Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
„edukacijskog pokreta“ (Sterling, 2004:44) potrebno je znanje o tome kako je<br />
došlo do nastanka pokreta kako bi se bolje razumjelo suvremene rasprave i tenzije<br />
unutar rasprave.<br />
Sterling (2004) smatra da se početke nastanka obrazovanja <strong>za</strong> okoliš (eng.<br />
environmental education), kao prethodnika obrazovanja <strong>za</strong> održivi <strong>razvoj</strong>/<br />
održivost, može naći toliko daleko u prošlost koliko je <strong>za</strong>interesiran istraživač<br />
spreman tražiti. U tom kontekstu spominju se i utjecaji Lockea i Rousseau, koji<br />
su utjecali na niz mislilaca kao što su Pestalozzi, Froebel, Montessori, Steiner i<br />
Dewey. Drugim riječima, radi se o ljudima koji su stavljali naglasak na učenika i<br />
učenički okoliš, na učenje radeći (eng. learning by doing) i participirajući, kao i na<br />
različite potrebe i stilove učenja. Sterling spominje i sir Patricka Geddesa kao oca<br />
modernog obrazovanja <strong>za</strong> okoliš, <strong>za</strong> kojeg se smatra da je postavio fundamentalne<br />
postavke obrazovanja <strong>za</strong> okoliš, a to je ve<strong>za</strong> između kvalitete okoliša i kvalitete<br />
odgoja i obrazovanja.<br />
Bez obzira koju polazišnu točku uzmemo u razmatranju povijesti pokreta<br />
Sterling (2004:44) smatra da se može locirati postojanje dva naizgled suprotna,<br />
ali simultana trenda: proces inkluzije/uključenosti i proces fragmentacije (eng.<br />
coherence and incoherence) problematike održivosti. Riječ je o obrazovanju <strong>za</strong><br />
okoliš (eng. enviromental education) 16 i obrazovanju <strong>za</strong> <strong>razvoj</strong> (eng. development<br />
education).<br />
Za postojanje obrazovanja <strong>za</strong> okoliš velikim dijelom <strong>za</strong>služne su organi<strong>za</strong>cije UN,<br />
UNESCO, WWF i IUCN, bez kojih bi ovi sadržaji ostali na marginama obrazovnih<br />
interesa. Zanimljiv je poka<strong>za</strong>telj da je ovo jedan od rijetkih edukacijskih pokreta<br />
koji nije nastao unutar obrazovanja, već je došao „izvana“. Počeci obrazovanja<br />
<strong>za</strong> okoliš, odnosno općenito pokreta <strong>za</strong> okoliš, ve<strong>za</strong>ni su uz nekoliko presudnih<br />
događanja: pojavu knjiga Tiho proljeće (Carson, 1962.) i Granice rasta: Izvještaj<br />
istraživačke skupine Massachusetts Institute of Tehnology <strong>za</strong> nacrt Rimskog kluba<br />
o dilemama čovječanstva (Meadows i sur.1972); UN konferencija o ljudskom<br />
okolišu održana u Stockholmu 1972. te Naessov (1973) rad na dubokoj i plitkoj<br />
ekologiji (eng. deep and shallow ecology) (Calder, Clugston, 2002, Sterling, 2004).<br />
Upravo je ova konferencija, prva u nizu konferencija koje će u međuvremenu<br />
slijediti u organi<strong>za</strong>ciji UN-a, naglasila utjecaj odgoja i obrazovanja u nošenju s<br />
okolišnom problematikom. Drugim riječima, na svim UN-ovim konferencijama<br />
postignuta je suglasnost, koja se kontinuirano potvrđuje, kako je obrazovanje<br />
pokretačka snaga <strong>za</strong> potrebne promjene.<br />
16 Lay (2005) također locira ova dva procesa, ali izdvaja i dodaje nastajanje različitih koncepata<br />
kvalitete življenja i obrazovanje <strong>za</strong> građanstvo (eng.citizenship education), dok Sterling (2004.a.) s<br />
druge strane obrazovanje <strong>za</strong> građanstvo smješta unutar diskursa obrazovanja <strong>za</strong> <strong>razvoj</strong>.<br />
22 ° ° °
Change language