Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
U konačnici, veličina efekta ukazuje na slabu pove<strong>za</strong>nost među varijablama<br />
gdje je dobivena statistički značajna razlika, stoga valja <strong>za</strong>ključiti kako su<br />
nastavnici homogeni na instrumentu socijalno-ekoloških orijentacija.<br />
Kod studenata je dobivena struktura stavova prema teorijskim očekivanjima.<br />
Studenti najviše prihvaćaju tvrdnju da <strong>razvoj</strong> tehnike donosi čovječanstvu<br />
nove blagodati (74%). Ali i ovdje, kao i kod nastavnika slijedi prihvaćanje<br />
tvrdnji koje se odnose na faktor naturalizma. Tako 72 posto smatra da je<br />
čovjek samo jedno od prirodnih bića i mora se podčiniti <strong>za</strong>konima prirode,<br />
potpuno je ovisan o <strong>za</strong>konitostima prirode (66%) te da društveni <strong>razvoj</strong> treba<br />
biti podređen <strong>za</strong>konima prirode (58%).<br />
Razlike u prosječnim odgovorima nastavnika i studenta govore kako studenti<br />
sve tvrdnje na kojima je dobivena razlika češće prihvaćaju.<br />
2.5. Tko je odgovoran <strong>za</strong> promicanje i provedbu obrazovanja <strong>za</strong> održivi<br />
<strong>razvoj</strong>?<br />
Cilj obrazovanja (i odgoja) <strong>za</strong> održivost jest promjena ponašanja ljudi u smjeru<br />
održivog <strong>razvoj</strong>a. Međutim, kako je održivi <strong>razvoj</strong> projekt budućnosti, postavlja<br />
se pitanje tko ga treba razvijati. Na društvenoj sceni postoje različiti akteri koji<br />
mogu biti mogući generatori implementacije održivog <strong>razvoj</strong>a kao i obrazovanja<br />
<strong>za</strong> održivi <strong>razvoj</strong> općenito, ali posebno su važni inicijatori procesa jer se radi o<br />
procesu inovacije. U tom kontekstu <strong>za</strong>nimljiva je raspodjela koju navodi Đurić<br />
(1975): radi se o razlikovanju mentalnog usvajanja u odnosu na aktivno usvajanje<br />
inovacije (prema Lay, 1998:181). Aktivno usvajanje značilo bi promjenu načina<br />
življenja i praksu , a ne bi tek <strong>za</strong>vršilo odslušanim predavanjem edukatora (182).<br />
Lay detektira skicu profila procesa inicijacije i inicijatora. S jedne strane to su elite<br />
znanja i elite novih vrednota. „Elite znanja“ su ne<strong>za</strong>visni mislioci (intelektualci,<br />
eksperti, stručnjaci, znanstvenici), jer oni po prirodi zvanja i posla analiziraju<br />
i anticipiraju buduće događaje. „Elite (novih) vrednota“ nalaze se u krugovima<br />
društveno-humanističkih znanstvenika, pedagoga, ali i u umjetničkim, religijskim<br />
i organi<strong>za</strong>cijama civilnog društva, dakle onima koji djeluju na obrani temeljnih<br />
potreba života, kreiraju nove vrijednosti orijentirane na održivost, uravnoteženost<br />
i obzirnost u <strong>razvoj</strong>u. S druge strane su „praktični akteri“ koji dolaze iz krugova<br />
koji ili organiziraju opstanak na društvenoj razini (država) ili organiziraju samu<br />
proizvodnju i usluge i njihov rast (gospodarstvenici).<br />
Kako ove dvije temeljne struje i grupe aktera nisu uvijek i nužno u odnosu<br />
razumijevanja i harmonije, Lay se <strong>za</strong>laže <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>ciju susreta (sustavnog<br />
108 ° ° °
Change language