krajem juna 

2001. godine u Briselu ministri vanjske trgovine zemalja Pakta stabilnosti su potpisali 

Memorandum o razumijevanju, kojim su se obavezali da ce zakljuciti bilateralne ugovore 

o slobodnoj trgovini do kraja 2002. godine. Konacno, treba navesti da EU korištenje 

preferencijalnog tretmana kod izvoza roba uslovljava i spremnošcu angažovanja BiH u 

regionalnoj saradnji sa zemljama koje su vezane za proces stabilizacije i pridruživanja, 

posebno kroz uspostavljanje zona slobodne trgovine, u skladu sa clanom XXIV i drugim 

relevantnim WTO pravilima. EU je takoder utvrdila Smjernice o ugovorima o slobodnoj 

trgovini izmedu zemalja koje ucestvuju u procesu stabilizacije i pridruživanja sa 

zemljama kandidatima za EU ili trecim zemljama. 

h) Osiguravaju prijem BiH u punopravno clanstvo Svjetske trgovinske organizcje 

(WTO) 

Liberalan režim u vanjskoj trgovini olakšava prijem u WTO. 

U kontekstu ovog važno je naglasiti da liberalizacija trgovine ne može samo po sebi uticati na 

brzi ekonomski rast i da uporedo sa njom treba ubrzati implementaciju strukturnalnih reformi, 

posebno ubrzati privatizaciju preduzeca, unaprijediti poslovnu klimu, infrasrukturu i slicno. 

Cinjenica je da do sada sklopljeni slobodni trgovinski sporazumi, i pored asimetricnosti, 6 nisu dali 

ocekivane rezultate kada je u pitanju rast izvoza i smanjenje trgovinskog deficita. Veliki 

trgovinski deficit predstavlja prijetnju makroekonomskoj stabilnosti zemlje i održavanju valutnog 

odbora kao instrumenta u vodenju monetarne politike. Razlozi za to su brojni, a prije svega se 

ogledaju u nekonkurentnosti bosanskohercegovackog izvoza, nepostojanja institucionalnog 

okvira za zadovoljavanje standarda u vezi sa «acquis communautaire», neuredenosti domaceg 

poljoprivrednog sektora i fiskalnim ogranicenjima u osiguranju veceg stepena podrške 

poljoprivrednoj proizvodnji. 7 Poznato je da ce vecina ugovora o slobodnoj trgovini izgubiti svoju 

asimetricnost vec od naredne godine. U slucaju Slovenije to ne predstavlja posebnu zabrinutost 

zbog cinjenice da ce slobodni trgovinski sporazum sa ovom zemljom prestati važiti u 2004 zbog 

njenog pristupanja EU. Medutim, gubljenje asimetricnosti u slucaju Hrvatske, te Srbije i Crne 

Gore, sa kojima BiH ima trgovinski deficit, predstavlja razlog za zabrinutost. BiH i dalje treba 

zadržzati slobodne trgovinske sporazume. Medutim, potrebno je preispitati opravdanost 

postojanja slobodnih trgovinskih sporazuma u postojecem obliku te postici da dode do njihove 

promjene tako što ce se: 

o produžiti asimetricnost u njihovoj primjeni u korist BiH za naredne dvije godine; 

o osigurati da se prolongira aplikacija standarda vezanih za «acquis communautaire» 

za jednu godinu. 

3.2. Stimulirati inicijative za vecu harmonizaciju vanjskotrgovinskih politika 

zemalja u regiji (potpisnica sporazuma o slobodnoj trgovini) 

Važna dimenzija Pakta stabilnosti jeste liberalizacija vanjske trgovine zemalja u regiji. U tom cilju 

formirana je Radna grupa za trgovinu koja predstavlja važan forum zemalja potpisnica Pakta 

stabilnosti u pravcu libralizacije trgovine. 8 

Pored liberalizacije trgovine unutar zemalja clanica Pakta stabilnosti posebno je važno inicirati 

harmonizaciju vanjskotrgovinskih politika svih zemalja potpisnica sporazuma o slobodnoj trgovini 

sa ostalim trgovinskim partnerima, posebno prema EU. Posebno je važno da zemlje potpisnice 

sporazuma o slobodnoj trgovini uporedo sa potpunom implementacijom sporazuma o slobodnoj 

trgovini i uklanjanja svih necarinskih barijera, dalje liberaliziraju svoj trgovinski režim prema EU 

(dalje smanjenje tarifa za industrijske robe) i da u tom smislu imaju ujednacenu politiku. Ovo bi 

imalo važne pozitivne implikacije jer bi umanjilo opasnost od relociranja odredenih industrijskih 

grana iz manje razvijenih zemalja u regiji prema više razvijenim (kao u slucaju Jug-Jug 

trgovinskih integracija), ali bi izjednacilo i uvjete poslovanja sa kompanijama iz EU. S tim u vezi 

potrebno je u okviru Radne grupe za trgovinu Pakta stabilnosti inicirati potpisivanje regionalnog 

sporazuma o slobodnoj trgovini koji bi zamjenio postojece, medusobno harmonizirane, 

6 Takvi ugovori o asimetricnom uspostavljanju slobodne trgovine zakljuceni su sa Hrvatskom, Slovenijom, Jugoslavijom, 

Makedonijom, Turskom i Rumunijom. BiH je dobila slobodan i bescarinski pristup svih svojih roba na tržišta pomenutih 

zemalja odmah, a njihove robe imaju pristup na BiH tržište uz postepeno snižavanje carina i drugih uvoznih opterecenja. 

7 Što je preduvjet za izvoz u zemlje sa kojima su sklopljeni ugovori o slobodnoj trgovini. 

8 Pored ove incijative postoji i SECI inicijativa koja takoder ima za cilj liberalizaciju vanjske trgovine.

ilateralne sporazume. 9 Na ovaj nacin bi se mogle eliminirati ili umanjiti prepreke za trgovinu 

koje se odnose na pravila o porijeklu što je jedan od najvecih uzroka manjeg izvoza u EU. 

3.3. Sklopiti sporazume kojima ce se priznati tzv. dijagonalna kumulacija 

Drugi nacin za umanjenje (ne eliminiranje) negativnog uticaja aplikacije pravila o porijeklu jeste 

pristupanje Pan-Evropskom Sporazum o porijeklu i kumulaciji. Postojeci sporazumi o slobodnoj 

trgovini i pravila o prijeklu predvidaju samo bilateralnu kumulaciju što djeluje nestimulativno za 

povezivanje razlicitih proizvodnih procesa sa ciljem izvoza u EU. 10 U ovom kontekstu priznavanje 

tzv. dijagonalne akumulacije u okviri zemalja potpisnica sporazuma o slobodnoj trgovini i svih 

njih zajedno sa EU bi unaprijedilo situaciju u ovom pogledu. 11 

3.4. Uspostaviti odgovarajuci nivo koordinacije u implementaciji državnih 

zakona o vanjskoj trgovini 

Odbor za indirektno oporezivanje BiH, koji je u fazi formiranja, doprinjet ce vecem stepenu 

koordinacije vanjskotrgovinske politike jer ce na jednom mjestu biti koncentrirana i politika ali i 

adminstracija za izvršavanje tih politika. Potrebno je osigurati da vlasti na nivou BiH pocnu 

nadzirati implementaciju zakona iz oblasti vanjske trgovine, te utvrditi sankcije za njihovo 

neprovodenje. Moraju se iznaci rješenja kako bi se izbjegla razlicita tumacenja i blokade kod 

implementiranja državnih zakona iz ove oblasti. U tom smislu neophodno je uskladiti 

terminološke razlike u zakonima o spoljnotrgovinskom poslovanju i carinskoj politici. Posebno je 

važno uskladiti provedbene propise iz oblasti carinske politike sa evropskim standardima i 

olakšati procedure u sistemima unutrašnje obrade za tekstilne kompanije. Ove mjere treba 

provesti i u prijelaznom periodu do uspostave pune funkcionalnosti Uprave za indirektno 

oporezivanje BiH. 

Postoji potreba vodenja platno-bilansne statistike posebno u oblasti spoljnotrgovinskog bilansa. U 

kontekstu ovoga potrebno je ojacati kapacitete Centralne banke BiH za pracenje sektorskih i 

entitetskih tokova kapitala iz i u BiH, kako bi se na osnovu ovih informacija mogle predlagati 

mjere za uravnoteženje platnog bilansa. 

