Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
jedini moguć“: 1) Život i živi svijet temeljna je vrednota, 2) Samodeterminacija i<br />
djelovanje (<strong>za</strong> opće dobro) kao politička načela, 3) Integralna održivost: društvo,<br />
okoliš / priroda i ekonomija međusobno su ovisni, 4) Pravo građana i skupina<br />
civilnoga društva na sudjelovanje, kooperaciju i suodlučivanje, 5) Potrebe i prava<br />
generacija koje dolaze, 6) Raznolikost <strong>–</strong> biološka, ekonomska, socijalna, kulturalna<br />
<strong>–</strong> kao središnja vrednota življenja u održivosti ili prema održivosti, 7) <strong>Održivi</strong><br />
<strong>razvoj</strong> i “nosivi kapacitet” ekosustava, 8) Kvaliteta življenja i pravednost u razdiobi<br />
prilika <strong>za</strong> dose<strong>za</strong>nje kvalitete življenja, posebno na području osnovnih potreba,<br />
9) Odgajanje i učenje <strong>za</strong> integralnu održivost i održivi <strong>razvoj</strong>, i 10) Neizvjesnost<br />
/ ograničenost današnjih znanja o pojavama (ne)održivosti / primjena načela<br />
opre<strong>za</strong> u djelovanju.<br />
Ovom problematikom bavi se i Cifrić (2006:283) te napominje kako je procesom<br />
globali<strong>za</strong>cije i postojanjem socijalnoekološke krize nastala potreba <strong>za</strong> ekološkim<br />
prosvjetiteljstvom i ekološkim civiliziranjem, u kojima bioetička edukacija postaje<br />
temeljna sastavnica. Znanstveno znanje nije dovoljno učinkovito <strong>za</strong> prevladavanje<br />
ekoloških konflikata nego je potrebno orijentacijsko znanje koje se razvija u<br />
bioetici (Cifrić, 2006). Cifrić smatra da se orijentacijsko znanje stječe u procesu<br />
odgoja (socijali<strong>za</strong>cije) i po svojoj biti je „znanje o etičkim načelima, društvenim<br />
vrednotama, ljudskom iskustvu i standardima, to je znanje o tome <strong>za</strong> koje ciljeve<br />
će se znanstveno znanje primijeniti, a <strong>za</strong> koje nikako neće... usmjerava čovjeka na<br />
način i granice primjene znanstvenog znanja i tako omogućava stvaranje etičkih<br />
kriterija <strong>za</strong> primjenu znanstvenog znanja“ (Cifrić 2006:298). Znanstveno znanje<br />
je „hladno“ objektivno i stavljeno čovjeku na raspolaganje <strong>za</strong> uporabu, ono ne<br />
sugerira posljedice i smisao cilja ili načina primjene.<br />
Bioetika „omogućava orijentacijsko snalaženje u ophođenju prema životu, a<br />
obrazovni sustav (edukacijski) internaliziranje takvih orijentacijskih znanja<br />
u posti<strong>za</strong>nju ciljeva. Zato su obrazovanje i odgoj u obitelji, školi, medijima<br />
i profesionalna socijali<strong>za</strong>cija ključni društveni instrumenti internaliziranja<br />
bioetičkih ciljeva i vrednota„ (Cifrić, 2006:298). Drugim riječima, bioetička<br />
edukacija omogućava orijentacijska znanja i nadilaženje kulture koristi u prilog<br />
normativne kulture. Ona, smatra Cifrić, „ne treba i ne bi smjela biti ograničena<br />
na neki nastavni predmet ili <strong>sveučilište</strong>, jer bioetički problem počinje u životnoj<br />
praksu, ali upravo na sveučilištu i u znanosti nastaje etički diskurs i intelektualno se<br />
produbljuje i transferira u etos profesije, najčešće napisan u obliku profesionalnih<br />
kodeksa“. Tako profesionalno obrazovanje postaje ne<strong>za</strong>mislivo bez bioetičke<br />
edukacije, što je naročiti značajno <strong>za</strong> one profesije koje imaju neposredno ili<br />
posredno dodir s oblicima života (ljudi, životnije, biljke.) (Cifrić, 2006:302.).<br />
3. Tematski krug 3: domaći obnovljivi izvori energije i njihovo sustavno aktiviranje i umrežavanje<br />
u svakodnevni život (detaljnije obrazložene vidjeti u Lay, 2005).<br />
28 ° ° °
Change language