Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF

Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF

10.08.2013 Views

90 2 Zašto je pitanje organizacije bitno za borbu protiv korupcije? O problemu korupcije u policijskim redovima obično se diskutuje kada je počinalac pojedini policajac ili policijska jedinica; posledica je pretpostavka da je čitava policijska organizacija korumpirana. Korumpirane aktivnosti pojedinca odraz su njegove moralne slabosti, što je često tema razgovora. Manje pažnje se poklanja sredini u kojoj taj pojedinac radi, čime se zanemaruje uticaj struktura, radnih procesa, stilova rukovođenja i organizacijske kulture – ovo je samo nekoliko faktora koji mogu uticati na ponašanje pojedinca. Prenebregavanje organizacionih pitanja ograničava razumevanje korupcije u policijskim redovima; stoga se ovom pitanju mora pokloniti više pažnje. 2.1. Organizacija je arena Pojedinci zaposleni u organizaciji imaju vlastite ciljeve koji se mogu razlikovati od ciljeva organizacije. Ambicija, pohlepa i izbegavanje problema samo su neki od motiva koji članove organizacije mogu navesti da razviju lične strategije i idu za sopstvenim interesima. Ovo može biti štetno po samu organizaciju. Zahvaljujući organizacionim i upravljačkim slabostima, interesi pojedinca mogu nadjačati interese kolektiva i podstaći razvoj korupcije. To važi i za organizacije kakva je policijska služba. 2.2. Organizacija stvara kulturu U Poglavlju 2 detaljnije se obrađuje organizaciona kultura. Kultura policijske službe može značajno uticati na stavove policajaca prema korupciji u policijskim redovima. Kultura je ‘lepak’ što stvara i održava osećaj pripadnosti među članovima organizacije: oni dele zajedničke ciljeve, obuku, izazove, veštine i aktivnosti. Kultura određuje kako će vrednosti jedne organizacije biti inkorporirane u način obavljanja posla ili rukovodilački stil. Kultura utiče na prihvatanje ili odbijanje određenih modela ponašanja i načina na koji pripadnici organizacije gledaju na spoljni svet. Policijska kultura može usvojiti stav ‘mi protiv njih’, karakterističan za policijske službe širom sveta, gde se pod ‘oni’ misli na celo društvo, kriminalce ili policajce na višim pozicijama. Ovakav stav, takođe, može odražavati odnos policajaca prema mogućnosti korišćenja diskrecionog prava, posebno kad se smatra da cilj (zaštita društva od kriminalaca) opravdava sredstvo (npr. nezakoniti pretresi, preterana upotreba sile i lažna svedočenja), a može odražavati i osećanje lojalnosti i solidarnosti među policajcima koje prevazilazi uobičajene, prihvatljive granice.

UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG INTEGRITETA 2.3. Organizacija odgovara društvu i njegovim članovima Od policije se očekuje da pokaže društvenu odgovornost. To se može postići jedino ako joj javnost veruje, a verovaće joj ukoliko dokaže da će delovati zakonito i moralno. Društveno odgovorna organizacija obezbediće svojim zaposlenima radnu sredinu u kojoj će ređe biti izloženi stresu i nezadovoljstvu. 2.4. Organizacioni sistemi i procesi mogu uticati na korupciju Organizacione strukture, ravnoteža između decentralizacije i centralizacije i sistemi vlasti i kontrole utiču na autonomiju policajaca i način na koji se njihov posao obavlja i prati. Stoga odluke vezane za organizaciju (policijske službe) moraju biti donošene tako da, nakon što počne njihovo sprovođenje, ne dođe do stvaranja klime povoljne za jačanje korupcije. 2.5. Organizacione slabosti otvaraju vrata nepropisnom postupanju Uzrok ranjivosti jedne organizacije mogu biti spoljni faktori – npr. politički uticaji. Slabosti mogu biti povezane i s unutrašnjim faktorima, kao što su organizacioni nedostaci i loša uprava, a posledice se prepoznaju u ponašanju pojedinaca. Organizacija je mesto na kom se odražavaju svi pomenuti uticaji; ako se na organizacionom nivou ne preduzmu nikakve mere, borba protiv korupcije biće neuspešna. 2.6. Mere za jačanje sposobnosti pojedinaca da se odupru korupciji moraju biti preduzete na nivou organizacije Da bi se sprečili korupcija i neetičko postupanje u policijskoj organizaciji, neophodno je da svaki policajac ima visoke etičke standarde i zna da razluči dobro od lošeg. U tome će im pomoći poznavanje zakona i ljudskih prava, kao i primer koji daje rukovodstvo. Širenje pravih vrednosti biće potpomognuto predavanjima iz etike i obukom. Organizacija je odgovorna i za obezbeđivanje dokumenata koji podržavaju etičko postupanje – kodeksa propisnog postupanja i izjava o vrednostima (videti Poglavlje 2), kao i za davanje podrške policajcima suočenim s etičkim dilemama (videti Poglavlje 4). 91

