47th Croatian and 7th International Symposium on Agriculture ...

Udder ORIGINAL morphology SCIENTIFIC <strong>and</strong> PAPER milk yield of Pag sheep
Morfologija vimena i mliječnost paške ovce
Zvonimir PRPIĆ 1 , Boro MIOČ 1 , Ivan VNUČEC 1 , Josip VRDOLJAK 2 , Vesna PAVIĆ 1
1 Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
(e-mail: zprpic@agr.hr)
2 MILS - Mljekara Split d.d., Komulovića put 4, 21000 Split, Hrvatska
Sažetak
Cilj rada bio je utvrditi morfološke odlike vimena paških ovaca, kao i povezanost morfologije
vimena s proizvodnjom i kemijskim sastavom mlijeka. Kontrolom mliječnosti (AT metoda) i
mjerenjem morfoloških odlika vimena bilo je obuhvaćeno 111 paških ovaca. Prosječna dubina
vimena paške ovce bila je 12,25 cm, širina vimena 11,40 cm, opseg vimena 32,60 cm, visina
cisterne 1,56 cm, kut sisa 49,0º, duljina sisa 2,47 cm, širina sisa 1,40 cm. Laktacijska proizvodnja
mlijeka značajno je utjecala na većinu analiziranih morfoloških odlika, izuzev veličine sisa.
Opseg, dubina i širina vimena te širina sisa bile su u značajnoj pozitivnoj korelaciji s dnevnom
proizvodnjom mlijeka te u negativnoj korelaciji sa sadržajem masti i bjelančevina u mlijeku.
Ključne riječi: ovčje mlijeko, proizvodnja mlijeka, morfologija vimena, laktacija
Udder morphology <strong>and</strong> milk yield of Pag sheep
Abstract
The aim of this paper was to establish morphological udder traits of Pag sheep, as well as
relationship between udder morphology <strong>and</strong> milk production <strong>and</strong> chemical composition.
Milking control (AT method) <strong>and</strong> measurements of udder morphological traits were conducted
on 111 Pag sheep. Mean udder depth of Pag sheep was 12.25 cm, udder width 11.40 cm, udder
circumference 32.60 cm, cistern height 1.56 cm, teat angle 49.0º, teat length 2.47 cm, udder
width 1.40 cm. Lactation milk yield significantly affected most of the morphological udder
traits, except the teat size. The circumference, depth <strong>and</strong> width of udder <strong>and</strong> teat width were
significantly positively correlated with daily milk yield <strong>and</strong> negatively correlated with fat <strong>and</strong>
protein content in milk.
Key words: ewe milk, udder morphology, milk production, lactation
Uvod
Razvijenost i oblik vimena pouzdani su pokazatelji proizvodnosti mlijeka i zdravlja vimena ovaca. Unatoč
tome, sve donedavno, selekcija mliječnih ovaca bila je gotovo isključivo usmjerena na povećanje mliječnosti
te na izlučivanje grla s visokom brojem somatskih stanica u mlijeku. Međutim, uslijed povećanog interesa
uzgajivača za primjenom strojne mužnje te smanjenjem troškova proizvodnje, kao i zahtjeva potrošača za
sigurnim i „zdravim“ proizvodima, u zemljama s razvijenim mliječnim ovčarstvom dolazi do uključivanja u
uzgojne programe drugih, u selekciji važnih funkcionalnih osobina, poput, primjerice, morfologije (i
zdravlja) vimena. Tako se, primjerice, u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj i drugim zemljama, u posljednjih
nekoliko godina počelo s kreiranjem uzgojnih programa u cilju povećanja mliječnosti ovaca, ali bez
posljedično nepovoljnog utjecaja na morfologiju i zdravlje vimena (Rovai i sur., 1998). Međutim, navedeni
cilj nije jednostavno ostvariti s obzirom da je proizvodnja mlijeka u antagonističkom odnosu s morfologijom
vimena budući da se povećanjem proizvodnje mlijeka linearno povećava volumen (veličina) mliječne
Proceedings . <strong>4<strong>7th</strong></strong> <strong>Croatian</strong> <strong>and</strong> <strong>7th</strong> <strong>International</strong> <strong>Symposium</strong> on Agriculture . Opatija . Croatia (727–731)
Section 7 . Animal Husb<strong>and</strong>ry 727

