Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF
Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF
302 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG INTEGRITETA Izvođenje seminara uvek treba da bude odraz specifičnih potreba uključenih učesnika. Izbor primera, problema itd. treba da odgovara okruženju u kom učesnici obično rade i zadacima koji proističu iz posla u tom okruženju. Učesnici seminara su obično zainteresovani za „ono što tu ima za njih?”, razumevanja toga u okviru izbora sadržaja i metoda na seminarima, doprinosi zadržavanju interesa i dostizanju ishoda edukacije i obuke, postavljenih u fazi planiranja. Ukazivanje na vezu između pružene obuke i ciljeva i strategija organizacije, takođe doprinosi ozbiljnosti sa kojom će učesnici shvatati obuku. Treba da se ulože napori da učesnici postanu osetljiviji na vrednosti koje stoje iza ponašanja koje im se predstavlja, kako bi se produbila njihova posvećenost prikladnosti i važnosti takvog ponašanja u njihovom radnom životu. Tako, na primer, od policajca može da se traži da odigra ulogu ranjive osobe kojoj korumpirani policajac iznuđuje mito ili seksualnu uslugu, ili majku mladića koji je nedavno umro u policijskom pritvoru. Na kraju obuke treba da se odvoji vreme za završni deo u okviru kojeg onaj ko drži obuku može da istakne veze između predstavljenih materijala i ciljeva seminara koji su postavljeni unapred. Ovaj deo pruža poslednju priliku učesnicima da postave pitanja ili iskažu eventualnu zabrinutost proisteklu iz obuke. Uokvireni tekst br. 6: Devet načina za obuku polaznika Zadobiti pažnju polaznika. Informisati ih o ciljevima. Proceniti pređašnje znanje polaznika. Prezentovati materijal. Biti vodič u procesu učenja. Navoditi na izvođenje (praksa). Pružiti povratne informacije. Proceniti izvođenje. Osnažiti pamćenje i transfer informacija. 241 3.1.4.5. Procenjivanje seminara i nastavak obuke Nije neobično sprovođenje procenjivanja pre i posle obuke. Procenjivanje pre obuke omogućava onome ko izvodi obuku da dobro odredi nivoe trenutnih veština učesnika, kao i njihove potrebe u smislu edukacije, a onda da u skladu s tim prilagodi sadržaj i materijal. Procenjivanje posle obuke postoji da bi se dobile povratne informacije o kursu obuke, što predstavlja smernice za revizije budućih kurseva kako bi se izbegle ili prevazišle poteškoće koje su utvrđene na osnovu tih povratnih informacija. Za procenjivanje kurseva obuke, obično se koriste upitnici, i planom seminara treba da se predvidi vreme u okviru kojeg učesnici mogu da ih popune. Može se očekivati da će se vratiti mali broj upitnika, ukoliko se učesnicima dozvoli da ih ponesu kući nakon završetka obuke. Još jedan metod predstavljaju diskusije u kojima se vrši procena, a koje se odvijaju među određenim brojem polaznika koji predstavlja uzorak te grupe. Ovo
obezbeđuje kvalitetne povratne informacije koje bolje odražavaju stanje od onih prikupljenih metodom upitnika. U procenjivanju posle obuke ispitivane teme su količina pređenog sadržaja, nivo sadržaja, prikladnost metoda izvođenja (trajanje, brzina, prilika za učestvovanje), pružanje povratnih informacija učesnicima (da li ga je bilo, da li ga je bilo dovoljno, da li je bilo od pomoći?) i komentare o mestu održavanja (smeštaj, hrana, itd.). Popunjavanje upitnika ne predstavlja završetak dobro osmišljenog programa obuke. U nastavku mogu da se isplaniraju novi sastanci, čiji je cilj nadogradnja obuke pružene u prvoj fazi. Transfer i zadržavanje novih veština i stavova, često zahteva nastavak procenjivanja koje se odnosi na to kako i da li učesnici praktično koriste te veštine i stavove. Ovo se često kombinuje sa nastavkom obuke, u cilju jačanja postignuća ostvarenih u toku ranije obuke. 3.1.4.6. Primer – seminar o procenjivanju rizika UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG INTEGRITETA Naredni primer daje jednostavan prikaz toga kako jedan seminar o procenjivanju rizika može da izgleda. Poglavlje 3 takođe sadrži model seminara posvećenog procenjivanju organizacionih slabosti policije na polju korupcije. U mnogim zemljama, korupcija u policiji se povezuje sa neprimerenim vezama između policajaca i članova kriminalnih organizacija i grupa. Policijski rukovodioci u zemlji Kleptoniji zabrinuti su zbog uključenih rizika. Odlučuju da organizuju seminar na ovu temu, sa ciljem utvrđivanja obima i prirode rizika povezanih sa neprimerenim vezama ove vrste; podizanja svesti policajaca o šteti koja nastaje usled ovakvog korupcijskog delovanja; i razvijanja organizacionih strategija za smanjenje ovih rizika. Ultimativni cilj je pružanje doprinosa strateškom cilju jačanja policijskog integriteta na ovom području. Počinje