Implementacija sporazuma o slobodnoj trgovini vodit ce smanjenju carinskih prihoda, koji još 

uvijek predstavljaju znacajan izvor prihoda za entitetske budžete. Stoga ce u kontekstu 

formiranja Uprave za indirektno oporezivanje BiH bit od posebne važnosti unaprijediti efikasnost 

u radu carinske administracije (koja ce se formirati na državnom nivou) kako bi se osigurala 

fiskalna stabilnost do uvodenja PDV koji ce postati najvažniji fiskalni prihod. 

Posebno je važno, u skladu sa preprukama Studije o izvodljivosti EU, ojacati Ministarstvo vanjskih poslova za 

aktivnosti koje predstoje u vezi sa pregovorima za clanstvo u WTO, ali i Sporazum o pridruživanju i 

stabilizaciji (SAA). 12 

Vanjskotrgovinska komora predstavlja važnu instituciju sa kojom takoder treba osigurati 

potreban nivo koordinacije u pripremi i realizaciji mjera iz ove oblasti. 

3.5. Preispitati postojeci režim carinskih tarifa, posebno za strateške 

industrijske grane 

U okviru pripreme Srednjorocne razvojne strategije BiH (PRSP) radena su istraživanja u cilju 

definiranja strateških industrijskih grana. Na osnovu više studija radenih od strane GTZ i USAID i 

rada meduentitetskih radnih grupa došlo se do zakljucka da BiH ima konkurentske prednosti u 

metalnoj, drvopreradivackoj, tekstilnoj i kožarskoj industriji, preradi hrane i proizvodnji 

elektricne energije (vidi dio koji se odnosi na sektorske prioritete u oblasti industrije). Zbog 

direktnog uticaja na vecu produktivnosti i samim tim na vecu konkurentnost prizvodnje pored 

ovih grana i sektoru novih tehnologija (IT) treba dati status strateških industrijskih grana. 

9 Uzimajuci u obzir sve prednosti najbolje rješenje bi bilo formiranje carinske unije zemalja u regiji. Medutim, ova opcija ima 

ozbiljne politicke teškoce s obzirom da su sve zemlje u regiji više koncentrirane na integraciju u tržište EU. 

10 Zbog toga što se inputi iz svih zemalja potpisnica sporazuma o slobodnoj trgovini tretiraju kao uvoz. 

11 Tako npr. bi carinsku stopu za sklopove (automobila) SKF/DKF odnosno prvi ili drugi stepen rasklopljenosti trebalo staviti 

na 0%, kako bi se podsticali proizvodaci automobila da sklapaju automobile u BiH. 

12 Posebno je važno osigurati da slobodne zone ne budu više «neregularni» ulaz na BiH tržište, koji potencijalno podriva 

preferencijalni pristup koji je dat EU. 12

Turizam takoder treba valorizirati kao izvoznu djelatnost, te svrstati u red indudtrijskih grana 

kojima treba osigurati buduce fisklalne i druge olakšice. 

U skladu sa ovim potrebno je raditi na smanjenju ca rinske tarife za navedene strateške 

industrijske grane za uvoz repromaterijala. Takoder je potrebno ukinuti carine na repromaterijle 

koji se ne proizvode u BiH. Radi što preciznijeg definiranja politike u ovoj oblasti potrebno je: 

- nastaviti aktivnosti koje je zapocela Srednjorocna razvojna strategija BiH (PRSP) u 

definiranju strateskih industrijskih grana kroz izradu i usvajanje Studije o industrijskim 

politikima; 

- jacati statisticke institucije kako bi se što preciznije utvrdili bilansi potreba za uvoz 

repromaterijala i izradila analiza o mogucnosti njihove proizvodnje u BiH; 

- usvojiti novi Zakon o carinskoj tarifi BiH. 13 

Osim ovoga potrebno je zakonski limitirati uvoz stare opreme i mašina. S obzirom da ce važnost 

carina kao fiskalnog prihoda opadati (zbog sklapanja sporazuma o slobodnoj trgovini) potrebno 

je domace kompanije, po uzoru na strane, takodjer osloboditi carine na uvoz mašina i opreme za 

proizvodnju. 14 

U cilju privlacenja novih investicija za neke vrste privrednih aktivnosti kao što je npr. sklapanje 

automobila, potrebno je redefinirati visinu carinske tarife. 

Paralelno sa ovim aktivnostima potrebno je definirati strateške grane proizvodnje u poljoprivredi 

kako bi se u pregovorima sa WTO i EU kao i bilateralnim partnerima sa kojima su potpisani 

sporazumi o slobodnoj trgovini, otvorila mogucnost za zadržavanje postojeceg nivoa, ili vece, 

zaštite. Najvažniji razlog za ovo je postojanje fiskalnih ogranicenja za veci stepen subvenciranja. 

Stoga ce biti neophodno da se u okviru predstojecih pregovora za prijem BiH u clanstvo u WTO 

našoj zemlji dodjeli generalni status zemlje u razvoju. 15 Takoder bi trebalo razmotriti mogucnost 

uvodenja tzv. sezonskih carinskih stopa. 

3.6. Jacati institucionalni okvir za korištenje trgovinskih povlastica, koje su 

EU i vecina razvijenih zemalja odobrili BiH 

Kao što je naprijed receno BiH nije u mogucnosti koristiti trgovinske povlastice koje su joj 

unilateralno odobrene od vecine razvijenih zemalja zbog nepostojanja odgovarajuceg i 

institucionalnog okvira za certifikaciju roba u medunarodnoj trgovini. Ovo je jedan od razloga 

zašto postojeci sporazumi o slobodnoj trgovini nisu dali ocekivane rezultate. 

U skladu sa preporukama Studije izvodljivosti EU potrebno je da BiH unaprijedi sposobnost 

osiguranja autenticnosti certifikata o porijeklu. U skladu sa ovim potrebno je usvojiti niz 

zakonskih propisa radi ispunjenja uvjeta po «acquis communautaire» za definiranje tehnickih 

zahtjeva za proizvode i ocjenjivanje uskladenosti koji bi definisao nove principe u tehnickom 

zakonodavstvu , prenijete iz EU, i tacnu raspodjelu nadležnosti u donošenju novih propisa po 

pojedinim grupama proizvoda. Takoder je potrebno usvojiti podzakonske akte potrebne za 

implementaciju Zakona o kontroli kvaliteta roba iz uvoza i roba za izvoz, uspostaviti nove 

institucije za standardizaciju i akreditiranje, koje zadovoljavaju uvjete WTO te usvojiti niz drugih 

zakonskih i podzakonskih akta, uspostaviti nove i jacati postojece institucije (vidi Akcioni plan). 

U kontekstu ovog poseban napor treba uložiti u kreiranju zakonskog i institucionalnog okvira za 

zaštitu intelektualne imovine ciji promet je u ovom momentu u velikoj mjeri neureden. 

Posebno je važno osigurati da slobodne zone ne budu više «neregularni» ulaz na BiH tržište, koji potencijalno 

podriva preferencijalni pristup koji je dat EU. 16 

3.7. Osigurati prijem Bosne i Hercegovine u punopravno clanstvo WTO 

13 

Na prijedlog entitetskih vlada Vijece ministara BiH usvojilo je u mjesecu novembru 2003 zakljucak da se pripremi novi 

Zakon o carinskoj tarifi BiH. 

14 

Postojeci Zakon o stranim investicijama stavio je domace kompanije u neravnopravan položaj jer su strani ulagaci 

oslobodeni placanja carine na uvoz opreme i mašina za proizvodnju. 

15 

Osnovno je pravilo WTO da nema povecanja tarifa od moneta otvaranja pregovora za prijem u punopravno clanstvo. 

Medutim, za zemlje u razvoju postoji niz mogucnosti za izuzimanje od ovog pravila. 

16 

«Izvještaj Komisije Vijecu o spremnosti Bosne i Hercegovine za otpocinjanje pregovora sa Evropskom unijom o Sporazumu 

o stabilizaciji i pridruživanju», 18.11.2003

Ustavna definicija o slobodi kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala, koja je razradena u zakonima 

BiH o vanjskotrgovinskoj politici, o carinskoj politici i o politici direktnih stranih ulaganja, treba 

biti osnova za pregovore za pristupanje u clanstvo WTO -a. Ukljucivanje u WTO ce zahtijevati 

prilagodavanja medunarodnim standardima ekonomskih politika, institucija i pravnog sistema. To 

ce svakako biti predme t pregovora, posebno sa stanovišta tranzicijskog perioda. BiH je dostavila 

odgovore na pristigla pitanja od strane clanica i WTO sekretarijata i trenutno se vode pripreme za 

za prvi sastanak radne grupe. U kontekstu pripreme za pregovore potrebno je definirati 

proizvode posebno osjetljive na daljnu liberalizaciju trgovine kako bi se za iste osigurao duži 

tranzicijski period. Ovo ce biti važno za adekvatnu zaštitu domace poljoprivredne prozivodnje. 

