46th Croatian & 6th International Symposium on Agriculture

980
IZVORNI ZNANSTVENI Darko RADPREINER,
Đuro VILAR, Silvio ŠIMON, Domagoj STUPIĆ, Edi MALETIĆ
Ampelografska evaluacija klonskih kandidata
sorte Graševina (Vitis vinifera L.) u 2009. godini
Darko PREINER, Đuro VILAR, Silvio ŠIMON, Domagoj STUPIĆ, Edi MALETIĆ
Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska, (e-mail dpreiner@agr.hr)
Sažetak
Graševina je najvažnija bijela sorta vinove loze u Hrvatskoj koja zauzima oko 30% ukupnih
površina pod vinogradima. Zbog visoke razine unutarsortne varijabilnosti uočene u
proizvodnim nasadima ove sorte, 2004. godine provedena je masovna pozitivna selekcija u
Kutjevačkom vinogorju. Izdvojeno je 85 klonskih kandidata koji su bili slobodni od gospodarski
štetnih viroza, a isti su razmnoženi te 2006. godine posađeni u pokusni nasad na položaju
“Vidim” (Kutjevačko vinogorje). Zajedno s njima u pokusni nasad kao kontrola posađeni su i
priznati klonovi ove sorte iz Srbije (SK13), Italije (ISV1) i Slovenije (Mateković - M20/16). 2009.
godine započeta je njihova ampelografska evaluacija s posebnim naglaskom na evaluaciju
gospodarskih svojstava: prinos po trsu te sadržaj šećera i kiselina u moštu. Rezultati tih
istraživanja pokazuju značajne razlike između klonskih kandidata Graševine selekcioniranih u
kutjevačkom vinogorju, dok su neki od njih pokazali bolje rezultate od priznatih klonova iz
drugih zemalja.
Ključne riječi: vinova loza, Graševina, ampelografska evaluacija, klonska selekcija
Ampelographic evaluation of cv. Graševina (V. vinifera L.)
clone candidates in year 2009
Abstract
Graševina is the most important white cultivar in Croatia, and it covers 30% of all vineyards.
Clonal selection started in year 2004, because of high intravarietal variability of this cultivar. 85
clone candidates, free from economically most important viruses were vegetative propagated
and they are planted in year 2006. in experimental vineyard located on location “Vidim” placed
in Kutjevo vine growing area. 3 clones of cv. Graševina selected and registered in Serbia (SK13),
Italy (ISV1) and Slovenia (Mateković - M20/16) were also included in experimental vineyard for
comparation. In year 2009 we started with evaluation of their economically important
characteristics: yield/vine, sugar and acid content of must. Differences between clone candidates
selected in Kutjevo wine growing area are present in experimental vineyard, and some of them
showed better results then registered clones from other countries.
Key words: V. Vinifera L. Graševina, clonal selection
Uvod
Graševina je gospodarski najznačajnija i najzastupljenija sorta vinove loze u kontinentalnoj Hrvatskoj pa
tako zauzima i vodeće mjesto u ukupnim površinama u Hrvatskoj. Osim u Hrvatskoj ova je sorta značajno
zastupljena još samo u Mađarskoj, Sloveniji, Slovačkoj, Austriji, Srbiji i Rumunjskoj. Klonska selekcija prema
dosadašnjim saznanjima uspješno je provedena i izdvojeni su klonovi ove sorte u Mađarskoj (Bakonyi -
Proceedings. 46 th <strong>Croatian</strong> and 6 th <strong>International</strong> <strong>Symposium</strong> on Agriculture. Opatija. Croatia (980-983)
46 th <strong>Croatian</strong> and 6 th <strong>International</strong> <strong>Symposium</strong> on Agriculture

Ampelografska evaluacija klonskih kandidata sorte Graševina (Vitis vinifera L.) u 2009. godini
Bakonyi, 1990.), Slovačkoj (Valentovič, 1972.), Sloveniji (Korošec-Koruza, 1998.) i Srbiji (Cindrić, 1992.).
Unatoč činjenici da su najveće površine pod ovom sortom upravo u Hrvatskoj, klonska selekcija Graševine
započela je tek 2004. godine, a njome je obuhvaćeno oko 30.000 trsova u proizvodnim nasadima na području
Kutjevačkog vinogorja u kojemu je upravo Graševina najznačajnija sorta. 2006. godine podignut je pokusni
nasad klonskih kandidata tj. vegetativnog potomstva odabranih matičnih trsova s ciljem provođenja
individualne klonske selekcije gdje se u ujednačenim uvjetima pokusnog nasada međusobno uspoređuju
njihove gospodarske karakteristike. U ovom radu prikazani su rezultati klonskih kandidata u 2009. godini
koji će poslužiti u daljnjem postupku individualne klonske selekcije, tj. smanjivanju broja klonskih kandidata
za evaluaciju u narednim godinama.
