12.08.2013 Views

46th Croatian & 6th International Symposium on Agriculture

46th Croatian & 6th International Symposium on Agriculture

46th Croatian & 6th International Symposium on Agriculture

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Prinos sjemena IZVORNI i biomase ZNANSTVENI zrnatog šćira RAD<br />

(Amaranthus spp.) u ovisnosti o gustoći sklopa<br />

Prinos sjemena i biomase zrnatog šćira<br />

(Amaranthus spp.) u ovisnosti o gustoći sklopa<br />

Ana POSPIŠIL 1 , Milan POSPIŠIL 1 , Svjetlana MATOTAN 2<br />

1 Sveučilište u Zagrebu, Agr<strong>on</strong>omski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska, (e-mail: apospisil@agr.hr)<br />

2 Podravka d.d., Ante Starčevića 32, 48000 Koprivnica, Hrvatska<br />

Sažetak<br />

Cilj istraživanja provedenih na pokušalištu Agr<strong>on</strong>omskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu<br />

tijekom 2008. - 2010. godine bio je utvrditi utjecaj gustoće sklopa na agr<strong>on</strong>omska i morfološka<br />

svojstva različitih sorata zrnatog šćira.<br />

U istraživanju su bile tri sorte zrnatog šćira: Plainsman (Amaranthus hypoch<strong>on</strong>driacus L.), Olpir<br />

(A. cruentus L.) i 1008 (A. hypoch<strong>on</strong>driacus L.) i četiri gustoće sklopa: 30, 60, 90 i 120 biljaka m-2 u žetvi. Najveći prinos sjemena u klimatski nepovoljnijim 2008. i 2010. godini ostvarile su sorte<br />

Olpir i 1008, dok je u 2009. godini najrodnija bila sorta Plainsman. Značajno najveću masu 1000<br />

sjemenki u 2009. godini ostvarile su sorte Plainsman i 1008, a u 2010. godini sorte Olpir i 1008.<br />

Sorte Plainsman i Olpir su u sve tri godine istraživanja imale značajno najveću visinu biljke, a<br />

2008. i 2009. godine i duljinu cvata. Sorte Plainsman i 1008 ostvarile su značajno veći sadržaj<br />

bjelančevina u sjemenu u odnosu na sortu Olpir (171,4, 170,8, odnosno 166,7 g kg-1 ). Najveći<br />

prinos biomase ostvarile su sorte Plainsman (81,1 t ha-1 ) i 1008 (75,4 t ha-1 ). Gustoća sklopa je<br />

značajno utjecala na prinos sjemena zrnatog šćira samo u 2009. god. te je najveći prinos<br />

sjemena (1759 kg ha-1 ) ostvaren je kod gustoće sklopa od 30 biljaka m-2 .<br />

Ključne riječi: zrnati šćir, gustoća sklopa, agr<strong>on</strong>omska i morfološka svojstva<br />

Grain amaranth (Amaranthus spp.) seed and total biomass<br />

yield as influenced by plant density<br />

Abstract<br />

The goal of investigati<strong>on</strong>s carried out at the experimental facility of the Faculty of <strong>Agriculture</strong> in<br />

Zagreb during 2008 - 2010 was to determine the impact of plant density up<strong>on</strong> agr<strong>on</strong>omic and<br />

morphological traits of different grain amaranth varieties.<br />

Three grain amaranth species were studied: Plainsman (Amaranthus hypoch<strong>on</strong>driacus L.), Olpir<br />

(A. cruentus L.) and 1008 (A. hypoch<strong>on</strong>driacus L.) and four plant densities: 30, 60, 90 and 120<br />

plants m-2 at harvest. The highest grain yield in the climatically unfavourable 2008 and 2010 was<br />

given by the varieties Olpir and 1008 while Plainsman was the highest-yielding variety in 2009<br />