3.8. Pojednostaviti carinske procedure i jacati statistiku iz oblasti vanjske 

trgovine 

Uvodenje ASYCUDA pruža velike mogucnosti za pojednostavljenje carinske procedure koje treba 

iskoristiti. Posebno je potrebno pojednostaviti carinsku proceduru za obavljanje loan poslova 

usvajanjem posebnog pravilnika. U istom cilju potrebno je smanjiti broj carinarnica i carinskih 

ispostava, kao i broj granicnih prelaza preko kojih se vrši promet robama (a kojih sada ima 25), 

uspostaviti u MVTEO bazu podataka o stranim trgovinskim predstavništvima, te povezati 

jedinstven registar o njima sa entiteskim organima, jacati granicne inspekcije i modernizirati 

granicne prijelaze, pojacati kontrolu rada slobodnih zona. 

U kontekstu reorganizacije inspekcijskih službi i carinskih službi potrebno je razmotriti uspostavu 

Državnog granicnog inspektorata koji bi obuhvatio cetiri inspekcije: tržišnu, sanitarnu, 

veterinarsku i poljopriverdnu inspekciju. U istom kontekstu potrebno je urediti i harmonizirati rad 

fitosanitarne, veterinarske i carinske službe na granicnim prelazima u skladu sa EU strandardima, 

a posebno u pogledu radnog vremena, lokacija i slicno. 

Jacanje statistickih institucija, te Odjela za statistiku u Centralnoj banci BiH u vezi sa podacima 

koji se odnose na vanjsku trgovinu važan je zadatak. 

3.9. U cilju smanjenja trgovinskog deficita potrebno je osigurati veci obim 

zaštite domace poljoprivredne proizvodnje 

Viši nivo zaštite domace poljoprivredne proizvodnje može osigurati smanjenje trgovinskog 

deficita zbog cinjenice da prehrambeni proizvodi cine vecinu uvoza BiH. U skladu sa naprijed 

navedenim, a zbog fiskalnih ogranicenja u osiguranju veceg nivoa poticaja poljoprivrednoj 

proizvodnji, potrebno je da se osigura nastavak asimetricnosti u primjeni sporazuma o slobodnoj 

trgovini kao i prolongiranje aplikacije standarda koji proizilaze iz «acquis communautaire». 

Takoder je potrebno saciniti strategiju za supstituciju uvoza. U toku pregovora o prijemu BiH u 

punopravno clanstvo u WTO neophodno je osigurati povoljan status BiH koji ce joj omoguciti 

korištenje niza povlastica. U kontekstu ovoga potrebno je kontinuirano provoditi kampanju 

“Kupujmo domace”. 

3.10. Uspostaviti reciprocitet u vanjskotrgovinskoj praksi sa zemljama 

partnerima u robnoj razmjeni 

BiH uvozi robe bez provjere kvaliteta i standardizirane kontrole. S druge strane 

bosanskohercegovacki izvoznici su, pored oštre konkurencije, izloženi dugotrajnim i skupim 

procedurama dobijanja saglasnosti za ulazak robe na prostor zemalja partnera BiH. Sami 

izvoznici iz BiH su u ovome nemocni i trebaju potporu države. Uspostava sistema kontrole 

kvaliteta uvezenih roba i reprociteta bila bi u funkciji stimuliranja domace proizvodnje i 

smanjenja trgovinskog deficita. 

Sa zemaljama potpisnicama sporazuma o slobodnoj trgovini potrebno je takoder eliminirati i tzv. 

necarinske barijere. Dok u slucaju Albanije, Hrvatske i Makedonije (koje su clanice WTO) nema 

formalnih carinskih barijera u Srbiji i Crnoj Gori prisutna je praksa odobravanja uvoza za 

odredene vrste roba. U odnosu na Srbiju, koja zahtjeva uvozne dozvole za odredeni broj 

proizvoda iz metalne industrije, Crna Gora ima najrigorozniju praksu u regionu i zahtjeva uvozne 

dozvole za više industrijskih grana. 17 

17 The policies and Institutions in the Countries of SEE in the EU Stabilization and Association Process, Regional Report, 

March 28, 2003

4. Podrška izvozu 

4.1. Noviji trendovi 

U 2001. i 2002. godini i u prvih osam mjeseci ove godine evidentiran je rast industrijske i ostale 

proizvodnje i izvoza, ostvaren uz smanjenje broja zaposlenih za 5.800 hiljada lica ili 1,0 procenat 

što ukazuje na cinjenicu da se povecava produktivnost rada a sa njom najvjerovatnije i ostali 

kvalitativni parametri poslovanja privrede BiH. U odnosu na prošlu godinu izvoz je porastao, ali 

uvoz bilježi stalni rast u vecoj proporciji. Studija koju je uradila WB u suradnji sa domacim 

ekspertima pokazuje trend porasta izvoza kod privatiziranih preduzeca. Prema ovoj studiji od 

ukupne proizvodnje kompanije na kojima su vršene analize izvozile su oko 32 odsto, dok je u 

2002. godini izvoz dostigao nivo od 50 pro cenata, pretežno na tržišta bivše Jugoslavije. 18 

4.2. Uoceni problemi za rast izvoza 

4.2.1. Spor rast privatnog sektora 

Usporena privatizacija, slab prliv stranih investicija koji su u vecini zemalja u tranziciji nosioci 

izvoza te još uvijek nepovoljna poslovna klima kocnica su daljeg razvoja privatnog sektora od 

koga se ocekuju najveci rezultati u oblasti izvoza. Na osnovu navedene studije WB radene u 

suradnji sa domacim ekspertima može se vidjeti da novoprivatizirana preduzeca bilježe trend 

rasta izvoza. 

4.2.2. Nekonkurentnost domace proizvodnje 

Oko 60% ekonomije BiH još uvijek se nalazi u državnom vlasništvu što je cini nekonkurentnom. 

Nekonkurentnost domace proizvodnje uglavnom se ogleda u nižoj produktivnosti, skupljoj radnoj 

snazi u odnosu na regiju, visokim poreskim opterecenjima, visokom stepenu krijumcarenja, 

neefikasnosti sudova, visokim transportnim troškovima, relativno skupom kapitalu, visokim 

troškovima elektricne energije i PTT usluga. Studija o ispitivanju kompetitivnosti BiH u globalnim 

razmjerama koja je radena 2001. i 2002. godine od strane domacih eksperata, pretežno sa 

Ekonomskog fakulteta u Sarajevu (MIT centar), potvrduje ove navode. Nasuprot tome, trgovinski 

deficit je još više uvecan ogranicenom domacom proizvodnjom lošeg kvaliteta. Ova cinjenica 

zajedno sa znacajnom domacom potražnjom odredila je obim izvoza. 19 

Potrebno je da BiH poboljša industrijsku konkurenciju putem boljeg korporativnog upravljanja, 

boljeg pristupa finansijama. 20 

4.2.3. Nepostojanje adekvatnih institucija za izvoz u EU 

Na nivou drzave, ali i entiteta nisu izgradjene institucije koje bi zadovoljile kriterije «acquis 

communautaire»). 

4.2.4. Fisklana ogranicenja za veci poticaj poljoprivrednoj proizvodnji 

Bez obzira na uocenu potrebu vece podrske domacoj poljoprivrednoj proizvodnji ogranicena 

budzetska sredstva to ne omogucavaju. 

4.3. Prioritetne aktivnosti 

4.3.1. Izraditi sveobuhvatnu strategiju za povecanje izvoza koja bi na osnovu 

dosadašnjeg rada na pripremi Srednjorocne razvojne strategije BiH (PRSP): 

definirala proizvodnje u kojima BiH ima konkurentske prednosti; 

18 Studija o postignutim rezultatima i uvjetima za unapredenje poslovanja privatiziranih industrijskih preduzeca u BiH, oktobar 

2002, Svjetska banka (pripremio prof dr. Muris Cicic) (Study of Performance and Conditions for Improvements from 

Privatization and Restructuring of Industrial Enterprises in BiH, World Bank BiH, Sarajevo, October 2002.) 


o stabilizaciji i pridruživanju», 18.11.2003. 


o stabilizaciji i pridruživanju», 18.11.2003.

definirala najpogodnija tržišta za robe i usluge iz BiH; 

definirala institucionalni okvir za promociju izvoza iz BiH; 

definirala izvore za podršku izvozu. 

Pripremu strategije trebalo bi koordinirati sa istraživanjima koja Vanjskotrgovinska komora 

permanentno vrši u ovoj oblasti. 

