SA2010 Paper Template - hr
SA2010 Paper Template - hr SA2010 Paper Template - hr
Agroekologija i ekološka poljoprivreda Materijal i metode Izradi ovog rada je prethodio je obilazak terena, pri ţemu su evidentirani elementi tradicijske arhitekture, ambijent okušnica i vrtova s najvaţnijim sadrţajima, a nakon toga ocjena floralnih komponenti (ukrasnog drveša i grmlja, voša, cviješa i ljekovitog bilja) u estetskom i funkcionalnom smislu. Obavljeni su intervjui s vlasnicama avlija starih sarajevskih obitelji koje su zabiljeţene u literaturnim izvorima. Istraţeni su izvori, odnosno dokumentacija koja govori o izgledu starih okušnica i vrtova u vrijeme kada su nastali, iako su literaturni izvori koji su korišteni za ovu svrhu veoma oskudni i nepotpuni, ovaj rad je pokušaj da se prikupe podaci o biljkama koje su uzgajane u tom periodu. Analiza postoješeg stanja okušnica i vrtova raŤena je na podruţju Opšine Stari grad, a analizom su obuhvašene okušnice i vrtovi sljedeših objekata: Svrzina kuša, Kusumagiša kuša, Dautoviša kuša, Handţiša kuša, Naniša kuša i Spahiša kuša. Rezultati i rasprava Na osnovu analize postoješih arhitektonskih i bioloških elemenata, moţe se ustanoviti da su stare sarajevske okušnice i vrtovi znatno promijenile izgled i izgubile nekadašnji sjaj, bez obzira na to što još uvijek imaju svoje specifiţnosti, kao što su: bunari, kaldrma, šadrvani i drugo. Od biljnog materijala vešina je išţezla, meŤutim još uvijek se mogu naši neke vrste koje su specifiţne za stara dvorišta- okušnice. Okušnice su sarajevskim kušama davale poseban ţar i ljepotu. S okušnicom je kuša imala: cvijetnjak, hladnjak, vodu i miris, ukratko, pruţala je osješaj posebnog zadovoljstva. Avlijom dominira bijela boja zida, sivkasta boja kaldrme i zelena boja šimšira ili nekog drugog zimzelenog ţbuna. Ove tri boje su predstavljale pozadinu na kojoj se posebno istiţu cvjetovi crvene boje, zbog ţega ova boja dominira avlijom. Crvena boja cviješa je omiljena, prisutna u mnogo nijansi, a slijede je ţuta i bijela. Od arhitektonskih elemenata u sarajevskoj okušnici od davnina do danas su prisutni: zid, ograda, kaldrma, sofa i ţesma. Voda se javila kao posljedica orijentalnog vrtnog stila. Ljepoti ambijenta okušnice i vrta znaţajno su doprinosile ţesme s kamenim koritima iz kojih je neprestano tekla voda i ţuboreši kanalima otjecala kroz dvorište. Šadrvani su bili prisutni u imušnijim kušama, i svojim prisustvomi ţuborom vode tokom ljetnih dana su u vrt unosili prijatnu svjeţinu. Obvezno dvorište ili visokim zidom ograŤeni prostor ispred kuše, sastavni je dio gotovo svake tipiţne sarajevske gradske kuše, a sastoji se od muške i ţenske okušnice. Zidovi kuša su bijeli što isto tako ţini prepoznatljivom sarajevsku ali i bosansku okušnicu (slika 1. i 6.). Sve sarajevske okušnice su bogate bujnim zelenilom, drvešem, grmljem, a posebno trajnicama i sezonskim cviješem, ţija je površina daleko veša u odnosu na kamene, drvene i bijelo obojane plohe zidova. To zelenilo je sasvim dovoljno da ostavi ugodan dojam svjeţine i slikovite, sjenkama prošarane i suncem obasjane okušnice. Biljni materijal sarajevskih okušnica ţini: grmlje, trajnice, jednogodišnje cviješe, dvogodišnje cviješe i lukoviţasto i gomoljasto cviješe. Grmovi u okušnicama su bili prisutni iskljuţivo zbog lijepog mirisa i boje. Najzastupljeniji su: Buxus sempervirens L. (šimšir), Jasminum fruticans L. (jasmin), Rosa sp. (ruţa), Syringa vulgaris L. (jorgovan) i Viburnum opulus L. (hudika). U bosanskim okušnicama šimšir se od davnina najţešše sadio kao soliterna biljka koja je puštana da slobodno raste, dok se danas sve više teţi orezivanju (slika 2). 45. hrvatski i 5. međunarodni simpozij agronoma 163
164 Agroecology and Organic Agriculture Slika 1. Izgled zida Svrzine okućnice Slika 2. Orezani šimšir u sarajevskoj okućnici 45 th Croatian & 5 th International Symposium on Agriculture Slika 3. Ruţa penjaĉica u okućnici Najzastupljenija ruţa u sarajevskim okušnicama od davnina je bila ruţa Ťulberšeţerka (Rosa damascena Mill.), koja je danas sve manje i manje zastupljena. U okušnicama su posebno saŤene ruţe penjaţice (slika 3.), koje su se vešinom sadile uza zid kuše, tako da bi se bijeli zidovi isticali zajedno s ruţom. Od trajnica u sarajevskim okušnicama najviše su zastupljeni: Aster amellus L. (jesenje astre), Convallaria majalis L. (ŤurŤevak), Delphinium ajacis (L.) Schur. (delfinium), Hemerocallis x hybrida (hemerokalis), Lupinus