Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF

Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF

10.08.2013 Views

2 Zašto su vrednosti, pravila i ponašanje važni u borbi protiv korupcije? Kada ljudi koji su se zavetovali da štite društvo postanu izvor korupcije i zloupotrebljavaju svoja ovlašćenja za vlastitu korist, prva posledica je narušeno poverenje društva u vlast. Ponovna izgradnja poverenja između vojske, policije, vlade i onih koje bi trebalo da štite je od odlučujućeg značaja. 39 Cilj Odeljka 2 je da objasni zašto su vrednosti, pravila i ponašanje važni za borbu protiv korupcije u policijskim redovima. Ovde će se, takođe, razmatrati faktori koji utiču na organizacionu kulturu, kao i pretpostavka jedinstvene, unitarističke kulture. Biće ukazano na raznoliku prirodu kulture i subkulture u okviru organizacije; biće podvučeni kako pozitivni, tako i negativni aspekti policijske kulture u kojoj se specifične vrednosti, pravila i ponašanje mogu koristiti za borbu protiv korupcije u policijskim redovima. Najvažnije je razumeti da je ponovna izgradnja vrednosti, pravila i ponašanja policijskih službi sama suština oporavka poverenja između društva i policije, kao i ponovnog delotvornog funkcionisanja policijskih službi načetih korupcijom. 2.1. Promena i njen uticaj na organizacionu kulturu Kultura svake organizacije i sistema vremenom se razvija. Ovaj razvoj može biti rezultat nekoliko spoljnih ili unutrašnjih faktora. Zavisno od promene tih faktora u organizacionoj kulturi, korupcija može biti podsticana ili kočena. Kultura se, takođe, može menjati sporo ili brzo, kontinuirano ili fazno - zavisno od okolnosti. Važno je da takve promene (i unutrašnje i spoljne) budu identifikovane prilikom borbe protiv korupcije. Videti Tabelu 1 s primerima spoljnih i unutrašnjih faktora: Tabela 1: Primeri spoljnih i unutrašnjih faktora Primeri spoljnih faktora Primeri unutrašnjih faktora Politička odluka (npr. odluka vlade Burundija da osnuje nacionalnu policijsku službu zasnovanu na radu policije u zajednici, uz nametanje etičkog kodeksa). Velika kriza (npr. reorganizacija belgijskih policijskih službi nakon velikih propusta u krivičnoj istrazi). Strateški izbori rukovodstva vezani za radne strukture (Ministarstvo inostranih poslova Bugarske uvelo je u rad policije sistem “rukovođenje prema ciljevima”). Razmotriti sledeće: centralizovana struktura olakšava kontrolu i jednoobraznost, dok decentralizovana struktura olakšava fleksibilnost i prilagodljivost. (Videti Poglavlje 3 za dodatne informacije.) 61

62 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG INTEGRITETA Ograničenja koja nameće međunarodna zajednica (npr. borba protiv korupcije u Bugarskoj je ishod obaveznog usklađivanja sa standardima EU). Izveštaji o reviziji i istrazi (npr. kodeks policijske etike u Kvebeku je izmenjen nakon iznošenja zaključaka jedne od etičkih analiza). Evolucija društveno-ekonomske sredine i vrednosti zastupljenih u društvu (npr. građani postaju sve uključeniji i očekuju od policije da odgovara za svoje postupke). Postojeće pravne obaveze (npr. socijalno zakonodavstvo i zakonodavstvo vezano za uslove rada). Internacionalizacija zločina. 2.2. Jedna ili više kultura? Raznolikost među zaposlenima (policija u Burundiju uvela je kvote za žene i određene etničke grupe). Sistem upravljanja resursima koji neka organizacija usvoji (participatorni ili autoritarni, zasnovan na veštinama ili na činu). Uloga sindikata (Jesu li uključeni? Da li je broj članova velik ili mali?). Budžetska ograničenja otežavaju optimizaciju i promenu. Razvoj antikorupcijske strategije (antikorupcijski plan Policije Kvinslenda u Australiji). Ovaj faktor, valja dodati, može biti uzrok ili posledica promene mentaliteta. Policijska služba sledi vrednosti koje mogu prevazići vrednosti subkultura. Definicija kulture ukazuje na jedinicu u kojoj svi činioci dele istovetne i dosledne ideje. Ova unitaristička zamisao kulture je pogrešna. Organizaciju, u stvarnosti, čine subkulture koje se manifestuju u slučaju konflikta. Postoji najmanje tri međuzavisne kulture u svakoj organizaciji: kultura operatera (onih koji obavljaju posao), kultura inžinjera (onih koji razvijaju i koriste tehnologiju) i kultura izvršilaca (onih koji vode i upravljaju procesom). Isto važi i za policiju; policija nije homogena celina. 40 Tu su zaposleni različiti ljudi koji izvršavaju različite zadatke: istražitelji, mesna policija, specijalne interventne jedinice, patrole, administrativno osoblje itd. Podela zadataka ohrabruje stvaranje subkultura s osobenim vrednostima i normama. Celovitost jedne organizacije neće se promeniti sve dok ovi posebni kulturni identiteti ostanu u skladu sa sveukupnim suštinskim vrednostima. Pomenuti posebni identiteti čak pozitivno doprinose raznolikosti policijskih službi, što odražava i raznolikost našeg društva. Subkulture postoje, ali ako njihove vrednosti dođu u raskorak sa suštinskim vrednostima organizacije, može nastati problem. Snaga subkultura nastaje iz specifičnih osobenosti i sukobljenih pritisaka vezanih za ovaj posao: sveprisutna opasnost, neprijateljstvo prema policijskim snagama zbog njihove kontrolne uloge, ranjivost policajaca kad su u pitanju optužbe za neko nedozvoljeno delo, nerazumni zahtevi i neusklađena očekivanja, nesigurna funkcija i autoritet policajaca, preovlađujuće osećanje da javnost ne razume šta policija mora da ‘istrpi’ u kontaktima s