Materijali i metode
Testiranje je provedeno kod 250 trsova odabranih u masovnoj pozitivnoj selekciji na prisutnost četiri
gospodarski značajna, zakonom propisana, virusa, GFLV (Grapevine fanleaf virus), ArMV (Arabis mosaic
virus) , GLRaV-1 i GLRaV-3 (Grapevine leafroll virus 1 i 3). Utvrđeno je 140 trsova bez prisustva navedenih
virusa. Zbog velikog broja bezvirusnih klonskih kandidata dio njih je odbačen na temelju rezultata in situ
evaluacije matičnih trsova. Na taj način njihov je broj smanjen na 85, koji su zatim nacijepljeni na bezvirusnu
podlogu SO4 i posađeni u pokusni nasad na položaju “Vidim” u proljeće 2006. godine. Njihovim ulaskom u
puni rod 2009. godine provedena je evaluacija najvažnijih gospodarskih karakteristika i to: prinos po trsu,
sadržaj šećera i kiselina u moštu. Usporedno sa klonskim kandidatima u pokusnom nasadu su na istoj
podlozi posađeni i priznati klonovi ove sorte iz Srbije (SK13), Italije (ISV1) i Slovenije (Mateković -
M20/16).. Razmak sadnje u nasadu je 2x1m, a uzgojni oblik je jednostruki Guyot sa opterećenjem od 12
rodnih pupova po trsu. Svaki klonski kandidat zastupljen je s najmanje 10 trsova. Sa svakog klonskog
kandidata uzet je prosječan uzorak grožđa koji je korišten za određivanje sadržaja šećera refraktometrijski te
sadržaja kiselina titracijskom metodom. Uzorkovanje je obavljeno 1. listopada 2009. godine. Stavljanjem u
odnos prinosa i sadržaja šećera u moštu, te sadržaja kiselina u moštu dobiva se dobar pokazatelj za daljnju
selekciju klonskih kandidata, pri čemu se boljima smatraju klonski kandidati koji istovremeno imaju viši
prinos i sadržaj šećera u moštu od prosjeka svih klonskih kandidata (Preiner, 2008.). Povoljan sadržaj
kiselina kod tih istih dodatni je kriterij za njihovu selekciju.
Rezultati i rasprava
Rezultati mjerenja prinosa po trsu tj. prosječni prinos po trsu i rezultati mjerenja sadržaja šećera u moštu kod
klonskih kandidata Graševine stavljeni su u međusobni odnos u grafu 1. Prosječne vrijednosti za jedno i
drugo svojstvo korištene su kako bi se graf podijelio u četiri kvadranta. Klonski kandidati koji su iznad
prosjeka po sadržaju šećera u moštu i uz to imaju prosječni prinos po trsu iznad prosjeka svih klonskih
kandidata nalaze se u gornjem desnom kvadrantu. Na grafu su posebno istaknute kontrole (priznati klonovi),
pa je tako SK13 u uvjetima pokusnog nasada pokazao iznadprosječni prinos, uz sadržaj šećera ispod prosjeka,
ISV1 je iznad prosjeka po sadržaju šećera, ali sa relativno niskim prinosom od samo 2,5 kg po trsu ispod je
prosjeka svih klonskih kandidata.
Klon B12/16 pokazao je iznadprosječne rezultate za prinos i za sadržaj šećera u moštu i kao takvog možemo
ga smatrati prikladnim za ovo uzgojno područje. Dio klonskih kandidata u ovom istraživanju koji se nalaze u
gornjem desnom kvadrantu grafa 1 pokazao je bolje rezultate od klona B12/16 po prosječnom prinosu, uz
nešto niži sadržaj šećera u moštu (GR66), a klonski kandidati GR20, GR47, GR71, GR88, GR122 i GR129
bolji od klona B12/16 po sadržaju šećera uz nešto manji prosječni prinos po trsu. Klonski kandidati GR01 i
GR02 bolji su od klona M20/16 i po sadržaju šećera i po prosječnom prinosu po trsu. Klonski kandidati
GR25, GR51 i GR35 unatoč iznadprosječnih rezultata u sadržaju šećera u moštu i prosječnog prinosa po trsu,
nalaze se ispod klona 20/16.
Sadržaj kiselina kod klonskih kandidata koji su pokazali iznadprosječne vrijednosti za prinos i sadržaj šećera
prikazani su u tablici 1. Sadržaj ukupnih kiselina kod sorte Graševina u Kutjevačkom vinogorju u punoj
zrelosti često je prenizak, te temeljem toga možemo zaključiti kako klonskim kandidatima koji su u našem
pokusnom nasadu pokazali viši sadržaj kiselina (uz iznadprosječan prinos i sadržaj šećera) možemo dati
prednost u daljnjem selekcijskom postupku. Glavnina klonskih kandidata prikazanih u tablici 1 ima sadržaj
ukupnih kiselina iznad 5g/l što možemo smatrati donjom granicom za dobivanje uravnoteženih vina ove
sorte.
