Istraţivanje ujednaĉenosti površinske raspodjele tekućine ... - hr

Poljoprivredna mehanizacija
Prethodno priopdenje
Istraţivanje ujednaĉenosti površinske raspodjele tekućine ratarskih
prskalica
Đuro Banaj 1 , Vjekoslav Tadiš 1 , Ņeljka Banaj 1 , Ivan MenŤuńiš 1 , Vinko Duvnjak 2
1 Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Zavod za mehanizaciju, Trg sv. Trojstva 3, 31000 Osijek,
Hrvatska, dbanaj@pfos.hr
2 Poljoprivredni Institut Osijek, 31000 Osijek, Hrvatska
Saţetak
U radu su prikazani rezultati ispitivanja kvalitete rada 6 prskalice tvrtke Metalna iz
Maribora iz usvojenog proizvodnog programa njemaţke tvrtke RAU i 4 originalne RAU
prskalice. Ispitivane traktorske vuţene prskalice predstavljaju suvremene dobro
koncipirane strojeve sve do onog trenutka dok im se ne naruńi ugraŤeni eksploatacijski
potencijal. Na ispitivanim prskalicama ugraŤene su crpke poluţile eksploatacijsko - korisni
uţinak (e) od 81,5 do 96,1%. UgraŤene crpke raspolaņu dobrim kapacitetom te ih nije
potrebno mijenjati ili popravljati. S obzirom na pravilan izbor i korińtenje mlaznica kod
60% prskalica utvrŤeno je da su na istom krilu prskalice ugraŤene mlaznice razliţitih
nazivnih protoka, ńto neminovno dovodi do pogreńke pri prskanju. Ujednaţena povrńinska
raspodjela zańtitnog sredstva unutar granice od 15% utvrŤena je samo kod dvije prskalice.
Kod pet prskalice koeficijent varijacije iznosio je >20% te ih je svrstao u kategoriju
prskalica s lońom raspodjelom. Samo tri prskalica imale su koeficijent varijacije izmeŤu
17,64 i 19,34% ńto predstavlja minimalno zadovoljavajušu raspodjelu tekušine.
Kljuţne rijeţi: Ratarska prskalica, povrńinska raspodjela, kapacitet crpke, mlaznice
Uvod
Zańtita poljoprivrednih kultura u veţini zemalja u nańem okruņenju a tako i u Hrvatskoj, u
najvešoj mjeri obavlja se kemijskim sredstvima. Najpreciznija primjena kemijskih
sredstava u poljoprivredi, provodi se uporabom prskalica, s kojima se i obavlja najveši dio
zańtite bilja u ratarskoj proizvodnji. Veša poljoprivredna gospodarstva gotovo u potpunosti
koriste ńirokozahvatne prskalice opremljene s mjerno-regulacijskim ureŤajima za
automatsko voŤenje i kontrolu procesa prskanja navodi Ţuljat (2003). Ratarske prskalice
ponekad radi naruńenog eksploatacijskog potencijala ne udovoljavaju zahtjevima o
minimalnoj kvaliteti u zańtiti ratarskih kultura. Naruńavanje razine eksploatacijskog
potencijala u velikoj mjeri utjeţe sadańnje stanje u poljoprivrednoj proizvodnji. Smanjenje
obrtnih novţanih sredstava dovodi do djelomiţne ili nepotpune revitalizacije pojedinih
elemenata radnih sustava prskalice, a samim time i smanjenje ukupnog eksploatacijskog
potencijala. Postoje prskalice koje su prema rezultatima mjerno-regulacijskim ureŤajima
tehniţki ispravne, ali u stvarnosti nije tako. Mjerno–regulacijski sustav s obzirom na brzinu
kretanja agregata za vrijeme prskanja, poveţava ili smanjuje razinu tlaka kako bi odrņao
zadanu normu prskanja. Danańnji sustavi ne kontroliraju povrńinsku raspodjelu nego samo
koliţinu isprskane tekušine. Prema istraņivanjima autora Banaj i ostali (2000) od 180
ispitivanih traktorskih prskalica 30% ispitivanih prskalica nezadovoljava u pogledu
popreţne raspodjele. Mlaznice kako navodi autor Banaj i ostali (2000), obavljaju vaņne
funkcije tj. propuńtaju zadanu koliţinu tekušine u jedinici vremena, rasprńuju tekušinu
tvoreši kapljice odgovarajuših veliţina, te formiraju mlaz odgovarajušeg oblika. Radom
44. hrvatski i 4. međunarodni simpozij agronoma
897

898
Agricultural Engineering
mlaznice gube prvobitna svojstava navodi Tadiš i ostali (2008) te iznose da je trońenje
mlaznica nakon poprskanih 2000 ha s ţistom vodom joń uvijek unutar razreda s
koeficijentom varijacije do 5%. Kontroliranjem povrńinske raspodjele dodatno utjeţemo na
poveţanje efekta djelovanja primijenjenog pesticida, a ujedno moņemo djelovati na
smanjenje primjenjene koliţine ili doze pesticida.
