46th Croatian & 6th International Symposium on Agriculture

632
Uvod
Ana POSPIŠIL, Milan POSPIŠIL, Svjetlana MATOTAN
U današnje vrijeme se sve više pažnje poklanja kvaliteti hrane i teži što uravnoteženijem obroku. Alternativne
žitarice u tome pronalaze svoje mjesto, a među njima i zrnati šćir. Zrnati šćir (Amaranthus spp.), odlikuje se
visokom nutricionističkom vrijednosti koja proizlazi iz vrlo povoljnog aminokiselinskog sastava bjelančevina
u sjemenu. Bjelančevine zrnatog šćira najkvalitetniji su među biljnim vrstama (Bressani i sur., 1993; Bejosano
i Corke, 1998). Prinos sjemena zrnatog šćira znatno varira. U agroekološkim uvjetima sjeverozapadne
Hrvatske prinos sjemena, ovisno o sorti i roku sjetve, varirao je od 907 do 2351 kg ha -1 (Pospišil i sur., 2007).
Jedna od najprinosnijih sorata šćira je Plainsman koji pripada vrsti Amaranthus hypochondriacus L.
(Jamriška, 1998). Međutim, Moudrý i Peterka (2001) viši prinos sjemena dobili su sa sortom 1008 (790-4070
kg/ha ovisno o godini istraživanja).
Efikasno korištenje vode, brz rast te mogućnost uzgoja i u lošijim agroekološkim uvjetima čine zrnati šćir
pogodnom kulturom za proizvodnju velike količine biomase za hranidbu stoke i proizvodnju biogoriva.
Ovisno o sorti i agroekološkim uvjetima prinos zelene mase šćira u fazi cvatnje kreće se od 21,5 do 42,3 t ha -1 ,
a prinos suhe tvari od 3,7 do 7,3 t ha -1 (Pospišil i sur., 2009). U istraživanjima provedenim u Sjevernoj Dakoti
prinosi suhe tvari šćira u zriobi varirali su od 6,9 do 9,3 t ha -1 (Johnson i Henderson, 2002). Ovisno o sorti i
agroekološkim uvjetima, ostvaruju se i znatno veći prinosi biomase zrnatog šćira. Peterka i Kalinova (2006)
dobili su prinose nadzemne biomase šćira od 75,8 do 92,9 t ha -1 .
Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj gustoće sklopa na agronomska i morfološka svojstva tri sorte zrnatog
šćira.
Materijal i metode
Istraživanja su provedena na pokušalištu Agronomskog fakulteta u Zagrebu tijekom 2008. - 2010. godine. U
istraživanje su bile uključene tri sorte zrnatog šćira: Plainsman (Amaranthus hypochondriacus L.), Olpir
(Amaranthus cruentus L.) i 1008 (A. hypochondriacus L.) i četiri gustoće sklopa u žetvi (30, 60, 90 i 120
biljaka m -2 ). Korekcija na željeni sklop obavljena je prorjeđivanjem kod visine biljaka 15 cm. Pokus je bio
postavljen po slučajnom bloknom rasporedu u četiri ponavljanja. Veličina osnovne parcele u sjetvi bila je 14
m 2 (4 reda x 0,70 m razmak redova x 5 m dužina). Za žetvu su korištena dva srednja reda te je veličina
parcele u žetvi iznosila 7 m 2 . U 2008. godini predkultura je bila soja, u 2009. uljana repica, a u 2010. pir.
Sjetva šćira obavljena je 7.5.2008. godine, 11.5.2009. i 29.4.2010. Gnojidba je obavljena sa 200 kg ha -1 NPK
10:20:30 u osnovnoj obradi tla. Kontrola korova obavljena je međurednom kultivacijom i ručno. Visina
biljaka, duljina cvati te prinos ukupne biomase određeni su neposredno prije žetve. Žetva je obavljena ručno
u rujnu. Nakon žetve utvrđeni su prinos i vlaga sjemena te masa 1000 sjemenki. Prinos sjemena preračunat je
na 13% vlage. Prinos zelene mase te sadržaj bjelančevina u sjemenu određeni su samo u 2010. godini. Sadržaj
bjelančevina u sjemenu određen je metodom po Kjeldahlu (AOAC, 2002). Dobiveni podaci statistički su
obrađeni analizom varijance korištenjem MSTAT-C programa (Michigan State University, 1990).
Rezultati i rasprava
U 2008. i 2010. godini i u prosjeku za tri godine istraživanja sorta Olpir ostvarila je najveći prinos sjemena,
1562, 1323, odnosno1719 kg ha -1 (tablica 1). U većem broju istraživanja sorta Plainsman se navodi kao
najprinosnija (Jamriška, 1998; Pospišil i sur., 2003; Pospišil i sur. 2007.). Međutim, u ovim istraživanjima ova
sorta je ostvarila najviši prinos sjemena samo u klimatski povoljnijoj 2009. godini s boljim rasporedom
oborina. U 2009. godini sve sorte su ostvarile značajno veći prinos sjemena u odnosu na druge dvije godine
istraživanja. Značajno najniži prinos ostvaren je u 2010. godini koju je karakterizirao nepovoljan raspored
oborina tijekom vegetacije zrnatog šćira. Tijekom svibnja, lipnja, kolovoza, a osobito rujna, u vrijeme žetve,
pala je veća količina oborina u odnosu na višegodišnji prosjek što se nepovoljno odrazilo na visinu prinosa
sjemena.
Gustoća sklopa imala je utjecaja na prinos sjemena samo u 2009. godini kada je značajno viši prinos ostvaren
kod najmanje gustoće sklopa (30 biljaka m -2 ), a iznosio je 2531 kg ha -1 (tablica 1). U prosjeku za sve tri
godine istraživanja najviši prinos sjemena zrnatog šćira ostvaren je kod gustoća sklopa od 30 i 60 biljaka m -2
(1759, odnosno 1701 kg ha -1 ). I u ranijim istraživanjima provedenim u ovim agroekološkim uvjetima, viši
prinos sjemena ostvaren je kod manje gustoće sklopa (Pospišil i sur., 2003; Pospišil i sur. 2007.).
46 th <strong>Croatian</strong> and 6 th <strong>International</strong> <strong>Symposium</strong> on Agriculture