4.3.2. Ubrzati reforme radi povecanja nivoa industrijske proizvodnje 

Glavni problem za BiH izvoz je nizak nivo proizvodnje uopšte, a posebno proizvodnje koja može 

biti konkurentna na vanjskom tržištu. Proizvodni kapaciteti koji su dijelom devastirani, dijelom 

zastarjeli, ne mogu ponuditi konkurentne proizvode. Svi segmenti prijeratne privrede suoceni su 

sa gubitkom medunarodnog tržišta, koje se u meduvremenu promijenilo. Drugi problem je da se 

velik broj preradivackih industrijskih kapaciteta bazira na uvoznim sirovinama, što im ne 

omogucava korištenje preferencijala na najznacajnijim izvoznim tržištima. 

Na nedovoljne robne fondove za inostrano tržište i lošiju konkurentnost BiH proizvoda, znacajnog 

uticaja imaju nepovoljna poslovna klima (nepostojanje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH, 

nelojalna konkurencija, spor rad sudova, visoki troškovi i duge procedure registracije, korupcija), 

usporena privatizacija, nepovoljni uvjeti finansiranja i skupe bankarske usluge, relativno visoka 

poreska opterecenja, visoki troškovi javnih usluga (elektricna energija, PTT usluge). Poseban 

problem je relativna nekonkurentnost radne snage u BiH u odnosu na regiju 21 . 

Da bi se postigao veci rast industrijske proizvodnje potrebno je osigurati brži rast pivatnog 

sektora kroz: 

• unapredenje poslovne klime za domaca i strana ulaganja; 

• okoncanje procesa privatizacije, posebno u dijelu strateških preduzeca koja tebaju biti 

nosioci izvoza; 22 

• privlacenje veceg obima stranih investicija koje pored novih tehnologija, sistema 

menadžmenta donose korist u vidu novih tržišta. 

4.3.3. Provesti reforme koje ce uticati na povecanje konkurentnosti izvoza iz BiH 

Da bi se povecala konkurentnost domace proizvodnje na medunarodnom tržištu potrebno je 

provesti reforme u nekoliko važnih podrucja: 

• tržišta radne snage; 

• indirektnog oporezivanja; 

• sudstva; 

• jacati tržište kapitala; 

• liberalizirati tržište energije i PTT usluga; 

• smanjiti poreska opterecenja 

U istom kontekstu potrebno je: 

• uvesti olakšice za investiranje u nove tehnologije kao i ogranicenja na uvoz zastarjelih 

tehnologija; 

• donijeti podzakonske akte za Zakon o oslobadanju od carine opreme namjenjene za 

proizvodnju. 23 

4.3.4. Osigurati podsticaj izvoznim preduzecima 

Preduzecima iz oblasti strateških industrija potrebno je osigurati podršku kroz: 

• uspostavu Kreditno izvozne banke (koju treba formirati kroz transformaciju IGA); 

• jacanje postojeceg Fonda za garancije 24 za izvozno orijentirana preduzeca; 

21 

Glavni elementi koji uticu na nekonkurentnost radne snage BiH u odnosu na regiju su niža produktivnost zbog relativno 

starije radne snage u zvanicnom sektoru i viši nivoi plata. 

22 

U okviru istraživanja koja su korištena za pripremu PRSP definirano je nekoliko industrijskih grana koje bi se mogle svrstati 

u red strateških: metalna, tekstilno-kožarska, drvopreradživacka, proizvodnja hrane, struje i nove tehnologije. 

23 

Strani investitori su ovim zakonom oslobodeni od placanja carine dok za potrebe oslobadanja od carine domaceg privatnog 

sektora treba donijeti odgovorajuce podzakonske propise. 

24 

Uz pomoc USAID formiran je Fond za garancije radi podrške izvozno orijentiranim preduzecima.

• uspostavu Fonda za pomoc izvozno orijentiranim preduzecima za dobijanje CE i 

ISO certifikata; 

IGA kao zvanicna izvozno-kreditna agencija BiH 

Za uspostavljanje efikasne izvozno kreditne agencije neophodno je: 

• Uspostaviti pravni okvir za poslovanje državne izvozno kreditne agencije: 

usvajanjem Zakona o obezbjedenju uslova za povecanje izvoza i izvozno-kreditnoj agenciji 

BiH, ovoj agenciji bi se jasno definisala prava i obaveze koje ce joj omoguciti efikasnu 

podršku izvoznicima i bankama. 

• Izvršiti transfer sredstava na bilans Agencije IGA: odlukom Vijeca minista ra BiH, uz 

saglasnost Svjetske Banke, prenijeti sredstva dva kredita i tri granta sa racuna BiH na racun 

IGA-e, cime bi se neophodno pojacao bilans IGA-e, koji je sada nedostatan za jednu izvozno 

kreditnu agenciju. 

• Izvršiti finansijsko jacanje IGA-e. U ro ku od godine dana od donošenja Zakona o 

obezbjedenju uslova za povecanje izvoza i izvozno-kreditnoj agenciji BiH, bice neophodno 

osigurati dodatna sredstva za jacanje finansijske pozicije IGA-e. IGA trenutno raspolaže 

sredstvima iz kredita Svjetske banke i grantova nekih zemalja donatora, što nije dovoljan 

kapital za ozbiljnu i sveobuhvatnu podršku bh. Izvoznicima. Nedostatak sredstava IGA dijelom 

nadoknaduje ugovorima sa privatnim tržištem osiguranja Lloyd’s i reosiguravajucim kucama u 

Evropi. Medutim, to je nepovoljno za BiH, jer osiguravatelji i reosiguravatelji cesto odbijaju 

podržati dobre poslove zbog svoje procjene rizika. Tako IGA ne može podržavati dobre 

izvozne ugovore koji bi bili u interesu države, zbog nedostatka sredstava. 

4.3.5. Stvoriti preduvjete za smanjenje transportnih troškova 

Revitalizacija željeznickog saobracaja doprinjela bi smanjenju transportnih troškova za domaci 

izvoz, kao i stavljanje luke Ploce na korištenje od strane privrede BiH. Izgradnja korodora Vc 

takoder bi uticala na efikasniji i jeftiniji transport bosanskohercegovackog transporta. 

Sa zemljama sa kojim BiH ima zakljucene sporazume o slobodnoj trgovini treba postici 

reciprocno ukidanje transportnih dozvola za kamione i naplate naknada za ceste. 

Osim toga neophodno je ostvariti clanstvo Udruženja transportera pri Vanjskotrgovinskoj komori 

u IRU (medunarodnu uniju drumskog transporta) i obezbjedenje garancija za dobijanje TIR i ATA 

karneta, što ce znatno olakšati našim prevoznicima prelazak preko granicnih linija. Uspostava 

TIR sistema u BiH je u toku u okviru Vanjskotrgovinske komore BiH kojoj treba pruziti podrsku u 

ovom poslu. Medjutim, bez obzira sto BiH nije potpisinica ATA konvencije zakonski propisi u BiH 

dopustaju upotrebu ATA karneta. Stoga je potrebno uspostaviti mehanizam za upotrebu ATA 

karneta, te omoguciti prevoznicima iz BiH korištenje i ove pogodnosti. 

U skladu sa preprukama Studije izvodljivosti EU, potrebno je sprovesti vec potpisani TIR. S tim u 

vezi važno je zakljuciti garantni ugovor izmedu Vanjskotrgovinske komore BiH i carinskih uprava 

u BiH što je bitan preduvjet za pristup BiH sistemu TIR. U vezi sa ovim neophodno je regulirati 

na nivou BiH uvjete za sticanje prava obavljanja medunarodne špedicije, u skladu sa EU 

standardima, te pojednostavljene carinske procedure, u smislu oslobadanja od špediterskih 

garancija kod prevoza roba na 48 sati. S obzirom na veliku zakonsku šarolikost u ovoj oblasti, 

potrebno je donijeti Zakon o saobracaju na nivou BiH sa kojim bi se harmonizirali svi ostali 

zakonski i podzakonski akti. U istom cilju potrebno je donijeti podzakonske akte radi provodenja 

Zakona BiH o medunarodnom i meduentitetskom cestovnom prijevozu kao i Odluku o naknadi za 

ceste. Zbog nedostatka ovih podzakonskih akata samo domaci prevoznici placaju naknade na 

ceste dok strani ne. Ova praksa u kojem nedostatak domaceg zakonodavstva stavlja domace 

privredne u neravnopravan položaj u odnosu na strane treba biti ispravljena. Sa druge strane 

domaci prevoznici placaju cestarine u svim drugim zemljama. 

U oblasti CEMT dozvola potrebno je utvrditi jasne kriterije za njihovu dodjelu na nivou BiH, te 

vršiti redovan monitoring kontrole njihove upotrebe. 