(2423 kg/ha). Varieties Plainsman and 1008 had significantly higher 1000 seed mass in 2009<br />

year and in 2010 varieties Olpir and 1008.<br />

In three trial years, varieties Plainsman and Olpir had higher plant height, and in 2008 and 2009<br />

also the inflorescence length. Varieties Plainsman and 1008 produced a significantly higher<br />

grain protein c<strong>on</strong>tent compared to Olpir (171.4, 170.8, and 166.7 g kg-1 , respectively). Varieties<br />

Plainsman and Olpir had the highest biomass yield in harvest (81.1 and 75.4 t ha-1 , respectively).<br />

Plant density had a str<strong>on</strong>g influence <strong>on</strong> grain yield <strong>on</strong>ly in 2009. The highest yield was achieved<br />

with the plant density of 30 plants m-2 .<br />

Key words: grain amaranth, plant density, agr<strong>on</strong>omic and morphological traits<br />

Proceedings. 46 th <str<strong>on</strong>g>Croatian</str<strong>on</strong>g> and 6 th <str<strong>on</strong>g>Internati<strong>on</strong>al</str<strong>on</strong>g> <str<strong>on</strong>g>Symposium</str<strong>on</strong>g> <strong>on</strong> <strong>Agriculture</strong>. Opatija. Croatia (631-634)<br />

Secti<strong>on</strong> 5 . Field Crop Producti<strong>on</strong> 631


632<br />

Uvod<br />

Ana POSPIŠIL, Milan POSPIŠIL, Svjetlana MATOTAN<br />

U današnje vrijeme se sve više pažnje poklanja kvaliteti hrane i teži što uravnoteženijem obroku. Alternativne<br />

žitarice u tome pr<strong>on</strong>alaze svoje mjesto, a među njima i zrnati šćir. Zrnati šćir (Amaranthus spp.), odlikuje se<br />

visokom nutrici<strong>on</strong>ističkom vrijednosti koja proizlazi iz vrlo povoljnog aminokiselinskog sastava bjelančevina<br />

u sjemenu. Bjelančevine zrnatog šćira najkvalitetniji su među biljnim vrstama (Bressani i sur., 1993; Bejosano<br />

i Corke, 1998). Prinos sjemena zrnatog šćira znatno varira. U agroekološkim uvjetima sjeverozapadne<br />

Hrvatske prinos sjemena, ovisno o sorti i roku sjetve, varirao je od 907 do 2351 kg ha -1 (Pospišil i sur., 2007).<br />

Jedna od najprinosnijih sorata šćira je Plainsman koji pripada vrsti Amaranthus hypoch<strong>on</strong>driacus L.<br />

(Jamriška, 1998). Međutim, Moudrý i Peterka (2001) viši prinos sjemena dobili su sa sortom 1008 (790-4070<br />

kg/ha ovisno o godini istraživanja).<br />

Efikasno korištenje vode, brz rast te mogućnost uzgoja i u lošijim agroekološkim uvjetima čine zrnati šćir<br />

pogodnom kulturom za proizvodnju velike količine biomase za hranidbu stoke i proizvodnju biogoriva.<br />

Ovisno o sorti i agroekološkim uvjetima prinos zelene mase šćira u fazi cvatnje kreće se od 21,5 do 42,3 t ha -1 ,<br />

a prinos suhe tvari od 3,7 do 7,3 t ha -1 (Pospišil i sur., 2009). U istraživanjima provedenim u Sjevernoj Dakoti<br />

prinosi suhe tvari šćira u zriobi varirali su od 6,9 do 9,3 t ha -1 (Johns<strong>on</strong> i Henders<strong>on</strong>, 2002). Ovisno o sorti i<br />

agroekološkim uvjetima, ostvaruju se i znatno veći prinosi biomase zrnatog šćira. Peterka i Kalinova (2006)<br />

dobili su prinose nadzemne biomase šćira od 75,8 do 92,9 t ha -1 .<br />

Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj gustoće sklopa na agr<strong>on</strong>omska i morfološka svojstva tri sorte zrnatog<br />

