Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF
Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF
36 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG INTEGRITETA 4.1.3.3. Davanje primera Važan uzrok stalne, rastuće korupcije među policajcima nižih činova je to što među kolegama s višim činovima nemaju prave uzore. Ukoliko postoji želja da se smanji korupcija u policijskim redovima, policajci s višim činovima moraju mlađima poslužiti kao pozitivan primer – a oni koji to ne čine, treba da budu kažnjeni odgovarajućom kaznom. 4.2. Izbegavanje mogućih opasnosti od angažovanja privatnih policijskih snaga U državama postoji trend transfera zadataka na privatni sektor – od vlade do preduzetnika – koji traje od kraja 1970-ih i svodi se na privatizaciju ili angažovanje privatnih firmi. Tri aspekta ovog trenda neposredno su vezana za korupciju u policijskim redovima: Prvo, u njemu je oličena promena fokusa – cilj postaje važniji od sredstva; postizanje željenih ciljeva (obično na najekonomičniji mogući način) postaje važnije od poštovanja pravila, što može voditi stvaranju neetičkog mentaliteta. Drugo, ovakav pristup je najčešće zasnovan na donošenju ‘racionalnih’ odluka i smanjenju troškova, bez preteranog obaziranja na subjektivne koncepte kao što su društveni kapital i odanost. Iako policijske službe nisu prošle kroz radikalna smanjenja broja zaposlenih, kao što je poslednjih decenija bio slučaj u drugim državnim službama, ipak su zaposleni iskusili probleme kroz koje prolazi celo društvo. Odanost je dvosmerna ulica, a ukoliko policajci veruju da im se država ne odužuje za predan rad i posvećenost poslu, biće spremniji da postupaju na neprimeren način – posebno ako će se na to gledati kao na znak solidarnosti s onima koji znaju da poštuju odanost, tj. sa njihovim kolegama. Prva dva aspekta opšteg su karaktera, dok je treći sasvim poseban – neke policijske službe bile su ohrabrivane, ili se od njih čak zahtevalo da deo svojih sredstava dobavljaju iz privatnog sektora. Ovaj pristup sa sobom nosi moguće rizike, 25 jer bi neki sponzori od policije mogli zauzvrat očekivati poseban tretman (na primer, ako je neko priveden zbog vožnje u pijanom stanju). Ako je policiji neophodno privatno sponzorstvo zbog neadekvatnog finansiranja od strane države i ako su privatni sponzori iskreni u svojoj nakani da pomognu policiji i društvu, a ne samim sebi, može doći do stvaranja “slepog poverenja”. Slepo poverenje je poseban pravni aranžman u kom različite osobe (“poverenici”) vode fondove i kontrolišu investicije bez upliva vlasnika ili osoba koje bi mogle direkno profitirati iz poznavanja detalja o pomenutom aranžmanu. 4.3. Odgovornost za borbu protiv korupcije Jedna od najvećih teškoća u borbi protiv policijskih prestupa jeste donošenje odluke ko će biti odgovoran, s obzirom na to da svoju ulogu u toj borbi imaju sama policija, nacionalna vlada, međunarodne organizacije, strane vlade, vandržavni činioci i čitava javnost.
4.3.1. Policija Unutrašnja kontrola i nadzor, posebno kod manje ozbiljnih policijskih prekršaja (npr. kršenje etičkog kodeksa), često su delotvorno sredstvo borbe protiv korupcije i drugih vrsta nepropisnog postupanja. Najviše rukovodstvo policije ovde igra izuzetno važnu ulogu, posebno kod pojedinačne korupcije i korupcije “na sitno” (koje su suprotnost sistemskoj korupciji); njihova uloga je jednako važna kao i uloga srednjeg i višeg rukovodećeg kadra (videti šesto i sedmo poglavlje). S druge strane, kad se od jedne grupe očekuje da nadzire samu sebe, nastaju problemi. Velika je verovatnoća da će doći do zataškavanja (od strane pristrasnih istražnih sudija) ili preterane reakcije (od strane preažurnih istražnih sudija željnih da poprave ugled policije). 4.3.2. Nacionalne vlade Državne vlade, kao vrhovna vlast i primarni osnivači policijskih službi, igraju važnu ulogu u borbi protiv korupcije u policijskim redovima. Najdelotvorniji način za sprovođenje takve borbe je uspostavljanje antikorupcijskih komisija. Ove komisije moraju biti nezavisne od same policije. Postoji obilje dokaza o tome da je besmisleno – čak kontraproduktivno – očekivati od pripadnika policije da sami kontrolišu svoje postupanje (vidi šesto poglavlje). Prve antikorupcijske komisije najčešće su bile odgovorne za praćenje korupcije u državnom sektoru kao celini; najpoznatije su Biro za istragu korumpiranih aktivnosti u Singapuru (osnovan 1952.), Nezavisna antikorupcijska komisija u Hong Kongu (osnovana 1974.) i Nezavisna antikorupcijska komisija u Njusaut Velsu (osnovana 1989.) U skorijoj prošlosti, nekoliko zemalja osnovale su posebne ‘nezavisne’ komisije baš za borbu protiv korupcije u policijskim redovima. Dobar primer je njujorška Komisija za borbu protiv korupcije u policijskim redovima, osnovana 1995. godine nakon objavljivanja Izveštaja Molenove komisije. 