Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Održivi razvoj – izazov za sveučilište? - euroac
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
azvoja koji omogućuje ekonomsko i socijalno napredovanje zemalja, ali pod<br />
uvjetom da se ne unište njihovih prirodni resursi. Ova razina se prvenstveno<br />
reflektira na državnu odnosno nacionalnu politiku. U trećoj perspektivi naglašava<br />
se da se radi o <strong>razvoj</strong>u koji je socijalno pravedan, etički prihvatljiv, moralno<br />
pošten i ekonomski utemeljen pa se prvenstveno odnos na socijalne posljedice<br />
<strong>razvoj</strong>a. Četvrta perspektiva definira održivi <strong>razvoj</strong> kao onu vrstu <strong>razvoj</strong>a u kojem<br />
su okolišni indikatori jednako važni kao i ekonomski poka<strong>za</strong>telji pa se ona u ovom<br />
slučaju odnosi na bliske veze s gospodarskim rastom.<br />
Lo<strong>za</strong>no (2008) izlaže petodijelnu analizu koncepata unutar područja održivog<br />
<strong>razvoj</strong>a ovisno o polazištima koja <strong>za</strong>uzimaju, napominjući kako granice između<br />
perspektiva nisu uvijek sasvim jasne.<br />
Prva je konvencionalna ekonomska perspektiva, prema kojoj je održivi <strong>razvoj</strong><br />
samo element željenog <strong>razvoj</strong>nog puta. Radi se o vrlo ograničenom djelokrugu, jer<br />
se <strong>za</strong>nemaruje utjecaj ekonomskih aktivnosti na okoliš i društvo. Kako naglašavaju<br />
Goldin i Winters (1995, prema Lo<strong>za</strong>no, 2008:1839) ekonomisti nemaju ni teorijske<br />
ni empirijske alate kojima bi mogli predvidjeti utjecaj ekonomskih aktivnosti na<br />
okoliš.<br />
Druga je ne-okolišna degradacijska perspektiva, koja je alternativni način<br />
razmatranja negativnih utjecaja industrijali<strong>za</strong>cije na okoliš, pretežno razvijana u<br />
ekonomiji okoliša. U ovoj perspektivi primjećuje se da su resursi nedovoljni, da se<br />
potrošnja ne može nastaviti na neodređeno vrijeme, prirodni resursi ne bi trebali<br />
biti korišteni iznad granice prekoračenja njihovih nosivih kapaciteta i ekološki<br />
kapital ne bi trebao biti potrošen. Naglasak je stavljen isključivo na okolišnu<br />
dimenziju bez razmatranja socijalnih aspekata.<br />
Treća je integrativna perspektiva koja sadržava ekonomske, okolišne i socijalne<br />
dimenzije i razmatra odnose među njima. Dok je ova perspektiva potpunija u<br />
odnosu na prethodne dvije, ipak joj nedostaje kontinuitet i razmatranje ve<strong>za</strong><br />
između kratkoročnog i dugoročnog planiranja jer je fokus isključivo na trenutnim<br />
aktivnostima.<br />
Četvrta je intergeneracijska perspektiva bazirana na Brutlandovim izvještaju, gdje<br />
se fokus prvenstveno stavlja na dugoročne efekte trenutnih odluka. Perspektiva<br />
se kritizira jer se smatra da je previše široka i neodređena i teško primjenjiva u<br />
praktičnim aktivnostima.<br />
Peta je holistička perspektiva koja spaja četvrtu i petu perspektivu, dakle<br />
integrativnu i intergeneracijsku, a ogleda se u predlaganju dvaju dinamičnih<br />
i simultanih ekvilibrija jer razmatra odnose između ekonomskih, ekoloških<br />
i društvenih aspekata kao i vremensku dimenziju (kratkoročno/dugoročno,<br />
odnosno dugotrajniju perspektivu) (1838-1840).<br />
° ° ° 11
Change language