2<br />

Zašto su vrednosti, pravila<br />

i ponašanje važni u borbi<br />

protiv korupcije?<br />

Kada ljudi koji su se <strong>za</strong>vetovali da štite društvo postanu izvor korupcije i zloupotrebljavaju svoja ovlašćenja <strong>za</strong><br />

vlastitu korist, prva posledica je narušeno poverenje društva u vlast. Ponovna izgradnja poverenja između<br />

vojske, policije, vlade i onih koje bi trebalo da štite je od odlučujućeg značaja. 39<br />

Cilj Odeljka 2 je da objasni <strong>za</strong>što su vrednosti, pravila i ponašanje važni <strong>za</strong> borbu protiv korupcije u policijskim<br />

redovima. Ovde će se, takođe, razmatrati faktori koji utiču na organi<strong>za</strong>cionu kulturu, kao i pretpostavka<br />

jedinstvene, unitarističke kulture. Biće uka<strong>za</strong>no na raznoliku prirodu kulture i subkulture u okviru organi<strong>za</strong>cije;<br />

biće podvučeni kako pozitivni, tako i negativni aspekti policijske kulture u kojoj se specifične vrednosti, pravila i<br />

ponašanje mogu koristiti <strong>za</strong> borbu protiv korupcije u policijskim redovima. Najvažnije je razumeti da je ponovna<br />

izgradnja vrednosti, pravila i ponašanja policijskih službi sama suština oporavka poverenja između društva i<br />

policije, kao i ponovnog delotvornog funkcionisanja policijskih službi načetih korupcijom.<br />

2.1. Promena i njen uticaj na organi<strong>za</strong>cionu kulturu<br />

Kultura svake organi<strong>za</strong>cije i sistema vremenom se razvija. Ovaj razvoj može biti rezultat nekoliko spoljnih ili<br />

unutrašnjih faktora. Zavisno od promene tih faktora u organi<strong>za</strong>cionoj kulturi, korupcija može biti<br />

podsticana ili kočena.<br />

Kultura se, takođe, može menjati sporo ili brzo, kontinuirano ili fazno - <strong>za</strong>visno od okolnosti. Važno je da takve<br />

promene (i unutrašnje i spoljne) budu identifikovane prilikom borbe protiv korupcije. Videti Tabelu 1 s<br />

primerima spoljnih i unutrašnjih faktora:<br />

Tabela 1: Primeri spoljnih i unutrašnjih faktora<br />

Primeri spoljnih faktora Primeri unutrašnjih faktora<br />

Politička odluka (npr. odluka vlade Burundija da<br />

osnuje nacionalnu policijsku službu <strong>za</strong>snovanu<br />

na radu policije u <strong>za</strong>jednici, uz nametanje<br />

etičkog kodeksa).<br />

Velika kri<strong>za</strong> (npr. reorgani<strong>za</strong>cija belgijskih policijskih<br />

službi nakon velikih propusta u krivičnoj istrazi).<br />

Strateški izbori rukovodstva ve<strong>za</strong>ni <strong>za</strong> radne strukture<br />

(Ministarstvo inostranih poslova Bugarske uvelo je u<br />

rad policije sistem “rukovođenje prema ciljevima”).<br />

Razmotriti sledeće: centralizovana struktura olakšava<br />

kontrolu i jednoobraznost, dok decentralizovana<br />

struktura olakšava fleksibilnost i prilagodljivost.<br />

(Videti Poglavlje 3 <strong>za</strong> dodatne informacije.)<br />

61

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!