Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Zaključak<br />
Anali<strong>za</strong> je poka<strong>za</strong>la kako su se tijekom 20. st. razvijala dva usporedna procesa:<br />
obrazovanje <strong>za</strong> okoliš i obrazovanje <strong>za</strong> <strong>razvoj</strong> koji su se u konačnici integrirali<br />
tijekom posljednja dva desetljeća u obrazovanje <strong>za</strong> održivi <strong>razvoj</strong> (Sterling, 2004).<br />
Stoga je cilj ovog poglavlja bio ispitati stavove nastavnika o tome što čini sadržaje<br />
obrazovanja <strong>za</strong> održivi <strong>razvoj</strong>.<br />
Deskriptivni poka<strong>za</strong>telji jasno govore kako sve ponuđene teme održivog <strong>razvoj</strong>a<br />
sveučilišni nastavnici visoko vrednuju, odnosno percipiraju ih kao iznimno<br />
važne. Kako bi se dobio uvid u strukturu stavova, odnosno kako bi se odgovorilo<br />
na pitanje može li se govoriti o jednom ili više ne<strong>za</strong>visnih faktora primijenjena<br />
je faktorska anali<strong>za</strong>. Rezultati sugeriraju postojanje dvaju ne<strong>za</strong>visnih faktora,<br />
prema povijesnom <strong>razvoj</strong>u problematike o kojoj je govorio Sterling (2004). U<br />
prvi faktor ulaze <strong>za</strong> obrazovanje <strong>za</strong> održivi <strong>razvoj</strong> važne teme poput ljudskih<br />
prava, obrazovanja <strong>za</strong> kulturu mira, ravnopravnost spolova, kulturna raznolikost,<br />
aktivno građanstvo, iskorjenjivanje siromaštva i gladi kao i briga <strong>za</strong> psihofizičko<br />
zdravlje ljudi pa je analogno faktor nazvan obrazovanje <strong>za</strong> zdravlje i sociokulturne<br />
vrijednosti. U sklopu drugog faktora <strong>za</strong> održivi <strong>razvoj</strong> su važne teme poput<br />
obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, <strong>za</strong>štita okoliša i organska<br />
proizvodnja hrane pa je ovaj faktor imenovan obrazovanje <strong>za</strong> okoliš.<br />
Zatim je ispitivano predaju li i/ili istražuju li nastavnici teme održivog <strong>razvoj</strong>a.<br />
Suprotno očekivanjima, čak 42,2 posto nastavnika ocjenjuje da u svojim kolegijima<br />
obuhvaća, odnosno podučava teme održivog <strong>razvoj</strong>a, dok je 54,4 posto <strong>za</strong>okružilo<br />
odgovor ne. U odnosu na <strong>za</strong>stupljenost tema u podučavanju, manji je postotak<br />
nastavnika koji se tim temama bavi u okviru svojih istraživanja, 34,6 posto, iako<br />
je postotak veći nego što su bila očekivanja istraživača. Razlike u prosječnim<br />
odgovorima sugeriraju da se radi o relativno homogenoj strukturi odgovora<br />
sveučilišnih nastavnika iako podučavanje i istraživanje obrazovanja <strong>za</strong> održivi<br />
<strong>razvoj</strong> raste s godinama te je <strong>za</strong>stupljenije u strukturi inovatora i ranih usvajača.<br />
Nalazi istraživanja ukazuju kako su sveučilišni nastavnici ne samo prepoznali<br />
problematiku već u hrvatskoj znanosti postoji jedan veliki potencijal <strong>za</strong> daljnji<br />
<strong>razvoj</strong> ovog područja u budućnosti.<br />
Iz njihovih otvorenih odgovora na pitanje koje teme podučavaju i istražuju može<br />
se iščitati na prvom mjestu raznolikost sadržaja, tema i pristupa, što potvrđuje<br />
činjenicu kako se radi o iznimno složenoj i kompleksnoj problematici koja se<br />
odnosi na svaki pojedini segment ljudskog djelovanja.<br />
Podjednako interesantni su i odgovori na pitanje ukoliko ne podučavaju i<br />
ne istražuju problematiku održivosti smatraju li da bi ih trebalo podučavati<br />
i istraživati. Ponovno, rezultati ukazuju na pozitivne tendencije, jer je dio<br />
° ° ° 139
Change language