Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF
Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF
90 2 Zašto je pitanje organizacije bitno za borbu protiv korupcije? O problemu korupcije u policijskim redovima obično se diskutuje kada je počinalac pojedini policajac ili policijska jedinica; posledica je pretpostavka da je čitava policijska organizacija korumpirana. Korumpirane aktivnosti pojedinca odraz su njegove moralne slabosti, što je često tema razgovora. Manje pažnje se poklanja sredini u kojoj taj pojedinac radi, čime se zanemaruje uticaj struktura, radnih procesa, stilova rukovođenja i organizacijske kulture – ovo je samo nekoliko faktora koji mogu uticati na ponašanje pojedinca. Prenebregavanje organizacionih pitanja ograničava razumevanje korupcije u policijskim redovima; stoga se ovom pitanju mora pokloniti više pažnje. 2.1. Organizacija je arena Pojedinci zaposleni u organizaciji imaju vlastite ciljeve koji se mogu razlikovati od ciljeva organizacije. Ambicija, pohlepa i izbegavanje problema samo su neki od motiva koji članove organizacije mogu navesti da razviju lične strategije i idu za sopstvenim interesima. Ovo može biti štetno po samu organizaciju. Zahvaljujući organizacionim i upravljačkim slabostima, interesi pojedinca mogu nadjačati interese kolektiva i podstaći razvoj korupcije. To važi i za organizacije kakva je policijska služba. 2.2. Organizacija stvara kulturu U Poglavlju 2 detaljnije se obrađuje organizaciona kultura. Kultura policijske službe može značajno uticati na stavove policajaca prema korupciji u policijskim redovima. Kultura je ‘lepak’ što stvara i održava osećaj pripadnosti među članovima organizacije: oni dele zajedničke ciljeve, obuku, izazove, veštine i aktivnosti. Kultura određuje kako će vrednosti jedne organizacije biti inkorporirane u način obavljanja posla ili rukovodilački stil. Kultura utiče na prihvatanje ili odbijanje određenih modela ponašanja i načina na koji pripadnici organizacije gledaju na spoljni svet. Policijska kultura može usvojiti stav ‘mi protiv njih’, karakterističan za policijske službe širom sveta, gde se pod ‘oni’ misli na celo društvo, kriminalce ili policajce na višim pozicijama. Ovakav stav, takođe, može odražavati odnos policajaca prema mogućnosti korišćenja diskrecionog prava, posebno kad se smatra da cilj (zaštita društva od kriminalaca) opravdava sredstvo (npr. nezakoniti pretresi, preterana upotreba sile i lažna svedočenja), a može odražavati i osećanje lojalnosti i solidarnosti među policajcima koje prevazilazi uobičajene, prihvatljive granice.
UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG INTEGRITETA 2.3. Organizacija odgovara društvu i njegovim članovima Od policije se očekuje da pokaže društvenu odgovornost. To se može postići jedino ako joj javnost veruje, a verovaće joj ukoliko dokaže da će delovati zakonito i moralno. Društveno odgovorna organizacija obezbediće svojim zaposlenima radnu sredinu u kojoj će ređe biti izloženi stresu i nezadovoljstvu. 2.4. Organizacioni sistemi i procesi mogu uticati na korupciju Organizacione strukture, ravnoteža između decentralizacije i centralizacije i sistemi vlasti i kontrole utiču na autonomiju policajaca i način na koji se njihov posao obavlja i prati. Stoga odluke vezane za organizaciju (policijske službe) moraju biti donošene tako da, nakon što počne njihovo sprovođenje, ne dođe do stvaranja klime povoljne za jačanje korupcije. 2.5. Organizacione slabosti otvaraju vrata nepropisnom postupanju Uzrok ranjivosti jedne organizacije mogu biti spoljni faktori – npr. politički uticaji. Slabosti mogu biti povezane i s unutrašnjim faktorima, kao što su organizacioni nedostaci i loša uprava, a posledice se prepoznaju u ponašanju pojedinaca. Organizacija je mesto na kom se odražavaju svi pomenuti uticaji; ako se na organizacionom nivou ne preduzmu nikakve mere, borba protiv korupcije biće neuspešna. 2.6. Mere za jačanje sposobnosti pojedinaca da se odupru korupciji moraju biti preduzete na nivou organizacije Da bi se sprečili korupcija i neetičko postupanje u policijskoj organizaciji, neophodno je da svaki policajac ima visoke etičke standarde i zna da razluči dobro od lošeg. U tome će im pomoći poznavanje zakona i ljudskih prava, kao i primer koji daje rukovodstvo. Širenje pravih vrednosti biće potpomognuto predavanjima iz etike i obukom. Organizacija je odgovorna i za obezbeđivanje dokumenata koji podržavaju etičko postupanje – kodeksa propisnog postupanja i izjava o vrednostima (videti Poglavlje 2), kao i za davanje podrške policajcima suočenim s etičkim dilemama (videti Poglavlje 4). 91
- Page 43 and 44: 5 Bolje postupanje policije u konkr
- Page 45 and 46: U idealnim okolnostima, bezbednost
- Page 47 and 48: ezbedonosnu proveru, pohađanje obu
- Page 49 and 50: Razmere problema korupcije Veoma ve
- Page 51 and 52: Paradoks je da je možda upravo kul
- Page 53 and 54: Činioci uspeha u Singapuru 6.2. Ho
- Page 55 and 56: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 57 and 58: TABELA SAMOPROCENE Poglavlje 1 Uvod
- Page 59 and 60: ponašanje2 2 POGLAVLJE Vrednosti,
- Page 61 and 62: 58 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 63 and 64: 60 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 65 and 66: 62 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 67 and 68: 64 3 Kako ugraditi vrednosti, pravi
