Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
8.<br />
9.<br />
2.<br />
Sveučilišne nastavnike ništa ne može<br />
motivirati na integraciju aspekata civilne<br />
misije i obrazovanja <strong>za</strong> održivi <strong>razvoj</strong> zbog<br />
preopterećenosti obve<strong>za</strong>ma.<br />
U programe studija ne bi trebalo uključivati<br />
sadržaje održivog <strong>razvoj</strong>a jer je njihova<br />
primarna <strong>za</strong>daća priprema studenata <strong>za</strong> rad u<br />
struci.<br />
U prethodnom obrazovanju mladi stječu<br />
dovoljno znanja o održivom <strong>razvoj</strong>u pa ih ne<br />
treba uključivati u visokoškolske programe.<br />
27,1 42,6 30,4 3,03 0,93<br />
42,7 34 23,3 2,79 1<br />
70,3 19,9 9,8 2,22 0,89<br />
Tablica 36. Stavovi studenata o modelima i preprekama obrazovanja <strong>za</strong> održivi <strong>razvoj</strong><br />
U nastavku se izlažu razlike u prosječnim odgovorima studenata Sveučilišta u<br />
Rijeci s obzirom na ne<strong>za</strong>visne varijable spola, godine studija, područja studiranja,<br />
stupnja obrazovanja majke i oca, uspjeha na studiju i ocjene kvalitete življenja<br />
(vidjeti Prilog 2.4.).<br />
Razlika je dobivena na ukupno sedam od devet tvrdnji 70 . Studentice su sklonije<br />
stavu da bi svi sveučilišni nastavnici u izvedbi programa trebali uključiti znanja,<br />
vrijednosti i vještine <strong>za</strong> održivo življenje u <strong>za</strong>jednici. Ispitanici muškog spola i<br />
studenti prve godine češće ocjenjuju kako u prethodnom obrazovanju mladi stječu<br />
dovoljno znanja o održivom <strong>razvoj</strong>u pa ih ne treba uključivati u visokoškolske<br />
programe. Ispitanici muškog spola, studenti prve godine, odnosno studenti čiji<br />
otac ima (ne)<strong>za</strong>vršenu osnovnu školu u odnosu na studente čiji otac ima <strong>za</strong>vršenu<br />
srednju ili višu/visoku školu češće smatraju da je obrazovanje <strong>za</strong> održivi <strong>razvoj</strong><br />
moguće implementirati samo u nekim disciplinama, ne u svima. Ispitanici<br />
muškog spola, studenti prve godine, studenti studija iz prirodnih područja u<br />
odnosu na studente iz društveno-humanističkog i interdisciplinarnog područja<br />
češće ocjenjuju da u kolegijima koje slušaju nije moguće obrađivati teme održivog<br />
<strong>razvoj</strong>a zbog specifičnosti discipline.<br />
Tezi da u svakom studiju treba biti osmišljen <strong>za</strong>seban kolegij posvećen sadržajima<br />
održivog <strong>razvoj</strong>a skloniji su studenti <strong>za</strong>dnje godine, studenti s prirodnih i<br />
društveno-humanističkog i interdisciplinarnog područja u odnosu na studente<br />
s medicinskog i biomedicinskog područja, studenti čija majka ima (ne)<strong>za</strong>vršenu<br />
osnovnu školu u odnosu na ispitanike čija majka ima stupanj magistra ili doktora<br />
znanosti te studenti koji ocjenjuju da žive lošije u odnosu na studente koji ocjenjuju<br />
da žive jednako kvalitetno kao i većina drugih ljudi.<br />
70 Razlika nije dobivena jedino na tvrdnjama: Kurikulumi na visokoškolskim ustanovama su<br />
preopterećeni stručnim sadržajima pa nema prostora <strong>za</strong> dodatne sadržaje iz područja održivog <strong>razvoj</strong>a<br />
i Potrebno je osnovati posebnu obrazovnu ustanovu u kojoj bi se obrazovali stručnjaci i edukatori <strong>za</strong><br />
održivi <strong>razvoj</strong>.<br />
° ° ° 147
Change language