Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Cifrić nominalno navodi dvije interpretacije pojma održivog <strong>razvoj</strong>a koje se<br />
javljaju u suvremenoj literaturi. Jedna struja smatra „kako se može slijediti<br />
dosadašnja logika <strong>razvoj</strong>a modela <strong>za</strong>padnog društva i njegovu ekonomsku logiku<br />
kao <strong>razvoj</strong>nog društva po kojoj okoliš treba shvatiti kao nešto trajno, statično i što<br />
je kao takvo materijalna osnova poželjnih promjena <strong>za</strong> posti<strong>za</strong>nje cilja, a pritom<br />
mu je potrebna i primjerena <strong>za</strong>štita… i u tom pogledu u osnovi ništa bitno se ne<br />
mijenja u vremenskom kontinuitetu (neo)liberalnog ekonomskog modela“. Druga<br />
struja naglašava potrebne promjene „u socijalnoj sferi: politici, vrijednostima,<br />
tehnologiji,… općenito u kulturnom području kako bi se održala prirodna sfera<br />
i balans između njih dviju“ (Cifrić, 2001:162). I drugi autori polaze od teze da<br />
ekološke <strong>i<strong>za</strong>zov</strong>e što stoje pred svim suvremenim društvima, i svijetom u cjelini,<br />
valja promatrati kao kulturne <strong>i<strong>za</strong>zov</strong>e (Kalanj, 1996:155).<br />
Vidljivo je dakle, da se ovakve interpretacije održivog <strong>razvoj</strong>a vežu uz odnos<br />
između društva i okoliša. Međutim, dok se u prvom pristupu (ne)traži rješenje<br />
unutar postojeće logike modernog društva gdje se okoliš percipira kao nešto što<br />
je potrebno <strong>za</strong>štiti i konzervirati, a ne promišlja se o granicama rasta, u drugom<br />
pristupu se traži raskid s takvom praksom i dosadašnjom logikom <strong>razvoj</strong>a društva<br />
u kojem primat imaju profit i (mit) linearnog ekonomskog rasta, već se <strong>za</strong>htjeva<br />
promišljanje o granicama rasta 4 . Naime, kako bi se održao prirodni balans između<br />
prirodne i kulturne sfere nužno je razumijevanje korijena ekoloških problema.<br />
Nisu dostatna samo ekologijska istraživanja i djelovanja, jer iako ekološki problemi<br />
narušavaju ekosustav, oni su direktna posljedica ljudskog, društvenog djelovanja<br />
„pa znanje o objektivnim promjenama ekosustava bez znanja o društvenim<br />
utjecajima nije dovoljno <strong>za</strong> razumijevanje globalnih ekoloških problema, odnosno<br />
ekološke krize (Cifrić, 2001:163)“.<br />
Ovdje se treba kratko osvrnuti i na najčešću kritiku da je koncept održivog <strong>razvoj</strong>a/<br />
održivosti neodređen. Međutim, i taj prigovor može biti pozitivno evaluiran<br />
(Gartner, 2003, prema Posch, Steiner, 2006:279), jer kako naglašava Daly (1996:2)<br />
„najvažniji koncepti ne podliježu analitičko preciznim definicijama, a primjeri<br />
<strong>za</strong> to su demokracija, pravda, blagostanje. Važni koncepti više su dijalektički<br />
nego analitički“. Zaključno, valja se složiti s tvrdnjom da danas ignorirati koncept<br />
održivog <strong>razvoj</strong>a gotovo znači <strong>za</strong>ostajati u osobnim horizontima (Lay, 1998:27).<br />
Razvoj koncepta održivog <strong>razvoj</strong>a uopće može se ugrubo podijeliti na tri<br />
vremenska razdoblja (Anđić, 2010:7):<br />
4 Ovdje se referiram na iznimno značajnu i utjecajnu knjigu Meadows i sur. (1972) The Limits of<br />
Growth, New Yor: Universe Books, kod nas prvi put prevedena i tiskana 1974. godine<br />
° ° ° 13
Change language