Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
33. Organska proizvodnja hrane 31,7 30 38,3 3,07 1,229<br />
26. <strong>Održivi</strong> gradovi 25,8 36,2 38,1 3,12 1,125<br />
15. Globalno upravljanje i održivost 30,2 33,7 36,1 3,03 1,159<br />
30. Održivo upravljanje obalnim pojasom 30,3 33,5 36,1 3,05 1,159<br />
36. Pravo okoliša 31,3 33,1 35,6 3,03 1,192<br />
27. <strong>Održivi</strong> <strong>razvoj</strong> lokalne <strong>za</strong>jednice 27,4 38,6 33,9 3,03 1,09<br />
12. Ekonomika okoliša 33,3 34,8 31,9 2,96 1,137<br />
5.<br />
136 ° ° °<br />
Bioraznolikost, okolišni sustavi i<br />
konzervacija<br />
38,1 31,5 30,4 2,82 1,158<br />
32. Okoliš i internacionalni <strong>razvoj</strong> 32,4 38,3 29,3 2,91 1,091<br />
31.<br />
Održivo upravljanje/gospodarenje<br />
(poljoprivrednim) tlom, <strong>za</strong>štita tla<br />
36,1 35,3 28,7 2,86 1,133<br />
28. <strong>Održivi</strong> transport 33,9 38,4 27,7 2,87 1,075<br />
9. Ekoinženjerstvo 41,2 31,2 27,5 2,76 1,156<br />
1. Aktivno građanstvo 34,6 39,2 26,1 2,8 1,079<br />
3.<br />
Bioekonomija, biomaterijali,<br />
biorafiniranje<br />
46,7 27,1 26,1 2,62 1,182<br />
4. Bioetika 46,6 27,7 25,6 2,62 1,185<br />
35.<br />
Pomorstvo i promet u funkciji održivog<br />
<strong>razvoj</strong>a<br />
40,1 35,1 24,7 2,77 1,154<br />
34. Politika okoliša 37,9 38,5 23,5 2,76 1,111<br />
Tablica 34. Procjena (ne)<strong>za</strong>interesirani studenata <strong>za</strong> uključivanje niže navedenih područja održivosti<br />
u studijski program<br />
Što se tiče razlika u prosječnim odgovorima studenata, razlika je dobivena na<br />
gotovo svim ne<strong>za</strong>visnim varijablama (detaljniju statistiku vidjeti u Prilogu 2.5.),<br />
osim s obzirom na varijablu ocjene kvalitete življenja.<br />
Najviše razlika je dobiveno s obzirom na ne<strong>za</strong>visnu varijablu godina studija i<br />
znanstveno područje studiranja. Pritom na svim varijablama gdje je dobivena<br />
razlika studenti <strong>za</strong>dnjih godina iskazuju statistički značajno višu prosječnu<br />
<strong>za</strong>interesiranost <strong>za</strong> ponuđene sadržaje u odnosu na studente prve godine 66 . Ovaj<br />
nalaz se može tumačiti kroz prizmu obrazovanja općenito 67 , naime prva godina<br />
je na određeni način uvijek bila eliminacijska godina pa obrazovanje općenito<br />
nastavljaju oni, ako se tako može reći, koji su <strong>za</strong>interesiraniji ili motiviraniji <strong>za</strong><br />
obrazovanje. Moguće je i da je tijekom godina narastao interes <strong>za</strong> ova područja,<br />
66 Razlike nema na varijablama: ljudska prava, nove tehnologije održive gradnje, obrazovanje<br />
<strong>za</strong> kulturu mira, održivi turi<strong>za</strong>m, ravnopravnost spolova, sigurnost hrane, sigurnost okoliša,<br />
siromaštvo i <strong>razvoj</strong>.<br />
67 Pritom naravno nije riječ o uzročno-posljedičnom odnosu.