šćira.<br />

Materijal i metode<br />

Istraživanja su provedena na pokušalištu Agr<strong>on</strong>omskog fakulteta u Zagrebu tijekom 2008. - 2010. godine. U<br />

istraživanje su bile uključene tri sorte zrnatog šćira: Plainsman (Amaranthus hypoch<strong>on</strong>driacus L.), Olpir<br />

(Amaranthus cruentus L.) i 1008 (A. hypoch<strong>on</strong>driacus L.) i četiri gustoće sklopa u žetvi (30, 60, 90 i 120<br />

biljaka m -2 ). Korekcija na željeni sklop obavljena je prorjeđivanjem kod visine biljaka 15 cm. Pokus je bio<br />

postavljen po slučajnom bloknom rasporedu u četiri p<strong>on</strong>avljanja. Veličina osnovne parcele u sjetvi bila je 14<br />

m 2 (4 reda x 0,70 m razmak redova x 5 m dužina). Za žetvu su korištena dva srednja reda te je veličina<br />

parcele u žetvi iznosila 7 m 2 . U 2008. godini predkultura je bila soja, u 2009. uljana repica, a u 2010. pir.<br />

Sjetva šćira obavljena je 7.5.2008. godine, 11.5.2009. i 29.4.2010. Gnojidba je obavljena sa 200 kg ha -1 NPK<br />

10:20:30 u osnovnoj obradi tla. K<strong>on</strong>trola korova obavljena je međurednom kultivacijom i ručno. Visina<br />

biljaka, duljina cvati te prinos ukupne biomase određeni su neposredno prije žetve. Žetva je obavljena ručno<br />

u rujnu. Nak<strong>on</strong> žetve utvrđeni su prinos i vlaga sjemena te masa 1000 sjemenki. Prinos sjemena preračunat je<br />

na 13% vlage. Prinos zelene mase te sadržaj bjelančevina u sjemenu određeni su samo u 2010. godini. Sadržaj<br />

bjelančevina u sjemenu određen je metodom po Kjeldahlu (AOAC, 2002). Dobiveni podaci statistički su<br />

obrađeni analizom varijance korištenjem MSTAT-C programa (Michigan State University, 1990).<br />

Rezultati i rasprava<br />

U 2008. i 2010. godini i u prosjeku za tri godine istraživanja sorta Olpir ostvarila je najveći prinos sjemena,<br />

1562, 1323, odnosno1719 kg ha -1 (tablica 1). U većem broju istraživanja sorta Plainsman se navodi kao<br />

najprinosnija (Jamriška, 1998; Pospišil i sur., 2003; Pospišil i sur. 2007.). Međutim, u ovim istraživanjima ova<br />

sorta je ostvarila najviši prinos sjemena samo u klimatski povoljnijoj 2009. godini s boljim rasporedom<br />

oborina. U 2009. godini sve sorte su ostvarile značajno veći prinos sjemena u odnosu na druge dvije godine<br />

istraživanja. Značajno najniži prinos ostvaren je u 2010. godini koju je karakterizirao nepovoljan raspored<br />

oborina tijekom vegetacije zrnatog šćira. Tijekom svibnja, lipnja, kolovoza, a osobito rujna, u vrijeme žetve,<br />

pala je veća količina oborina u odnosu na višegodišnji prosjek što se nepovoljno odrazilo na visinu prinosa<br />

sjemena.<br />

Gustoća sklopa imala je utjecaja na prinos sjemena samo u 2009. godini kada je značajno viši prinos ostvaren<br />

kod najmanje gustoće sklopa (30 biljaka m -2 ), a iznosio je 2531 kg ha -1 (tablica 1). U prosjeku za sve tri<br />

godine istraživanja najviši prinos sjemena zrnatog šćira ostvaren je kod gustoća sklopa od 30 i 60 biljaka m -2<br />