Posebno je važno postici sporazum sa zemljama glavnim trgovinskim partnerima za 

pojednostavljenje procedura za dobijanje viza za poslovne ljude.

4.3.6. Unaprijediti zakonodavni i institucionalni okvir za izvoz 

«Da bi ispunila uvjete iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruzivanju (SAA) BiH treba postupno 

uskladiti svoje zakone sa tehnickim propisima EU i evropskom praksom o standardizaciji, 

mjeriteljstvu, akreditiranju i uskladjenosti». 25 U Evropsku uniju mogu izvoziti samo poduzeca 

koja samostalno produ veoma duge, komplikovane i skupe procedure uskladenosti proizvoda u 

nekoj od zemalja EU. Proizvode životinjskog porijekla i poljoprivredne proizvode, koji podliježu 

medunarodnim veterinars kim i fito-sanitarnim propisima, nemoguce je izvoziti dok se ne ispune 

zahtjevi koji proisticu iz pravila EU, a za šta je neophodna uspostava zakonskog okvira i potrebnih 

institucija na nivou BiH. «BiH su potrebne laboratorije i organi za izdavanje potvrda koji mogu 

posvjedociti da je poljoprivredna roba u skladu sa EU acquis -om u ovoj oblasti.» 26 

Pored zadovoljavanja kvaliteta, nepostojanje adekvatnog zakonskog i institucionalnog okvira 

utice na slabu iskorištenost niza pogodnosti koje nose zakljuceni bilateralni sporazumi o 

slobodnoj trgovini, i unilateralni preferencijalni tretmani odobreni od strane EU 27 i vecine 

razvijenih zemalja svijeta. 

Uzimajuci ovo u obzir potrebno je: 

• sve buduce zakone i propise uskladjivati sa zahtjevima iz «EU acquis communauta ire» 

(starog i novog pristupa); 

• podsticati razvoj infrstrukture u oblasti standarda, certificiranja, i kvaliteta u skladu sa 

pravilima EU; 

• podsticati korištenje tehnickih propisa i postupaka ocjenjivanja uskladenosti koji su 

kompatibilni sa pravilima i postupcima EU; 

• podsticati ucešce BiH u radu odgovarajucih evropskih i medunarodnih organizacija; 

• po potrebi zakljucivati sporazume sa Evropskom komisijom i Evropskim ekonomskim 

prostorom (EEA) o ocjeni uskladenosti i prihvatanju proizvoda; 28 

• harmonizirati sve usvojene zakone sa «EU acquis communautaire» (stari i novi pristup); 

• uspostaviti sistem kontrole kvaliteta nadzora nad tržištem BiH u skladu sa zahtjevima EU 

tržišta i WTO sporazumima o tehnickim barijerima za trgovinu (TBT) i sanitarnim i fito 

sanitarnim nadzorom (SPS). 29 

S obzirom na ovo visoki prioritet u ovoj oblasti treba biti uspostava odgovarajuceg tijela na nivou 

države BiH za pripremu tehnicke legislative u vezi sa slobodnim protokom roba u okviru EU 

tržišta. 

4.3.7. Organizirati promociju izvoza 

Sadašnje aktivnosti na promociji bosanskohercegovackog izvoza su nedovoljne, a sa 

institucinalnog stanovišta su rascjepkane. U okviru Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske 

odnose postoji Odjel za izvoz. U BiH djeluje i Vanjskotrgovinska komora, a Ministarstvo vanjskih 

poslova BiH razvija posebne aktivnosti u vezi sa tzv. ekonomskom diplomacijom koja ce se baviti 

i promocijom bosanskohercegovackog izvoza. Konacno, na nivou BiH djeluje IGA koja pruža 

finansijsku podršku izvozu i koja treba da preraste u državnu kreditno-izvoznu banku. 

Promocija izvoza u uvjetima BiH treba da se fokusira na: 

• osiguranju informacija o pogodnim tržištima za izvoz roba i usluga iz BiH i organiziranju 

javne kampanje kako bi se domace firme upoznale sa ovom informacijom; 





27 Za korištenje svih vrsta preferencijala nužno je ispunjavanje uslova o porijeklu roba koji se dokazuju bilo Formularom 

EUR.1 bilo Formularom A. Osim porijekla robe, bh izvoznici moraju zadovoljiti kvalitetom proizvoda koji ce biti standardnog 

kvaliteta (u skladu sa standardima EU). Dostizanje standarda EU i odgovarajucih certifikata kvaliteta predstavlja najveci 

problem za bh izvoznike, te je to razlog što se preferencijali ne koriste u potpunosti, tj. rijetko se dostižu postavljene kvote. 

28 “Izvještaj Komisije Vijecu o spremnosti Bosne i Hercegovine za otpocinjanje pregovora sa Evropskom unijom o Sporazumu 


29 Hrvatska, Albanija, Makedonija, a u zadnje vrijeme cak i Srbija i Crna Gora napravili su znacajan progres u ispunjenju 

važnih standarda u skladu sa zahtjevom EU tržišta. Samo u sektoru ribogojlišta Albanija ima 24 od strane EU certificirana 

mjesta za proizvodnju dok BiH nema ni jedan. Od svih zemalja u regiji sa kojima BiH ima potpisane sporazume o slobodnoj 

trgovini BiH nema ni jedno certificirano mjesto za proizvodnju od strane EU.

• pružanje konsultantskih usluga o analizi pojedinih tržišta, proizvodnji roba i pružanju 

usluga za izvoz (kao npr. u vezi sa dizajnom i slicno), organiziranju marketinga za nastup 

na zainteresiranim stranim tržištima; 

• upoznavanje domacih menadžera sa propisima oko zadovoljavanja standarda i procedura 

izvoza na zainteresiranim tržištima, organiziranje obuke za marketinški nastup na njima, 

kao i obuke za finansiranje izvoza, osiguranje garancija, uspostave joint venture i slicno; 

• u suradnji sa Ministarstvom za vanjske poslove BiH potrebno je uprostiti proceduru za 

dobijanje poslovnih viza za poslovne ljude iz BiH; 

• u okviru diplomatske mreže potrebno je ojacati privredne odjele ambasada na tržišta za 

koje se ocjene da su najinteresantnija za BiH. 

Sa institucionalne ta cke gledišta aktivnosti oko promocije izvoza treba pozicionirati u Ministarstvo 

za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH. 30 

30 U okviru Vijeca ministara BiH postoje razmišljanja da bi se promocija izvoza mogla povjeriti FIPA.

Akcioni plan – vanjska trgovina i podrška izvozu 

Broj Aktivnost Nosilac 

ZAKONI 

1 Usvojiti Zakon BiH o indirektnom oporezivanju Vijece ministara BiH 

Parlament BiH 

2 Donijeti potrebne podzakonske akte o vanjskotrgovinskoj, carinskoj i politici 

direktnih stranih ulaganja u BiH 

3 Uskladiti potrebne entitetske zakone i podzakonske akte iz oblasti vanjske 

trgovine sa zakonima na nivou BiH 

Vijece ministara BiH 

Ministarstvo vanjske 

trgovine i ekonomskih 

odnosa BiH 31 

Vlada FBiH 

Vlada RS 

Rok 

Kraj 2003. Formiranje carinske administracije na državnom 

nivou 

Prva polovina 2004. Moraju se iznaci rješenja kako bi se izbjegla razlicita 

tumacenja i blokade kod implementiranja državnih 

zakona iz ove oblasti. U tom smislu potrebno je 

uskladiti terminološke razlike u zakonima o 

spoljnotrgovinskom poslovanju i carinskoj politici. 

Ove mjere treba provesti u prijelaznom periodu do 

uspostave pune funkcionalnosti Uprave za 

Prva polovina 2004. 

indirektno oporezivanje BiH. 

Moraju se iznaci rješenja kako bi se izbjegla razlicita 

tumacenja i blokade kod implementiranja državnih 

zakona iz ove oblasti. U tom smislu potrebno je 

uskladiti terminološke razlike u zakonima o 

spoljnotrgovinskom poslovanju i carinskoj politici. 

Ove mjere treba provesti u prijelaznom periodu do 

uspostave pune funkcionalnosti Uprave za 

indirektno oporezivanje BiH. 

2007. Podrška izvozno orijentisanom industrijskom 

4 Usvojiti Zakon o finansiranju i regresiranju troškova po izgubljenim Vijece ministara BiH 

sporovima iz oblasti ekonomskih odnosa sa inostranstvom BiH 

Vlada FBiH,Vlada RS 

sektoru 

5 Usvojiti Zakon o osnivanju Instituta za standarde 

Vijece ministara BiH Kraj 2003. Jacati institucije za standardizaciju, koje 

zadovoljavaju uvjete WTO; (podjela postojeceg 

Instituta o standardizaciji, mjeriteljstvu i 

intelektualnoj svojini). 