26 Prema podacima na njenom veb sajtu, potpuno je nezavisna od Njujorške policije. Svake godine izdaje podroban izveštaj koji je dostupan javnosti. Drugi primer je Slovenija, koja ima nezavisnu komisiju pod nadzorom Parlamenta. Slovenija je usvojila antikorupcijske zakone odmah nakon dobijanja nezavisnosti od autokratske, nedemokratske bivše Jugoslavije. 4.3.3. Međunarodne organizacije i strane države UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG INTEGRITETA Međunarodne organizacije mogu na mnogo načina pomoći u borbi protiv korupcije u policijskim redovima. Jedan je da podstaknu različite zemlje u pronalasku zajedničke definicije korupcije, policije i sl. UN, Interpol i Svetska banka su tri međunarodne organizacije koje su mnogo doprinele na ovom planu. Drugi metod je uslovljavanje davanja pomoći: ukoliko zemlja traži pomoć od stranih organizacija, te organizacije mogu koristiti i šargarepu (više sredstava, članstvo u Zapadnim organizacijama kao što je EU i sl.) i štap (povlačenje sredstava, sankcije) kako bi ohrabrile državnu elitu da usvoji mere kojima će suzbiti korupciju u policijskim redovima i neprimereno postupanje. Međunarodne organizacije mogu obezbediti obuku (npr. iz etike) i opremu, kako bi pomogle u smanjivanju korupcije u policijskim redovima. Međunarodne organizacije, takođe, igraju važnu ulogu u obznanjivanju primera dobre prakse u zemljama koje s teškoćom sačinjavaju jasne strategije za rešavanje problema korupcije. 37
- Page 1 and 2: Uputstva za očuvanje policijskog i
- Page 3 and 4: DCAF The Geneva Centre for the Demo
- Page 5 and 6: Uputstva za očuvanje policijskog i
- Page 7 and 8: 6 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG
- Page 9 and 10: 8 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG
- Page 11 and 12: 10 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 13 and 14: 12 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 15 and 16: 14 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 17 and 18: 16 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 19 and 20: 18 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 21 and 22: 20 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 23 and 24: 1 Uvod u prvo poglavlje Od sredine
- Page 25 and 26: Dve gore navedene promenljive veli
- Page 27 and 28: 2.5. Šta je sistemska korupcija? S
- Page 29 and 30: Policijski rasizam može se smatrat
- Page 31 and 32: Pravljenjem razlike između tri vrs
- Page 33 and 34: Destabilizacija zajednice & slablje
- Page 35 and 36: 4.1.1.2. Poboljšanje zakonodavstva
- Page 37: Policajcima pozamašan mito ne nude
- Page 41 and 42: 4.5. Koji su uslovi za sprovođenje
- Page 43 and 44: 5 Bolje postupanje policije u konkr
- Page 45 and 46: U idealnim okolnostima, bezbednost
- Page 47 and 48: ezbedonosnu proveru, pohađanje obu
- Page 49 and 50: Razmere problema korupcije Veoma ve
- Page 51 and 52: Paradoks je da je možda upravo kul
- Page 53 and 54: Činioci uspeha u Singapuru 6.2. Ho
- Page 55 and 56: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 57 and 58: TABELA SAMOPROCENE Poglavlje 1 Uvod
- Page 59 and 60: ponašanje2 2 POGLAVLJE Vrednosti,
- Page 61 and 62: 58 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 63 and 64: 60 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 65 and 66: 62 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 67 and 68: 64 3 Kako ugraditi vrednosti, pravi
- Page 69 and 70: 66 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 71 and 72: 68 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 73 and 74: 70 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 75 and 76: 72 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 77 and 78: 74 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 79 and 80: 76 4 Integrisanje vrednosti, pravil