90<br />

2<br />

Zašto je pitanje organi<strong>za</strong>cije bitno<br />

<strong>za</strong> borbu protiv korupcije?<br />

O problemu korupcije u policijskim redovima obično se diskutuje kada je počinalac pojedini policajac ili<br />

policijska jedinica; posledica je pretpostavka da je čitava policijska organi<strong>za</strong>cija korumpirana. Korumpirane<br />

aktivnosti pojedinca odraz su njegove moralne slabosti, što je često tema razgovora. Manje pažnje se poklanja<br />

sredini u kojoj taj pojedinac radi, čime se <strong>za</strong>nemaruje uticaj struktura, radnih procesa, stilova rukovođenja<br />

i organi<strong>za</strong>cijske kulture – ovo je samo nekoliko faktora koji mogu uticati na ponašanje pojedinca.<br />

Prenebregavanje organi<strong>za</strong>cionih pitanja ograničava razumevanje korupcije u policijskim redovima; stoga se<br />

ovom pitanju mora pokloniti više pažnje.<br />

2.1. Organi<strong>za</strong>cija je arena<br />

Pojedinci <strong>za</strong>posleni u organi<strong>za</strong>ciji imaju vlastite ciljeve koji se mogu razlikovati od ciljeva organi<strong>za</strong>cije. Ambicija,<br />

pohlepa i izbegavanje problema samo su neki od motiva koji članove organi<strong>za</strong>cije mogu navesti da razviju lične<br />

strategije i idu <strong>za</strong> sopstvenim interesima. Ovo može biti štetno po samu organi<strong>za</strong>ciju. Zahvaljujući<br />

organi<strong>za</strong>cionim i upravljačkim slabostima, interesi pojedinca mogu nadjačati interese kolektiva i podstaći razvoj<br />

korupcije. To važi i <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>cije kakva je policijska služba.<br />

2.2. Organi<strong>za</strong>cija stvara kulturu<br />

U Poglavlju 2 detaljnije se obrađuje organi<strong>za</strong>ciona kultura. Kultura policijske službe može značajno uticati na<br />

stavove policajaca prema korupciji u policijskim redovima. Kultura je ‘lepak’ što stvara i održava osećaj<br />

pripadnosti među članovima organi<strong>za</strong>cije: oni dele <strong>za</strong>jedničke ciljeve, obuku, i<strong>za</strong>zove, veštine i aktivnosti. Kultura<br />

određuje kako će vrednosti jedne organi<strong>za</strong>cije biti inkorporirane u način obavljanja posla ili rukovodilački stil.<br />

Kultura utiče na prihvatanje ili odbijanje određenih modela ponašanja i načina na koji pripadnici organi<strong>za</strong>cije<br />

gledaju na spoljni svet. Policijska kultura može usvojiti stav ‘mi protiv njih’, karakterističan <strong>za</strong> policijske službe<br />

širom sveta, gde se pod ‘oni’ misli na celo društvo, kriminalce ili policajce na višim pozicijama. Ovakav stav,<br />

takođe, može odražavati odnos policajaca prema mogućnosti korišćenja diskrecionog prava, posebno kad se<br />

smatra da cilj (<strong>za</strong>štita društva od kriminalaca) opravdava sredstvo (npr. ne<strong>za</strong>koniti pretresi, preterana upotreba<br />

sile i lažna svedočenja), a može odražavati i osećanje lojalnosti i solidarnosti među policajcima koje prevazilazi<br />

uobičajene, prihvatljive granice.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!