Materijal i metode
Eksploatacijski potencijal traktorske prskalice predstavlja njezine ugraŤene mogušnosti za
trajno i pouzdano izvrńavanje svih radnih operacija pri aplikaciji. UgraŤeni eksploatacijski
potencijal obuhvaša kvantitativne veliţine, a to su:
a) kapacitet crpke (l/min),
b) protok na mlaznicama (l/s),
c) koliţina protoka za hidrauliţno mijeńanje (l),
d) moguši najmanji i najveši obrok (l/ha).
Vrijednosti koje izraņavaju kakvošu rada:
a) preciznost doziranja protoka na mlaznicama (l/s),
b) ujednaţenost povrńinske raspodjele (l/ha),
c) ujednaţenost kapljica u mlazu - struktura mlaza
d) otpornost mlaza na zanońenje.
UtvrŤivanje ujednaţenosti povrńinske raspodjele i vrijednosti ugraŤenog eksploatacijskog
potencijala ratarskih prskalica obavljeno je prema metodici koja se modificirana
primjenjuje na poljoprivrednom institutu i poljoprivrednom fakultetu u Osijeku.
Slika 1. UreĊaj za mjerenje površinske raspodjele tekućine tvrtke Hardi
Mjerenje protoka na svim potrońaţima prskalice obavljeno je uz 540 okretaja prikljuţnog
vratila traktora s elektro-magnetskim mjeraţem protoke tvrtke Krohne koji udovoljava
europskom standardu 13790 tj. s pogreńkom mjerenja do 0,3% potisnutog volumena. Na
ovaj naţin izmjereni su slijedeši protoci: a) protok ili kapacitet crpke Qp (l/min), b) ukupni
protok svih mlaznica (l/min), c) protok pojedinaţnih segmenata armature za prskanje
(l/min), d) protok namijenjen za hidrauliţko mijeńanje zańtitnog sredstva (l/min). Mjerenje
pojedinaţnih protoka mlaznica (l/min) obavljeno je elektronskim mjeraţem tvrtke AAMS.
Ispitivanje promjene ugraŤenog eksploatacijskog potencijala provedeno je na 10 traktorske
prskalice na poljoprivrednim gospodarstvima u istoţnoj Slavoniji. U ispitivanju je bilo
zastupljeno 6, odnosno 60% prskalica tvrtke Metalna iz Maribora iz usvojenog starog
44th Croatian & 4th International Symposium on Agriculture

Poljoprivredna mehanizacija
proizvodnog programa bivńe njemaţke tvrtke RAU, odnosno 40 % originalnih RAU
prskalica.