Zvonimir PRPIĆ, Boro MIOČ, Ivan VNUČEC, Josip VRDOLJAK, Vesna PAVIĆ
žlijezde, a samim time i pritisak na suspenzorni sustav vimena (Legarra i Ugarte, 2005). Također, genetske
korelacije između proizvodnje mlijeka i položaja sisa ili dubine ovčjeg vimena su slabo (r = 0,10) do izrazito
(r = -0,55) nepoželjne (Barillet, 2007). Stoga, jednostrana i učinkovita selekcija na povećanje proizvodnje
mlijeka kroz nekoliko desetljeća bi rezultirala, uz povećanje mliječnosti, nepoželjnim promjenama
konformacije ovčjeg vimena, suviše obješenim vimenom i horizontalno položenim sisama, što nepovoljno
djeluje ne samo na osobine muznosti, već i na zdravlje mliječne žlijezde (Barillet, 2007).
Imajući u vidu činjenicu da paška ovca s oko 30 000 grla čini najbrojniju populaciju muznih ovaca u
Hrvatskoj te da ranije nije bila predmetom navedenih istraživanja, cilj ovog istraživanja je bio objektivno
(mjerenjem) utvrditi morfološke odlike njihova vimena, kao i povezanost morfoloških odlika vimena s
mliječnošću paških ovaca.
728
Materijal i metode
Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 111 muznih paških ovaca s tri obiteljska gospodarstva na otoku Pagu, inače,
podjednake veličine stada, slične tehnologije uzgoja (hranidba, sustav i uvjeti držanja, način i broj dnevnih
mužnji, sezona janjenja, trajanje sisnog i dojnog razdoblja laktacije i dr.) i ujednačene proizvodnosti stada u
prethodnoj laktaciji. Istraživane čistokrvne paške ovce, od druge do četvrte laktacije, bile su simetričnog i
pravilno razvijenog vimena, bez vidljivih (kliničkih) znakova mastitisa, što je utvrđeno, neposredno prije
provedbe kontrola mliječnosti, pojedinačnim kliničkim pregledom vimena i organoleptičkim pregledom
prvih mlazova mlijeka na crnoj podlozi. Sve odabrane ovce imale su po jedno živoojanjeno (sisajuće) janje u
leglu.
Tijekom razdoblja mužnje u istraživanim stadima je provedena kontrola mliječnosti primjenom AT metode
(ICAR, 2003), odnosno jednokratnim ručnim izmuzivanjem svakih 30 (28-34) dana (naizmjenično jutarnja
ili večernja mužnja), u uobičajeno vrijeme jutarnje i večernje mužnje. Prva kontrola mliječnosti obavljena je
najranije 5, a najkasnije 30 dana po odvajanju janjeta od ovce. Kontrole mliječnosti su provođene do
razdoblja prestanka sekrecije mlijeka (zasušenja), odnosno kada je ovca proizvodila manje od 100 ml mlijeka
po mužnji. Ukupna proizvodnja mlijeka u laktaciji po istraživanoj ovci dobivena je izračunavanjem na
temelju podataka mjesečnih kontrola mliječnosti sukladno metodi po Fleischmann-u (HPA, 2011). Pritom su
grla s manje od tri mjesečne kontrole mliječnosti bila isključena iz daljnjeg istraživanja. Prilikom provedbe
mjesečnih kontrola mliječnosti, od svakog pojedinog grla, u čistu plastičnu bočicu volumena 300 ml (bez
dodatka konzervansa), uzet je pojedinačni uzorak mlijeka (uzorak iz cijelog vimena, odnosno iz obje
polovice) za utvrđivanje osnovnog kemijskog sastava mlijeka. Prikupljeni uzorci pohranjeni su u
prijenosnom hladnjaku pri temperaturi od +4ºC te su unutar 12 sati od uzimanja dostavljeni u Referentni
laboratorij za mlijeko i mliječne proizvode na Agronomskom fakultetu u Zagrebu radi provedbe analiza
kemijskog sastava. Primjenom metode infracrvene spektrometrije (HRN EN ISO 9622:2001) u uzorcima
mlijeka određen je sadržaj mliječne masti, bjelančevina, laktoze, suhe tvari i suhe tvari bez masti (Sbm).
Mjerenja morfoloških odlika vimena provela je ista osoba, tri puta tijekom laktacije (otprilike svakih 60 dana)
na dane mjesečnih kontrola mliječnosti (prva, treća i peta kontrola), najkasnije do dva sata prije početka
mužnje. Izmjere morfoloških odlika vimena i sisa provedene su sukladno uputama Labussière (1988), s
manjim izmjenama (umjesto volumena vimena, radi jednostavnije izvedivosti, mjereni su širina i opseg
vimena, sukladno Fernández i sur. (1995)). Utvrđene su slijedeće morfološke odlike vimena i sisa: dubina
vimena (udaljenost između abdominalnog zida i dna vimena); širina i opseg vimena; visina lijeve i desne
mliječne cisterne (udaljenost između dna vimena i razine sisnih baza); duljina i širina lijeve i desne sise
(mjereno u središnjem dijelu sise); kut lijeve i desne sise (izraženo u stupnjevima (º) u odnosu na okomitu
liniju kroz sredinu vimena (linija između dviju polovica vimena, gledano sa stražnje strane). Položaj sisa
ocijenjen je subjektivno (Fernández i sur., 1995), korištenjem raspona ocjena od 1 do 5 (pogled s lateralne
strane: ocjena 1 = sise okrenute unatrag; ocjena 2 = okomito položene; ocjena 3 = blago pomaknute naprijed;
ocjena 4 = pomaknute naprijed; ocjena 5 = izrazito pomaknute naprijed). Ovce na kojima su provedene
manje od dvije kontrole (mjerenja) morfoloških odlika vimena bile su isključene iz daljnjeg istraživanja.
Statistička obrada podataka provedena je korištenjem statističkog programa SAS V8 (SAS STAT, 1999).
Opisni statistički pokazatelji analiziranih morfoloških odlika vimena izračunati su primjenom MEANS
procedure. U model s morfološkim odlikama vimena uključen je utjecaj laktacijske proizvodnje mlijeka, pri
čemu su granične vrijednosti prilagođene proizvodnim odlikama paških ovaca (niska (

