Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF
Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF Uputstva za očuvanje policijskog integriteta - DCAF
300 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG INTEGRITETA Takođe, seminari mogu da se koriste nakon razvoja strategije ili po završetku intervencije, kako bi se pojasnile i istakle poruke koje su razvijene i iznete u ranijim fazama (ponovno zamrzavanje), kao i u svrhu prikupljanja povratnih informacija o ranijim semestrima. 3.1.4.2. Ko treba da ide na seminare o korupciji u policiji? Ovo početno pitanje je veoma važno za planiranje. Teško je izabrati odgovarajući sadržaj i metode izvođenja, a da se prethodno ne zna ko su slušaoci. Iskustvo pokazuje da su oni koji idu na seminare i kurseve obuke, oni koji to žele (mada možda ne uvek zbog pravih razloga), ili zato što je sponzor seminara ili obuke odredio određeni broj mesta i želi da ih popuni. Važno je odrediti kakva obuka je potrebna određenim jedinicama ili delovima policije, kao i odrediti ko su slušaoci. Odabir onih koji će da pohađaju seminar vrši se na osnovu: onoga što seminar polaznicima može da donese u okviru njihovog polja rada ili stručnosti onoga što će organizacija od njih da dobije nakon njihovog povratka; ovo znači da pojedinci koji su bili na seminarima treba da budu u poziciji da šire znanja koja su tamo stekli. 3.1.4.3. Planiranje seminara Ciljevi seminara treba da budu jasni i da predstavljaju smernicu za fazu planiranja seminara. Ovi ciljevi obično nastaju na osnovu određivanja određene strategije ili potreba za obukom, a nakon gore opisanog procesa procenjivanja. Elementi obuke obično teže da uvedu promene u jednom ili više domena, od tri postojeća. 239 1. „Glava” – kognitivni (znanje). 2. „Ruka” – psihomotorni (veštine). 3. „Srce” – afektivni (stavovi). Seminar treba da ima komponente koje pružaju informacije i dozvoljavaju mogućnost formulisanja iskustva u smislu materije (znanje), prilike za učešće i vežbanja novih veština (veštine) i razmišljanja o onome što je naučeno (znanje, stavovi). Imajući u vidu ovu ravnotežu, treba koristiti niz metoda vođenja nastave kako bi se ostvarili ovi ciljevi. Odraslim učenicima treba više od samih predavanja da bi ostali zainteresovani i da bi imali koristi od edukacije i obuke. Prilikom planiranja treba da se uzmu u obzir sledeće stavke: Analiza konteksta. Koju potrebu obuka treba da zadovolji; ko odlučuje da li je obuka sprovedena; koje druge obuke je ta grupa prošla? Analiza korisnika. Ko su potencijalni učesnici; kakve veštine trenutno poseduju; koja su ograničenja u pogledu vremena i resursa, a odnose se na obuku ove grupe?
Analiza sadržaja. Koji materijal je potreban za obuku; koje informacije učesnici trenutno imaju; koje dodatne informacije ili veštine su neophodne; koji stilovi učenja su podesni za tu grupu? Analiza primerenosti obuke. Kako je predložena obuka povezana sa raskoracima za koje je utvrđeno da postoje u radu organizacije; da li će korist od obuke biti veća od troškova njenog izvođenja; da li postoji dovoljno raspoloživih sredstava za sprovođenje obuke? Postavljanje ciljeva. Koji će biti ishodi učenja nakon obuke; šta će u toku seminara da radi onaj ko vodi obuku? Nadzor i evaluacija. Kako će ovo da se uradi; hoće li se to obavljati za vreme trajanja obuke, kao i posle obuke? 240 3.1.4.4. Vođenje seminara UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG INTEGRITETA Moguće je voditi seminare na brojne načine o okviru različitih opcija obuke, kako je to gore i navedeno. Prvenstveno, seminari treba da se održavaju u udobnom okruženju, koje podstiče ostvarivanje ciljeva obuke. Treba da su adekvatno opremljeni nastavnim materijalom i materijalom neophodnim za obuku, i da postoji prostor i za male grupe i za održavanje velikih predavanja. Tamo gde su uključene posebne tehničke veštine, treba da se obezbedi adekvatan prostor za tu vrstu obuke (obično na istom mestu) kao dodatak uobičajnim prostorijama za vođenje seminara. Pošto su u pitanju odrasli učenici, prema učesnicima treba da se ophodi na kolegijalan način, i da im se ukaže poštovanje na osnovu njihovog prethodnog iskustva i prethodnih profesionalnih obuka. Vrednovanje iskustva i stručnosti učesnika je važno za uspešne ishode obuke. Iako predavači i oni koji vrše obuku imaju svoje polje stručnosti, treba da pokažu poštovanje prema onim kvalitetima