Rezultati i rasprava
U vrijeme ispitivanja utvrŤeno je da su sve prskalice eksploataciji vińe od 17 godina. Sve
su traktorske prskalice imale radni zahvat od 18 m. Rezultati mjerenja ukupnog protoka
crpke (Qp) i utvrŤenog eksploatacijskog korisnog uţinka (e) obavljeni su ţistom vodom,
te se dobiveni rezultati odnose na vodu i na ona zańtitna sredstva koja imaju istu specifiţnu
masu. UtvrŤeno je da crpke ostvaruje nazivni kapacitet od 200 l/min pri 540 min -1
prikljuţnog vratila, a kapacitet se pravocrtno mijenja s promjenom broja okretaja
prikljuţnog vratila. Ispitivanjem je utvrŤeno da protok crpke tvrtke Rau 14 M 20 ostaje
stalan, odnosno zanemarivo opada porastom radnog tlaka (1-6 bara). Dobiveni rezultati
mjerenja pokazuju da ispitivane crpke imaju eksploatacijski korisni uţinak e od 81,5% do
96,1%. To znaţi da ugraŤene crpke raspolaņu dobrim kapacitetom, te da ih nije potrebno
mijenjati ili potpuno popravljati.
Slika 2. poloţaj isptnog ureĊaja sprey skenera tvrtke Hardi
Ispitivanjem mlaznica utvrŤeno je da u neposrednoj primjeni nema dovoljno znanja o
pravilnom izboru i korińtenju mlaznica. Tako je kod 60% prskalica utvrŤeno da su na istom
krilu prskalice ugraŤene mlaznice razliţitih nazivnih protoka po ISO standardu 10625, ńto
neminovno uvjetuje greńke pri aplikaciji.
Rezultati ispitivanja ujednaţenosti povrńinske raspodjele zańtitnog sredstva prikazana je u
tablici 1.
Tablica 1. Rezultati ispitivanja ujednaĉenosti površinske raspodjele (KV%)
Ispitivana prskalica
Odliţna distribucija
( od 1 do 10 )
Zadovoljava
( od 16 do 20)
Lońa
( >20 )
1 - - 59,05
2 - - 25,01
3 - - 32,77
4 - 17,64 -
5 - 19,34 -
6 9,32 - -
7 - 18,56 -
8 8,11 - -
9 - - 27,67
10 - - 36,29
44. hrvatski i 4. međunarodni simpozij agronoma
899

900
Agricultural Engineering
Prema podacima iz tablice 1. utvrŤeno je da je 50% ispitivanih prskalica imalo lońu
popreţnu distribuciju, odnosno odstupanje razine tekušine u mjernim menzurama izvan
dozvoljene granice koeficijenta varijacije >20. Razloge neispravnosti treba traņiti u krilima
prskalica koja nisu u vodoravnom poloņaju u odnosu na objekt prskanja (savijena,
iskrivljena). Kod prskalica koje su imale koeficijent varijacije veši od 20% utvrŤene su isto
tako i veše protoke kod pojedinaţnih mlaznica u odnosu na standardni tlak od 3 bara u
vrednostima od 6 do 15%. Prikaz povrńinske raspodjele tekušine prikazano je narednim
slikama.
Slika 3. Povrńinska raspodjela tekušine s KV 17,64%
Slika 4. Povrńinska raspodjela tekušine s KV 25,01%
Iz slike 4. moņe se zakljuţiti da raspodjela tekušine lońa sa velikim koeficijentom varijacije.
Jako je vidljivo da je mala koliţina vode prisutna na sredini krila prskalice oko devetog
metra.