Udder morphology <strong>and</strong> milk yield of Pag sheep
(100-150 kg), visoka (>150 kg)). Za izračun koeficijenata korelacija između analiziranih varijabli korištena je
procedura CORR, a za izračun regresija procedura REG.
Rezultati i rasprava
U tablici 1 prikazane su prosječne vrijednosti i mjere varijabilnosti morfoloških odlika vimena paških ovaca.
Paške ovce se, u usporedbi s Churra ovcama (Fernández i sur., 1995) sličnih proizvodnih odlika, odlikuju
vimenom znatno manjeg prosječnog opsega (32,6 : 46,6 cm) i širine (11,4 : 12,2 cm), ali veće dubine (12,25 :
10,8 cm). S obzirom na ograničenu visinu cisterne, ova mjera je imala veći koeficijent varijabilnosti nego
druge odlike vimena i sisa (tablica 1), što ukazuje na poteškoće pri preciznom mjerenju ovog svojstva.
Sise paških ovaca su uglavnom ljevkastog oblika i blago pomaknute unaprijed (prosječna ocjena 3,13), slično
kao i u nekih drugih mediteranskih mliječnih pasmina ovaca te su, kao takove, prikladne i za strojnu mužnju.
Kut sisa paških ovaca je gotovo identičan onima utvrđenim u pasmina Lacaune (Labussiére, 1988) i Churra
(Fernández i sur., 1995). Prosječna duljina sisa cigaja, Karagouniko, Lacaune, Sarda, Manchega i Churra
ovaca, prema Labussiére (1988), je od 2,61 do 3,33 cm, dok Perez Linares i sur. (1983) navode da je prosječna
širina sisa ovaca od 1,43 do 1,77 cm. Razvidno je da su prosječne dimenzije sisa istraživanih paških ovaca
manje od navedenih vrijednosti (tablica 1).
Tablica 1. Morfološke odlike vimena paške ovce*
Odlika vimena x
SD Min Max CV, %
Dubina vimena (cm) 12,25 1,96 7,00 19,80 16,00
Širina vimena (cm) 11,40 1,80 7,50 17,20 15,79
Opseg vimena (cm) 32,60 4,58 21,00 47,00 14,05
Visina cisterne (cm) 1,58 0,91 0,00 5,00 57,59
Položaj sisa (ocjena) 3,13 0,70 1,00 5,00 22,36
Kut sisa (°) 49,00 13,04 17,0 83,0 26,61
Duljina sisa (cm) 2,47 0,56 1,50 4,90 22,67
Širina sisa (cm) 1,40 0,29 0,90 2,60 20,71
*Prikazane su srednje vrijednosti morfoloških odlika lijeve i desne polovice vimena.
Očekivano, ukupna količina mlijeka proizvedenoga u laktaciji najizrazitije je, između analiziranih
morfoloških odlika vimena, utjecala na mjere veličine vimena (P

730
Zvonimir PRPIĆ, Boro MIOČ, Ivan VNUČEC, Josip VRDOLJAK, Vesna PAVIĆ
Pozitivni koeficijenti korelacija (P

Udder morphology <strong>and</strong> milk yield of Pag sheep
Rovai M., Such X., Piedrafita J., Caja G., Pujol M.R. (1998). Evolution of mammary morphology
traits during lactation <strong>and</strong> its relationship with milk yield of Manchega <strong>and</strong> Lacaune dairy sheep.
Proc. 6 th <strong>International</strong> <strong>Symposium</strong> on the Milking of Small Ruminants, Athens, Greece, pp. 63-
65.
SAS STAT (1999). OnlineDoc® Software Release 8. SAS Institute Inc., Cary, NC, USA.
sa2012_0719
Section 7 . Animal Husb<strong>and</strong>ry 731