Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
medija, gospodarstvenika i lokalne uprave i samouprave pa je faktor imenovan:<br />
Nevladini i lokalni akteri, dok se treći faktor odnosi na ustanove u obrazovanju i<br />
vlastita odgovornost stoga je ovaj faktor nazvan Obrazovni akteri.<br />
Važno je i napomenuti da nastavnici, u odnosu na studente, u prosjeku veću<br />
odgovornost u promicanju i implementaciji obrazovanja <strong>za</strong> održivi <strong>razvoj</strong> pridaju<br />
svim navedenim akterima, dok u strukturi stavova studenata studentice i studenti<br />
<strong>za</strong>vršnih godina iskazuju veću osviještenost i percepciju odgovornosti svih aktera<br />
u promicanju i implementaciji obrazovanja <strong>za</strong> održivi <strong>razvoj</strong>.<br />
Na kraju poglavlja, <strong>za</strong>ključno, treba imati na umu kako je potrebno uspostaviti<br />
dijalog između navedenih grupa aktera, jer jedni osmišljavaju i kreiraju put ka<br />
održivosti, a drugi ga provode i implementiraju.<br />
2.6. Jesu li sadržaji održivog <strong>razvoj</strong>a uključeni u sveučilišne obrazovne<br />
programe i istraživanja?<br />
Kako postoji načelna podijeljenost u percepciji sadržaja i tema obrazovanja<br />
<strong>za</strong> održivi <strong>razvoj</strong> željelo se ispitati što nastavnici misle koje su teme važne <strong>za</strong><br />
obrazovanje <strong>za</strong> održivi <strong>razvoj</strong>. Naime, anali<strong>za</strong> teorijskih koncepata poka<strong>za</strong>la je<br />
kako su se tijekom 20.st. razvijala dva usporedna procesa, odnosno dva sadržajna<br />
polja održivog <strong>razvoj</strong>a koja su se u konačnici integrirala tijekom posljednja dva<br />
desetljeća (Sterling, 2004). U ispitivanju je intencija bila ponuditi nastavnicima<br />
10 temeljnih tematskih blokova kako bi se dobili relevantni poka<strong>za</strong>telji o tome<br />
što nastavnici misle, odnosno čemu su, uvjetno rečeno, bliži. Valja istaknuti da se<br />
prijedlozi tematskih cjelina nikako ne mogu smatrati konačnim prijedlogom već<br />
je ideja bila dobiti načelnu opredijeljenost ispitanika. U stvarnosti održivi <strong>razvoj</strong><br />
obuhvaća puno šire područje jer je riječ o vrlo kompleksnoj interdisciplinarnoj<br />
problematici.<br />
Nastavnicima je dana lista od ukupno 10 tema, a oni su na ljestvici od 1 do 5 trebali<br />
ocijeniti koliko navedene teme obrazovanja <strong>za</strong> održivi <strong>razvoj</strong> smatraju važnima.<br />
Prema utvrđenoj rang listi (Tablica 22.) proizlazi da sveučilišni nastavnici gotovo<br />
sve sadržajne cjeline smatraju iznimno važnim. Utvrđeno je slaganje između 76<br />
posto i 98 posto.<br />
Na najvišoj razini prihvaćanja su teme <strong>za</strong>štite okoliša (98%), obnovljivih izvora<br />
energije (95%) i energetske učinkovitosti (92%), brige <strong>za</strong> psiho-fizičko zdravlje<br />
ljudi (91%), iskorjenjivanja siromaštva i gladi (91%) i ljudskih prava (91%).<br />
Uvjetno rečeno, najmanje važna tema je ravnopravnost spolova, iako i tu temu<br />
kao važnom ocjenjuje 76 posto nastavnika.<br />
° ° ° 117
Change language