Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac

vrijednosti socijalne održivosti odnose se na održivosti ljudskih zajednica, održivosti
običaja i kultura; vrijednosti ekonomske održivosti kao procesa jednostavne ili
proširene (re)produkcije roba i usluga koji osiguravaju zadovoljavanje osnovnih
potreba, odnosno napredak kvalitete življenja i vrijednosti političke održivosti
razumijevanje kao iznutra oblikovane (samo)određenosti neke zajednice, države,
regije, društva 20 .
Razvijajući ova polazišta Lay (2005) navodi opće 21 sadržaje za odgajanje i učenje
o integralnoj održivosti i održivom razvoju napominjući kako je prijedlog
sadržaja „posljedica autorskog odabira i stava, nije vrijednosno neutralan i nije
20 Stoga daju prijedlog općeg dijela kurikuluma za odgoj i obrazovanje za održivi razvoj.
Orijentacijske teme tako mogu biti:
1. Život kao temeljna vrijednost i interes, biofilija; afirmacija života i živog svijeta naspram
vrednota i interesa koji u krajnjoj liniji ima za posljedicu ranjavanje i razaranje života i živog
svijeta,
2. Međuovisnost prirode/okoliša, društva ekonomije (sociološka, socio-kulturalna , gospodarska
održivost i politički aspekt (iznutra oblikovana (samo)određenost)),
3. „Nosivi kapacitet“ ekoloških sustava kao ograničavajući činitelj materijalnog rasta; odnos
između porasta roba i usluga u funkciji unapređenja kvalitete življenja ljudi i ekološke obnove i
održivosti prirodnih osnova života kao primarni razvojni prioritet,
4. Potrebe i prava generacija koje dolaze,
5. Biološka i sociokulturna raznolikosti kao temeljno bogatstvo Života, napadi na raznolikost,
razaranje i redukcija biološke raznolikosti, unificirajući učinci globalizacije,
6. Participacija građana, civilnog društva u određenju smjerova razvoja društva,
7. Kvaliteta življenja i pravičnost u razdiobi prilika za kvalitetu življenja, posebno u području
zadovoljenja osnovnih potreba, moderni svijet – masovna reprodukcija gladi i duga, planetarno
društvo,
8. Kriza globalnog ekološkog sustava (globalno zagrijavanje i klimatske promjene, izumiranje
vrsta, stalno, ali sporno kapilarno trovanje ljudi i živog svijeta tehnologijama produkcije i tvarima)
i imperativ promjene sustava institucija za očuvanje života i prirodnih osnova života, potreba za
evolucijom modernih institucija razvoja; potreba za sustavnim i jakim, brzim razvojem odgoja i
obrazovanja za održivost planetarne ljudske civilizacije i održivog razvoja ljudi i živog svijeta na
planetu, potreba popularizacije i širenja bioetike kao okosnice ponašanja, organiziranje novih
oblika otpora napadima na život, buđenje zaspalih socijalnih aktera današnjice, i
9.Novi međunarodni (ekonomski i politički) poredak 21. st. i očuvanje prirodnih osnova Života;
analiza odnosa; traženje rješenja za evoluciju tog poretka kao poretka dominacije u smjeru
prevladavanja destruktivnosti koje u suvremenosti njeguje i reproducira, a za bolji svijet (Kulić,
2004; prema Lay, Puđak,2008:102), (Lay, Puđak,2008:101-102).
21 Lay (2005) temeljem prethodnih analiza ekoloških i okolišnih posebnosti i izvrsnosti Hrvatske
nudi dio tematskih „snopova“, odnosno posebnih sadržaja programa obrazovanja za održivost.
Drugim riječima, „uparuje“ neke bitne aspekte ekološke održivosti s nekim gospodarski održivim
razvojnim rješenjima. Time i demonstrira kako promišljati održivost in vivo. Tri tematska snopa su
kako slijedi:
1. Tematski krug 1: Obnovljive (pitke) vode – natapanje – obradivo tlo – proizvodnja hrane (a ne
toliki uvoz) – ekološka poljoprivreda i “ekologizacija” ukupne poljoprivrede,
2. Tematski krug 2: Prirodna i kulturalna ambijentalna blaga Hrvatske – zaštićena, ekološki
posebno vrijedna područja – hrvatski krš – šume – biološka raznolikost; “ekologizacija” i
obogaćenje ukupnoga turizma – ekološki ili “mekani” turizam, i
° ° ° 27