Energetska učinkovitost u Hrvatskoj Strateškim ... - Supeus

ENERGETSKA UČINKOVITOST U
HRVATSKOJ
STRATEŠKIM PROMIŠLJANJEM PREMA
DRUŠTVENOM I GOSPODARSKOM NAPRETKU
Prof.dr.sc. Nenad Debrecin, mr.sc. Vesna Bukarica
Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva - Zavod za visoki napon i
energetiku

2
Sadržaj prezentacije
Razvoj politike energetske učinkovitosti u Hrvatskoj
Priprema 2. NEEAP-a
Ocjena provedbe 1.NEEAP-a
(Re)definiranje mjera
Očekivani učinci
Zaključak

3
Razvoj politike energetske
učinkovitosti u Hrvatskoj
Strategija energetskog razvoja (usvojena
u listopadu 2009.) do 2020.
Nacionalni program EnU 2008.-2016.
(usvojen u travnju 2010., pripremljen
2007.)
Prvi NEEAP 2008.-2010. (usvojen u travnju
2010., pripremljen 2007.)
Drugi NEEAP 2011.-2013.
(nacrt pripremljen u srpnju 2011., čeka se
usvajanje)

4
Nova paradigma: energetska učinkovitost
“Povećanje energetske
učinkovitosti u svim
dijelovima energetskog
sustava odrednica je i jedan
od glavnih ciljeva Strategije.”
Cilj: smanjenje neposredne
potrošnje energije za 10% do
2020. godine u odnosu na
prosječnu potrošnju u
razdoblju 2001. – 2005.
Sektorski programi definiraju
se u Nacionalnom programu
i nacionalnim akcijskim
planovima EnU - NEEAP
(NAPEnU)
kao izvor energije
600
500
400
PJ 300
200
100
0
2016. - 19,77 PJ
470 kt
2020. - 22,76 PJ
542 kt
2030. - 30,23 PJ
720 kt
2006 2008 2010 2012 2014 2016 2018 2020 2022 2024 2026 2028 2030
Energetske uštede u odnosu na temeljnu projekciju - "negajouli"
Potrošnja energije u održivom scenariju

5
Priprema 2. NEEAP-a: načela i koraci
• Kvalitativna (ključni faktori
(ne)uspjeha)
• Kvantitativna (ostvarene
uštede energije)
Ocjena provedbe
1. NEEAP-a
(Re)definiranje
sektorskih mjera • Očekivane uštede energije
• Energetski sektor
• Sektori neposredne potrošnje
• Horizontalne (međusektorske)
• Planovi energetskih tvrtki
• Ex-ante primjena M&V
metoda
• Modeliranje buduće
potrošnje energije
• Ostali učinci?
Ocjena očekivanih
učinaka

6
Što smo radili relativno dobro?
Br. Naziv mjere EnU
Ocjena provedbe Ostvarene
uštede
energije u
2010. [PJ]
Status u 2.NAPEnU
Kućanstva
B.1 Građevinska regulativa i provedba Provodila se kako je bilo predviđeno 1,52 Revidirana
R.1 Info kampanje i mreža EE info centara Provodila se kako je bilo predviđeno N/D Revidirana
R.2 Energetsko označavanje kućanskih uređaja i energetski
standardi
Provodila se kako je bilo predviđeno N/D Revidirana
E.1 Individualno mjerenje i informativni računi Djelomično se provodila, ali u nedovoljnom
opsegu
0,01 Revidirana
R.3 Financijska potpora fizičkim osobama za investicije u
EnU
Djelomično se provodila, ali u nedovoljnom
opsegu
0,003 Revidirana
Usluge
B.1 Građevinska regulativa i provedba Provodila se kako je bilo predviđeno 0,64 Revidirana
B.2 Energetski pregled kotlova i ventilacijskih sustava Nije se provodila; potrebna regulativa
usvojena je tek početkom 2011.
/ Revidirana
R.1 Info kampanje Provodila se kako je bilo predviđeno N/D Revidirana
P.1 Projekt “Sustavno gospodarenje energijom u
gradovima i županijama”
Provodila se kako je bilo predviđeno 0,33 Nastavak kako je
predviđeno
P.2 Program “Dovesti svoju kuću u red” Provodila se kako je bilo predviđeno 0,21 Nastavak kako je
predviđeno
C.1 Sustavno gospodarenje energijom i energetski pregledi
u sektoru komercijalnih usluga
Nije se provodila na predviđeni način; samo
putem subvencija FZOEU
0,01 Revidirana
B.3 Certifikacija zgrada Provodila se kako je bilo predviđeno N/D Nije utvrđeno
P.3 “Zelena” javna nabava Nije se provodila na predviđeni način;
značajnije aktivnosti započete su tek 2010.
0 Revidirana