6 Usvojiti Zakon o osnivanju Instituta za mjeriteljstvo Vijece ministara BiH Kraj 2003. Jacati institucije za standardizaciju, koje 



intelektualnoj svojini). 

7 Usvojiti Zakon o osnivanju Instituta za intelektualno vlasništvo Vijece ministara BiH Kraj 2003. Jacati institucije za standardizaciju, koje 



8 Usvojiti podzakonske akte po Zakonu o kontroli kvaliteta roba iz uvoza i 

roba za izvoz 

Vijece ministara BiH Kraj 2003. 

intelektualnoj svojini) 

Harmonizacija sa EU pravilima 

31 Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa 

Cilj


Rok Cilj 

9 Usvojiti Zakon BiH o sigurnosti prehrambenih proizvoda Vijece ministara BiH Kraj 2003. Pored stimuliranja izvoza, istovremeno zaštita 

zdravlja i sigurnosti gradana. 

10 Usvojiti Zakon o kontroli prehrambenih proizvoda za ljudsku i životinjsku Vijece ministara BiH Kraj 2004. Pored stimuliranja izvoza, istovremeno zaštita 

upotrebu 


11 Usvojiti Zakon o higijeni Vijece ministara BiH Kraj 2004. Pored stimuliranja izvoza, istovremeno zaštita 

12 Usvojiti podzakonske akte po Zakonu o fito -sanitarnoj zaštiti BiH 

Vijece ministara BiH Prva polovina 2004. 


Prioritet usvajanje akata iz oblasti fitocertifikata u 

skladu sa propisima EU 

13 Harmonizirati entitetske zakone o veterinarstvu Vlada FBiH 

Vlada RS 

Prva polovina 2004. Uspostava efikasne veterinarske službe u BiH 

14 Harmonizirati entitetske zakone o zaštiti bilja Vlada FBiH 

Vlada RS 

Kraj 2003. 

Ujednicavanje propisa na nivou BiH 

15 Usvojiti Zakon BiH o sjemenu i sjemenskim materijalima Ministarstvo vanjske Kraj 2003. Uskladivanje sa EU standardima, zaštita potrošaca, 


odnosa BiH 

stimuliranje izvoza 

16 Usvojiti Zakon BiH o mineralnim dubrivima Ministarstvo vanjske 


odnosa BiH 

Prva polovina 2004. Uskladivanje sa EU standardima i zaštita potrošaca 

17 Usvojiti Zakon BiH o lijekovima Ministarstvo vanjske 


odnosa BiH 

Kraj 2003. Jacanje jedinstvenog tržišta u BiH 

Usvojiti (novi) Zakon BiH o carinskim tarifama Ministarstvo vanjske 


odnosa BiH 

Prva polovina 2004 Adekvatnija zaštita domace proizvodnje 

18 Harmonizirati entitetske propise koji reguliraju rad entitetskih instituta sa Vlada FBiH 

Kraj 2004. Ujednicavanje propisa na nivou BiH 

državnim zakonima o standardizaciji mjeriteljstva i intelektualnom 

vlasništvu 

Vlada RS 

19 Usvojiti propise radi ogranicenja uvoza stare opreme i mašina Vijece ministara BiH Prva polovina 2004. Unapredenje tehnološke opremljenosti BiH 

Vlada FBiH, Vlada RS 

kompanija 

20 Usvojiti i provesti EU standarde iz tzv. «novog pristupa» za industrijske i 

poljoprivredne proizvode, kako bi se omogucio izvoz pogodnih proizvoda iz 

BiH i zaštitilo zdravlje i sigurnost gradana, te usvojiti niz tehnickih propisa 

Vijece ministara BiH Kraj 2004. Podrška izvozu i harmonizacija sa EU pravilima 

21 Usvojiti podzakonske i provedbene akte neophodne za implementaciju i 

Zakona o konkurenciji 

Vijece ministara BiH Prva polovina 2004. Implementirati Zakon o konkurenciji 

22 Usvojiti novi Zakon o zaštiti potrošaca Vijece ministara BiH Prva polovina 2004. Harmonizacija u skladu sa EU legislativom 

23 Ubrzati pripremu zakona u oblasti ocjene uskladenosti i tehnickih zahtjeva 

za proizvode u oblasti novog pristupa. Usvajanje ovih zakona stvorit ce 

pretpostavke za dinamicniji izvoz i korištenje trgovinskih povlastica EU i 

drugih razvijenih zemalja 


Kraj 2003. Ubrzati aktivnosti jer ukoliko bi se sve aktivnosti 

odvijale po predvidenom tempu, bice potrebno oko 

cetiri godine da domaca poduzeca pocnu provoditi 

proceduru ocjenjivanja uskladenosti i u zemlji poceti 

dobijati CE znak za svoje proizvode.


24 Usvojiti zakon o proizvodnji u namjenskoj industriji 

25 Izmjeniti Zakon o uvozu i izvozu u namjenskoj industriji i pojednostaviti 

proceduru izvoza 

26 Izmijeniti dijelove Zakona BiH o vanjskotrgovinskoj politici (brisati clan 9, 

stav 3) 

Rok Cilj 

Vijece ministara BiH Kraj 2003. Efikasna civilna kontrola proizvodnje i izvoza i uvoza 

po standardima UN omogucava povratak ove grane 

na svjetsko tržište. 

Vijece ministara BiH Kraj 2003. Efikasna civilna kontrola proizvodnje i izvoza i uvoza 

po standardima UN omogucava povratak ove grane 

na svjetsko tržište 



odnosa BiH 

Kraj 2003. Eliminiranje prakse carinjenja bez prelaska granice 

27 Usvojiti pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Instituta BiH za akreditaciju Vijece ministara BiH Kraj 2003. Uspostava pune operativnosti instituta koji trenutno 

radi na osnovu privremenog pravilnika 

28 Usvojiti Zakon o Izvozno-kreditnoj agenciji BiH Vijece ministara BiH Kraj 2003. Podrška izvozu 

29 Zakonski osloboditi od carine za uvoz novih mašina i opreme domacim 

firmama koje se vecinom ne proizvode u BiH 

30 Donijeti provedbene propise iz oblasti carinskih procedura da bi se olakšao 

postupak carinjenja 

31 Zakonski urediti podjelu nadležnosti radi ispunjenja preuzetih obaveza 

povezanih sa clanstvom u WTO 

32 Donijeti Zakon o saobracaju na nivou BiH sa kojim bi se harmonizirali svi 

ostali zakonski i podzakonski akti. 

33 Donijeti podzakonske akte radi provodenja Zakona BiH o medunarodnom i 

meduentitetskom cestovnom prijevozu kao i Odluku o naknadi za ceste. 

34 Pripremiti Državni program za usvajanje «acquis communautaire» (NPAA), 

a sve buduce zakone uskladivati sa propisima EU. 

INSTITUCIJE 

Vijece ministara BiH Prva polovina 2004. Podrška proizvodnji 


Vlada FbiH, Vlada RS 



odnosa BiH 

Ministarstvo komunikacija 

i transporta BiH 

Ministarstvo komunikacija 

i transporta BiH 

Pocetak 2004. Ova mjera je neophodna zbog problema u tzv. lohn 

poslovima gdje carinska procedura otežava rad 

tekstilnih kompanija 

Pocetak 2004. Prijem u WTO 

Druga polovina Harmonizacija zakona iz oblasti saobracaja na nivou 

2004. 

BiH. 

Prva polovina 2004. Stavljanje domacih prijevoznika u ravnopravan 

položaj u odnosu na strane. 

Direkcija za EU integracije Druga polovina 

2004. 

Harmonizacija sa EU legislativom. 

