Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
obilježjima okoliša kao što su zeleni i ugodni krajobrazi (13%). Naj<strong>za</strong>brinutiji su<br />
<strong>za</strong> globalne okolišne probleme, kao što su klimatske promjene (57%) i onečišćenja<br />
vode (42%) i zraka (40%).<br />
U jednom od recentnih istraživanja Flash Eurobarometra (br.256., 2009) ispitivani<br />
su stavovi i nivo <strong>za</strong>brinutosti Europljana 7 spram održive potrošnje i proizvodnje.<br />
Rezultati istraživanja ukazuju da građani EU smatraju kako najveći utjecaj<br />
na rješavanje okolišnih problema može imati smanjenje otpada i recikliranje<br />
(30%). Dio ispitanika vjeruje da se kupnjom eko proizvoda, odnosno proizvoda<br />
proizvedenih na ekološki način (21%), odnosno kupnjom energentski učinkovitih<br />
električnih aparata (19%) može doprinijeti rješavanju ekoloških problema. Njih<br />
55 posto smatra da su ili u potpunosti svjesni o utjecaju koji ti proizvodi imaju na<br />
okoliš ili barem znaju najvažnije utjecaje.<br />
Općenito, istraživanja ekološke svijesti pove<strong>za</strong>na su s istraživanjima vrednota<br />
i shvaćanja „dobrog života“ (Cifrić 1998a.:76), a usko su ve<strong>za</strong>na uz ekološko<br />
ponašanje. Prva istraživanja ekološke svijesti mladih koja su provedena u nas<br />
rezultirala su nalazom o postojanju pojedinih dimenzija ekološke svijesti među<br />
mladima i ukazivala na nedovoljnu socijalnu osviještenost njihovoga ekološkog<br />
koncepta. (Cifrić, Čulig, 1987, 1989). Koncept ekološkog ponašanja, kao specifična<br />
dimenzija ekološke svijesti podrazumijeva: aktivaciju (preventivno djelovanje na<br />
sprečavanje širenja ekoloških problema i očuvanje prirode), promjenu ponašanja<br />
(oblikovanje različitih alternativa ponašanja i planiranje novog, ekološki<br />
usmjerenog i naviknutog ponašanja) i evaluaciju različitih determinanti ekološkog<br />
ponašanja (prema Karajić 1999:8).<br />
Istraživanjem provedenim 1998. godine na reprezentativnom uzorku punoljetnog<br />
stanovništva Republike Hrvatske pokušalo se dovesti u vezu vrijednosne<br />
preferencije i ekološko ponašanje ispitanika. Iako takav model, upozorava<br />
Karajić, ima ograničenu prediktivnu moć i njegov je doprinos pri objašnjavanju<br />
ekološkog ponašanja razmjerno skroman, anali<strong>za</strong> rezultata je ipak poka<strong>za</strong>la<br />
kako su vrijednosne suprotnosti statistički značajne determinante ekološkog<br />
ponašanja (Karajić 1999:18). Autor <strong>za</strong>ključuje kako: „ekološko ponašanje nije<br />
oblikovano ni u području političkih, ni u prostoru religijskih sučeljenosti,<br />
već je značajka kulturne sfere, odnosno sučeljenosti `materijalističkih` i<br />
`postmaterijalističkih 8 ` vrijednost. Pritom je tek djelomice ustanovljeno ekološko<br />
ponašanje kod `postmaterijalistički` orijentiranih osoba“ (Karajić 1999:18).<br />
Rezultati ranijih istraživanja pokazuju: „jasnu pove<strong>za</strong>nost postmaterijalizma i<br />
ekologije: postmaterijalisti se statistički značajno više pozicioniraju na skalama<br />
7 Osim 27 zemalja članica, istraživani su i stavovi građana Republike Hrvatske.<br />
8 Postmaterijali<strong>za</strong>m kao vrijednosna orijentacija okrenuta je individualnoj slobodi, <strong>za</strong>dovoljenju i<br />
poticanju međuljudskih potreba, proširenju prava u odlučivanju i humanijem društvu (Inglehart,<br />
1977: 3--18, 42, 69-71, prema Maldini 2006:94).<br />
18 ° ° °
Change language