koje na seminar učesnici već donose sa sobom. Na početku svakog seminara, učesnicima treba jasno da se predoče određeni ciljevi obuke. Ovo shvatanje ciljeva može da se ojača prethodno podeljenim planom seminara koji cirkuliše među zaposlenima, i preporukom da se pre početka seminara pročita određena literatura. Prilikom izvođenja obuke i u toku edukacije, česta je greška davanje suviše velikog broja informacija. Često postoji samo mali broj važnih stavki, i one zahtevaju ponavljanje i objašnjavanje. U svakoj prezentaciji ili podučavanju, poželjno je koncentrisati se na ograničen broj ključnih tačaka, a ne pokušavati preneti učesnicima više nego što oni mogu da usvoje. Rasporedom seminara treba da se predvidi dovoljan broj odmora i pauza za osveženje. Obezbeđivanje vremena za neformalnu diskusiju uz formalno predviđene delove seminara, može da omogući samostalno učenje među kolegama, i da uvede pitanja grupe spremna za naredni deo seminara. U stvari, neformalna diskusija omogućava učesnicima mehanizam povratnih informacija, kao i priliku predavačima i onima koji vrše obuku, da razjasne pojedine teme i odgovore na pitanja koja proisteknu iz prethodnih delova seminara. Upotreba vizuelnih sredstava, uključujući tabele, postere, dijagrame, fotografije i video materijale, daje raznovrsnost seminaru, i može da se koristi za razvijanje diskusije i sumiranje ključnih ideja. Uobičajna greška kod korišćenja postera i alatki kao što su Paurpoint (PowerPoint) slajdovi, je stavljanje previše materijala u njih (predugi citati, detaljni dijagrami). Bolje je u PowerPoint-u koristiti slajdove u cilju predstavljanja ključnih tačaka na jezgrovit način. 301
- Page 260 and 261: Prvo treba da se stvori čvrsta osn
- Page 262 and 263: matrica za procenu rizika POSLEDICE
- Page 264 and 265: Faza 2: Dokumentacija UPUTSTVA ZA O
- Page 266 and 267: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 268 and 269: Uokvireni tekst br. 4: Primena debr
- Page 270 and 271: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 272 and 273: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 274 and 275: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 276 and 277: 3.1.4. Lično i profesionalno usavr
- Page 278 and 279: 4 Uključivanje izgrađivanja kapac
- Page 280 and 281: Primer 3: Reforma policije u Nju Sa
- Page 282 and 283: Zakon, moral i ljudska prava Moć,
- Page 284 and 285: 5.5. Evaluacija i procena ishoda u
- Page 286 and 287: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 288 and 289: TABELA SAMOPROCENE Poglavlje 8 Izgr
- Page 290 and 291: Instrumenti9 9 POGLAVLJE Endrju Gol
- Page 292 and 293: 282 2 Zašto je važna tema ovog po
- Page 294 and 295: 284 3 3.1. Procenjivanje Kako koris
- Page 296 and 297: 286 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 298 and 299: 288 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 300 and 301: 290 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 302 and 303: 292 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 304 and 305: 294 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 306 and 307: 296 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 308 and 309: 298 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 312 and 313: 302 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 314 and 315: 304 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 316 and 317: 306 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 318 and 319: 308 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 320 and 321: 310 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 322 and 323: 312 UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSK
- Page 324 and 325: 314 5 Zaključci i naučene lekcije
- Page 326 and 327: 316 TABELA SAMOPROCENE Poglavlje 9
- Page 329 and 330: Glosar UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICI
- Page 331 and 332: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 333 and 334: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 335 and 336: Dodatni resursi Postoje korisni res
- Page 337 and 338: Stejt Department SAD-a, Izveštaj o
- Page 339 and 340: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 341 and 342: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 343 and 344: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 345 and 346: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 347 and 348: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 349 and 350: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 351 and 352: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 353 and 354: Dž. R. Viver: „Vrline u organiza