35 Formirati Upravu BiH za indirektno oporezivanje Vijece ministara BiH Prva polovina 2004. Uvodenje PDV 

36 Nastaviti sa jacanjem granicnih inspekcija radi uspostave efektne kontrole 

granice 

Vijece ministara BiH Kontinuirano Ovaj cilj bit ce lakše postici ukoliko bi se tokovi 

vanjske trgovine usmjerili na ogranicen broj 

moderniziranih granicnih prijelaza 

37 Osnovati Institut za standarde Vijece ministara BiH Prva polovina 2003. Podrška izvozu 

38 Osnovati institut za mjeriteljstvo Vijece ministara BiH Prva polovina 2003. Podrška izvozu 

39 Osnovati institut za intelektualnu svojinu Vijece ministara BiH Prva polovina 2003. Podrška izvozu 

40 Osnovati Institut za istraživanje i razvoj tehnologija Vijece ministara BiH Kraj 2004. Podrška izvoznicima


Rok Cilj 

41 Osnovati Agenciju za lijekove i kozmetiku Vijece ministara BiH Prva polovina 2004. Reguliranje tržišta ljekova 

42 Osnovati Upravu za fitosanitarnu zaštitu Vijece ministara BiH Kraj 2003. Harmonizacija sa EU pravilima 

43 Dovršiti uspostavljanje Ureda za veterinarstvo BiH Vijece ministara BiH, 



odnosa BiH 

44 Osnovati Vijece za zaštitu potrošaca BiH i odgovarajuce entitetske urede za Vijece ministara BiH 

zaštitu potrošaca i konkurenciju 


45 Osnovati Vijece za konkurenciju BiH Vijece ministara BiH 

46 Transformisati Agenciju IGA u zvanicnu eksportno-kreditnu agenciju BiH Vijece ministara BiH 

Saciniti strategiju za supstituciju uvoza Ministarstvo vanjske 


odnosa BiH i nadležna 

entitetska ministarstva 

47 U okviru DKP-a otvoriti privredna predstavništva BiH u najznacajnijim 

tržištima za izvoz roba iz BiH 

48 Ojacati odjel za unapredenje i promociju izvoza u Ministarstvu za vanjsku 

trgovinu i ekonomske odnose BiH 

49 Ojacati kapacitete Centralne banke BiH za pracenje sektorskih i entitetskih 

tokova kapitala iz i u BiH, kako bi se na osnovu ovih informacija mogle 

predlagati mjere za uravnotešenje platnog bilansa 

50 Smanjiti broj carinarnica i carinskih ispostava, kao i broj granicnih prelaza 

preko kojih se vrši promet robama (a kojih sada ima 25) 

51 Jacati Odjel za statistiku u Centralnoj banci BiH u vezi sa podacima koji se 

odnose na vanjsku trgovinu 

52 Uspostaviti Fond za pomoc izvozno orijentiranim preduzecima za dobijanje 

CE i ISO certifikata 

53 Uspostaviti odgovarajuce tijelo na nivou države BiH za pripremu tehnicke 

legislative u vezi sa slobodnim protokom roba uokviru EU tržišta 

Kraj 2003. Podrška izvozu i harmonizacija sa EU pravilima, 

dobijanje EU izvoznog broja 

Kraj 2003. Zaštita potrošaca i harmonizacija sa EU pravilima 

Kraj 2003. Harmonizacija sa EU pravilima 

Prva polovina 2004. Podrška izvozu 

Prva polovina 2004 Smanjenje trgovinskog deficita 

Ministarstvo vanjskih 

poslova BiH 32 

Vanjskotrgovinska 

komora BiH 33 

U toku 2004. Promocija BiH izvoza 



odnosa BiH 

Kraj 2003. Jacanje MVTEO 

Centralna banka BiH Prva polovina 2004. Analiziranje platnog bilansa zemlje 

Carinska administracija Prva polovina 2004. Pojednostavljenje carinske procedure 

Centralna banka BiH Kontinuirano 

IGA Prva polovina 2004. Podrška izvozu 


54 Osnovati Upravu za sigurnost prehrambenih proizvoda Ministarstvo vanjske 


32 Ministarstvo vanjskih poslova 

33 Vanjskotrgovinska komora BiH 

Prva polovina 2004. Harmonizacija sa EU pravilima 

Prva polovina 2004. Harmonizacija sa EU pravilima


odnosa BiH 

Rok Cilj 

55 Osnovati Agenciju za zaštitu covjekove okoline Vijece ministara BiH Prva polovina 2004. Vec ima odjel u MVTEO 

56 Uspostaviti državnu Upravu za fitosanitarna pitanja Ministarstvo vanjske 


odnosa BiH 

57 Osnovati Agenciju za medunarodno povjerenje i izdavanje certifikata 

potrebnih za izvoz roba u EU 



odnosa BiH 

Prva polovina 2004. Harmonizacija sa EU pravilima 

Prva polovina 2004. Provodenje zakljucaka iz dokumenta «Posao i 

pravda»


MJERE 

58 Zadržati liberalni režim u spoljnotrgovinskoj politici i nastaviti sa 

zakljucivanjem novih sporazuma o slobodnoj trgovini, dajuci prioritet 

zemljama u regiji uz zadržavanje asimetricnosti 

59 Pokrenuti bilateralne pegovore sa Srbijom i Crnom Gorom i Hrvatskom radi 

produženja vazenja asimetricnosti u primjeni sporazuma o slobodnoj 

trgovini za naredne dvije godinei i izmjeni dijelova sporazuma koji govore o 

tehnickim standardima 

60 podsticati razvoj infrstrukture u oblasti standarda, certificiranja, i kvaliteta u 

skladu sa pravilima EU; 

61 podsticati koristenje tehnickih propisa i postupaka ocjenjivanja 

uskladjenosti koji su kompatibilni sa pravilima i postupcima EU; 

62 podsticati ucesce BiH u radu odgovarajucih evropskih i medjunarodnih 

organizacija; 

63 po potrebi zakljucivati sporazume sa Evropskom komisijom i Evropskim 

ekonomskim prostorom (EEA) o ocjeni uskladjenosti i prihvatanju 

proizvoda; 34 



odnosa BiH 



odnosa BiH 



odnosa BiH 



odnosa BiH 



odnosa BiH 



odnosa BiH 

64 Pristupiti Pan-Evropskom sporazumu o kumulaciji Ministarstvo vanjske 


65 Izraditi sveobuhvatnu strategiju za povecanje izvoza koja bi definirala: 

proizvodnje u kojima BiH ima konkurentske prednosti, najpogodnija tržišta 

za robe i usluge iz BiH, institucionalni okvir za promociju izvoza iz BiH, 

izvore za podršku izvozu 

66 Uspostaviti jedinstven sistem spoljne trgovine, aktivno nadzirati 

implementaciju zakona iz oblasti vanjske trgovine, i utvrditi sankcije za 

neprovodenje ovih zakona. 

67 Uskladiti terminološke razlike u zakonima o spoljnotrgovinskom poslovanju 

i carinskoj politici 

odnosa BiH 



odnosa BiH, 

VANJSKOTRGOVINSKA 

KOMORA 



odnosa BiH, 

VANJSKOTRGOVINSKA 

KOMORA, 

Ministarstvo trgovine FBiH 

Ministarstvo trgovine RS 



odnosa BiH 

Rok Cilj 

Kontinuirano Integriranje BiH u globalnu ekonomiju, podrška 

izvozu i privlacenje stranih investitora 

do kraja 2003 Radi vece zaštite domace peroizvodnje 

Kontinuirano Ispunjenje preporuka Studije izvodljivosti EU 




2004. Pojednostavljenje aplikacije pravila o porijeklu i 

priznavanje tzv. dijagonalne kumulacije 

Prva polovina 2004. Napomena: posebno je potrebno uraditi strategiju 

izvoza poljoprivrednih proizvoda 

U toku 2004. Zbog toga što se postojeci državni zakoni razlicito 

tumace u entitetima. Ovu mjeru primjeniti do 

uspostave Odbora BiH za indirektno oporezivanje. 

U toku 2004. Zbog toga što se postojeci državni zakoni razlicito 

tumace u entitetima. Ovu mjeru primjeniti do 

uspostave Odbora BiH za indirektno oporezivanje 

34 “Izvještaj Komisije Vijecu o spremnosti Bosne i Hercegovine za otpocinjanje pregovora sa Evropskom unijom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju», 18.11.2003.


Ministarstvo tr govine FBiH 

Ministarstvo trgovine RS 

68 Pojacati kontrolu nad radom slobodnih trgovinskih zona Vijece ministara BiH 

69 Postici clanstvo BiH u evropske organizacije za zaštitu biljaka (EPPO i IPPC) Ministarstvo vanjske 


odnosa BiH 

70 Kontinuirano voditi kampanju “Kupujmo domace” Vijece ministara BiH, 


komora BiH, Vlada FBiH, 

Vlada RS 

71 Uvesti novi nacin obracuna akciza po kvalitetnim grupama za cigarete Vlada FBiH 

Vlada RS 

72 Osigurati niže cijene elektricne energije za velike izvoznike Vlada FBiH 

73 Dosljedno primijeniti standardiziran sistem kontrole roba iz uvoza, posebno 

onih koji konkuriraju domacoj proizvodnji, a i roba koje podliježu provjeri 

sigurnosti, higijenske ispravnosti i slicno 

74 Usaglasiti izvozne procedure sa zemljama partnerima kroz odgovarajuce 

bilateralne i multilateralne sporazume i ugovore o privrednoj saradnji, te 

tako obezbijediti reciprocitet u položaju poslovnih ljudi i izvoznika BiH 

Vlada RS 




odnosa BiH 


komora BiH 

Rok Cilj 

Kontinuirano Posebno je važno osigurati da slobodne zone ne 

budu više «neregularni» ulaz na BiH tržište, koji 

potencijalno podriva preferencijalni pristup koji je 

dat EU. 35 

Kraj 2003. 

