Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF
Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF
Korak 4: Evaluacija procesa implementacije Nakon što Kodeks propisnog postupanja bude odobren i počne da se primenjuje važno je proceniti njegov uticaj na ponašanje policajaca. Jedinica ili odeljenje nadležno za praćenje sprovođenja kodeksa mora biti u stanju da prati razvojni proces i obezbedi postizanje željenih rezultata. Stoga je potrebno definisati određeni broj indikatora, kako bi bilo moguće proceniti u kojoj meri akcioni plan postiže zadate ciljeve i, ako postoji potreba, uneti promene i osmisliti nove politike oslonjene na postignute rezultate. U Uokvirenom tekstu 5 nalazi se spisak ovih indikatora. Uokvireni tekst 5: Primeri indikatora UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG INTEGRITETA Izlazna vrednost Ishod (resultati) Ishod (zadovoljstvo) – Broj sati koji je na obuci posvećen korupciji. – Broj poruka saopštenih eksterno i interno u određenom vremenskom periodu. – Broj pravila modifikovanih u cilju prevencije korupcije. – Procenat disciplinskih slučajeva vezanih za korupciju. – Broj žalbi podnetih protiv policajaca. – Broj krivičnih presuda protiv policajaca. – Procenat građana koji veruju policiji. – Kakva je javna percepcija policijskog integriteta (unutra i spolja)? Indikatori učinka (izlazna vrednost) daju odgovor na pitanje: ‘Jesam li i dalje na pravom putu?’ Koriste se za proveru da li se implementirane mere sprovode u skladu s planom. Ostali indikatori se koriste za merenje rezultata (ishoda) procesa. Daju odgovor na pitanje: ‘Jesam li stigao do željenog cilja?’ Postoje dve vrste ovih indikatora: Indikatori rezultata: obezbeđuju podatke o promeni ponašanja koja rezultira iz primene određene izlazne veličine. Indikatori zadovoljstva: cilj im je ispitivanje policijskog i/ili javnog mnjenja o aktivnostima i/ili ostvarenom učinku. 75
76 4 Integrisanje vrednosti, pravila i ponašanja u konkretan kontekst Širom sveta postoje brojni policijski sistemi; razlike između tih sistema vezane su za organizacione aspekte, ali i za nivo razvoja zemlje. Situacija u različitim zemljama nije ista: neke zemlje (npr. u Istočnoj Evropi ili Aziji) još uvek se suočavaju s postkonfliktnim teškoćama; druge su u fazi tranzicije (npr. zemlje Balkana), a neke su postale demokratije (npr. Zapadna Evropa). Premda im se iskustva razlikuju, sve ove zemlje suočene su s različitim nivoima korupcije. Specifičnosti konteksta neizbežno utiču na rad policijskih službi. U prvom poglavlju nalazi se detaljan prikaz korupcije u policijskim redovima u specifičnim kontekstima. 4.1. Postkonfliktne zemlje U postkonfliktnim zemljama obično vlada sveprisutna nesigurnost, uz rast određenih vrsta nasilja i mahom uništene političke instucije. Snage bezbednosti su često bile uključene u konflikt i kršile ljudska prava građana, te im stoga javnost ne veruje. Zbog nesigurnosti političkih vlasti i same policije, može postojati iskušenje da se, u postkonfliktnoj situaciji, policija i dalje koristi kao instrument represije. Često je prisutna potreba za sistemskom reformom, uključujući reformu zakona koji regulišu delovanje snaga bezbednosti. 48 Rekonstrukcija je najveći izazov s kojim se suočavaju policijske snage u postkonfliktnim društvima. Policijske službe su tu netom izašle iz ratnih sukoba i ušle u proces pomirenja. Stoga su često primorane da u svoje redove prime bivše pobunjenike, vojnike i pripadnike različitih etničkih grupa (videti Primer 5). Zadatak im je težak iz dva razloga. Moraju da integrišu različite, često međusobno neprijateljski raspoložene kulture i mentalitete, kao i da promene vojne vrednosti karakteristične za ratni kontekst i prihvate vrednosti okrenute civilnom društvu. Jedan od prvih zadataka koje će policijske organizacije u postkonfliktnim zemljama uzeti na sebe je uvođenje novih polazišta i referenci istovetnih za sve. Drugim rečima, stvoriće novu zajedničku kulturu. Ovaj proces se obično odvija na brzinu. Novi principi bivaju nametnuti ili se primenjuju na naredbodavan način, najčešće pod pritiskom međunarodne zajednice ili kao reakcija na haos nastao nakon konflikta. U takvim okolnostima, novi okvir može biti nesavršen, ili nedovoljno primeren situaciji.