7
A što nije bilo dobro?
Br. Naziv mjere EnU
Ocjena provedbe Ostvarene
uštede
energije u
2010. [PJ]
Status u 2.NAPEnU
Industrija
I.1 Mreža industrijske energetske efikasnosti (MIEE) Nije se provodila 0 Revidirana
I.2 Dobrovoljni sporazumi s industrijom Nije se provodila 0 Ukida se i integrira
pod I.5
I.3 Shema energetskih pregleda za industriju Provodila se samo putem subvencija FZOEU 0,03 Revidirana
I.4 Visokoučinkovita kogeneracija Provodila se kako je bilo predviđeno; učinci
slabi i uštede zanemarive
I.5 Naknada za emisije CO2 za velike onečišćivače Djelomično se provodila; nije ostvarena
potpuna alokacija sredstava za projekte EnU
/ Nastavak kako je
predviđeno
0,57 Revidirana
Promet
T.1 Uvođenje europskih standarda Djelomično se provodila 0 Mjere su bile
T.2 Info kampanja o energetski učinkovitom ponašanju u
prometu
T.3 Promocija održivih prometnih sustava i učinkovitog
iskorištavanja goriva
Nije se provodila 0
Nije se provodila na predviđeni način; samo
putem subvencija FZOEU
T.4 Promocija “čistijih” vozila Provodila se, ali ne u željenom opsegu 0,07
0,01
preopćenite, te su iz
njih izvedene
potpuno nove
mjere

8
Što smo postigli?
Nacionalni okvirni cilj 2016. (PJ) 19,77
Nacionalno okvirni među-cilj 2010. (PJ) 6,53
Sektorski cilj Postignute uštede Procijenjene uštede
(PJ)
energije u 2010. (PJ) energije 2016. (PJ)
Sektorska raspodjela cilja
Ukupno Dokazano iz Ukupno Dokazan(BU
2010. 2016. (TD) mjera (BU) (TD) +MAED)
Kućanstva 2,24 6,72 4,43 1,53 12,64 9,58
Usluge 1,25 3,76 0,33 1,32 4,50 3,85
Industrija 1,12 3,36 1,21 0,60 4,93 1,99
Promet 1,98 5,93 0,46 0,08 16,60 3,22
Ukupno: 6,59 19,77 6,43 3,53 38,66 18,64
Postotak(%)(u usporedbi s referentnom
potrošnjom)
3%
9%
2,9%
1,6%
17,6%
8,5%

9
Vidljivost, prepoznatljivost…

10
A zašto nismo postigli i više?
Politička volja
stvarna ili “s figom u džepu”?
samo zbog EU?
Provedbeni kapaciteti
1,5 čovjek u nadležnom ministarstvu?
Nejasna podjela odgovornosti – loptanje
gospodarstvo, graditeljstvo, zaštita okoliša, promet, Fond… tko što radi?
Sporost u donošenju podzakonskih propisa
zašto zakonodavci ne poštuju zakonom utvrđene rokove?
Sufinanciranje
disperzirano, a ne programsko
Poduzetništvo
zašto se EnU ne prepoznaje kao poslovni interes?
Uključivanje javnosti
stavovi građana – što “prolazi”, a što ne?

