43rd Croatian and 3rd International Symposium on Agriculture - hr

82
Brigita POPOVIĆ, Zdenko LONČARIĆ, Vladimir VUKADINOVIĆ, Krunoslav KARALIĆ, Blaženka BERTIĆ
Tablica 2. Preporučene gnojidbe fosforom za 11 t ha -1 kukuruza ovisno o svojstvima tla
Kiselo pH < 4 Slabo kiselo tlo pH=5-6 Alkalno tlo pH > 7
Niski P Srednji P Visoki P Niski P Srednji P Visoki P Niski P Srednji P Visoki P
kg P2O5/ha
Model A 132,00 132,00 132,00 132,00 132,00 132,00 132,00 132,00 132,00
Model B 264,00 198,00 132,00 264,00 198,00 132,00 264,00 198,00 132,00
Model C 198,00 160,55 41,58 255,33 142,96 0,00 253,40 114,16 0,00
Model D 197,32 119,14 30,28 240,23 133,19 0,00 223,02 99,84 0,00
Model E 150,00 150,00 66,00 150,00 150,00 0,00 150,00 144,00 0,00
Model F 150,00 109,21 82,91 143,15 104,75 94,02 141,85 99,75 55,17
Tablica 3. Prosječne greške modela (%) za preporuke gnojidbe pšenice i kukuruza u odnosu na model E
Pšenica Kukuruz
Model A 6,78 -23,75
Model B -37,36 -85,63
Model C 2,97 -21,46
Model D 18,16 -8,65
Model E Polazna vrijednost
Model F -20,07 -2,17
Prosječna odstupanja ostalih modela za preporuke gnojidbe pšenice i kukuruza (%) u odnosu na model E
prikazana su u tablici 3. Najveće odstupanje od osnovnog modela, kod izračuna preporuke za gnojidbu
pšenice (37,36%) i kukuruza (85,63%) zabilježeno je kod modela B koji u obzir uzima tablične koeficijente
raspoloživosti fosfora koji nemaju kontinuirani trend pa je i greška modela veća. Najmanje odstupanje
preporuke za pšenicu zabilježeno je kod modela C (2,97%), a za kukuruza kod modela F (2,17%). Nadalje,
iako je očekivano da veći broj parametara, odnosno ulaznih varijabli, osigurava i veću preciznost modela to je
u ovom istraživanju potvrđeno samo kroz model D za kukuruz dok je kod istog modela za pšenicu ta reakcija
izostala što je vjerojatno posljedica specifičnosti uvijeta kod provođenju modela.
Zaključak
Preporuke gnojidbe dobivene različitim modelima međusobno se razlikuju jer se ti modeli razlikuju po
opsegu ulaznih podataka koji su potrebni za njihovo funkcioniranje. Raspon prosječnih odstupanja kod
pojedinih modela u odnosu na najrazvijeniji model (ALRxp) kreće se od 2,97% za pšenicu, te 2,17% za
kukuruz do 37,36% za pšenicu, tj. 85,63% za kukuruz. Najznačajniju utjecaj na izračun potrebne količine
fosfornih gnojiva imala je, razina pristupačnog fosfora u tlu. Sadržaj humusa u tlu nije utjecao na promjenu u
proračunu potrebe za fosforom ni u jednom od navedenih modela ni za jednu kulturu, dok je pH veći utjecaj
imao u modelima za preporuke gnojidbe kukuruza nego pšenice. Osnovni model može se poboljšati
povećanjem broja ulaznih varijabli, a validaciju modela potrebno je provesti poljskim pokusima.
Literatura
Anderson, G. (1980.). The role of Phosphorus in Agriculture. Availabiliti of soil organic
phosphate. 15. 416-418.
Egner, H., Riehm H., Domingo W.R.. (1960). Untersuchungen über die chemisch Bodenanalyse
als Grundlage für die Beurteilung des Nahrstoffzust<strong>and</strong>es der Boden II. Chemische
Extractionsmetoden zu Phosphor- und Kaliumbestimmung. K. Lantbr. Hogsk. Annlr. W.R.
26: 199-215.
ISO (1994). <strong>International</strong> St<strong>and</strong>ard. HRN ISO 10390. Soil quality-Determination of pH
ISO (1994). <strong>International</strong> St<strong>and</strong>ard. HRN ISO14235. Soil quality-Determination of organic
matter content.
Kovačević, V., Bertić, B., Josipović, M. (1992). Kalcizacija i fosfatizacija kao faktori proizvodnje
kukuruza u istočnoj bosanskoj Posavini. Znan. Prak. Poljopr. Tehnol. 22 (2). 331-342.
Lončarić, Z., Popović, B., Teklić, T., Engler, M., Karalić, K. (2006). Comparison of Two Soil
Phosphorus Analytical Methods in Croatia. Communication in Soil Science <strong>and</strong> Plant
Analysis. 37. 2867-2881.
43 rd <strong>Croatian</strong> <strong>and</strong> 3 rd <strong>International</strong> <strong>Symposium</strong> on Agriculture