planiranje. Detaljno je isplaniran seminar koji se sastoji iz tri koraka. Kako bi se ukazalo na rizike ovakvog delovanja, iz prethodnog iskustva prikupljene su brojne studije slučaja. Nastavnici koji vode obuku pripremaju se da predstave ove studije slučaja učesnicima. Stručnjak na polju korupcije u policiji sa univerziteta ili iz antikorupcijskog organa iz druge zemlje, angažovan je da pruži uvid u štetu koja može da nastane kao rezultat korupcije u policiji. Ovo ne uključuje samo pravne i disciplinske mere koje mogu biti preduzete protiv policajaca, već sveobuhvatniji obim štete, uključujući i onu koja može da se nanese osobama van policije. Određuje se prezenterka koji nije deo policije, da ukaže na štetan uticaj na druge; ona radi za NVO koja se fokusira na problem nekažnjavanja državnih zvaničnika zbog nestanka i drugih ozbiljnih zloupotrebi. Još jedan prezenter je angažovan da slušaoce seminara upozna sa idejom procene rizika i da ih uputi u pristup. Za grupu, razvijena je matrica za procenjivanje rizika, koja je otvorena za njihove komentare i revizije u toku seminara, i koja će postati instrument za kasnije faze seminara. U drugoj fazi, plan seminara podrazumeva pomeranje sa prezentacije velikoj grupi na rad sa malom grupom. Čitav niz metoda je isplaniran za ovu fazu, uključujući rad sa malom grupom, rad uz pomoć postera i dodeljivanja uloga, baziranim (ponovo) na stvarnim slučajevima ili scenarijima iz prošlosti, koji su po svojoj prirodi realni, i koje su konstruisali iskusni policijski predavači. Ova faza ima za cilj da doprinese podizanju svesti o obimu i prirodi problema; utvrdi načine za smanjenje broja slučajeva, i štete od ovog oblika korupcije; i koristi određene oblike vežbi u toku obuke (npr. dodeljivanje uloga) u kojima učesnici mogu praktično da vežbaju tehnike za odupiranje ovim ili reagovanje na ove neprimerene veze. 303
- Page 262 and 263: matrica za procenu rizika POSLEDICE
- Page 264 and 265: Faza 2: Dokumentacija UPUTSTVA ZA O
- Page 266 and 267: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 268 and 269: Uokvireni tekst br. 4: Primena debr
- Page 270 and 271: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 272 and 273: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 274 and 275: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 276 and 277: 3.1.4. Lično i profesionalno usavr
- Page 278 and 279: 4 Uključivanje izgrađivanja kapac
- Page 280 and 281: Primer 3: Reforma policije u Nju Sa
- Page 282 and 283: Zakon, moral i ljudska prava Moć,
- Page 284 and 285: 5.5. Evaluacija i procena ishoda u
- Page 286 and 287: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 288 and 289: TABELA SAMOPROCENE Poglavlje 8 Izgr
- Page 290 and 291: Instrumenti9 9 POGLAVLJE Endrju Gol
- Page 292 and 293: 282 2 Zašto je važna tema ovog po
- Page 294 and 295: 284 3 3.1. Procenjivanje Kako koris
- Page 296 and 297: 286 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 298 and 299: 288 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 300 and 301: 290 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 302 and 303: 292 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 304 and 305: 294 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 306 and 307: 296 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 308 and 309: 298 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 310 and 311: 300 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 314 and 315: 304 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 316 and 317: 306 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 318 and 319: 308 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 320 and 321: 310 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 322 and 323: 312 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 324 and 325: 314 5 Zaključci i naučene lekcije
- Page 326 and 327: 316 TABELA SAMOPROCENE Poglavlje 9
- Page 329 and 330: Glosar UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICI
- Page 331 and 332: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 333 and 334: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 335 and 336: Dodatni resursi Postoje korisni res
- Page 337 and 338: Stejt Department SAD-a, Izveštaj o
- Page 339 and 340: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 341 and 342: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 343 and 344: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 345 and 346: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 347 and 348: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 349 and 350: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 351 and 352: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 353 and 354: Dž. R. Viver: „Vrline u organiza