(1759, odnosno 1701 kg ha -1 ). I u ranijim istraživanjima provedenim u ovim agroekološkim uvjetima, viši<br />

prinos sjemena ostvaren je kod manje gustoće sklopa (Pospišil i sur., 2003; Pospišil i sur. 2007.).<br />

46 th <str<strong>on</strong>g>Croatian</str<strong>on</strong>g> and 6 th <str<strong>on</strong>g>Internati<strong>on</strong>al</str<strong>on</strong>g> <str<strong>on</strong>g>Symposium</str<strong>on</strong>g> <strong>on</strong> <strong>Agriculture</strong>


Prinos sjemena i biomase zrnatog šćira (Amaranthus spp.) u ovisnosti o gustoći sklopa<br />

Značajno najveću masu 1000 sjemenki u 2009. godini ostvarile su sorte Plainsman i 1008 koje pripadaju vrsti<br />

A. hypoch<strong>on</strong>driacus L., 0,718, odnosno 0,715 g, a u 2010. godini sorte Olpir (0,698 g) i 1008 (0,697 g), tablica<br />

1. U prosjeku za sve tri godine istraživanja sorte se nisu razlikovale u masi 1000 sjemenki koja se kretala od<br />

0,675 g kod sorte Plainsman do 0,680 g kod sorte 1008. Haban i sur. (2001) dobili su slične vrijednosti mase<br />

1000 sjemenki kod različitih vrsta zrnatog šćira.<br />

Gustoća sklopa nije imala utjecaja na masu 1000 sjemenki u nijednoj godini istraživanja, a u prosjeku za sve<br />

tri godine se kretala od 0,671 g kod gustoće sklopa od 30 biljaka m -2 do 0,682 g kod 60 biljaka m -2 (tablica 1).<br />

Tablica 1. Prinos sjemena i masa 1000 sjemenki istraživanih sorata zrnatog šćira kod različitih gustoća<br />

sklopa, 2008.-2010. god.<br />

Prinos sjemena (kg ha-1 Varijanta<br />

) Masa 1000 sjemenki (g)<br />

2008 2009 2010 Prosjek 2008 2009 2010 Prosjek<br />

Sorta<br />

Plainsman 1410 b 2423 a 1168 b 1667 b 0,636 0,718 a 0,673 b 0,675<br />

Olpir 1562 a 2271 b 1323 a 1719 a 0,643 0,691 b 0,698 a 0,676<br />

1008 1514 ab 2297 b 1215 ab 1675 c 0,620 0,715 a 0,697 a 0,680<br />

Gustoća sklopa (bilj. m-2 )<br />

30 1453 2531 a 1293 1759 a 0,633 0,701 0,680 0,671<br />

60 1571 2243 b 1289 1701 ab 0,642 0,713 0,692 0,682<br />

90 1486 2215 b 1131 1610 c 0,630 0,711 0,700 0,680<br />

120 1471 2332 b 1229 1678 bc 0,627 0,707 0,686 0,674<br />

Vrijednosti označene istim slovom nisu signifikantno različite kod P=5%<br />

Najveći prinos zelene mase u žetvi u 2010. godini ostvarila je sorta Plainsman (81,1 t ha -1 ), a sorta 1008 je bila<br />

u istom rangu s ostvarenih 75,4 t ha -1 (tablica 2.). Iste sorte su ostvarile i najveći prinos biomase na bazi suhe<br />

tvari, 15,7 odnosno 13,9 t ha -1 . Dobiveni prinosi suhe tvari viši su u odnosu na prinose dobivene u<br />

istraživanjima Johns<strong>on</strong>a i Henders<strong>on</strong>a (2002), a prinosi zelene mase su slični rezultatima dobivenim u<br />

istraživanjima Peterke i Kalinove (2006).<br />

Tablica 2. Prinos biomase u zriobi istraživanih sorata zrnatog šćira kod<br />

različitih gustoća sklopa u 2010. godini, te sadržaj bjelančevina u sjemenu<br />