- Page 69 and 70: 66 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 71 and 72: 68 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 73 and 74: 70 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 75 and 76: 72 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 77 and 78: 74 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 79 and 80: 76 4 Integrisanje vrednosti, pravil
- Page 81 and 82: 78 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 83 and 84: 80 5 Implementacija U odeljku 5 dru
- Page 85 and 86: 82 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 87 and 88: 84 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 89 and 90: 86 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 91 and 92: 1 Uvod u Poglavlje 3 U Poglavlju 3
- Page 93: Grafikon 1 pokazuje način funkcion
- Page 97 and 98: Na primer, koraci zasnovani isklju
- Page 99 and 100: 3.2. Strategija 53 3.2.1. Stratešk
- Page 101 and 102: Tabela 3: Dva modela policijskog ra
- Page 103 and 104: 3.3.1. Osnovni tipovi organizacione
- Page 105 and 106: 3.3.2.4. Odeljenska struktura Ovakv
- Page 107 and 108: 3. Sistemi autoriteta i kontrole us
- Page 109 and 110: Policijske strukture moraju se pril
- Page 111 and 112: elevantni činioci učestvuju u don
- Page 113 and 114: stila; svaki od njih odgovara odre
- Page 115 and 116: 3.4.3.1. Regrutovanje i unapređenj
- Page 117 and 118: Definicija korupcije Situacija na p
- Page 119 and 120: Kultura Politika ćutanja: institut
- Page 121 and 122: 3.5.2. Slabe tačke i reforme Refor
- Page 123 and 124: 4.2. Zemlje u tranziciji UPUTSTVA Z
- Page 125 and 126: Primer 7: Sjedinjene Američke Drž
- Page 127 and 128: 5.5. Priprema Logistička priprema:
- Page 129 and 130: 7 Zaključci - Poglavlje 3 Da bi se
- Page 131: Da li je naša policijska služba s
- Page 134 and 135: 1 Uvod u Poglavlje 4 U Poglavlju 4
- Page 136 and 137: 2 Zašto podržati policajce suoče
- Page 138 and 139: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 140 and 141: 3.2. Obezbeđivanje obuke o etici P
- Page 142 and 143: znanja koja je stekao katalizator.
90<br />
2<br />
Zašto je pitanje organi<strong>za</strong>cije bitno<br />
<strong>za</strong> borbu protiv korupcije?<br />
O problemu korupcije u policijskim redovima obično se diskutuje kada je počinalac pojedini policajac ili<br />
policijska jedinica; posledica je pretpostavka da je čitava policijska organi<strong>za</strong>cija korumpirana. Korumpirane<br />
aktivnosti pojedinca odraz su njegove moralne slabosti, što je često tema razgovora. Manje pažnje se poklanja<br />
sredini u kojoj taj pojedinac radi, čime se <strong>za</strong>nemaruje uticaj struktura, radnih procesa, stilova rukovođenja<br />
i organi<strong>za</strong>cijske kulture – ovo je samo nekoliko faktora koji mogu uticati na ponašanje pojedinca.<br />
Prenebregavanje organi<strong>za</strong>cionih pitanja ograničava razumevanje korupcije u policijskim redovima; stoga se<br />
ovom pitanju mora pokloniti više pažnje.<br />
2.1. Organi<strong>za</strong>cija je arena<br />
Pojedinci <strong>za</strong>posleni u organi<strong>za</strong>ciji imaju vlastite ciljeve koji se mogu razlikovati od ciljeva organi<strong>za</strong>cije. Ambicija,<br />
pohlepa i izbegavanje problema samo su neki od motiva koji članove organi<strong>za</strong>cije mogu navesti da razviju lične<br />
strategije i idu <strong>za</strong> sopstvenim interesima. Ovo može biti štetno po samu organi<strong>za</strong>ciju. Zahvaljujući<br />
organi<strong>za</strong>cionim i upravljačkim slabostima, interesi pojedinca mogu nadjačati interese kolektiva i podstaći razvoj<br />
korupcije. To važi i <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>cije kakva je policijska služba.<br />
2.2. Organi<strong>za</strong>cija stvara kulturu<br />
U Poglavlju 2 detaljnije se obrađuje organi<strong>za</strong>ciona kultura. Kultura policijske službe može značajno uticati na<br />
stavove policajaca prema korupciji u policijskim redovima. Kultura je ‘lepak’ što stvara i održava osećaj<br />
pripadnosti među članovima organi<strong>za</strong>cije: oni dele <strong>za</strong>jedničke ciljeve, obuku, i<strong>za</strong>zove, veštine i aktivnosti. Kultura<br />
određuje kako će vrednosti jedne organi<strong>za</strong>cije biti inkorporirane u način obavljanja posla ili rukovodilački stil.<br />
Kultura utiče na prihvatanje ili odbijanje određenih modela ponašanja i načina na koji pripadnici organi<strong>za</strong>cije<br />
gledaju na spoljni svet. Policijska kultura može usvojiti stav ‘mi protiv njih’, karakterističan <strong>za</strong> policijske službe<br />
širom sveta, gde se pod ‘oni’ misli na celo društvo, kriminalce ili policajce na višim pozicijama. Ovakav stav,<br />
takođe, može odražavati odnos policajaca prema mogućnosti korišćenja diskrecionog prava, posebno kad se<br />
smatra da cilj (<strong>za</strong>štita društva od kriminalaca) opravdava sredstvo (npr. ne<strong>za</strong>koniti pretresi, preterana upotreba<br />
sile i lažna svedočenja), a može odražavati i osećanje lojalnosti i solidarnosti među policajcima koje prevazilazi<br />
uobičajene, prihvatljive granice.