Section 8 . Viticulture and Enology 981

982
Darko PREINER, Đuro VILAR, Silvio ŠIMON, Domagoj STUPIĆ, Edi MALETIĆ
Slovenski klon M20/16 pokazao je najbolje rezultate od priznatih klonova koji su kao kontrola uključeni u
ovaj pokusni nasad po sadržaju šećera i prosječnog prinosa po trsu, sa sadržajem ukupnih kiselina u moštu
od 5,18g/l također se pokazao prikladnim za ovo uzgojno područje. Klonski kandidat GR02 koji je pokazao
bolje rezultate prinosa i sadržaja šećera u moštu, ima također i viši sadržaj kiselina u moštu (5,63g/l), dok
GR01 ima nešto niži sadržaj ukupnih kiselina (4,93g/l) od kontrolnog klona M20/16.
Graf 1 Odnos sadržaja šećera u moštu i
prosječnog prinosa po trsu kod klonskih
kandidata Graševine u 2009. godini sa
položaja “Vidim” Kutjevačkog vinogorja.
Graf 2 Odnos sadržaja kiselina i šećera u
moštu kod klonskih kandidata Graševine u
2009. godini sa položaja “Vidim”
Kutjevačkog vinogorja.
Tablica 1: Sadržaj ukupne kiselosti kod klonskih kandidata s prinosom po trsu i sadržajem šećera u moštu
višim od prosjeka svih klonskih kandidata
Šifra klonskog kandidata Sadržaj šećera u moštu Oe̊ Sadržaj ukupnih kiselina u moštu
g/l
Prosječan prinos kg/trsu
GR001 91 4,93 4,00
GR002 99 5,63 3,71
GR020 105 5,25 3,27
GR025 85 4,5 3,59
GR035 87 5,85 3,44
GR047 94 4,58 3,55
GR051 86 6,18 3,57
GR066 87 5,7 5,17
GR071 98 5,78 3,43
GR088 95 4,95 3,29
GR122 95 5,93 3,44
GR129 90 5,25 3,36
M20/16 89 5,18 3,61
46 th <strong>Croatian</strong> and 6 th <strong>International</strong> <strong>Symposium</strong> on Agriculture

Ampelografska evaluacija klonskih kandidata sorte Graševina (Vitis vinifera L.) u 2009. godini
Zaključak
Klonska selekcija kod vinove loze važna je mjera popravljanja kvalitete kod sorata su dobro prilagođenih
uzgojnom području i prihvaćenih od potrošača. Graševina kao najvažnija hrvatska sorta vinove loze je
zasigurno je jedna od takvih sorata, a klonskom selekcijom može se uvelike doprinijeti isplativosti uzgoja ove
sorte. Iz rezultata ovog istraživanja vidljivo je kako između klonskih kandidata selekcioniranih na području
kutjevačkog vinogorja nalazimo značajnu varijabilnost u pogledu najvažnijih gospodarskih svojstava, a neki
od klonskih kandidata nadmašuju priznate klonove iz susjednih vinogradarskih zemalja što potvrđuje
opravdanost klonske selekcije Graševine u Hrvatskoj.
Literatura
Bakonyi, K. - Bakonyi, L. (1990). A klónszelektálás eredményei a Pannon Agrártudományi
Egyetem Keszthelyi Mezőgazdaságtudományi Karán. Szőlőtermesztés és Borászat. 12 (1-2)
20.
Cindrić, P., Kovač, V., Korać, N. (1992). Novi klonovi sorte rizling italijanski., Savetovanje
vinogradara i vinara, Novi Sad.
Németh, M. (1967). A klónszelekciós szőlőnemesítés módszere Pécsett és az elért eredmények
Szőlő- és gyümölcstermesztés. Kecskemét. Vol. III. (315) 41-92.
Preiner, D., Šimon, S., Karoglan Kontić, J., Pejić, I., Maletić, E. (2009). Mass positive selection of
Kraljevina cultivar (Vitis vinifera L.) Procedings of 44th <strong>Croatian</strong> & 4th <strong>International</strong>
<strong>Symposium</strong> on Agriculture 867-871.
Valentovič, S. (1972): Klonová selekcia viniča a jej perspektivy v našom vinohradnictve
Vinohrad. Bratislava. 10 (2) 32-33. Zaruba, P. - Sodoma, V. - Zlatošavá, B. (1985): Rizling
vlassky Vinohrad. Bratislava. 23 (11) 1.
sa2011_0816
Section 8 . Viticulture and Enology 983