Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Provedena istraživanja ekološke svijesti mladih (studenata) 11 i obrazovanja <strong>za</strong><br />
održivi <strong>razvoj</strong> uka<strong>za</strong>la su relativno rijetko <strong>za</strong>stupljenu tehnocentričku orijentaciju 12<br />
(Šundalić, Pavičić, 2007) odnosno veću prisutnost orijentacije na održivi <strong>razvoj</strong>.<br />
Također, poka<strong>za</strong>la su da većem dijelu ispitanika sam pojam održivog <strong>razvoj</strong>a<br />
nije jasan (Rončević, Ledić, Ćulum, 2008.), iako je itekako prisutan u njihovim<br />
stavovima kao multidimenzionalan pojam (uvažavanje prirodnih i sociokulturnih<br />
pretpostavki) (Šundalić, Pavičić, 2007).<br />
Posebno je važno istaknuti istraživanja vrednota (Cifrić, 1990; 1992; 1994; 1994a;<br />
1995; 2004., Čulig, 1991) koja su poka<strong>za</strong>la postojanje triju latentnih, neovisnih<br />
dimenzija odnosno orijentacija u stavovima ispitanika:<br />
• antropocentri<strong>za</strong>m (čovjek je po prirodi stvari nadređen prirodi),<br />
• tehnocentri<strong>za</strong>m (vjera u tehnologiju koja jedina može osigurati čovječanstvu napredak<br />
i putem koje će se iznaći rješenja ekoloških kri<strong>za</strong>), i<br />
• naturali<strong>za</strong>m 13 (shvaćanje po kojem je čovjek dio prirode i podložan je njenim<br />
<strong>za</strong>konima) 14 .<br />
<strong>Održivi</strong> <strong>razvoj</strong> je vizija budućnosti, a održivost <strong>razvoj</strong>ni kriterij, odnosno koncept<br />
unutar kojeg se osvještava i promišlja o posljedicama ljudskog djelovanja na<br />
biološke i društvene sustave. Teži se stvaranju, osmišljavanju, provedbi i praćenju<br />
održivih rješenja <strong>razvoj</strong>a kojima se smanjuje negativan utjecaj ljudskog djelovanja<br />
na okoliš i društvo, a moguć je jedino uz suradnju svih dionika u društvu i<br />
promjenu načina razmišljanja i postojećeg (antropocentričnog, materijalističkog)<br />
sustava vrijednosti u smjeru holističkog i biocentričnog pristupa.<br />
Stoga se postavlja pitanje: postoje li naznake da socijalni akteri počinju promišljati<br />
o održivosti, odnosno o održivom <strong>razvoj</strong>u kao cilju <strong>razvoj</strong>a? Zasad nije realno<br />
očekivati kako će na nacionalnom nivou doći do većeg pomaka. Naime, postojeće<br />
analize pokazuju kako „ponašanje socijalnih aktera vitalnih <strong>za</strong> projektiranje i<br />
11 Većina istraživanja koja se provode u Hrvatskoj na temu održivog <strong>razvoj</strong>a, odnosno ona koja<br />
se bave socijalnoekološkom problematikom najčešće se provode na studentskoj populaciji. Postoji<br />
više razloga tome: studentska populacija relativno je lako dostupna istraživačima, a njihovi stavovi,<br />
vrijednosti i ponašanja spram ove tematike (kao i drugih) važna su jer je to populacija koja će uskoro<br />
ući u svijet rada i time biti novi kreatori budućnosti.<br />
12 Tehnocentrička je orijentacija prepoznatljiva u shvaćanju <strong>razvoj</strong>a/razvijenosti kroz tehničke<br />
pomake, posebice one u industriji i <strong>razvoj</strong>u komunikacije (kako virtualne tako i fizičke), stav koji<br />
označava povjerenje u blagotvorni učinak čovjekovog tehničkog <strong>za</strong>hvata u okoliš (Šundalić, Pavičić,<br />
2007:282-284).<br />
13 U novije vrijeme češće se govori o o ekocentrizmu odnosno bicentrizmu.<br />
14 Socijalnoekološke orijentacije detaljnije se razmatraju kasnije u radu u dijelu obrade i analize<br />
podataka.<br />
20 ° ° °
Change language