- Page 81 and 82: 78 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 83 and 84: 80 5 Implementacija U odeljku 5 dru
- Page 85 and 86: 82 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
- Page 87 and 88: 84 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKO
4.3.1. Policija<br />
Unutrašnja kontrola i nadzor, posebno kod manje ozbiljnih policijskih prekršaja (npr. kršenje etičkog kodeksa),<br />
često su delotvorno sredstvo borbe protiv korupcije i drugih vrsta nepropisnog postupanja. Najviše<br />
rukovodstvo policije ovde igra izuzetno važnu ulogu, posebno kod pojedinačne korupcije i korupcije “na sitno”<br />
(koje su suprotnost sistemskoj korupciji); njihova uloga je jednako važna kao i uloga srednjeg i višeg<br />
rukovodećeg kadra (videti šesto i sedmo poglavlje). S druge strane, kad se od jedne grupe očekuje da nadzire<br />
samu sebe, nastaju problemi. Velika je verovatnoća da će doći do <strong>za</strong>taškavanja (od strane pristrasnih istražnih<br />
sudija) ili preterane reakcije (od strane preažurnih istražnih sudija željnih da poprave ugled policije).<br />
4.3.2. Nacionalne vlade<br />
Državne vlade, kao vrhovna vlast i primarni osnivači policijskih službi, igraju važnu ulogu u borbi protiv<br />
korupcije u policijskim redovima. Najdelotvorniji način <strong>za</strong> sprovođenje takve borbe je uspostavljanje<br />
antikorupcijskih komisija. Ove komisije moraju biti ne<strong>za</strong>visne od same policije. Postoji obilje doka<strong>za</strong> o tome da<br />
je besmisleno – čak kontraproduktivno – očekivati od pripadnika policije da sami kontrolišu svoje postupanje<br />
(vidi šesto poglavlje).<br />
Prve antikorupcijske komisije najčešće su bile odgovorne <strong>za</strong> praćenje korupcije u državnom sektoru kao celini;<br />
najpoznatije su Biro <strong>za</strong> istragu korumpiranih aktivnosti u Singapuru (osnovan 1952.), Ne<strong>za</strong>visna antikorupcijska<br />
komisija u Hong Kongu (osnovana 1974.) i Ne<strong>za</strong>visna antikorupcijska komisija u Njusaut Velsu (osnovana 1989.)<br />
U skorijoj prošlosti, nekoliko zemalja osnovale su posebne ‘ne<strong>za</strong>visne’ komisije baš <strong>za</strong> borbu protiv korupcije u<br />
policijskim redovima. Dobar primer je njujorška Komisija <strong>za</strong> borbu protiv korupcije u policijskim redovima,<br />
osnovana 1995. godine nakon objavljivanja Izveštaja Molenove komisije. 26 Prema podacima na njenom veb<br />
sajtu, potpuno je ne<strong>za</strong>visna od Njujorške policije. Svake godine izdaje podroban izveštaj koji je dostupan<br />
javnosti. Drugi primer je Slovenija, koja ima ne<strong>za</strong>visnu komisiju pod nadzorom Parlamenta. Slovenija je usvojila<br />
antikorupcijske <strong>za</strong>kone odmah nakon dobijanja ne<strong>za</strong>visnosti od autokratske, nedemokratske bivše Jugoslavije.<br />
4.3.3. Međunarodne organi<strong>za</strong>cije i strane države<br />
UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG INTEGRITETA<br />
Međunarodne organi<strong>za</strong>cije mogu na mnogo načina pomoći u borbi protiv korupcije u policijskim redovima.<br />
Jedan je da podstaknu različite zemlje u pronalasku <strong>za</strong>jedničke definicije korupcije, policije i sl. UN, Interpol i<br />
Svetska banka su tri međunarodne organi<strong>za</strong>cije koje su mnogo doprinele na ovom planu. Drugi metod je<br />
uslovljavanje davanja pomoći: ukoliko zemlja traži pomoć od stranih organi<strong>za</strong>cija, te organi<strong>za</strong>cije mogu koristiti i<br />
šargarepu (više sredstava, članstvo u Zapadnim organi<strong>za</strong>cijama kao što je EU i sl.) i štap (povlačenje sredstava,<br />
sankcije) kako bi ohrabrile državnu elitu da usvoji mere kojima će suzbiti korupciju u policijskim redovima i<br />
neprimereno postupanje. Međunarodne organi<strong>za</strong>cije mogu obezbediti obuku (npr. iz etike) i opremu, kako bi<br />
pomogle u smanjivanju korupcije u policijskim redovima. Međunarodne organi<strong>za</strong>cije, takođe, igraju važnu<br />
ulogu u obznanjivanju primera dobre prakse u zemljama koje s teškoćom sačinjavaju jasne strategije <strong>za</strong><br />
rešavanje problema korupcije.<br />
37
Change language