Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
njihove potrebe <strong>za</strong> vještinama i znanjem u području održivosti (Geiser, 2006:40).<br />
Na taj način bi se održivost integrirala u svakodnevno djelovanje profesionalaca i<br />
aktivista. Geiser, drugim riječima predlaže da se OOR pomakne prema obrazovanju<br />
koje će potaknuti tranziciju (društva) ka održivosti. Napominje kako je obrazovanje<br />
<strong>za</strong> održivi <strong>razvoj</strong> većinom implementirano u studijske programe koji se održavaju<br />
na visokoobrazovnim institucijama i koje je kao takvo fokusirano isključivo prema<br />
studentima.<br />
III. Ciljevi održivog obrazovanja su usmjereni k: <strong>razvoj</strong>u ekološkoga ljudskog bića (eng.<br />
an ecological human being); održavanju (<strong>za</strong>državanju) identiteta; kulturi i okolišu;<br />
percepciji svijeta; svjesnosti o održivom <strong>razvoj</strong>u; obrazovanju odgovornog i koevolucijskog<br />
karaktera koji je u skladu s odnosima prema drugome (Salite, 2002 u<br />
Slahova, Savvina, Cacka, Volonté 2007:143).<br />
IV. Visoko obrazovanje <strong>za</strong> održivost, ima svoja snažna teorijska uporišta jer se oslanja<br />
na razne discipline, što uključuje obrazovanje <strong>za</strong> okoliš, analize politika, visoko<br />
obrazovanje, teorije upravljanja, sociologiju, ekologiju, psihologiju i filozofiju<br />
(Wright, 2007).<br />
Mogući su i drugačiji pristupi, primjerice, viđenje u kojem je obrazovanje <strong>za</strong><br />
okoliš sinonim <strong>za</strong> obrazovanje <strong>za</strong> održivi <strong>razvoj</strong>, obrazovanje <strong>za</strong> održivi <strong>razvoj</strong><br />
komponenta obrazovanja <strong>za</strong> okoliš, ili obrnuto - obrazovanje <strong>za</strong> okoliš je<br />
komponenta obrazovanja <strong>za</strong> održivi <strong>razvoj</strong>. U drugim pristupima traži se potpuno<br />
napuštanje izra<strong>za</strong> obrazovanje <strong>za</strong> održivi <strong>razvoj</strong>. Međutim, postoje i oni koji<br />
smatraju da je obrazovanje <strong>za</strong> održivi <strong>razvoj</strong> bolji naziv, a da obrazovanje <strong>za</strong> okoliš<br />
treba napustiti. Na kraju, postoje oni koji smatraju da je obrazovanje <strong>za</strong> održivu<br />
budućnosti najbolji naziv (Sterling, 2004).<br />
Razvijajući argumentaciju Sterling (2004) dokazuje da se u po<strong>za</strong>dini internacionalne<br />
rasprave o obrazovanju <strong>za</strong> održivost mogu naći dvije fundamentalno različite<br />
pozicije. Prva orijentacija se bavi pitanjima okoliša ili održivosti kao dijela<br />
obrazovanja <strong>za</strong> okoliš ili održivost; dok druga orijentacija stavlja naglasak na<br />
obrazovni aspekt. S jedne strane razlikuje se obrazovanje o i <strong>za</strong> okoliš, a s druge<br />
strane obrazovanje <strong>za</strong> bivstvovanje (eng. education for being). U ovisnosti o<br />
polaznom pogledu na svijet i epistemologiji, postoji tenzije na relaciji dihotomije:<br />
reali<strong>za</strong>m <strong>–</strong> ideali<strong>za</strong>m; ovisno o teoriji učenja / poučavanja postoji tenzija između<br />
bihejviorizma i konstruktivizma, ovisno o metodologiji postoji tenzija između<br />
sadržaja <strong>–</strong> procesa i transmisije <strong>–</strong> transformacije (52).<br />
Kako se, međutim, do današnjeg dana, nije uspjelo u reorijentaciji obrazovanja<br />
te kako bi se nadišle tenzije u predstavljenim dihotomijama, Sterling (2004)<br />
postavlja temelje alternativne i ekološki utemeljene obrazovne paradigme te<br />
predlaže koncept održivog obrazovanja (eng.sustainable education) (vidjeti<br />
Tablicu 2.). Ovdje nije riječ o još jednom sinonimu <strong>za</strong> obrazovanje <strong>za</strong> održivi<br />
30 ° ° °
Change language