Varijanta Prinos zelene mase<br />

(t ha-1 Prinos suhe tvari<br />

)<br />

(t ha-1 Sadržaj bjelančevina<br />

)<br />

u sjemenu (g kg-1 Sorta<br />

)<br />

Plainsman 81,1 a 15,7 a 171,4 a<br />

Olpir 70,5 b 13,3 b 166,7 b<br />

1008<br />

Gustoća sklopa (bilj. m<br />

75,4 ab 13,9 ab 170,8 a<br />

-2 )<br />

30 76,1 14,8 172,1<br />

60 74,3 13,4 168,1<br />

90 75,5 14,1 169,4<br />

120 76,8 14,8 168,9<br />

Vrijednosti označene istim slovom nisu signifikantno različite kod P=5%<br />

Sorte Plainsman i Olpir su u prosjeku za sve tri godine istraživanja ostvarile značajno najvišu stabljiku (182,<br />

odnosno 183 cm) i duljinu cvata (51,6, odnosno 52,1 cm), tablica 3. Gustoća sklopa nije imala utjecaja na<br />

visinu biljaka. U trogodišnjem prosjeku najveća duljina cvata ostvarena je kod gustoća sklopa od 30 i 60<br />

biljaka m -2 što se pozitivno odrazilo i na visinu prinosa.<br />

Secti<strong>on</strong> 5 . Field Crop Producti<strong>on</strong> 633


634<br />

Ana POSPIŠIL, Milan POSPIŠIL, Svjetlana MATOTAN<br />

Tablica 3. Visina biljaka i duljina cvati istraživanih sorata zrnatog šćira kod različitih gustoća sklopa, 2008. -<br />

2010. god.<br />

Varijanta Visina biljke (cm) Duljina cvati (cm)<br />

2008 2009 2010 Prosjek 2008 2009 2010 Prosjek<br />

Sorta<br />

Plainsman 166 a 193 a 187 a 182 a 50,1 a 56,7 a 47,9 b 51,6 a<br />

Olpir 162 a 197 a 189 a 183 a 50,3 a 54,6 a 51,4 a 52,1 a<br />

1008 142 b 163 b 170 b 158 b 45,9 b 47,6 b 47,1 b 46,9 b<br />

Gustoća sklopa (bilj. m-2)<br />

30 154 189 186 176 49,2 55,8 51,0 52,0 a<br />

60 161 185 186 177 51,9 52,4 48,9 51,1 ab<br />

90 155 181 179 172 46,7 51,4 47,8 48,6 b<br />

120 158 182 178 173 47,3 52,3 47,5 49,1 b<br />

Vrijednosti označene istim slovom nisu signifikantno različite kod P=5%<br />

Zaključci<br />

U prosjeku za tri godine istraživanja sorta Olpir ostvarila je najveći prinos sjemena (1719 kg ha -1 . Najviši<br />

prinos sjemena zrnatog šćira ostvaren je kod gustoća sklopa od 30 i 60 biljaka m -2 (1759, odnosno 1701 kg ha -<br />

1 ). Značajno najveću masu 1000 sjemenki u 2009. godini ostvarile su sorte Plainsman i 1008, a u 2010. godini<br />

sorte Olpir i 1008. Sorte Plainsman i 1008 ostvarile su najveći prinos ukupne biomase u žetvi. U prosjeku za<br />

sve tri godine istraživanja značajno najvišu stabljiku i duljinu cvata ostvarile su sorte Plainsman i Olpir.<br />

Literatura<br />

Bejosano F., Corke H. (1998). Protein quality evaluati<strong>on</strong> of Amaranthus wholemeal flours and<br />

protein c<strong>on</strong>centrates. J Sci Food Agric 76, 100-106.<br />

Bressani R., Demartell E. C. M., Degodinez C. M. (1993). Protein-quality evaluati<strong>on</strong> of<br />