Kontinuirano Stimuliranje domace proizvodnje i smanjenje 

trgovinskog deficita 

Kraj 2003. Povecanje fiskalnih prihoda i financijskog jacanja 

IGA 


Prva polovina 2004. Napomena: do dostizanja evropskih standarda u BiH 

sklopiti sporazume o medusobnom priznavanju o 

veterinarsko i fito sanitarnih uslova, narocito sa 

državama potpisnicima ugovora o slobodnoj trgovini 

sa BiH. 

Kraj 2003. Sklopiti sporazume o medusobnom priznavanju 

izvještaja o ispitivanju, certifikatima o podudarnosti, 

narocito sa državama potpisnicima ugovora o 

slobodnoj trgovini sa BiH. 

75 Obezbjediti TIR i ATA karnete Vanjskotrgovinska 

U toku 2004. Olakšanje carinskih procedura preko granice za 

komora BiH 

prevoznike. 

76 Pojednostaviti proceduru izdavanja viza za sve poslovne ljude iz BiH i 

vozace profesionalce 

MVP BiH Kontinuirano Podrška izvoznoj poslovnoj zajednici 

77 Finansijski ojacati IGA-u kao izvozno-kreditnu agenciju BiH Vijece ministara BiH U toku 2005. Podrška izvozu 

78 Definirati strateške industrijske grane za koje bi se smanjile carine za uvoz 

repromaterijala 




komora BiH 


35 «Izvještaj Komisije Vijecu o spremnosti Bosne i Hercegovine za otpocinjanje pregovora sa Evropskom unijom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju», 18.11.2003


79 Definirati strateške grane proizvodnje u poljoprivredi kako bi se u 

pregovorima sa WTO i EU kao i bilateralnim partnerima sa kojima su 

potpisani sporazumi o slobodnoj trgovini, otvorila mogucnost za 

zadržavanje postojeceg nivoa, ili vece zaštite 



odnosa BiH, Vlada FBiH 

Vlada RS 

80 Razmotriti mogucnost uvodenja tzv. sezonskih carinskih stopa Ministarstvo vanjske 


odnosa BiH 

81 Uspostaviti u MVTEO bazu podataka o stranim trgovinskim 

predstavništvima, te povezati jedinstven registar o njima sa entitetskim 

organima 



odnosa BiH, 


komora BiH 


komora BiH 

Rok Cilj 

Prva polovina 2004. Zaštita domace poljoprivredne proizvodnje 

Prva polovina 2004. Zaštita domace poljoprivredne proizvodnje 

Prva polovina 2004. Bolja razmjena podataka 

82 Ostvariti clanstvo Udruženja transportera pri Vanjskotrgovinskoj komori u 

IRU (medunarodnu uniju drumskog transporta) 

Prva polovina 2004. Osiguravanje povlastica transporterima iz BiH 

83 Predložiti koncept promocije izvoza Ministarstvo vanjske 


odnosa BiH 


komora BiH 

Januar 2004. Podrška izvozu 

84 Ukinuti carine na repromaterijale koji se ne proizvode u BiH Vijece ministara BiH Prva polovina 2004. Podrška domacoj proizvodnji i izvozu 

85 Sa zemljama sa kojim BiH ima zakljucene sporazume o slobodnoj trgovini 

treba postici reciprocno ukidanje transportnih dozvola za kamione i naplate 

naknada za ceste 

86 Zakljuciti garantni ugovor izmedu Vanjskotrgovinske komore BiH i carinskih 

uprava u BiH 

87 Regulirati na nivou BiH uvjete za sticanje prava obavljanja medunarodne 

špedicije, u skladu sa EU standardima, te pojednostavljene carinske 

procedure, u smislu oslobadanja od špediterskih garancija kod prevoza roba 

na 48 sati 

88 Osigurati indirektne forme podsticaja izvozu dozvoljenje GATT sporazumom 

i sadržane u tkzv. «zelenoj knjizi» kao: refundacija veterinarskih, 

fitosanitarnih i kontrole kvaliteta troškova, obezbjedenje kompenzacija za 

transport, skladištenje i troškove obrade, finansiranje savjetodavnih 

aktivnosti 



odnosa BiH 


komora BiH 


komora BiH 

Carinska administracija 


Vlada FBiH 

Vlada RS 

Vlada FBiH 

Vlada RS 

89 Urediti i harmonizirati rad fitosanitarne, veterinarske i carinske službe na Nadležne službe za 

carinu, fitosanitarnu i 

Prva polovina 2004. Pomoc domacim transporterima 

Prva polovina 2004. Bitan preduvjet za pristup BiH sistemu TIR 

Prva polovina 2004. Pomoc domacim transporterima 

2007. Podrška izvozu 

Druga polovina 

2004. 

Pojednostavljenje procedura.


granicnim prelazima u skladu sa EU strandardima, a posebno u pogledu veterinasku djelatnost na 

radnog vremena, lokacija i slicno. 

nivou BiH 

90 Uspostaviti mehanizam za upotrebu ATA karneta. Vanjskotrgovinska 

komora 

91 Pripremiti prvi sastanak Radne grupe BiH za WTO; 

1. dostaviti WTO Sekretarijatu ponudu u kojoj ce biti navedeni uslovi pod 

kojim je BiH spremna prihvatiti clanstvo u WTO sa utvrdenom 

dinamikom za ispunjavanje istih; 36 

2. zapoceti bilateralne i multilateralne pregovore sa zemljama ili 

asocijacijama koje iskažu interes za naše koncesije (koje se onda 

primjenjuju i na sve ostale clanice WTO); 

3. pripremiti nacrt izvještaja Radne grupe BiH za WTO; 

4. pripremiti finalni izvještaj Radne grupe za BiH. Izvještaj postaje 

ugovorna obaveza, nakon što ga prihvate 2/3 clanica WTO-a i nakon 

što ga BiH ratifikuje; 37 



odnosa BiH 

5. uspostaviti kontakt tacke (Enquiry Points) na više mjesta u državnim 

institucijama radi pružanja mogucnosti zainteresovanim clanicama 

WTO-a da traže tumacenja propisa i prakse u BiH; 

6. permanentno informisati javnost u BiH o pregovorima za prijem u WTO, 

posebno preduzeca i njihove asocijacije, clanove parlamenata, 

obrazovati državne službenike za pracenje procesa pregovaranja i 

implementacije preuzetih obaveza. 

92 U okviru predstojecih pregovora za prijem BiH u clanstvo WTO definirati 

proizvode posebno osjetljive na daljnju liberalizaciju trgovine radi 

osiguranja za njih dužeg tranzicionog perioda. 



odnosa BiH i nadležna 

entitetska ministarstva, 


komora BiH 

93 Osigurati prijem Bosne i Hercegovine u punopravno clanstvo WTO Ministarstvo vanjske 


odnosa BiH 

Rok Cilj 

Druga polovina Omoguciti korištenje ove pogodnosti od strane 

2004. 

domacih prijevoznika. 

U toku 2004. Ostvarivanje clanstva u WTO 

U toku 2004. Veca zaštita domace proizvodnje 

U toku 2005. Clanstvo u WTO 

36 Za nas ce to, uglavnom, biti obavezivanje na odredena snižavanja carina kod uvoza roba i preuzimanje medunarodnih standarda u trgovini uslugama i pravima intelektualne svojine. 

37 U finalni izvještaj Radne grupe za BiH uvrstiti sve obaveze koje je BiH preuzela, ukljucujuci i liste obavezujucih carina po pojedinacnim tarifnim brojevima, tarifikaciju i maksimiranje kompaund carina 

na u listama utvrdeni procenat, pretvaranje odredenih fiskalnih dažbina u apsolutne iznose (carinska evidencija, na primjer), obaveze domace podrške u poljoprivredi, obaveze ogranicavanja 

dozvoljenih izvoznih subvencija, liste obaveza u sektoru usluga, eventualna izuzeca od nacionalnog tretmana, itd.

Strateški pravci u vodenju vanjske trgovine i podrške izvozu - ESI

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?