Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Jedan od mogućih odgovora, model integracije održivosti u obrazovanje, ponudio<br />
je Sterling (2004 b.) Radi se o cjelovitom promišljanju i pristupu obrazovanju,<br />
odnosno kako navodi autor, održivost nikako ne smije biti samo dodatak<br />
postojećim strukturama i kurikulumima već implicira promjenu fundamentalne<br />
epistemologije u našoj kulturi kao i obrazovnim mišljenjima i praksama.<br />
Prvi nivo integracije održivosti u obrazovanje je proces akomodacije, odnosno,<br />
samo dodavanje koncepta održivosti u postojeći sustav, čime sustav dominantno<br />
ostaje nepromijenjen, dakle <strong>za</strong>država se status quo. Sterling ovaj pristup naziva<br />
obrazovanje o održivosti (eng. education about sustainabiliy). Njime se ne mijenja<br />
ništa na stvari ili ima minimalne efekte na instituciju i vrijednosti i ponašanja<br />
nastavnika i studenata. Egzemplativni primjer je sadržaj unutar jednog kolegija<br />
u kojem se govoriti o bioraznolikosti ili o nosivim kapacitetima, ali neki drugi<br />
sadržaji koji se uče u istom kolegiju mogu nositi poruke koje podržavaju<br />
neodrživost.<br />
Drugi, dublji pristup je pristup reformacije, gdje se ideja održivog <strong>razvoj</strong>a integrira<br />
u postojeći sustav kroz kreiranje zelenog kurikuluma i djelovanje institucije<br />
općenito. Ovaj pristup Sterling naziva obrazovanje <strong>za</strong> održivost (eng. education<br />
for sustainabiliy) i pretpostavlja integraciju problematike održivosti u postojeće<br />
kolegije. U ovom slučaju cilj je kreiranje ve<strong>za</strong> između problema o kojem studenti<br />
uče i njihova dovođenja u kontekst održivog <strong>razvoj</strong>a.<br />
Treći nivo je nivo transformacije, odnosno, njime se dolazi do činjenice da<br />
je potrebna promjena paradigme učenja i poučavanja. Naglašava se i proces<br />
i kvaliteta učenja kao esencijalno kreativnog, refleksivnog i participativnog<br />
procesa. Promjena je ovdje vidljiva u smjeru „učenje kao promjena“ (eng. learning<br />
as change), a radi se o dinamičnom stanju u kojem se proces održivog <strong>razvoj</strong>a ili<br />
održivog življenja postavlja kao temelj učenja te stoga govorimo o obrazovanju<br />
kao održivost (eng. education as sustainability) ili o održivom obrazovanju (eng.<br />
sustainable education) (Sterling, 2004:b). Drugim riječima, transformativno<br />
učenje temelj je održivog obrazovanja, a preduvjet <strong>za</strong> posti<strong>za</strong>nje okvira održivog<br />
obrazovanja je promjena postojeće paradigme obrazovanja.<br />
Drugi autori idu korak dalje kada naglašavaju da ukoliko želimo upotrijebiti<br />
obrazovanje kao alat putem kojeg možemo postići održivi <strong>razvoj</strong> treba nam nova<br />
profesionalna kultura i novi načini viđenja realnosti. Oni također podržavaju tezu<br />
da se prije toga moraju zbiti dvije promjene u obrazovanju.<br />
Prvo, mora se mijenjati postojeće obrazovanje jer dovodi do utemeljenja i<br />
ponovnog uspostavljanja postojeće, neodržive kulture koja se treba mijenjati.<br />
24 ° ° °
Change language