- Page 27 and 28: 2.5. Šta je sistemska korupcija? S
- Page 29 and 30: Policijski rasizam može se smatrat
- Page 31 and 32: Pravljenjem razlike između tri vrs
- Page 33 and 34: Destabilizacija zajednice & slablje
- Page 35 and 36: 4.1.1.2. Poboljšanje zakonodavstva
- Page 37 and 38: Policajcima pozamašan mito ne nude
- Page 39 and 40: 4.3.1. Policija Unutrašnja kontrol
- Page 41 and 42: 4.5. Koji su uslovi za sprovođenje
- Page 43 and 44: 5 Bolje postupanje policije u konkr
- Page 45 and 46: U idealnim okolnostima, bezbednost
- Page 47 and 48: ezbedonosnu proveru, pohađanje obu
- Page 49 and 50: Razmere problema korupcije Veoma ve
- Page 51 and 52: Paradoks je da je možda upravo kul
- Page 53 and 54: Činioci uspeha u Singapuru 6.2. Ho
- Page 55 and 56: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 57 and 58: TABELA SAMOPROCENE Poglavlje 1 Uvod
- Page 59 and 60: ponašanje2 2 POGLAVLJE Vrednosti,
- Page 61 and 62: 58 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 63 and 64: 60 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 65 and 66: 62 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 67 and 68: 64 3 Kako ugraditi vrednosti, pravi
- Page 69 and 70: 66 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 71 and 72: 68 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 73 and 74: 70 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 75 and 76: 72 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 77: 74 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 81 and 82: 78 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 83 and 84: 80 5 Implementacija U odeljku 5 dru
- Page 85 and 86: 82 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 87 and 88: 84 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 89 and 90: 86 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 91 and 92: 1 Uvod u Poglavlje 3 U Poglavlju 3
- Page 93 and 94: Grafikon 1 pokazuje način funkcion
- Page 95 and 96: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 97 and 98: Na primer, koraci zasnovani isklju
- Page 99 and 100: 3.2. Strategija 53 3.2.1. Stratešk
- Page 101 and 102: Tabela 3: Dva modela policijskog ra
- Page 103 and 104: 3.3.1. Osnovni tipovi organizacione
- Page 105 and 106: 3.3.2.4. Odeljenska struktura Ovakv
- Page 107 and 108: 3. Sistemi autoriteta i kontrole us
- Page 109 and 110: Policijske strukture moraju se pril
- Page 111 and 112: elevantni činioci učestvuju u don
- Page 113 and 114: stila; svaki od njih odgovara odre
- Page 115 and 116: 3.4.3.1. Regrutovanje i unapređenj
- Page 117 and 118: Definicija korupcije Situacija na p
- Page 119 and 120: Kultura Politika ćutanja: institut
- Page 121 and 122: 3.5.2. Slabe tačke i reforme Refor
- Page 123 and 124: 4.2. Zemlje u tranziciji UPUTSTVA Z
- Page 125 and 126: Primer 7: Sjedinjene Američke Drž
- Page 127 and 128: 5.5. Priprema Logistička priprema:
Korak 4: Evaluacija procesa implementacije<br />
Nakon što Kodeks propisnog postupanja bude odobren i počne da se primenjuje važno je proceniti njegov<br />
uticaj na ponašanje policajaca. Jedinica ili odeljenje nadležno <strong>za</strong> praćenje sprovođenja kodeksa mora biti u<br />
stanju da prati razvojni proces i obezbedi posti<strong>za</strong>nje željenih rezultata. Stoga je potrebno definisati određeni<br />
broj indikatora, kako bi bilo moguće proceniti u kojoj meri akcioni plan postiže <strong>za</strong>date ciljeve i, ako postoji<br />
potreba, uneti promene i osmisliti nove politike oslonjene na postignute rezultate. U Uokvirenom tekstu 5 nalazi<br />
se spisak ovih indikatora.<br />
Uokvireni tekst 5: Primeri indikatora<br />
UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG INTEGRITETA<br />
Izlazna vrednost Ishod (resultati) Ishod (<strong>za</strong>dovoljstvo)<br />
– Broj sati koji je na obuci<br />
posvećen korupciji.<br />
– Broj poruka saopštenih<br />
eksterno i interno u<br />
određenom vremenskom<br />
periodu.<br />
– Broj pravila modifikovanih u<br />
cilju prevencije korupcije.<br />
– Procenat disciplinskih<br />
slučajeva ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong><br />
korupciju.<br />
– Broj žalbi podnetih protiv<br />
policajaca.<br />
– Broj krivičnih presuda protiv<br />
policajaca.<br />
– Procenat građana koji<br />
veruju policiji.<br />
– Kakva je javna percepcija<br />
<strong>policijskog</strong> <strong>integriteta</strong><br />
(unutra i spolja)?<br />
Indikatori učinka (izlazna vrednost) daju odgovor na pitanje: ‘Jesam li i dalje na pravom putu?’ Koriste se <strong>za</strong><br />
proveru da li se implementirane mere sprovode u skladu s planom. Ostali indikatori se koriste <strong>za</strong> merenje<br />
rezultata (ishoda) procesa. Daju odgovor na pitanje: ‘Jesam li stigao do željenog cilja?’ Postoje dve vrste ovih<br />
indikatora:<br />
Indikatori rezultata: obezbeđuju podatke o promeni ponašanja koja rezultira iz primene određene<br />
izlazne veličine.<br />
Indikatori <strong>za</strong>dovoljstva: cilj im je ispitivanje <strong>policijskog</strong> i/ili javnog mnjenja o aktivnostima i/ili<br />
ostvarenom učinku.<br />
75