11
Pristup (re)definiranju mjera: sinergija
učinaka
Gospodarski
oporavak
(radna mjesta,
poduzetništvo)
Uštede energije
(smanjenje emisija
polutanata, troška za
energiju, međunarodne
obveze)
Poboljšanje uvjeta
života i rada
(kvaliteta stanovanja,
smanjenje
(energetskog)
siromaštva))

12
Postojeće zgrade: okosnica 2.NEEAP-a
2. NEEAP (NAPEnU) fokus stavlja na poticanje obnove postojećih zgrada koje postižu
energetske karakteristike više od važećom regulativom propisanih, te postizanje energetskog
standarda „gotovo nul energetskih zgrada“ Postavljeni ciljevi su izrazito ambiciozni i
neostvarivi bez sustavnog i kontinuiranog pristupa provedbi i bez osiguravanja
mehanizama financiranja. Ti su ciljevi postavljeni temeljem prijedloga nove Direktive o
energetskoj učinkovitosti Europske komisije te se pretpostavlja da se svake godine obnovi 3%
površine zgrada, što iznosi:
- oko 3,7 milijuna m 2 stambenih zgrada,
- oko 285.000 m 2 nestambenih zgrada javne namjene,
- oko 0,98 milijuna m 2 nestambenih zgrada u sektoru komercijalnih usluga godišnje.
Provedba ove mjere zahtijeva velike investicije od oko 8 milijardi kuna godišnje, a nudi
iznimno velik potencijal ne samo za uštede energije nego za zapošljavanje i pokretanje
čitave građevinske industrije u Hrvatskoj.
Nužno je žurno razraditi i donijeti Nacionalni program obnove zgrada, kako bi se moglo
započeti s provedbom tog Programa još u tijeku razdoblja ovog Nacionalnog plana, tj. do
konca 2013. godine. Ispunjavanju ovoga ambicioznog cilja svakako treba težiti, no sigurno je
da će ostvarenje u najvećoj mjeri ovisiti o uspješnosti pronalaženja mehanizama financiranja
(ESCO!).
Ipak, treba istaknuti da Hrvatska bez provedbe mjera obnove postojećih zgrada neće
ostvariti svoje ciljeve za uštede energije u 2016. godini.

13
2.NEEAP: ostala ključna područja
Proširenje obuhvata na energetski sektor
Uključivanje planova energetskih subjekata
Nadzor regulatornog tijela
Postrožavanje zahtjeva za energetska svojstva novih i
rekonstruiranih zgrada
Financijske potpore fizičkim osobama (toplinska izolacija, OIE,
uređaji, vozila)
Mreža industrijske energetske efikasnosti
Promet!
Eko-vožnja
Infrastruktura javnog prijevoza
E-mobilnost
Obveze opskrbljivača da postižu uštede kod svojih kupaca!

14
Očekivani učinci (1/2)
Makro pokazatelji 2009. godina
BDP (milijarde kn, tekuće cijene) 335,2
Ukupan trošak za energiju (milijarde kn) 46,5
Udio troška za energiju u BDP-u 14%
Troškovi uvoza energije (milijarde kn) 16,8
Udio troška uvoza energije u BDP-u 5%
Trošak za energiju u zgradama javnog sektora
(milijarde kn)
~ 1,4
Potencijal za uštede energije u javnom sektoru ~ 40% trenutne potrošnje
Potencijalne godišnje uštede (milijuna kn) –
obnovom svih zgrada
~ 500 milijuna kn godišnje!!!

15
Očekivani učinci (2/2)
Ispunjenje obveza smanjenja potrošnje energije do
2016. (EU Direktiva 2006/32/EC)
Razvoj ESCO tržišta i poduzetništva
“Zelena”radna mjesta
7.000 novih izravnih radnih mjesta na obnovi zgrada
Jednako toliko neizravnih radnih mjesta
Ublažavanje posljedica neizbježnog porasta cijena
energije

16
Umjesto zaključka…
Energetska
učinkovitost
GOSPODARSKI
RAZVOJ
I SOCIJALNA
OSJETLJIVOST

17
Hvala na pozornosti!
Kontakt:
nenad.debrecin@fer.hr
vesna.bukarica@fer.hr