polyphyllus Lindl. (lupina, vuţika), Paeonia officinalis L. (boţur), Phlox paniculata L. (plamenac), Sedum spectabile Boreau (sedum) i Stachys lanata Jacq. (zeţje uši). Jednogodišnje cvjetne vrste koje su prisutne u sarajevskim okušnicama su: Althaea rosea L. (sljez), Antirrhinum majus L. (zijevalica), Calendula officinalis L. (neven), Callistephus chinensis (L.) Nees, Chrysanthemum carinatum Schousboe (krizantema), Impatiens balsamina L. (lijepi deţko), Ipomoea tricolor Cav. (ladoleţ), Petunia x hybrida (petunija), Portulaca grandiflora Hook. (prkos), Salvia splendens Sellow ex Schult. (ukrasna kadulja), Tagetes erecta L. (visoka kadifica), Tagetes patula L. (niska kadifica), Tropaeolum majus L. (dragoljub, latifa) i Zinnia elegans Jacq. (cinija). Najzastupljenije dvogodišnje cvjetne vrste u okušnicama su: Cheiranthus cheiri L. (zimski šeboj) (Slika br.4.), Dianthus barbatus L.(turski karanfil) Digitalis purpurea L. (naprstak) i Viola x wittrockiana L. (mašuhica). Slika 4. Cheiranthus cheiri u okućnici Slika 5. Kaldrma u Handţića okućnici Slika 6. Svrzina kuća u Sarajevu – muška okućnica U sarajevskim okušnicama od lukoviţastog i gomoljastog cviješa najţešše su prisutni: Lilium candidum L. (bijeli ljiljan), Tulipa sp. (tulipan) i Hyacinthus orientalis L. (zumbul). Uz zidove kuše i ogradu svaki vrt preteţno ima ruţu Rosa damascena, (Ťulberšešerka), dok ostalo cviješe raste bez nekog posebnog reda, izmiješano vošem i površem. U vrtovima se nalazi i nisko raslinje koje nema mjesta u okušnicama radi njihovih malih dimenzija: Sambucus nigra L. (zova), Robinia pseudoacacia L. (bagrem) i Tradescantia fluminensis Vell. (puzavac). U sarajevskim vrtovima najţešše se nalazi bar jedan od ovih
164<br />
Agroecology and Organic Agriculture<br />
Slika 1. Izgled zida Svrzine<br />
okućnice<br />
Slika 2. Orezani šimšir u<br />
sarajevskoj okućnici<br />
45 th Croatian & 5 th International Symposium on Agriculture<br />
Slika 3. Ruţa penjaĉica u<br />
okućnici<br />
Najzastupljenija ruţa u sarajevskim okušnicama od davnina je bila ruţa Ťulberšeţerka<br />
(Rosa damascena Mill.), koja je danas sve manje i manje zastupljena. U okušnicama su<br />
posebno saŤene ruţe penjaţice (slika 3.), koje su se vešinom sadile uza zid kuše, tako da bi<br />
se bijeli zidovi isticali zajedno s ruţom. Od trajnica u sarajevskim okušnicama najviše su<br />
zastupljeni: Aster amellus L. (jesenje astre), Convallaria majalis L. (ŤurŤevak),<br />
Delphinium ajacis (L.) Schur. (delfinium), Hemerocallis x hybrida (hemerokalis), Lupinus<br />
polyphyllus Lindl. (lupina, vuţika), Paeonia officinalis L. (boţur), Phlox paniculata L.<br />
(plamenac), Sedum spectabile Boreau (sedum) i Stachys lanata Jacq. (zeţje uši).<br />
Jednogodišnje cvjetne vrste koje su prisutne u sarajevskim okušnicama su: Althaea rosea<br />
L. (sljez), Antirrhinum majus L. (zijevalica), Calendula officinalis L. (neven), Callistephus<br />
chinensis (L.) Nees, C<strong>hr</strong>ysanthemum carinatum Schousboe (krizantema), Impatiens<br />
balsamina L. (lijepi deţko), Ipomoea tricolor Cav. (ladoleţ), Petunia x hybrida (petunija),<br />
Portulaca grandiflora Hook. (prkos), Salvia splendens Sellow ex Schult. (ukrasna<br />
kadulja), Tagetes erecta L. (visoka kadifica), Tagetes patula L. (niska kadifica),<br />
Tropaeolum majus L. (dragoljub, latifa) i Zinnia elegans Jacq. (cinija). Najzastupljenije<br />
dvogodišnje cvjetne vrste u okušnicama su: Cheiranthus cheiri L. (zimski šeboj) (Slika<br />
br.4.), Dianthus barbatus L.(turski karanfil) Digitalis purpurea L. (naprstak) i Viola x<br />
wittrockiana L. (mašuhica).<br />
Slika 4. Cheiranthus cheiri u<br />
okućnici<br />
Slika 5. Kaldrma u Handţića<br />
okućnici<br />
Slika 6. Svrzina kuća u<br />
Sarajevu – muška okućnica<br />
U sarajevskim okušnicama od lukoviţastog i gomoljastog cviješa najţešše su prisutni:<br />
Lilium candidum L. (bijeli ljiljan), Tulipa sp. (tulipan) i Hyacinthus orientalis L. (zumbul).<br />
Uz zidove kuše i ogradu svaki vrt preteţno ima ruţu Rosa damascena, (Ťulberšešerka),<br />
dok ostalo cviješe raste bez nekog posebnog reda, izmiješano vošem i površem. U<br />
vrtovima se nalazi i nisko raslinje koje nema mjesta u okušnicama radi njihovih malih<br />
dimenzija: Sambucus nigra L. (zova), Robinia pseudoacacia L. (bagrem) i Tradescantia<br />
fluminensis Vell. (puzavac). U sarajevskim vrtovima najţešše se nalazi bar jedan od ovih
Change language