Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Lay (1998:37) je na tragu holističke perspektive kada kaže da održivi <strong>razvoj</strong><br />
mora osigurati: <strong>za</strong>štitu kvalitete okoliša te društveni i gospodarski razvitak koji<br />
će osnažiti, a ne umanjivati količinu resursa i slabiti kvalitetu okoliša; široko<br />
prihvatljivu kvalitetu življenja <strong>za</strong> ljude (koja se nužno ne poima jednako u svakoj<br />
kulturi), prihvaćanje, a ne odbijanje prikladnih rješenja <strong>za</strong> buduće generacije i<br />
prevenciju mogućih i uobičajenih glavnih prirodnih katastrofa koje destruiraju<br />
prirodne osnove života <strong>–</strong> tlo, vode, vegetaciju, floru pa čak i biosferu. Stoga<br />
predlaže jednu sociologijsku definiciju: <strong>Održivi</strong> <strong>razvoj</strong> jest <strong>za</strong>mišljeni globalni<br />
način <strong>razvoj</strong>a što ga samoosviješteni socijalni akteri temelje na (re)produkciji<br />
ljudskih potreba i sredstava <strong>za</strong> <strong>za</strong>dovoljavanje tih potreba, a čije sustavne posljedice<br />
nisu uništavanje ni smanjivanje kvalitete prirodnih resursa (38). Odnosno,<br />
nastavlja autor, održivi <strong>razvoj</strong> jest onaj tip projekta društvenoga <strong>razvoj</strong>a koji<br />
svojim unutrašnjim ustrojem, načinom funkcioniranja na sistemskoj razini,<br />
svojim ukupnim učincima i tendencijama smjera tome da samoga sebe (samo)<br />
održava, (samo)obnavlja na dugi vremenski period, teorijski beskonačno (Lay,<br />
1998). Drugim riječima, održivi <strong>razvoj</strong> podrazumijeva drugačiji smjer, odnosno<br />
promjenu kvalitete <strong>razvoj</strong>a, a središnja os, temeljna vrijednost održivosti jest<br />
život. Briga <strong>za</strong> život jest gravitacijsko središte oko kojeg se oblikuju i organiziraju<br />
mnogi osjećaji, stavovi, koncepcije, uključujući koncepte integralne održivosti i<br />
održivoga razvitka (Zeman, 2003, prema Lay, 2005:358).<br />
Usko pove<strong>za</strong>n s konceptom ili idejom održivog <strong>razvoj</strong>a je pojam održivost.<br />
Ako je održivi <strong>razvoj</strong> cilj, onda je održivost kriterij. I održivost se, jednako kao<br />
i održivi <strong>razvoj</strong>, definira na različite načine, ali <strong>za</strong>jedničko svim značenjima i<br />
interpretacijama je: a) odnosi se na dugoročne perspektive s ekološkim, političkim,<br />
gospodarskim i društvenim implikacijama; b) dinamičan je proces čija provedba<br />
ovisi o društvenim procesima, a bitni elementi su individualni angažmani i<br />
participacije; (c) ukoliko ga se želi implementirati na globalnoj razini ne može se<br />
temeljiti na djelovanju nekoliko zemalja ili lokalnih aktera već ovisi o <strong>za</strong>jedničkim<br />
naporima (Leal Filho, Manolas, Pace, 2009).<br />
Lay (2005:357) održivost definira kao sposobnost nekoga živog entiteta (bilo<br />
biološkog /biosfera/, bilo socijalnog /društvo/) ili procesa kojega ovi entiteti<br />
svojim postojanjem, djelovanjem suproizvode da se načinom življenja i djelovanja<br />
(samo)održavaju, (samo)reproduciraju i (samo)obnavljaju.<br />
Jedna je od najvažnijih činjenica, dakle, kada govorimo o pojmu održivog <strong>razvoj</strong>a,<br />
da se o njemu još uvijek vode ozbiljne rasprave, odnosno pojam/sintagma održivi<br />
<strong>razvoj</strong> se i dalje problematizira, ali i konkretizira (Cifrić, 1998:159). <strong>Održivi</strong><br />
<strong>razvoj</strong> se različito razumijeva pa se govori o „konceptu“, o „vodećoj slici globalnih<br />
regulacijskih perspektiva“, o „globalnoj ekološkoj moderni<strong>za</strong>cija“, o „kulturi<br />
samoograničavanja“ itd., no najčešće se govori o „konceptu“ i „vodećoj ideji“<br />
(Cifrić, 2002:47).<br />
12 ° ° °
Change language