Zakljuĉak
Na temelju navedenog mogu se donijeti slijedeši zakljuţci;
∙ crpke ispitivanih prskalica poluţile su eksploatacijski korisni uţinak e od 81,5%
do 96,1%, te na taj naţin u potpunosti mogu ostvariti potreban kapacitet l/min -1
∙ ugraŤene i korińtene mlaznice kod 60% prskalica nisu standardizirane s obzirom na
standard ISO 10625, te direktno uvjetuju pogreńke pri aplikaciji,
∙ povrńinska distribucija tekušine, s obzirom na ostvareni KV, kod 50% prskalica ne
zadovoljava nańe potrebe te se svrstava u lońu distribuciju,
44th Croatian & 4th International Symposium on Agriculture

Poljoprivredna mehanizacija
∙ samo 20 % ispitivanih prskalica poluţilo je distribuciju s koeficijentom varijacije
od 8,11 i 9,32 % koji ih svrstava u kategoriju odliţne distribucije,
∙ ostvarena povrńinska distribucija direktno je uvjetovana s ispravnosti noseših krila
prskalice
Literatura
Bugarin, R., Đukiš, N., Ponjiţan, O., Sedlar, A.(2000): Atestiranje mańina u sklopu primene
zakona i pravilnika o zańtiti bilja. Savremena poljoprivredna tehnika br. 3–4, strana 53– 61,
Novi Sad,
Đukiš, N, Sedlar, A, Bugarin, R(2005): Znaţaj redovne kontrole prskalica, Revija „Agronomska
saznanja―, godińte XV, br. 4, str. 18–20, Novi Sad,
Tadiš, V., Đ. Banaj, (2008): Odrņivi razvoj zańtite okolińa detektiranjem potrońenih mlaznica
izraŤenih od mesinga, 17. Znanstveno struţni skup, Organizacija i tehnologija odrņavanja OTO
2008, 7-12, Poljoprivredni fakultet u Osijeku,
Banaj, Đ.,V. Duvnjak, (2000): UtvrŤivanje promjene ugraŤenog eksploatacijskog potencijala
ratarskih prskalica, 36 Znanstveni skup hrvatskih agronoma, Opatija, str 138.
Banaj, Đ.,V. Duvnjak, (2000): Utjecaj trońenja mlaznica na koliţinu protoka, 36 Znanstveni skup
hrvatskih agronoma, Opatija, str 137.
Duvnjak, V., Banaj, Đ., Zimmer, R. and Jurińiš, M. (2000): Utjecaj fizikalnih svojstava kapljevine
na dezintegraciju uporabom mlaznica s lepezastim spljońtenim mlazom. Strojarstvo 42 (1-2)
15-23,
Busnovac Mirela (2002) Ispitivanje kvalitete rada ratarskih prskalica, Diplomski rad 1-29,
Poljoprivredni fakultet u Osijeku.
Ţuljat, M. (2003): Podeńavanje i odrņavanje prskalica i raspodjeljivaţa gnojiva, 12. Znanstveno
struţni skup, Organizacija i tehnologija odrņavanja OTO 2008, 27-31, Druńtvo odrņavatelja
Osijek,
An investigation into the efficacy of pesticide sprays from arable sprayers
Abstract
The paper deals with work quality research results of 6 spraying machines made by
Metalna company ( Maribor) from the adopted production program of the German firm
RAU and 4 original RAU spraying machines. The investigated tractor dragged spraying
machines represent modern well conceived machines as long as their built-in exploitation
potential is not discredited. Pumps built in the spraying machines were characterized by
exploitation – useful effect (ŋe ) ranged from 81.5 to 96.1%.The built- in pumps are known
for their good capacity, hence, are not necessary to be changed or repaired. In terms of the
adequate nozzles choice and application, it was found out that nozzles built-in on the same
spraying machine wing were of diverse flow leading to a spraying error. The uniform area
distribution of the protection agent within a limit of ± 15% was determined two sprayeras.
Five spraying machines were characterized by the variation coefficient of > 20% and were
categorized in the ones with bad distribution. Three spraying machine was known for the
variation coefficient from 17.64% to 19.24 % representing minimum satisfactory liquid
distribution.
Key words: farming spraying machine, area distribution, pump capacity, nozzles
44. hrvatski i 4. međunarodni simpozij agronoma
901