- Page 355 and 356: UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG I
- Page 357 and 358: UN-ova konvencija o borbi protiv ko
- Page 359 and 360: O autorima UPUTSTVA ZA OČUVANJE PO
Anali<strong>za</strong> sadržaja. Koji materijal je potreban <strong>za</strong> obuku; koje informacije učesnici trenutno imaju; koje<br />
dodatne informacije ili veštine su neophodne; koji stilovi učenja su podesni <strong>za</strong> tu grupu?<br />
Anali<strong>za</strong> primerenosti obuke. Kako je predložena obuka pove<strong>za</strong>na sa raskoracima <strong>za</strong> koje je utvrđeno da<br />
postoje u radu organi<strong>za</strong>cije; da li će korist od obuke biti veća od troškova njenog izvođenja; da li postoji<br />
dovoljno raspoloživih sredstava <strong>za</strong> sprovođenje obuke?<br />
Postavljanje ciljeva. Koji će biti ishodi učenja nakon obuke; šta će u toku seminara da radi onaj ko vodi obuku?<br />
Nadzor i evaluacija. Kako će ovo da se uradi; hoće li se to obavljati <strong>za</strong> vreme trajanja obuke, kao i<br />
posle obuke? 240<br />
3.1.4.4. Vođenje seminara<br />
UPUTSTVA ZA OČUVANJE POLICIJSKOG INTEGRITETA<br />
Moguće je voditi seminare na brojne načine o okviru različitih opcija obuke, kako je to gore i navedeno.<br />
Prvenstveno, seminari treba da se održavaju u udobnom okruženju, koje podstiče ostvarivanje ciljeva obuke.<br />
Treba da su adekvatno opremljeni nastavnim materijalom i materijalom neophodnim <strong>za</strong> obuku, i da postoji<br />
prostor i <strong>za</strong> male grupe i <strong>za</strong> održavanje velikih predavanja. Tamo gde su uključene posebne tehničke veštine,<br />
treba da se obezbedi adekvatan prostor <strong>za</strong> tu vrstu obuke (obično na istom mestu) kao dodatak uobičajnim<br />
prostorijama <strong>za</strong> vođenje seminara.<br />
Pošto su u pitanju odrasli učenici, prema učesnicima treba da se ophodi na kolegijalan način, i da im se ukaže<br />
poštovanje na osnovu njihovog prethodnog iskustva i prethodnih profesionalnih obuka. Vrednovanje iskustva<br />
i stručnosti učesnika je važno <strong>za</strong> uspešne ishode obuke. Iako predavači i oni koji vrše obuku imaju svoje polje<br />
stručnosti, treba da pokažu poštovanje prema onim kvalitetima koje na seminar učesnici već donose sa sobom.<br />
Na početku svakog seminara, učesnicima treba jasno da se predoče određeni ciljevi obuke. Ovo shvatanje<br />
ciljeva može da se ojača prethodno podeljenim planom seminara koji cirkuliše među <strong>za</strong>poslenima,<br />
i preporukom da se pre početka seminara pročita određena literatura.<br />
Prilikom izvođenja obuke i u toku edukacije, česta je greška davanje suviše velikog broja informacija. Često<br />
postoji samo mali broj važnih stavki, i one <strong>za</strong>htevaju ponavljanje i objašnjavanje. U svakoj prezentaciji ili<br />
podučavanju, poželjno je koncentrisati se na ograničen broj ključnih tačaka, a ne pokušavati preneti učesnicima<br />
više nego što oni mogu da usvoje.<br />
Rasporedom seminara treba da se predvidi dovoljan broj odmora i pau<strong>za</strong> <strong>za</strong> osveženje. Obezbeđivanje vremena<br />
<strong>za</strong> neformalnu diskusiju uz formalno predviđene delove seminara, može da omogući samostalno učenje među<br />
kolegama, i da uvede pitanja grupe spremna <strong>za</strong> naredni deo seminara. U stvari, neformalna diskusija<br />
omogućava učesnicima mehani<strong>za</strong>m povratnih informacija, kao i priliku predavačima i onima koji vrše obuku, da<br />
razjasne pojedine teme i odgovore na pitanja koja proisteknu iz prethodnih delova seminara.<br />
Upotreba vizuelnih sredstava, uključujući tabele, postere, dijagrame, fotografije i video materijale, daje raznovrsnost<br />
seminaru, i može da se koristi <strong>za</strong> razvijanje diskusije i sumiranje ključnih ideja. Uobičajna greška kod korišćenja<br />
postera i alatki kao što su Paurpoint (PowerPoint) slajdovi, je stavljanje previše materijala u njih (predugi citati,<br />
detaljni dijagrami). Bolje je u PowerPoint-u koristiti slajdove u cilju predstavljanja ključnih tačaka na jezgrovit način.<br />
301