Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
3.<br />
7.<br />
8.<br />
5.<br />
2.<br />
Kurikulumi na visokoškolskim ustanovama su<br />
preopterećeni stručnim sadržajima pa nema<br />
prostora <strong>za</strong> dodatne sadržaje iz područja<br />
održivog <strong>razvoj</strong>a.<br />
Potrebno je osnovati posebnu obrazovnu<br />
ustanovu u kojoj bi se obrazovali stručnjaci i<br />
edukatori <strong>za</strong> održivi <strong>razvoj</strong>.<br />
Sveučilišne nastavnike ništa ne može<br />
motivirati na integraciju aspekata civilne<br />
misije i obrazovanja <strong>za</strong> održivi <strong>razvoj</strong> zbog<br />
preopterećenosti obve<strong>za</strong>ma.<br />
U kolegijima koje izvodim nije moguće<br />
obrađivati teme održivog <strong>razvoj</strong>a zbog<br />
specifičnosti discipline.<br />
U prethodnom obrazovanju mladi stječu<br />
dovoljno znanja o održivom <strong>razvoj</strong>u pa ih ne<br />
treba uključivati u visokoškolske programe.<br />
144 ° ° °<br />
35,8 28,2 36 2,96 1,08<br />
36,1 34,2 29,7 2,86 1,11<br />
53,1 30,9 15,9 2,5 1,03<br />
60,6 13,6 25,8 2,48 1,233<br />
75,8 20,7 3,5 2,01 0,798<br />
Tablica 35. Stavovi nastavnika o modelima i preprekama obrazovanja <strong>za</strong> održivi <strong>razvoj</strong><br />
Provjerena je razlika u prosječnim odgovorima nastavnika s obzirom na ne<strong>za</strong>visne<br />
varijable (vidjeti Prilog 1.4). Sveučilišne nastavnice i ispitanici u kategoriji inovatora,<br />
ranih usvajača i rane većine češće nego nastavnici i ispitanici u kategoriji kasne<br />
većine i konzervativaca, ocjenjuju da bi u izvedbu programa trebalo uključiti<br />
znanja, vrijednosti i vještine <strong>za</strong> održivo življenje u <strong>za</strong>jednici, dok su nastavnici iz<br />
skupine kasna većina i konzervativci skloniji stavu da u prethodnom obrazovanju<br />
mladi stječu dovoljno znanja o održivom <strong>razvoj</strong>u pa ih ne treba uključivati<br />
u visokoškolske programe u odnosu na nastavnice i inovatore i ranu većinu.<br />
Nastavnici mlađi od 30 godina u odnosu na nastavnike u dobi od 41 do 60 godina,<br />
kao i ispitanici s integriranih u odnosu na djelomično integrirana sveučilišta, i<br />
kasna većina i konzervativci (u odnosu na druge dvije skupine) češće se slažu<br />
s ocjenom da u kolegijima koje izvode nije moguće obrađivati teme održivog<br />
<strong>razvoj</strong>a zbog specifičnosti discipline, dok kasna većina i kolebljivci, češće nego<br />
rana većina, smatraju da je obrazovanje <strong>za</strong> održivi <strong>razvoj</strong> moguće implementirati<br />
samo u nekim disciplinama, ne u svima. Stavu da u svakom studiju treba biti<br />
osmišljen <strong>za</strong>seban kolegij posvećen sadržajima održivog <strong>razvoj</strong>a sklonije su žene,<br />
kao i ispitanici s djelomično integriranih sveučilišta u odnosu na muškarce,<br />
odnosno ispitanike sa Sveučilišta u Zagrebu. Suradnici u nastavi su skloniji tezi<br />
da je potrebno osnovati posebnu obrazovnu ustanovu u kojoj bi se obrazovali<br />
stručnjaci i edukatori <strong>za</strong> održivi <strong>razvoj</strong> u odnosu na nastavnike u znanstvenonastavnom<br />
zvanju. Tezi da sveučilišne nastavnike ništa ne može motivirati na