Amaranth in adult humans. Plant foods for human nutriti<strong>on</strong> 43 (2):123-143.<br />

Habán M., Fecková J., Húska J., Illéš L. (2001). Effect of amaranth genotypes <strong>on</strong> seed<br />

producti<strong>on</strong> and weight of seeds. Acta fytotechnica et zootechnica, 4, 218-220. (Proceedings<br />

of the <str<strong>on</strong>g>Internati<strong>on</strong>al</str<strong>on</strong>g> Scientific C<strong>on</strong>ference <strong>on</strong> the Occasi<strong>on</strong> of the 55th Anniversary of the<br />

Slovak Agricultural University in Nitra).<br />

Jamriška P. (1998). Učinok odrody a medziriadkovej vzdialenosti na urodu semena laskavca<br />

(Amaranthus ssp.). Rostlinna vyroba 44: 71-76.<br />

Johns<strong>on</strong> B. L., Henders<strong>on</strong> T. L. (2002). Water use patterns of grain amaranth in the Northern<br />

Great Plains. Agr<strong>on</strong>omy journal 94:1437-1443.<br />

Michigan State University. (1990). User's guide to MSTAT-C.<br />

Moudrý J., Peterka J. (2001). Zkušenosti a poznatky s pěstováním laskavce (Amaranthus L.) v<br />

Českýh Budějocicích. Ekotrend, sborník z mezinárodní k<strong>on</strong>ference pořádané k 10.výročí<br />

založení JU, 28.-29.3.2001, 219-222.<br />

Official Methods of Analysis of AOAC <str<strong>on</strong>g>Internati<strong>on</strong>al</str<strong>on</strong>g>. (2002). 17th Editi<strong>on</strong>, Revisi<strong>on</strong> 1,<br />

Gaithersburg, Maryland, USA<br />

Peterka J., Kalinova Jana (2006). Biological and seed yield of Amaranthus sp. Proceedings of<br />

41st <str<strong>on</strong>g>Croatian</str<strong>on</strong>g> and 1st <str<strong>on</strong>g>Internati<strong>on</strong>al</str<strong>on</strong>g> <str<strong>on</strong>g>Symposium</str<strong>on</strong>g> <strong>on</strong> <strong>Agriculture</strong>, Opatija 13-17 February,<br />

2006, 461-462.<br />

Pospišil Ana, Varga B., Pospišil M., Svečnjak Z. (2003). Utjecaj gustoće sklopa na prinos<br />

sjemena Amaranthus spp. Priopćenja sa XXXVIII. znanstvenog skupa hrvatskih agr<strong>on</strong>oma s<br />

međunarodnim sudjelovanjem. Opatija 19.-21. veljače 2003. str. 383-384.<br />

Pospišil, Ana, Pospišil M., Kelam Ana. 2007. Prinos i sadržaj proteina u sjemenu sorata zrnatog<br />

šćira (Amaranthus spp.) u ovisnosti o roku sjetve i gustoći sklopa. Sjemenarstvo 24 (1): 17-<br />

25.<br />

Pospišil Ana, Pospišil M., Maćešić D., Svečnjak, Z. (2009). Yield and quality of forage sorghum<br />

and different amaranth species (Amaranthus spp.) biomass. Agriculturae C<strong>on</strong>spectus<br />

Scientificus 74 (2): 85-89.<br />

sa2011_0510<br />

46 th <str<strong>on</strong>g>Croatian</str<strong>on</strong>g> and 6 th <str<strong>on</strong>g>Internati<strong>on</strong>al</str<strong>on</strong>g> <str<strong>on</strong>g>Symposium</str<strong>on</strong>g> <strong>on</strong> <strong>Agriculture</strong>

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!