Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
eko-altruizma i eko-ponašanja, a češće su i članovi eko-udruženja“ (Štulhofer,<br />
Kufrin, 1996:171). Autori, međutim, <strong>za</strong>ključuju kako se radi o tek manjem dijelu<br />
ispitanika koji su postmaterijalistički orijentirani pa je i proekološko ponašanje tek<br />
marginalno <strong>za</strong>stupljeno. Navedeno se objašnjava Inglehartovim modelom: radi se<br />
o posljedici niskog životnog standarda. Nameće se i pitanje: s kim proekološka<br />
politika može računati (Štulhofer, Kufrin, 1996:182).<br />
Druga istraživanja (Cifrić, 1997, 1998a.) dovode u vezu problematiku odgovornosti<br />
modernog čovjeka (individualno ponašanje čovjeka u svakodnevnici koje<br />
proizlazi iz stila života) operacionaliziranu kao „načini ekološkog ponašanja“ s<br />
percepcijom četiriju aspekata razumijevanja života (općenita odgovornost <strong>za</strong> živi<br />
svijet koja proizlazi iz čovjekova nadzora) operacionalizirana kao „pravo vrsta<br />
na životni prostor“ (Cifrić, 1998.a.:81). Navedena istraživanja sugeriraju sljedeće<br />
<strong>za</strong>ključke 9 : ispitanicima je najprihvatljiviji stav kako se čovjekova odgovornost<br />
proteže na sav živi i neživi svijet 10 ; čovjek nema više prava na životni prostor u<br />
odnosu na druge žive vrste; posebnu odgovornost opredmećenu kao odgovornost<br />
prema čovječanstvu i budućim generacijama imaju i znanstvenici; postojanje<br />
integralnog shvaćanja ljudske i profesionalne odgovornosti kod ispitanika te dvije<br />
latentne dimenzije prostora ekološkog ponašanja: „praktični ekološki aktivi<strong>za</strong>m“ i<br />
„manifestni ekološki aktivi<strong>za</strong>m“ (Cifrić, 1998a.: 82-87).<br />
Rezultati analize istraživanja koja se bave mjerenjem ekološke informiranosti<br />
poka<strong>za</strong>li su sljedeće: neujednačenost definicija predmeta istraživanja; sadržajno<br />
ograničenje instrumenata na poznavanje osnovnih pojmova ekologije te nekih<br />
aspekata <strong>za</strong>gađivanja okoliša čime se predmet mjerenja neopravdano reducira<br />
te njihova konstruktna valjanost i operacionalna manjkavost (Kufrin, 2003.)<br />
Moguća poboljšanja sastoje se u korištenju prikladnijeg termina socijalnoekološka<br />
informiranost, pri čemu bi trebalo specificirati i razinu informiranosti, odnosno<br />
dubinu i širinu razumijevanja socijalno-ekološke problematike. Činjenica je da u<br />
Hrvatskoj ne postoje istraživanja koja se bave socijalnoekološkom informiranošću<br />
opće ili neke posebne populacije, usprkos relativno brojnim socijalnoekološkim<br />
istraživanjima (Kufrin, 2003). Autor razlog ovakvom stanju vidi u činjenici kako u<br />
Hrvatskoj jednostavno nema aktera koji bi bili <strong>za</strong>interesirani <strong>za</strong> ozbiljniju ekološku<br />
edukaciju, a koji bi istodobno imali moć da takav svoj interes i realiziraju.<br />
9 Radi se o ne-slučajnom uzorku studenata, nisu moguće generali<strong>za</strong>cije <strong>za</strong>ključaka.<br />
10 Detaljnije o etos-tipovima u Cifrić (1997.b, 1997.c)<br />
° ° ° 19
Change language