- Page 355 and 356: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 357 and 358: UN-ova konvencija o borbi protiv ko
- Page 359 and 360: O autorima UPUTSTVA ZA OČUVANJE PO
- Page 361 and 362: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
obezbeđuje kvalitetne povratne informacije koje bolje odražavaju stanje od onih prikupljenih metodom<br />
upitnika. U procenjivanju posle obuke ispitivane teme su količina pređenog sadržaja, nivo sadržaja, prikladnost<br />
metoda izvođenja (trajanje, brzina, prilika <strong>za</strong> učestvovanje), pružanje povratnih informacija učesnicima (da li ga<br />
je bilo, da li ga je bilo dovoljno, da li je bilo od pomoći?) i komentare o mestu održavanja (smeštaj, hrana, itd.).<br />
Popunjavanje upitnika ne predstavlja <strong>za</strong>vršetak dobro osmišljenog programa obuke. U nastavku mogu da se<br />
isplaniraju novi sastanci, čiji je cilj nadogradnja obuke pružene u prvoj fazi. Transfer i <strong>za</strong>državanje novih veština<br />
i stavova, često <strong>za</strong>hteva nastavak procenjivanja koje se odnosi na to kako i da li učesnici praktično koriste te<br />
veštine i stavove. Ovo se često kombinuje sa nastavkom obuke, u cilju jačanja postignuća ostvarenih<br />
u toku ranije obuke.<br />
3.1.4.6. Primer – seminar o procenjivanju rizika<br />
UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG INTEGRITETA<br />
Naredni primer daje jednostavan prikaz toga kako jedan seminar o procenjivanju rizika može da izgleda.<br />
Poglavlje 3 takođe sadrži model seminara posvećenog procenjivanju organi<strong>za</strong>cionih slabosti policije<br />
na polju korupcije.<br />
U mnogim zemljama, korupcija u policiji se povezuje sa neprimerenim ve<strong>za</strong>ma između policajaca i članova<br />
kriminalnih organi<strong>za</strong>cija i grupa. Policijski rukovodioci u zemlji Kleptoniji <strong>za</strong>brinuti su zbog uključenih rizika.<br />
Odlučuju da organizuju seminar na ovu temu, sa ciljem utvrđivanja obima i prirode rizika pove<strong>za</strong>nih sa<br />
neprimerenim ve<strong>za</strong>ma ove vrste; podi<strong>za</strong>nja svesti policajaca o šteti koja nastaje usled ovakvog korupcijskog<br />
delovanja; i razvijanja organi<strong>za</strong>cionih strategija <strong>za</strong> smanjenje ovih rizika. Ultimativni cilj je pružanje doprinosa<br />
strateškom cilju jačanja <strong>policijskog</strong> <strong>integriteta</strong> na ovom području.<br />
Počinje planiranje. Detaljno je isplaniran seminar koji se sastoji iz tri koraka. Kako bi se uka<strong>za</strong>lo na rizike ovakvog<br />
delovanja, iz prethodnog iskustva prikupljene su brojne studije slučaja. Nastavnici koji vode obuku pripremaju<br />
se da predstave ove studije slučaja učesnicima. Stručnjak na polju korupcije u policiji sa univerziteta ili iz<br />
antikorupcijskog organa iz druge zemlje, angažovan je da pruži uvid u štetu koja može da nastane kao rezultat<br />
korupcije u policiji. Ovo ne uključuje samo pravne i disciplinske mere koje mogu biti preduzete protiv<br />
policajaca, već sveobuhvatniji obim štete, uključujući i onu koja može da se nanese osobama van policije.<br />
Određuje se prezenterka koji nije deo policije, da ukaže na štetan uticaj na druge; ona radi <strong>za</strong> NVO koja se<br />
fokusira na problem nekažnjavanja državnih zvaničnika zbog nestanka i drugih ozbiljnih zloupotrebi. Još jedan<br />
prezenter je angažovan da slušaoce seminara upozna sa idejom procene rizika i da ih uputi u pristup. Za grupu,<br />
razvijena je matrica <strong>za</strong> procenjivanje rizika, koja je otvorena <strong>za</strong> njihove komentare i revizije u toku seminara,<br />
i koja će postati instrument <strong>za</strong> kasnije faze seminara.<br />
U drugoj fazi, plan seminara podrazumeva pomeranje sa prezentacije velikoj grupi na rad sa malom grupom.<br />
Čitav niz metoda je isplaniran <strong>za</strong> ovu fazu, uključujući rad sa malom grupom, rad uz pomoć postera<br />
i dodeljivanja uloga, baziranim (ponovo) na stvarnim slučajevima ili scenarijima iz prošlosti, koji su po svojoj<br />
prirodi realni, i koje su konstruisali iskusni policijski predavači. Ova fa<strong>za</strong> ima <strong>za</strong> cilj da doprinese podi<strong>za</strong>nju svesti<br />
o obimu i prirodi problema; utvrdi načine <strong>za</strong> smanjenje broja slučajeva, i štete od ovog oblika korupcije; i koristi<br />
određene oblike vežbi u toku obuke (npr. dodeljivanje uloga) u kojima učesnici mogu praktično da vežbaju<br />
tehnike <strong>za</strong> odupiranje ovim ili reagovanje na ove neprimerene veze.<br />
303